Home Blog Page 54

Fond za nauku proslavio pet godina od osnivanja i predstavio novu generaciju mladih srpskih naučnika

Foto: Milorad Milanković
Foto: Milorad Milanković

Fond za nauku Republike Srbije obeležio je pet godina od osnivanja svečanom ceremonijom dodele priznanja istraživačima za izuzetan doprinos nauci kroz projekte Fonda za nauku. Ova prestižna priznanja Fonda za nauku, dodeljena su po prvi put. Na događaju „Nauka menja svet“ predstavljena je i nova generacija mladih naučnika koja će u naredne dve godine raditi na važnim projektima u okviru programa PROMIS 2023 Fonda za nauku.

Fond za nauku Republike Srbije je tokom pet godina rada otvorio 11 programa sa ukupnim budžetom od 81,7 miliona evra. Za finansiranje je odobreno 497 projekata iz svih naučnih oblasti. Na projektima je angažovano više od 3.000 istraživača iz Srbije iz 145 naučnoistraživačkih organizacija iz naše zemlje.

V.d. direktora Fonda za nauku Republike Srbije dr Milica Đurić-Jovičić je tokom svečanosti istakla da je veoma ponosna na postignute rezultate. „Za ovih 5 godina otvorili smo 11 programa i podržali projekte koji se bave važnim istraživačkim temama koja doprinose razvoju nauke, tehnologija i društva u celini. Obezbedili smo sredstva za rad istraživača, opremu, međunarodnu saradnju, publikacije kroz skoro pet stotina projekata na kojima radi više od 3000 istraživača. Takođe, Fond je i na međunarodnom nivou prepoznat kao stabilna evropska institucija – postali smo član Upravnog odbora međunarodne organizacije Science Europe koja okuplja fondove za finansiranje nauke u Evropi. Iza ovih rezultata stoji veliki rad Fonda i njegovih zaposlenih, podrška Vlade RS, Svetske banke i Evropske unije, a pre svega ogromne podrške naučne zajednice u Srbiji. Za rođendan Fonda sam poželela još veće ulaganje u nauku – ulaganje u nove ideje, u opremu, infrastrukturu, u znanje i pamet. A našim naučnicima da ostvare vrhunske rezultate u nauci i da budu uzor novim generacijama mladih istraživača koje dolaze“, poručila je dr Đurić-Jovičić. Ministarka nauke, tehnološkog razvoja i inovacija dr Jelene Begović istakla je da Fond za nauku ima veliki značaj za naučnike i naučnu zajednicu u Srbiji.

„Ovo je zaista lep jubilej za nauku, naučnu zajednicu, ali i za celu Srbiju. Proslavljamo pet godina postojanja Fonda za nauku, koji je osnovan još 2019. godine sa idejom da se pređe na novi način finansiranja nauke koji je posle velikog broja decenija postao kompetitivan, što znači da najbolje ideje, najkvalitetniji timovi dobijaju finansiranje svojih ideja i svojih istraživanja“, rekla je dr Begović na svečanosti u Jugoslovenskom dramskom pozorištu.

Ministarka nauke, tehnološkog razvoja i inovacija je istakla da je jedna od uloga Fonda da se približi naučnicima koji možda do sada nisu imali iskustvo u vođenju ozbiljnijih projekata i da ih pripremi za konkurisanje za projekte Evropske unije, koji su mnogo zahtevni i izazovni.

„Ovo i jeste bila ideja države da se napravi taj prelazni period, da ljudi nauče kako se vode projekti, da ljudi nauče kako se konkuriše, kako se brane svoje ideje, kako bi bili mnogo konkurentniji kao naučna zajednica na jednom većem naučnom tržištu kao što je Evropska unija“, navela je ona.

Direktor Svetske banke u Srbiji Nikola Pontara istakao je da se Fond za nauku etablirao kao ključno sredstvo za podizanje nivoa i kvaliteta istraživanja u Srbiji, sa praktičnom primenom u ekonomiji i društvu.

Foto-ilustracija: Unsplash (Ousa Chea)

„Konkurentnost procesa dodele grantova pomaže istraživačima da se prijavljuju za veće evropske i međunarodne grantove i ojačaju saradnju sa istraživačima u inostranstvu i partnerima iz industrijskih oblasti. Ove aktivnosti značajno su doprinele unapređenju inovacionog ekosistema u Srbiji“, izjavio je Pontara.

Zamenica šefa Delegacije Evropske unije u Srbiji Plamena Halačeva je istakla da je veoma važno nastaviti investiranje u naučna istraživanja koja doprinose razvoju privrede i kvalitetu života građana Srbije.

„Ulaganja u naučna istraživanja, razvoj i inovacije ključna su za stvaranje zelene i digitalne ekonomije zasnovane na znanju. Ona nisu trošak, već ulaganje u konkurentnost privrede i dobrobit građana Srbije. Evropska unija snažno podržava nauku i istraživanje u Srbiji, kao najveći donator koji je podržao Fond za inovacionu delatnost, zajedno sa Svetskom bankom, ali i prvi koji je pružio podršku Fondu za nauku, koji je osnovan pre pet godina. EU je pružila direktnu podršku ekosistemu inovacija, istraživanja i razvoja i start-up ekosistema u Srbiji u iznosu od 90 miliona evra, ali ovo je samo deo podrške EU, a mnogo više je obezbeđeno iz programa koje finansira EU kao što su Horizont 2020, Horizont Evropa ili COSME, gde je Srbija postigla odlične rezultate!“, izjavila je Halačeva.

Priznanja Fonda za nauku dodeljena su istraživačima za izuzetan doprinos u nauci i to u osam kategorija: za izvrsnost u istraživanju (dobitnik: dr Jakša Vučičević), za izvrsnost u oblasti biomedicinskih nauka (dobitnice: dr Tatjana Simić i dr Irena Aranđelović), za istaknute naučne rezultate iz prirodnih nauka (dobitnici: dr Marko Stalevski i dr Milica Vujković), za doprinos u oblasti tehničko-tehnoloških nauka (dobitnik: dr Aleksandra Mišan), za izvrsnost u oblasti društvenih i humanističkih nauka (dobitnica: dr Emilija Nikolić), za mladog rukovodioca u ranoj fazi karijere (dobitnica: dr Aleksandra Buha Đorđević), za otvorenu nauku (dobitnica: dr Aleksandra Janković) i za naučnu komunikaciju (dobitnica: dr Ana Banko).

Na svečanosti su predstavljeni i rukovodioci 30 projekata podržanih u okviru programa PROMIS 2023 koji je namenjen podršci mladim istraživačima i naučnicima u ranoj fazi karijere. Ukupan budžet programa iznosi 4 miliona evra, a na odobrenim projektima u naredne dve godine radiće 156 mladih istraživača.

Izvor: Fond za nauku Republike Srbije

Ozelenjavanje unutrašnjih prostora – život biljaka u veštačkim uslovima

Foto-ilustracija: Freepik (vecstock)
Foto-ilustracija: Unsplash (Liubov Ilchuk)

Mart mesec prožet je svetskim danima posvećenim divljim vrstama, vodi, šumama i drugim, a svi oni nose zajedničku poruku – sačuvajmo našu prirodu. Urbanizam, poljoprivreda i druge ljudske aktivnosti svakodnevno degradiraju i smanjuju prirodna prostranstva koja predstavljaju dom biodiverzitetu.

