Home Blog Page 499

WWF: Mojsinjske planine i Stalaćku klisuru proglasiti za zaštićeno područje

Foto-ilustracija: Unsplash (Ivan Aleksić)
Foto-ilustracija: Pixabay

WWF, svetska organizacija za zaštitu prirode i Organizacija za političku ekologiju Polekol uputile su inicijativu gradu Kruševcu i opštinama Ćićevac i Ražanj da pokrenu proceduru za proglašenje Mojsinjskih planina i Stalaćke klisure za zaštićeno područje, zbog njihovih izuzetnih prirodnih, kulturnih i društvenih odlika.

U prethodnom periodu sve tri lokalne samouprave pokazale su razumevanje i interes za zaštitu i očuvanje ovog područja, zbog čega je sada pravi trenutak da se, u skladu sa Zakonom o zaštiti prirode, obrate Zavodu za zaštitu prirode i pokrenu važan poduhvat uspostavljanja zaštite, stoji u saopštenju WWF Adrije.

„Zaštita ovog područja je od ogromnog značaja za očuvanje prirodnih i kulturnih bogatstava, ali i održivi razvoj opština Ražanj i Ćićevac, kao i Grada Kruševca jer će omogućiti i rast važnih grana zelene ekonomije kao što je održivi turizam“, izjavio je Strahinja Macić iz Polekol-a.

Kako dalje navode u saopštenju, Zavod za zaštitu prirode je 2013. godine izradio studiju zaštite Predela izuzetnih odlika Mojsinjske planine i Stalaćke klisure Južne Morave, koja nije bila prepoznata od strane donosioca odluka. Proglašenje zaštite je od strateškog interesa za grad Kruševac i opštine Ćićevac i Ražanj, ali i od nacionalnog značaja, imajući u vidu da je u Srbiji i dalje svega oko 7,8 odsto ukupne teritorije pod zaštitom, tvrde iz WWF-a.

„Ne samo što imamo mali procenat zaštićene teritorije, nego su zaštićena područja i neravnomerno raspoređena. Uz Veliku i Južnu Moravu, koje predstavljaju jedan od najznačajnijih ekoloških koridora, praktično da i nemamo zaštićenih područja. Zbog toga je od izuzetnog značaja da se krene u postupak zaštite Mojsinjskih planina i Stalaćke klisure“, dodaje Goran Sekulić iz WWF-a.

Zaštićena područja ključna su za očuvanje biodiverziteta i lokalni razvoj, kao i očuvanje kulturnog i istorijskog nasleđa. Prostor Mojsinjskih planina ima specifičnu geološku građu i kao takav je jedan od najstarijih terena na području Srbije i obiluje kulturnim nasleđem iz antičkog, rimskog, vizantijskog i srednjovekovnog perioda. Stalaćka klisura, sa dužinom od 24 kilometra i dubinom od 300 metara, predstavlja jedinstven geološki i predeoni fenomen.

WWF i Polekol će nastaviti da aktivno zagovaraju i pružaju podršku lokalnim samoupravama u pravcu ostvarivanja zaštite ovog područja.

Izvor: WWF Adria

Iz Poljske stiže novi traktor na biometan?

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto-ilustracija: Unsplash (Emiel Molenaar)

“Ovo je poljski projekat, iako je izgrađen od raznih inostranih komponenti kao što su: Cummins motor, sistem goriva je iz Nemačke, menjač je sa istoka, a okvir je poljski”, objašnjava Kacper Vječoreka iz Agromilke, brenda Eastern Trade Center.

Ova mašina, kaže, bazira se na konceptu Auga M1, predstavljenog u Letoniji, hibridnom traktoru sa pogonom na biometan i električnu energiju. Takođe, nastavljaju trend ekološko prihvatljivih traktora koji je započeo prvi takav, na metan, New Holland T6 Methane Power.

Predviđeno je da se izradi potpuno novi koncept i dizajn, ali je moguće da zbog kratkih rokova instalacija bude ugrađena na postojeći.

Ideja je deo većeg projekta na kojem firma Eastern Trade Center radi zajedno sa partnerima u sklopu strategije “Orlen 2030”, pod pretpostavkom razvoja energije sa niskim i nultim emisijama, zbog čega gradi moderna postrojenja za biometan.