I dok prodiremo u svaki deo prirode, uništavajući je i zamenjujući betonskim zidinama, istovremeno smo svesni da bez nje ne možemo. Zbog toga ljudi iznalaze različite načine kako da makar delić iste prodre u naš životni prostor.

Moramo priznati da betonske zidine ne može da oplemeni i pruži živost ništa onako kako to mogu biljke. Ono o čemu bih želela danas da pišem, jeste inovativno rešenje koje su osmislili naučnici, a koje omogućava da se ozeleni čak i podzemni prostor sa veoma otežanim uslovima za život biljaka.

U konkretnom slučaju reč je o holu podzemne linije metroa u Pragu. Arhitektonska rešenja ne prestaju da nas iznenađuju, pa su ovog puta naučnici Univerzitetskog centra za energetsku efikasnost zgrada (UCEEB) sa Češkog tehničkog univerziteta dizajnirali teratijum koji će putnicima pružiti estetski ugođaj.

Kao što sam napisala, ovo su vrlo nezahvalni uslovi za život biljaka, što je inženjerima donelo brojne izazove. Terarijum je napravljen od materijala koji je teško zapaljiv, a u samo srce ove tehnologije ugrađen je pametni sistem koji brine o potrebama biljaka. Postavljeni senzori prate različite vrednosti na osnovu kojih kontrolišu navodnjavanje, odnosno vlažnsost zemljišta i vazduha. Posebno veštačko osvetljenje zameniće potrebu sunčevim zracima, čime će se regulisati i temperatura. Pametan sistem istovremeno prati i nivo CO2 unutar i izvan instalacije.

 

View this post on Instagram

 

A post shared by UCEEB (@uceeb_cvut)

Ukoliko i vi želite da unesete delić prirode u vaš  dom, to je danas veoma jednostavno i pristupačno. Postoje načini kako možete i sami da napravite zatvoreni terarijum i u njemu stvorite jedan pravi mali ekosistem. Nisu vam potrebni pametni sistemi za samoregulaciju životnih uslova unutar terarijuma. Postoje posebne lampe za biljke koje zamenjuju sunčevu svetlost i koje ujedno pružaju potrebnu toplotu, a koje možete sami da podešavate.

Ono što je interesantno kod zatvorenih terarijuma, a što dodatno doprinosi osećaju da u svom domu zaista imate jedan delić prirode, jeste prirodni ciklus vode. Bilo da je reč o prirodnoj ili veštačkoj svetlosti koje stvaraju biljne lampe, ona omogućava da vi ne morate da zalivate biljke. Zapravo, ukoliko se pravilno postavi, dovoljno je da se na početku sipa dovoljna količina vode, a potom će ovaj zatvoreni sistem i toplota koja dolazi od sunca ili biljnih lampi, regulisati kruženje vode kroz isparavanje i ponovo vlaženje zemlje.

Ovakve mogućnosti nikako ne treba da zanemare očuvanje biljaka u njihovom prirodnom staništu, ali su divne ideje kako dodatno možemo da im obezbedimo životne uslove i u zatvorenim prostorima, istovremeno čineći i naš život ispunjenijim.

Katarina Vuinac

Svetski dan šuma

Foto-ilustracija: Unsplash (saikrishna-saketh-yellapragada)
Foto-illsutration: Unsplash (John-o-Nolan)

Šume predstavljaju vitalne, bujne, složene, efikasne kopnene ekosisteme koji pružaju dom različitim vrstama života i igraju nezamenjivu ulogu u održavanju zdravlja Zemlje i ljudi.

Postoji osnovna podela na borealne, umerene i tropske šume. Borealne se nalaze u hladnim predelima poput Sibira, Aljaske, Kanade i severa Evrope, umerene šume su one koje poznaju i leta i zime, ali ne i drastične temperature, dok tropske šume, koje zauzimaju površinu od 10 odsto na globalnom nivou, jesu one najotpornije na visoke temperature i veliku vlažnost. Sve one zajedno pokrivaju nešto više od 30 odsto planete, što prema podacima FAO iz 2020. godine iznosi preko četiri milijarde hektara zemljišta.

Osim što su dom za 80 odsto svetskih kopnenih životinja, biljaka i insekata, kako navodi WWF, šume pružaju osnovne resurse i dom za oko 300 miliona ljudi. One regulišu padavine, učestvuju u klimatskim obrascima, prečišćavaju vodu, regulišu temperature,  i smanjuju količinu CO2 u atmosferi za milione i milione tona godišnje.

Pročitajte još:

Evropa i Južna Amerika su kontinenti sa najviše šume, ali i  zemlje van ovih kontinenata mogu se pohvaliti svojim biodivezitetom.

Surinam je poznat po svom zelenilu, dominira sa najvišim procentom šumskih površina među državama- više od 90 odsto teritorije prekriveno je šumom. Gvajana se takođe ističe sa više od 80 odsto pokrivenosti šumom, što ovaj region čini jednim od zelenijih na planeti. Na Pacifiku, Papua Nova Gvineja ima oko 70 odsto šumskih površina, što je čini jednom od najpošumljenijih zemalja u tom ovom sveta.

Foto-ilustracija: Unsplash (Mika Korhonen)

U Evropi, Finska prednjači kada je u pitanju teritorija pokrivena obimnim borealnim šumama, dok je Švedska sledeća. Japan, s druge strane, predstavlja azijsku zelenu oazu. Uglavnom sve od ovih zemlja imaju preko polovine svoje teritorije prekrivene šumama.

Brazil zadržava svoju poziciju među zemljama sa velikim šumskim pokrivačem, zahvaljujući neizmernoj površini Amazonije. Slično tome, Demokratska Republika Kongo, dom drugoj po veličini tropskoj šumi na svetu nakon Amazonije, takođe se izdvaja svojom značajnom šumskom pokrivenošću.

Na severu Amerike, Kanada pruža dom velikim površinama borealnih šuma, dok Rusija, poseduje najveće površine šuma među državama.

Što se tiče našeg regiona, Slovenija i Crna Gora visoko se kotiraju kada je u pitanju ova statistika.

Šume su skladišta ugljenika, izvor čistog vazduha, borac protiv klimatskih promena i dom mnogim živim bićima.

Energetski portal

Umrežavanje elektroprivreda regiona ključ za energetsku budućnost

Foto: Promo
Foto: SET Trebinje

Prvi panel na ovogodišnjem samitu SET Trebinje Povezivanje/umrežavanje elektroprivrednih preduzeća u regionu kao odgovor na energetske i klimatske promene politike EU okupio je predstavnike elektro preduzeća iz zemlje i regiona.

Jedna od poruka koja je poslata je da su sve zemlje u regionu u istoj situaciji, imamo stare termoelektrane i treba raditi na tranziciji.

Viktor Andonov, član uprave i izvršni direktor za razvoj EMS-a rekao je da je šansa u regionalnoj saradnji.

„Treba da pravimo pritisak na finansijere, Evropska komisija je postavila targete i ciljeve da Evropa bude energetski neutralna, uključujući i Zapadni Balkan. Dobro smo povezani na sistem interkontinencije i sada to treba nadograđivati. Imamo dobre uslove, u Makedoniji je dosta sunčevih dana i možemo da gradimo fotonaponske centrale. Neke države su bolje za vetar, a kao kombinacija za region to je dobro“, istakao je Andonov.

Da će cene električne energije u narednom periodu biti niske saopštio je sa ovog panela Luka Petrović, generalni direktor Elektroprivede RS.

„Danas se svi vežu za berzu i procente na njoj. To će biti realnost, a koliko će biti prihodi, zato će solarne elektrane biti na meti jer se najveća energija proizvodi tokom dana. Treba biti pažljiv u tranziciji, zajedno da ulazimo u sve ovo jer bi se inače namučili“, rekao je Petrović.

Dušan Živković, generalni direktor Elektroprivrede Srbije rekao je da regulativa ne smeta ni privatnicima, ni prozjumerima kao budućim agregatorima.

„Svi smo pomenuli nezavisnu proizvodnju električne energije u svojim državama, veliki je broj prozjumera. Nisam čuo šta smo mi kao kompanije napravile. Možda ćemo doći u situaciju da imamo nekih 15.000 megavata kao energetska kompanija, a s druge strane isto toliko od drugih proizvođača sa druge strane brojila. Hoćemo li svi trebati tržištu?! I gde smo mi kada se pojave nezavisni proizvođači u bilo kom obliku. To nas sustiže da nismo dovoljno spremni za tu situaciju“, poručio je Živković.

Pročitajte još:

Nikola Rajaković, moderator panela, koji dolazi iz Saveza energetičara Srbije, obraćajući se medijima rekao je da je panel dao odgovor treba li nam više umrežavanja i na koji način.

„Treba što pre završiti projekte u slivu Drine i započinjati nove. Održivost energetskog sektora može da se prevede u funkciju umrežavanja“, zaključio je Rajaković.

Tokom prvog dana SET-a održan je i panel Planiranje razvoja i vođenje EES s ciljem povećanja integracije OIE i ubrzanja energetske tranzicije.

Jedna od poruka koja poslata je da je problem priključenja obnovljivih izvora energije prisutan i u Evropi i SAD-u, gde ogromne količine čekaju da se priključe na mrežu. Na elektroprivredama je veliki zadak da obezbede sigurnost sistema, a i korišćenje obnovljivih izvora energije gde proizvodnja kako su rekli nagla i česta, zbog čega dolazi do zakrčenja. Potencijalno rešenje problema je u izgradnji dodatne mreže.

Samit u Trebinju pod sloganom “Energetska stabilnost Zapadnog Balkana” održava se u organizaciji Elektroprivreda Republike Srpske, grada Trebinje i preduzeća “SET”.

Jasna Dragojević

Svečano otvoreni DDOR BG Car Show i Motopassion

Foto: EP
Foto: EP

Sajam automobila DDOR BG Car Show 08 i 16. Međunarodni sajam motocikala, kvadova, skutera i opreme „Motopassion“ svečano su otvoreni 20. marta, na kraju „novinarskog dana“ namenjenog medijskim profesionalcima, dan pre nego što u sajamske hale uđu prvi posetioci.

Ovu jedinstvenu sajamsku manifestaciju i najznačajniji godišnji događaj u sektoru auto i moto industrije u regionu ali i jugoistočnoj Evropi, koji se na Beogradskom sajmu održavaju  od 21. do 27. marta 2024. godine, svečano je u Hali 1 otvorio Goran Vesić, ministar građevinarstva, saobraćaja i infrastrukture u Vladi Republike Srbije.

Podsetio je da je ovo 86. godina kako se organizuje izložba vozila u Beogradu, ističući kako je to tradicija kakvih nema puno u svetu.

,,Veliki broj renomiranih izlagača, najnoviji modeli, inovativna tehnička i tehnološka rešenja i ogroman broj posetilaca samo potvrđuje da je Srbija lider u oblasti saobraćaja u ovom delu Evrope“, istakao je Vesić.

Ministar je potom ukazao na neophodnost prilagođavanja promenama kad su u pitanju saobraćaj i automobilska industrija.

,,Srbija ima mali procenat električnih automobila, oko jedan odsto, ali će u Srbiji početi proizvodnja električnih automobila Stelantis, što će sasvim sigurno uticati na njihov veći broj“, rekao je on.

Foto: EP

,,Mi smo kao država ove godine nastavili sa politikom davanja subvencija, ali smo ove godine prvi put subvencije opredelili samo za električna vozila. Nastavićemo i da radimo na izgradnji infrastrukture. Novim zakonom o planiranju i izgradnji najavljene su značajne promene u tom sektoru. Upravo smo završili tender za izgradnju novih punjača za električne automobile i počinjemo na 16 različitih lokacija na stajalištima autoputeva. Na svakoj od „zelenih oaza“ će biti između pet i 20 punjača za automobile. Uskoro počinjemo sa instalisanjem. Do kraja godine ćemo imati na našim autoputevima 33 punjača uz postojećih 80. Tako ćemo u skoroj budućnosti imati 113 punjača i to bez obaveze pumpi da imaju određeni broj električnih punjača“.

,,U Zakonu o planiranju obavezali smo zgrade da imaju na određenom broju parking mesta električne punjače. To se odnosi na poslovne objekte i ti će propisi biti sve strožiji i strožiji. Pripremamo i posebne oznake za električne automobile, tablice koje će imati prepoznatljiv slovni znak, što bi obezbeđivalo nižu odnosno simboličnu cenu putarine na našim autoputevima. Dozvolićemo i lokalnim samoupravama da ih oslobode plaćanja parkinga“.

Pročitajte još:

,,Doneli smo odluku i da se na „zelenim oazama“ postave dispanzeri za vodonik, pošto ima sve više kamiona koji koriste ovo gorivo. Imaćemo ih na četiri mesta u Srbiji“, najavio je ministar Vesić.

Foto: EP

Aleksandra Đurđević, predsednica Srpske asocijacije uvoznika vozila i delova, konstatovala je da je ovaj sajam ozbiljniji od nedavnog Ženevskog, jer mi ovde imamo „čak 30 brendova koji prikazuju 34 automobilske premijere, a kod motocikala 22 brenda sa 52 premijere“.

Đurđević je insistirala da je „nulta emisija apsolutni pravac i smer koji je automobilska industrija zauzela kad je ova problematika u pitanju“. „Globalno opredeljenje su električna vozila, iako je elektrifikacija danas prilično kontroverzna tema i na globalnom. Ipak, danas nema nijednog proizvođača automobila koji nema ni jedan elektrificirani model u svojoj gami proizvoda“.

,,U Evropi imamo učešće električnih vozila od čak 14 odsto, dok naša zemlja ima samo jedan odsto električnih automobila, ali je još u razvoju. Ovo je četvrta godina kako imamo subvencije za električna vozila i zato je važno da se subvencije nastave i isprate potrebu zastupljenosti električnih vozila. Važno je i da imamo najave ozbiljnog razvoja infrastrukture za električna vozila, koja su definitivno naša budućnost“, zaključila je Đurđević.

Frančesko Maši (Francesco Masci), predsednik Izvršnog odbora DDOR Osiguranja Novi Sad, sponzora ove manifestacije, rekao je da mu je čast što predstavlja DDOR osiguranje Novi Sad kao deo Unipol grupe evropskih dimenzija.