Ekološki i jeftino

Tamo treba da se proizvodi gas koji se koristi u industriji ili energetici, a stvara se od otpadne biomase u poljoprivrednoj proizvodnji, otpadnih supstrata i ostataka iz prerađivačke industrije.

U budućnosti planiraju da ponude tržištu kombajne i terenska vozila.

“Plan nam je da na proleće prikažemo prvi prototip koji radi na terenu. Sproveli smo prve testove. Problemi koji se javljaju i koje treba da rešimo su visoka potrošnja gasa, potreba za čestim točenjem, a osim toga u Poljskoj ne postoje propisi koji se tiču ​​odobrenja traktora na biometan”, kaže Vječoreka.

Osim što će biti ekološki prihvatljiv, predviđa se da će imati umerenu cenu i biće alternativa traktorima u istoj klasi, a njegova prednost bi trebalo da bude u jeftinom pogonskom gorivu.

Izvor: Agroklub

GreenEvo – efikasna, inovativna i jednostavna tehnologija u službi zaštite životne sredine

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto-ilustracija: Pixabay

Primena zelenih tehnologija odavno je preduslov za uspešno i održivo poslovanje. Gotovo sve kompanije iz različitih privrednih delatnosti imaju prostora da primene jedno ili više proekoloških rešenja i na taj način unaprede svoje poslovanje i konkurentnost na tržištu.

Inovativni poljski program GreenEvo kompanijama i domaćinstvima širom sveta nudi mogućnost da se upoznaju sa pouzdanim i visokoefikasnim tehnološkim rešenjima iz oblasti zaštite životne sredine u koju spadaju tretiranje i upravljanje vodama, energetska efikasnost, zaštita vazduha, upravljanje otpadom i elektromobilnost.

Tretiranje i upravljanje vodama

Otpadne vode su jedan od najvećih ekoloških problema, naročito u zemljama u razvoju gde se gotovo sve otpadne vode netretirane ispuštaju u životnu sredinu.

Laureati programa GreenEvo nude visokoefikasna, jednostavna i inovativna rešenja koja se mogu primeniti kako u industrijskim postrojenjima, tako i u domaćinstvima, garantujući visok stepen prečišćavanja otpadnih voda.

Među ponudama se mogu naći tehnološka rešenja koja ne koriste električnu energiju i ne emituju CO2, a čitav proces prečišćavanja otpadnih voda zasniva se na biološkim procesima.

Laureati takođe nude postrojenja za sušenje mulja koji umesto fosilnih goriva koriste obnovljive izvore energije poput biogasa ili solarne energije.

Jedna od novina jei pneumatska pumpna stanica koja se može koristiti tamo gde je izgradnja pumpnog sistema otežana ili pak nemoguća. Pneumatska pumpna stanica osvežava ispumpane otpadne vode, sprečava njihovo truljenje i garantuje bezbedan i higijenski rad.

Za proizvođaće bioetanola, vina, mlečnog sira, mleka i sokova, GreenEvo nudi anaerobni reaktor koji će ove otpadne vode pretvoriti u stabilan i održiv izvor biogasa.

Tu su još i biomonitoring za rano upozorenje na kontaminaciju vode namenjene za potrošnju koji kombinuje prirodnu, pouzdanu bioindikaciju zasnovanu na živim organizmima zvanim bioindikatori, zatim prečišćavanje voda za sve grane industrije upotrebom ozona i još mnogo inovativnih rešenja.

Ušteda električne energije

Postizanje energetske efikasnosi nije samo način da domaćinstva i kompanije smanje svoje račune za struju, već jedan od ključnih mehanizama za očuvanje resursa i životne sredine.

Kompanije, obuhvaćene programom GreenEvo, nude niz tehnoloških rešenja koja će preduzećima, domaćinstvima i lokalnim samoupravama omogućiti da racionalnije i efikasnije troše električnu energiju.

Foto-ilustracija: Pixabay

Među ponudima je pametno tehnološko rešenje koje mogu koristiti preduzeća, lokalne samouprave, stambene zajednice i svi oni subjekti koji traže način kako da smanje troškove za osvetljenje na otvorenom i emisije CO2.