Foto: EP

Želeo je da skrene pažnju na pitanje sajber bezbednosti, imajući u vidu da se čitav niz informacija i podataka prenosi putem interneta te da ih je zbog toga neophodno zaštititi od sajber napada koji postaju sve učestaliji i sofisticiraniji. Sve to u svetlu sve povezanije mobilnosti, što je Unipol grupa predvidela još pre nekoliko godina kao osnivač Istraživačkog centra za mobilnost Instituta za urbanu mobilnost. „Sve veći broj informacija deli se kako sa uređajima u neposrednoj blizini tako i sa daljinskim uređajima. Sajber rizik je najozbiljnija pretnja za pojedince i korporacije pa se očekuje da će se i dalje razvijati i uticati i na vozila. Suvišno je reći da se sajber kriminalci spremaju da iskoriste potencijalne slabosti vozila u pogledu bezbednosti. Automobilska industrija je zbog toga pod sve većim pritiskom, što će značajno uticati na integrisanje odgovora na ovaj problem u svim životnim fazama jednog vozila, preko proizvodnje do upotrebe“.

,,Automobilska industrija prolazi kroz fazu sveobuhvatnih promena koje su između ostalog uslovljene tržišnom potražnjom i autonomnom mobilnošću. Tehnologija svakako može dati odgovore na neke od ovih problema i omogućiti alatke u ovom sektoru. Sajber bezbednost mora biti integrisana ne samo u novim automobilima nego i u celokupnoj infrastrukturi koja pruža podršku uslugama da bi se sprečili rizici i gubici podataka i obezbedilo bezbedno okruženje za ljude i njihovu imovinu“, rekao je Maši.

Svečanom otvaranju prisustvovali su i ministar privrede Slobodan Cvetković i direktorka Beogradskog sajma Danka Selić.

Srpska asocijacija uvoznika vozila i delova, koja okuplja sve potencijalne izlagače na sajmu, i za ovaj sajam je najavila predstavljanje svih novih modela kod svih brendova zastupljenih na našem tržištu. Posetiocima i potencijalnim kupcima pruža se mogućnost da učestvuju u jedinstvenom događaju, tokom kojeg će se predstaviti oko 230 izlagača, koji će predstaviti više od 30 automobilskih brendova sa 38 premijera.

Foto: EP

Na sajmu „Motopassion“ je, pod sloganom Strast koja te pokreće“, svoje mesto obezbedilo oko 50 izlagača, sa više od 30 brendova i 60 premijera

Na spisku najviđenijih sajamskih učesnika su i finansijske institucije i osiguravajuća društva, strukovne organizacije, klubovi, udruženja i specijalizovani mediji. To se posebno odnosi na banke, lizing i osiguravajuće kompanije, čiji je zadatak da u aktuelnim specifičnim tržišnim okolnostima, u saradnji sa prodavcima i distributerima, pripreme povoljne finansijske aranžmane, kako bi kupac za isti novac dobio povoljnije uslove kreditiranja, povlastice u dodatnoj opremi vozila, produženoj garanciji ili uslovima servisiranja.

Raspored po halama

U hali 1 će biti: Mazda, Nissan, MG, Škoda, Subaru, Isuzu, Toyota, Honda, Opel, Peugeot, Suzuki, Fiat, Abarth, Jeep, Alfa Romeo, Citroen, Chery, Ford, Hyundai, Dacia, Renault, Kia, Volvo, Geely, Lynk&Co.

U hali 3 nastupaju Mercedes, Maybach, BMW i Mini.

U hali 3A – u kojoj će se predstaviti laka privredna vozila i izlagači LCV programa – Mercedes, Renault, Dacia, Fiat Professional, BG Plast (proizvođač nadogradnji) – biće predstavljena i mini izložba kineskih električnih vozila u organizaciji kompanije Ferum iz Šida (putničko i lako dostavno vozilo marke BAW – model Pony, lako dostavno vozilo marke Runhorse – model J2-P i džip petosed marke Dayun model Yuehu).

Na sajmu „Motopassion“ u hali 4 predstaviće se sledeći brendovi motocikala, ATV vozila i skutera: BMW, Honda, KTM, Kawasaki, Suzuki, Motomorini, SYM, Yamaha, Ducati, Benelli, Zontes, QJ Motor, Kymco, Keeway, Polaris, Indian, Triumph, Husqvarna, GASGAS, Jawa, Linhai, Malaguti, CAN AM, Odes, Segway, Loncin, Voge, Peugeot, Peda, Kove.

Prateća automobilska oprema biće u halama 2 i 1A.

Izvor: Beogradski sajam

20 godina postojanja kompanije ABB u Srbiji

Foto: ABB

Decenijama unazad, kompanija ABB u Srbiji je organski rasla, počevši od predstavništva pa do formiranja privrednog društva, kao deo ABB Grupe, renomirane kompanije u oblasti energetike, automatizacije i industrijskih digitalnih tehnologija koja posluje u preko 100 zemalja sveta. U neprekidnom usavršavanju i ulaganju u razvoj svojih zaposlenih, te negovanju zdravog timskog duha, ogleda se ABB korporativna kultura koja se kontinuirano usavršava u cilju sopstvenog napretka.

Kroz ovaj kratki retrospektivni film prikazano je kako je kompanija ABB u Srbiji uspešno odgovarala na izazove tržišta i pružala rešenja za raznovrsne potrebe klijenata tokom svog dvodecenijskog poslovnog trajanja, što je osiguralo njen status pouzdanog partnera. Takođe, kroz podršku različitim sponzorskim i humanitarnim projektima, kompanija ABB u Srbiji je aktivno doprinosila zajednici, suptilno dajući primer odgovornosti i posvećenosti društveno odgovornom poslovanju. Posebno je istaknuta angažovanost i ekspertiza kompanije kroz projekte održavanja infrastrukturnih objekata i revitalizaciju elektroenergetskih sistema Srbije, naročito nakon poplava 2014. godine.

Pogledajte video 20 years of ABB in Serbia

Izvor: ABB

Poljoprivrednicima brža isplata sredstava uz redovno proveravanje eSandučeta

Foto: Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede
Foto-ilustracija: Freepik (master1305)

Poljoprivredni proizvođači koji su podneli zahtev za podsticaje putem portala ePodsticaji, trebalo bi da redovno proveravaju svoje eSanduče na portalu eUprave kako bi prihvatili rešenja, koja na taj način postaju pravosnažna i izvršna, što omogućava isplatu sredstava, navodi se na sajtu Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede.

Portalu eUprave možete da pristupite ovde.

Neophodno je da poljoprivredni proizvođači prihvate i preuzmu Rešenje o usvajanju zahteva za subvencije koje je isporučeno u njihovo eSanduče i ukoliko nemaju primedbe, odreknu se prava na žalbu saglasno Uputstvu za odustanak od žalbi. Na taj način sredstva će biti brže isplaćena na korisnički račun prijavljen u elektronski Registar poljoprivrednih gazdinstava.

Pročitajte još:

Uputstvo za odustanak od žalbi – ePodsticaji

Ukoliko su poljoprivredni proizvođači podneli zahtev za ostvarivanje prava na refakciju plaćene akcize putem platforme eAgrar (odnosno eRPG) takođe je potrebno da redovno proveravaju svoje eSanduče na portalu eUprave, prihvate i preuzmu Rešenje o usvajanju. Odustanak od prigovora na pomenuta rešenja podnosi se prateći uputstva u delu Podnošenje žalbi i odustanak od prigovora putem platforme eAgrar (eRPG).

Za sve dodatne informacije korisnici se mogu obratiti na kontakt telefone Uprave za agrarna plaćanja 011/30-20-100, 011/30-20-101 i 011/30-20-118 ili 0800/106-107, svakog radnog dana od 7.30 do 15.30 časova, kao i na zvaničnoj veb prezentaciji Uprave za agrarna plaćanja koja je dostupna ovde  i na zvaničnoj veb prezentaciji eAgrar kojoj možete da pristupite ovde.

Energetski portal

Raste značaj nuklearne energije – koja je pozicija Srbije

Foto-ilustracija: Unsplash (Dan Meyers)
Foto-ilustracija: Unsplash (lukas-lehotsky)

U Briselu počinje prvi Samit o nuklearnoj energiji. Svetski lideri, među kojima i predsednik Srbije, razmatraće značaj nuklearne energije u rešavanju klimatskih promena i jačanju energetske bezbednosti. U svetu je aktivno 396 nuklearki, a gotovo polovina ih je u Evropi. Takođe, u izgradnji je 30 projekata za nove elektrane, a u pripremi ih je tri puta više.

Rumunija je uz postojeću nuklearku i podršku Sjedinjenih Dražava već odredila lokaciju za gradnju prve modularne nuklearne elektrane.

Rumunski ministar energetike Sebastijan Burduja kaže da Rumunija ima šansu da bude „prva među prvima“.

,,Zato što su vlade Sjedinjenih Država i Rumunije već godinama posvećene tom putu. Izabrali smo najsavremeniju nuklearnu tehnologiju“, navodi Burduja.

Pročitajte još:

Nemačka bez nuklearki

Uoči briselskog Samita o nuklearnoj energiji, reakcije su stigle i iz Nemačke.

Zvanični Berlin je prošle godine zatvorio i poslednje tri nuklearke. Dok neki podržavaju tu odluku, drugi smatraju da je treba preispitati.

Niklas Hene, iz nemačkog Instituta za novu klimu, smatra da su nove nuklearne elektrane koje se trenutno grade „neverovatno skupe“.

„Nisu isplative. Mislim da su oni koji se fokusiraju na nuklearnu energiju na pogrešnom putu, jer ona nije rešenje i nije kompatibilna sa obnovljivim izvorima energije„, ističe Hene.

S druge strane, Jens Špan, bivši ministar zdravlja Nemačke i član Bundestaga iz redova Hrišćansko-demokratske unije, tvrdi da je iz današnje perspektive, Nemačka išla pogrešnim redosledom.

,,Trebalo je prvo da ukinemo energiju uglja, a zatim nuklearnu energiju. Tako bismo bolje postigli klimatske ciljeve“, zaključuje Špan.

Samit u Briselu – nova prilika za ekologiju

Prvi svetski Samit o nuklearnoj energiji organizuju Međunarodna agencija za atomsku energiju i Belgija, koja je posle katastrofe u Fukušimi donela odluku o gašenju svojih nuklearki.

Međutim, u vreme energetske krize, Brisel je odložio zatvaranje.

Premijer Belgije Aleksandar de Kro tvrdi da će skup o nuklearnoj energiji biti prilika za sve lidere da iznesu stavove o ulozi koju nuklearna tehnologija mora da igra.

,,Kao i ulogu koju će igrati u narednim godinama u ispunjavanju ciljeva dekarbonizacije koje smo zajednički postavili“, kaže De Kro.

Nuklearke danas pokrivaju 10 odsto svetskih potreba za strujom.

Podsetimo, Srbija ima moratorijum na gradnju nuklearki, a u javnosti sve više provejava mišljenje da o nuklearnoj energiji mora da se razmišlja.

Izvor: RTS

Počeo trodnevni Samit energetike u Trebinju

Foto: EP
Foto: EP

Peti Samit energetike „SET Trebinje 2024“ otvoren je danas u prepunoj sali Kulturnog centra Trebinje. Oko 800 posetilaca SET-a u naredna tri dana imaće priliku da prisustvuju panel diskusijama.

Jedan od najprepoznatljivijih skupova u ovom delu Evrope virtuelnim pritiskom dugmeta otvorio je Milorad Dodik.

„Pojačava se interesovanje i potreba za izgradnjom kapaciteta koji će omogućiti energetsku stabilnost i efikasnost i zato treba treba da se ide u korak sa savremenim trendovima. Imamo dogovor sa Srbijom da se na prostoru Srednje Drine započne projekat izgradnje hidroenergetskih potencijala“, rekao je Dodik.

Luka Petrović, generalni direktor Elektroprivrede RS rekao je da SET Trebinje unapređuje rad na polju energetike.

„Najvažnija poruka našeg Samita je da poboljšamo međusobnu povezanost energetskih kompanija iz regiona, i ne samo javnih već i privatnih. Dobra je prilika da u tri dana na sedam panela ukrstimo koplja i izvučemo kvalitetne poruke koje ćemo uputiti donosiocima odluka“, rekao je Petrović i dodao da će tekući projekti biti garant održavanja niskih cena električne energije i mogućnost većeg izvoza.

Pročitajte još:

Petar Đokić, ministar energetike i rudarstva RS obraćajući se prisutnima rekao je da SET nudi nove perspektive na polju energetike.

„U ovom času RS je mesto velikih energetskih aktivnosti. Priprema se i realizuje mnogo projekata čija je vrednost negde prešla četiri milijarde i 300 miliona KM, 1.791 megavata instalisane snage ugovoreno je kroz zaključene ugovore i kroz koncesije“ rekao je on.

Između ostalog, učesnici SET-a moći će da čuju stavove i mišljenja direktora čak sedam elektroprivreda regiona, govoriće se o sajber sigurnosti, gasifikaciji i izgradnji gasnih elektrana, prozjumerima i zakonskim rešenjima i upravljanju solarnim elektranama. Drugoga dana SET-a na panelu tržište usluga fleksibilnosti govoriće i Miloš Kostić, direktor kompanije MT-KOMEX koja posluje tri decenije i pionir je kada je reč o projektima izgradnje solarnih elektrana u Srbiji.

Zbog velike posećenosti Samita energetike, u Trebinju se sa nestrpljenjem čeka izgradnja kongresnog centra, a među 39 prijava izabrano je najbolje rešenje koje će pored svoje osnovne funcije pleniti i izgledom.

Samit u Trebinju pod sloganom “Energetska stabilnost Zapadnog Balkana” održava se u organizaciji Elektroprivreda Republike Srpske, grada Trebinje i preduzeća “SET”.

Jasna Dragojević

Prvi dan proleća – Natprosečno toplo, do 20 letnjih dana?

Foto-ilustracija: Unsplash (Patrick Brinksma)
Foto-ilustracija: Unsplash (Sora Sagano)

Za mnoge najlepše godišnje doba, proleće, kalendarski je stiglo jutros, u četiri sata i šest minuta, na severnu hemisferu planete Zemlje. Međutim, još pre nekoliko nedelja, zbog izuzetno toplog februara rascvetalo se voće, zamirisao je behar, u dvorištima i baštama pojavile su se visibabe i ljubičice. Nagoveštaj da nas očekuje natprosečno toplo proleće. U RHMZ-u kažu da se očekuje od 12 do 20 letnjih dana – sa temperaturom većom od 25 stepeni.