Takođe, tu je i kompanija koja nudi sveobuhvatnu tehnologiju građenja  visokokvalitetnih, izdržljivih i energetski efikasnih zgrada bez potrebe zakupa skupe opreme ili angažovanja dodatnih stručnjaka.

A za vlasnike porodičnih kuća GreenEvo nudi inovativni sistem grejanja i klimatizacije, kao i snabdevanje toplom vodom za domaćinstva budući da optimalmno kombinuje obnovljive i konvencionalne izvore energije.

U ponudi su još i geotermalne toplotne pumpe za individualne klijente ili institucije, izolacija za objekte koja garantuje uštedu električne energije i brzu ugradnju i druga proekološka rešenja u službi podizanja stepena energetske efikasnosti.

Zaštita vazduha

Zagađenje vazduha nesumnjivo je najsmrtonosniji ekološki problem koji posebno utiče na osetljive grupe – decu, stare i hronične bolesnike.

Prepoznavši važnost borbe protiv aerozagađenja, program GreenEvo okupio je laureate koji nude inovativna tehnološka rešenja koja će u velikoj meri smanjiti emisije štetnih gasova iz domaćinstava i industrije.

Jedna od ponuda je katalizator namenjen elektranama, kogeneracionim postojenjima ili transportnoj industriji koji smanjuje potrošnju goriva, emisije štetnih gasova i garantuje da unutrašnje grejne površine kotlova ostanu u dobrom tehničnom stanju.

A tu je i kompanija koja se bavi projektovanjem, proizvodnjom i implementacijom naprednog sistema za praćenje stanja životne sredine na dnevnoj bazi.

Obnovljivi izvori energije

Prelazak sa fosilnih goriva na obnovljive izvore energije odavno nije stvar izbora, već obaveza koju su na sebe preuzele gotovo sve države sveta kako bi do 2050. godine postigle ugljeničnu neutralnost.

Foto-ilustracija: Pixabay

Program GreenEvo nudi tehnologiju gorivnih ćelija koja je pogodna za objekte zdravstvene zaštite, IT sektor, telekomunikacije, transport i sva ona industrijska postrojenja kojima je potrebno neprekidno napajanje električnom energijom.

Među proekološkim rešenjima su i mašine za proizvodnju briketa od slame sa produktivnošću od 320 do 1440 kg/h koje predstavljaju savršeno rešenje za zajednice koje mogu pretvoriti lokalnu biomasu u gorivo pune vrednosti.

Tu su i gorionici za pelete sa rotacionim komorama koji omogućavaju automatsko čišćenje pepela , zatim kotlovi na biomasu i postrojenja za proizvodnju peleta i briketa od svih vrsta biomase.

Osim toga, u ponudi je i inovativno postrojenje za mini-hidroelektrane koje omogućava migraciju životinjskog sveta i proizvodnju zelene električne energije.

Upravljanje otpadom

Još jedan važan segment iz oblasti zaštite životne sredine obuvćen je programom GreenEvo, a to je – upravljanje otpadom.

Jedno od inovativnih tehnoloških rešenja namenjeno je termoelektranama, toplanama, rudnicima i svim objektima koji imaju problem sekundarnih emisija prašine i štetnih gasova sa deponija.

Tu je mobilno i kompaktno postrojenje za preradu otpada od metalurških procesa u visokokvalitetne građevinske materijale – cement i malter, a među laureatima su i postrojenja koja pretvaraju opasan otpad u korisne i bezbedne proizvode sa niskim emisijama CO2 i bez upotrebe štetnih hemikalija.

Foto-ilustracija: Unsplash (CHUTTERSNAP)

A za HoReCa sektor tu je tehnološko rešenje koje pomaže u planiranju količine pripremljene hrane kako bi bile u skladu sa potrebama klijenata i gostiju. Kao rezultat toga, otpad od hrane, troškovi objekta i ekološki otisak se smanjuju usled racionalnijeg korišćenja materijala, ljudskog rada, vode i energije.

Elektromobilnost

Prelazak na elektromobilnost još jedan je važan aspekt energetske tranzicije i stoga je važno unaprediti infrastrukturu za punjenje baterija električnih vozila.

Među laureatima programa GreenEvo je i kompanija koja gradi elektromobilnost – kako na nacionalnom tako i na međunarodnom nivou – preko 10 godina, aktivno učestvujući u globalnom procesu prelaska na transport sa nultim emisijama koji se ne može obaviti bez odgovarajućeg infrastrukture.