Zima za nama bila je jedna od najtoplijih u poslednjih 70 godina, a Svetska meteorološka organizacija najavljuje da će i mart biti takav. Pomoćnik direktora Republičkog hidrometeorološkog zavoda Goran Mihajlović za RTS rekao je da će proleće biti toplije od proseka.

,,Srednja temperatura bi bila i do dva stepena iznad višegodišnjeg proseka, s tim da treba računati i na promenljivo vreme, u smislu da bi negde mart, april, maj, kao tri prolećna meseca, ukupno imali u nižim predelima između 5 i 15 mraznih dana”, rekao je meteorolog.

Sa druge strane, očekuje se i između 12 i 20 letnjih dana – sa maksimalnom temperaturom preko 25 stepeni.

Pročitajte još:

PROLEĆNA SETVA U NISKOM STARTU, SEJAĆE SE VIŠE INDUSTRIJSKOG BILJA NA UŠTRB PŠENICE

PODSTICAJI ZA BILJNE KULTURE VAŽIĆE I ZA PARCELE KOJE ČEKAJU VERIFIKACIJU

DA LI EVROPA SPROVODI DOBRE POLITIKE PRILAGOĐAVANJA NA KLIMATSKE PROMENE?

Za vikend toplije vreme, do 20 stepeni

Posle jutarnjeg mraza, prvi dan proleća pretežno sunčan, a temperatura između 11 i 16 stepeni, prosečna za ovaj deo marta.

,,Još sutra bi bilo uslova za pojavu jutarnjih mrazeva, u petak i za dane vikenda, porast temperature, tako da bismo u petak i subota imali maksimalnu temperaturu, u pojedinim mestima i oko 20 stepeni”, kaže meteorolog Mihajlović.

Međutim, to neće biti dugotrajno, jer sa početkom sledeće nedelje stiže zahlađenje, a u planinskim predelima moguć je i sneg.

,,To naravno jeste karakteristično za mart i april, da planinski predeli imaju snežne padavine, ali nećemo baš tako naglo ući u topli deo godine. Imaćemo ipak ono tipično martovsko i prolećno vreme”, kaže Mihajlović.

Neće biti snežnog iznenađenja

Stabilizacija vremena očekuje se u drugoj polovini naredne sedmice, ali će se i dalje smenjivati – dva do četiri topla dana, pa jedan kišni.

,,Dakle, ne očekuje se da bi do kraja marta bilo snega u nižim predelima, ali u planinskim predelima da. Na Kopaoniku trenutno ima svega 10 centimetara snega, što svakako nije dovoljno za sve one koji uživaju u zimskim sportovima”, rekao je Mihajlović.

Što se tiče aprila, očekuje se da bude kiše, ali u granicama proseka.

,,Maksimalna temperatura biće između 14 i 17 stepeni, što svakako jeste nešto, da kažemo, toplije od proseka, ali padavine će biti u granicama proseka i u tom smislu neće biti nekih iznenađenja”, rekao je meteorolog.

Napominje da se u drugom delu proleća očekuju i kratkotrajni pljuskovi.

Izvor: RTS

Padej dobija solarnu elektranu instalisane snage 3 MWP

Foto: MT-KOMEX
Foto: MT-KOMEX

U Severobanatskom naselju Padej u toku je izgradnja solarne elektrane Panawiss plus instalisane snage 3 MWp. Radovi na izgradnji solarne elektrane u punom su jeku. Površina od pet hektara gotovo je pokrivena konstrukcijama i solarnim panelima, a prema planovima, do kraja tekuće godine elektrana će biti u potpunosti završena. Investitor projekta je Panawiss plus, dok je izvođenje radova povereno kompaniji MT-KOMEX.

Za izgradnju ove solarne elektrane biće upotrebljeno ukupno 5.400 monofacijalnih panela nemačkog proizvođača Luxor Solar, dok je za model panela izabran ECO LINE HALF CELL M144/550 W poslednje generacije. Kada je reč o konstrukciji na koju se postavljaju solarni paneli, izabran je model turskog proizvođača Kirac Metal. Stručni tim kompanije odlučio je da za solarnu elektranu Panawiss plus koristi invertore kompanije Fronius Tauro – ECO-100-3-P, snage 100 kW.

Transformaciju električne energije sa napona 0,4 kV na napon 20 kV vršiće transformator snage 2.500 kVA.

Prema proračunima, solarna elektrana Panawiss plus na godišnjem nivou će proizvoditi 3.700 MW. Sva proizvedena električna energija plasiraće se u elektrodistributivni sistem.

U FOKUSU:

Pioniri u izgradnji solarnih elektrana

Izgradnju solarne elektrane investitor Panawiss plus poverio je kompaniji koja ima dugogodišnje iskustvo u izgradnji ovih elektrana. MT-KOMEX ove godine slavi 30 godina od osnivanja kompanije i za to vreme ostvarili su brojne uspešne projekte. Njihov portfolio svedoči o uspešnosti, do sada su izgradili i isporučili opremu za više od 200 solarnih elektrana na zemlji i krovovima, ukupne instalisane snage više od 100 MW.

Foto: MT-KOMEX

Kompaniju čini stručan tim ljudi od poverenja, spreman da klijentima uvek pruži punu podršku u svim fazama projekta. Inženjeri zaposleni u kompaniji redovno pohađaju stručne seminare i posebne obuke i poseduju sve neophodne sertifikate. Imaju veliko iskustvo kada je reč o razvoju projekata i njihov posao obuhvata sve – od razvojne etape do pripreme dokumentacije za tehnički prijem i ishodovanja upotrebne dozvole, po principu ključ u ruke.

U kompaniji MT-KOMEX veruju da će solarna energija u velikoj meri doprineti ispunjavanju strateškog cilja Republike Srbije da do 2040. godine 40 odsto električne energije dobija iz obnovljivih izvora.

Kao društveno odgovorna kompanija, MT-KOMEX svakodnevno radi na promociji obnovljivih izvora energije i na projektima iz ove oblasti, a posebnu pažnju posvećuju zaštiti životne sredine.

Ušteda ugljen-dioksida

Jedan hektar šume apsorbuje osam kilograma ugljen-dioksida po satu. Ukoliko se uzme u obzir da biljke fotosintezu vrše u proseku 12 sati u toku dana, to znači da na dnevnom nivou apsorbuju 96 kilograma. Gledano na godišnjem nivou, jedan hektar šume apsorbuje oko 35.000 kilograma, dok je za 20 godina reč o 700 tona.

Kada je reč o elektrani, ona će na godišnjem nivou smanjiti emisije za 3.000 tona, odnosno 60.000 tona za 20 godina.

Priredila: Katarina Vuinac

Tekst u celosti pročitajte u Magazinu Energetskog portala ODGOVORNO POSLOVANJE

Slovenija – osnivanje konzorcijuma za razvoj vodoničnog ekosistema iz niskougljeničnih izvora

Foto-ilustracija: Freepik (freepik)
Foto-ilustracija: Freepik (bugphai)

U Sloveniji je osamnaest kompanija, organizacija i opština potpisalo ugovor o konzorcijumu za uspostavljanje i razvoj vodoničnog ekosistema iz izvora sa niskim sadržajem ugljenika.

Različiti kriterijumi pokazuju da je sadržajno i kompetentno ovo najjači konzorcijum ikada osnovan u ovog zemlji.

Kako se navodi na sajtu opštine Ajdovščina koja je deo konzorcijuma, Slovenačko-japanski poslovni savet, Inženjerska akademija Slovenije i ELES formiraju konzorcijum zainteresovanih strana kako bi se ubrzalo uvođenje vodonika kao održivog goriva budućnosti, a on okuplja više od 6.500 stručnjaka iz oblasti kao što su elektrotehnika, transport, životna sredina, industrija nafte i gasa, automobilska industrija, mašinstvo i druge.

Neki od glavno postavljenih ciljeva jesu postavljanje prvih postrojenja za proizvodnju vodonika, testiranje tehnologija za skladištenje, prenos i distribuciju vodonika, korišćenje vodonika u industrijskim procesima, za proizvodnju toplotne ili električne energije, kao i njegovo korišćenje u logistici i javnom prevozu.

Pročitajte još:

Konzorcijum će na početku identifikovati povremeni skup potencijalnih projekata koji mogu da se implementiraju na odgovarajuće koordinisani način u tehnološkom partnerstvu, a postaviće se i temelji integrisanog ekosistema vodonika sa niskim sadržajem ugljenika u Sloveniji.

Napore na polju međusektorske integracije podržala su i ministarstva Slovenije i to Ministarstvo spoljnih i evropskih poslova, Ministarstvo životne sredine, klime i energetike, Ministarstvo spoljnih poslova i energetike. privrede, turizma i sporta i Ministarstva visokog obrazovanja, nauke i inovacija.

Energetski portal

Opština Savski venac – raste broj zainteresovanih za mere energetske efikasnosti

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto-ilustracija: Unsplash (shane-rounce)

Na Opštini Savski venac broj domaćinstava koja su primila subvencije za implementaciju mera energetske efikasnosti porastao je četiri puta u odnosu na 2022. godinu.

Dubravka Đedović Handanović, ministarka rudarstva i energetike, i predsednik Opštine Savski venac posetili su dve porodice koje su iskoristile bespovratna sredstva za energetsko poboljšanje svojih domova.

Porodice su primile subvencije koje pokrivaju 50 odsto vrednosti radova na zamenu stolarije, što je i sprovedeno u nekoliko meseci nakon apliciranja.

Inicijative poput ovih smanjuju potrošnju toplotne energije za grejanje za 25 do 30 odsto, čime direktno utiču na smanjenje mesečnih računa za struju.

Pročitajte još:

U poslednjem javnom pozivu, resorno ministarstvo i Opština Savski venac su utrostručili sredstva namenjena subvencijama za energetsku sanaciju.

Najavljeno je da će tokom proleća biti raspisani novi javni pozivi, sa ciljem da se još 10.000 domaćinstava širom Srbije uključi u program i dobije bespovratna sredstva koja pokrivaju od 50 do 65 odsto investicija za energetska unapređenja.

Proces apliciranja je po rečima korisnika subvencija jednostavan, a inicijatice vezane za širenje energetske efikasnosti biće nastavljane.

Energetski portal

UNDP: ,,Nacionalni dijalog o pravednoj zelenoj tranziciji i energetskom siromaštvu u Srbiji“

Foto-ilustracija: Freepik (freepik)
Foto-ilustracija: Freepik (freepik)

,,Nacionalni dijalog o pravednoj zelenoj tranziciji i energetskom siromaštvu u Srbiji’’, koji sprovodi Program Ujedinjenih nacija za razvoj (UNDP) biće održan 26. marta 2024. godine od 9.30 časova u hotelu ,,Mona Plaza’’ u Beogradu.

UNDP je Nacionalni dijalog sprovodio u proteklih godinu dana u okviru projekta ,,Inovativna i pravedna zelena tranzicija kao alat za obezbeđivanje sistemske energetske sigurnosti i smanjenje energetskog siromaštva“ u partnerstvu sa Ministarstvom zaštite životne sredine i Ministarstvom rudarstva i energetike, i uz finansijsku podršku Vlade Japana.

Okupljajući nacionalne aktere i druge relevantne sagovornike, UNDP nastavlja praksu u organizovanju dijaloga, kako bi se procesi zelene tranzicije što bolje razumeli, kako na nacionalnom tako i na lokalnom nivou, imajući u vidu međunarodne obaveze i opredeljenja Republike Srbije.

Ovaj događaj će okupiti predstavnike Vlade Srbije, lokalnih samouprava, civilnog društva, privatnog sektora, kao i predstavnike zaposlenih u u sektorima koji se baziraju na intenzivnom korišćenju fosilnih goriva.

Kako se navodi, zajednički cilj jeste da se osigura da zelena tranzicija bude pravedna i strateški isplanirana na vreme, kako bi se minimizirao gubitak radnih mesta i obezbedila ekonomska sigurnost za stanovništvo u delovima zemlje koji se oslanjaju na ove sektore.

Dnevni red događaja možete pogledati ovde.

Energetski portal

Primena projekata za hvatanje, upotrebu i skladištenje CO2 važna za postizanje cilja Pariskog sporazuma

Foto-ilustracija: Freepik (nuraghies)
Foto-ilustracija: Freepik (wirestock)

Na putu prema ispunjenu neto nula emisija, važan deo tehnološkog potrfelja ima sakupljanje, korišćenje i skladištenje ugljenika, odnosno takozvani CCUS. Ovaj tehnološki proces obuhvata prvo hvatanje emisija ugljen-dioksida iz industrijskih i energetskih postrojenja, zatim njegovu upotrebu u različite svrhe i na kraju njegovo trajno skladištenje.

U scenariju Međunarodne agencija za energetiku (IEA) Net Zero Emissions by 2050, koji predstavlja put sa kojim je potrebno da energetski sektor uskladi kako bi se postigao cilj postavljen Pariskim sporazumom o ograničavanju globalnog zagrevanja na 1,5oC. Kako se navodi, za to je potrebno da se do 2030. godine na godišnjem nivou hvata oko milijardu tona ugljen-doksida.

Nova baza podataka IEA, pokazuje da postoji napredak kada je reč o dostizanju ovog cilja. Naime, u 2023. godini je zabeležen kontinuiran rast godišnjih obaveštenja o projektima, finalnim investicionim odlukama kao i puštanja u rad postrojenja za hvatanje i skladištenje ugljen-dioksida.

Iako poboljšanje postoji, za dostizanje cilja potrebno je da se drastično ubrza proces razvoja i implementacije CCUS projekata.

Pročitajte još:

Preciznije, u prošlog godini najave u vezi sa kapacitetom za hvatanje CO2 do 2030. godine povećale su se za 35 odsto, dok su najave za kapacitet skladištenja porasle za 70 odsto. Ukupno gledano, sa ovakvim najavama do 2030. godine ukupna količina uhvaćenog CO2 mogla bi da bude preko 430 miliona tona godišnje, dok je za skladištenje reč o 620 miliona tona godišnje. Sve ovo i dalje nije dovoljno za postizanje cilja, a takođe pomenute najave i dalje ostaju samo prvi korak koji ostavlja pitanje da li će svi projekti na kraju biti realizovani.

Foto-ilustracija: Pixabay (catazul)

Kako se navodi, države sve više prepoznaju vrednost kolektivne akcije, što potvrđuje prošla godina u kojoj je došlo do stvaranja novih značajnih inicijativa. Na Forumu velikih ekonomija o energetici i klimi (eng Major Economies Forum on Energy and Climate Change), koji je održan u aprilu 2023. godine, pokrenut je takozvani Izazov za upravljanje ugljenikom, koji sadrži zajednički poziv vladama na akciju da se ubrza primena CCUS tehnologija.

Naime, do početka 2024. godine ovaj Izazov je potpisalo 19 zemalja i Evropska komisija, a sve za cilj ima da se podrži ambiciozan globalni cilj o hvatanju pomenute milijarde tona CO2 godišnje.

Postoje i drugi primeri koji ukazuju na zainteresovanost, kao što je podatak da je prošle godine oko 1,4 milijarde evra, odnosno 40 odsto sredstava iz poslednje runde EU fonda za inovacije, prosleđeno upravo na CCUS projekte koji su usmereni na hvatanje CO2 u industrijskim sektorima. Tu je reč o proizvodnji cementa, kao i korišćenje CO2 u sintetičkim gorivima.

Kao jedno od najvećih izazova u vezi sa ovom temom ostaje izdavanje dozvola na koje se često čeka dugo, a koje su potrebne kako bi CCUS centri, odnosno postrojenja koja se koriste za hvatanje, upotrebu i skladištenje CO2, mogli da budu pušteni u rad.

Energetski portal

Od 1. maja nova metodologija za obračun cene struje privredi

Foto-ilustracija: Unsplash (Anastasia Zhenina)
Foto-ilustracija: Unsplash (m)

Sa Ministarstvom rudarstva i energetike intenzivno radimo na izmeni metodologije kojom će se od 1. maja formirati cena električne energije za komercijalne kupce, odnosno privredu, kako bi ona pratila cene na tržištu. Izvesno je da će doći do pada cena za taj segment kupaca. Ono što je sigurno jeste da u narednom periodu neće biti promena cene za domaćinstva, kaže u razgovoru za „Politiku” Dušan Živković, v. d. generalnog direktora „Elektroprivrede Srbije” AD.

Prvi čovek EPS-a ističe da će nova metodologija za formiranje cene za komercijalne kupce pružiti mnogo fleksibilnosti jer će se izbeći drastične razlike u odnosu na tržište i u vreme niskih, kao i u vreme visokih cena.

Kolika je trenutna cena na tržištu?

Posle 2022. imamo jednu drugačiju nestabilnost na tržištu koja je dovela do pada cena i velikih fluktuacija na nedeljnom pa čak i na dnevnom nivou. Svakako da to nije podrška razvoju tržišta i prema trenutnim projekcijama, cena megavat-sata na tržištu varira između noćnih perioda, ponekad nešto ispod 70 evra po megavat-satu, ali i večernjih perioda kada na berzama dostigne i 110 evra po megavat-satu. To je za 160 do 200 evra manje u odnosu na ostvarene spot cene u Srbiji u 2022. godini.

Šta će još nova metodologija doneti privredi?

S obzirom na trenutna kretanja na tržištu, privreda može da očekuje korekciju cene električne energije, ali se nadamo i neku cenovnu stabilnost koju bi postigli upravo tom novom metodologijom. Nova metodologija stvoriće prostor da se prate kretanja na tržištu i to u oba smera, i kod padova, ali i kod skokova cena. Biće mnogo sigurniji i EPS i kupci. Naime, dešavalo se i da cene na tržištu odu na više od 250 evra po megavat-satu, a privreda je tada plaćala maksimalno oko 100 evra. Istovremeno, i privreda će moći da planira svoje troškove i eventualna sredstva umesto u energiju usmeri u investicije, inovacije i unapređenje poslovanja.

Pročitajte još:

Kako napreduje EPS-ov najveći ekološki projekat izgradnja postrojenja za odsumporavanje u TENT A?

Postrojenje za odsumporavanje u TENT A je u „foto-finišu” izgradnje i to je sigurno jedan od naših najznačajnijih ekoloških projekata. Posle ispitivanja i rada prvog apsorbera, nedavno je počelo probno ispitivanje i drugog apsorbera, a sredinom sledeće nedelje biće i svakodnevno u radu. Veoma je važno što će ovo postrojenje omogućiti smanjenje koncentracija sumpornih oksida ispod 200 miligrama po kubnom metru, kao i praškastih materija ispod 20 miligrama po kubnom metru. Na taj način ispunjavamo strogu i domaću i evropsku regulativu. Paralelno gradimo i postrojenje za odsumporavanje dimnih gasova na blokovima TENT B1 i B2, vredno oko 200 miliona evra. Ovo postrojenje omogućiće da se emisija sumpor-dioksida smanji oko 20 puta, sa 3.000 miligrama po kubnom metru na 130 miligrama po kubnom metru. Dodatno, biće smanjena i emisija čvrstih čestica.

Dokle se stiglo s pripremom dokumentacijom za izgradnju reverzibilne hidroelektrane „Bistrica”?

Foto-ilustracija: Unsplash (T L PlbeyaME7Jk)

Reverzibilna HE „Bistrica”, snage 628 megavata, jedan je od strateških projekata države Srbije i EPS-a, a posebno je važna jer se očekuje dalje povećanje učešća promenjivih obnovljivih izvora energije. Izvesno je da će biti potrebni novi kapaciteti koji će omogućiti balansiranje i stabilnost sistema, ne samo Srbije već i regiona. Prema trenutnim procenama, do 2030. godine moglo bi se očekivati nekoliko hiljada novih megavata, kao i povećanje učešća OIE u ukupnoj proizvodnji električne energije u Srbiji na oko 45 odsto. Izgradnja RHE „Bistrica” omogućiće dodatni prihvat od oko 1.500 megavata iz energije vetra i sunca. Projektna dokumentacija je u završnoj fazi izrade, a u toku je pregovarački postupak za izradu investiciono-tehničke dokumentacije kako bismo što pre krenuli sa izgradnjom.

U kojoj fazi je izgradnja prvog vetroparka EPS-a u Kostolcu?

Prvi brod sa elisama za naš vetropark krenuo je nedavno iz Kine. Iako su transportne rute produžene zbog problema s piratima, očekuje se da prvi vetropark EPS-a počne s radom u prvom kvartalu naredne godine. Značaj ovog projekta prepoznala je i Evropska unija jer je preko Investicionog okvira za zapadni Balkan (WBIF) obezbeđeno 30 miliona evra bespovratnih sredstava. Nastavićemo sa ulaganjima u projekte kojima se koriste obnovljivi izvori energije, kao i sa projektima revitalizacije hidroelektrana kao što su „Vlasinske HE”, HE „Đerdap 2”, „Potpeć”. Očekuju nas i ulaganja u modernizaciju naših rudarskih sistema i termokapaciteta, prvenstveno u zaštitu životne sredine i povećanje efikasnosti proizvodnje.

Kako teče proces reformi poslovanja EPS-a?

Restrukturiranje teče predviđenom dinamikom i usmereno je na podizanje efikasnosti kompanije u svakom pogledu. Promene jesu krenule od vrha, ali one moraju obuhvatiti celu kompaniju ako želimo EPS kao regionalnog lidera i kompaniju koji posluje na komercijalnim osnovama. Imamo snažnu podršku države, predsednika republike, vlade i resornog ministarstva i zato sam uveren da će tempo promena biti dinamičan. Plan transformacije bi trebalo da se završi do maja i u njemu će biti sagledane sve ključne promene u odnosu na strateške, operativne i finansijske procese.

Izvor: Politika