Više o programu GreenEvo saznajte OVDE.

Milena Maglovski

Beograd – Rapisan Javni poziv za zamenu stolarije na opštini Palilula

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto-ilustracija: Pixabay

Grad Beograd raspisao je Javni poziv za sufinansiranje mere energetske efikasnosti na porodičnim kućama i stambenim zgradama na području Gradske opštine Palilula.

Za meru nabavka i ugradnja spoljnih prozora i vrata sa pratećim građevinskim radovima na stambenim zgradama, porodičnim kućama i stanovima, ukupna planirana sredstva Grada Beograda i Republike Srbije iznose 20 miliona dinara.

Kako se napominje u Javnom pozivu, maksimalno učešće grada ne može preći 50 odsto ukupnog iznosa sa PDV-om.

Pravo učešća na javnom pozivu imaju građani i stambene zajednice, vlasnici koji žive u porodičnoj kući ili u stanu na tetitorijiji opštine Palilula, sa desne strane Dunava, u celini između sledećih ulica: Bulevar kralja Aleksandra, Takovska, Vojvode Dobrnjca, Poenkareova, Bulevar despota Stefana, Cvijićeva i Ruzveltova, izuzev Profesorske kolonije koja uživa status prethodne zaštite i predstavlja prostorno kulturno-istorijsku celinu.

Javni poziv je otvoren do 28. januara 2022. godine, za više informacija pogledajte ovde.

Energetski portal

Zašto se u nezapamćenoj energetskoj krizi neke zemlje odriču nuklearki 

Foto-ilustracija: Pixabay (distelAPPArath)
Foto-ilustracija: Pixabay

Dok nezapamćena energetska kriza potresa evropsko tržište, Nemačka i Belgija planiraju zatvaranje preostalih nuklearnih elektrana. Stručnjaci ocenjuju da je to novi udar na bezbednost snabdevanja i na cenu gasa i struje.

Posle nuklearne katastrofe u Fukušimi 2009. godine, Nemačka je odlučila da odustane od nuklearne energije. Ipak, gašenje nije išlo planiranom dinamikom, pa od 17 nuklearki, radi još šest. Prema novoj odluci, tri će zatvoriti do kraja godine.

“Njihova odluka je neopoziva. Do kraja iduće godine oni će isključiti sve nuklerne elektrane iz pogona. Osloniće se na obnovljive izvore kojih je četrdesetak odsto, vetar i sunce uzeće jedan deo iz gasa, 12 odsto, koliko su dobijali iz nuklearki”, kaže prof. dr Miodrag Mesarović, generalni sekretar Komiteta Srbije u Svetskom savetu za energiju.

Uoči praznika, belgijska vlada je prelomila da do 2025. godine gasi preostale dve nuklearke.

Iako je to deo energetskog plana zemlje, zbog energetske krize i zahteva dela poslanika ostavili su mogućnost da tu odluku u martu iduće godine preispitaju.

Istovremeno, izdvajaju 100 miliona evra za istraživanje nuklearne energije kako bi nadomestili manjak struje.

“Izlazak iz nuklearne energije je zaista potvrđen, ali uz dva uslova: prvo moramo da obezbedimo energetsku bezbednost, a drugo moramo da održavamo stabilne cene. Ova vlada donosi odluke sa neophodnim oprezom, kako bi se osiguralo snabdevanje”, kaže Aleksander de Kro, belgijski premijer.

Ugasiti nuklearku je težak posao, jer zahteva mnogo bezbednosnih procedura, a i košta. Kažu, jeftinije je izgraditi nuklearku nego je zatvoriti.

Nemci su ove godine za te namene odredili čak 2,4 milijarde evra. Stručnjaci ocenjuju da će to dodatno uzdrmati uzavrelo tržište energije.

“Tako će napraviti ozbiljan poremećaj ne samo na svom, nego i na evropskom tržištu jer su najveća potrošačka i proizvođačka sila u Evropi“, kaže Mesarović.

U svetu ima 450 nuklearki, a globano gledano od letos nuklearna energija doživljava renesansu. Trenutno se gradi 31 nuklearka, trećina je u Kini. U Evropi su u izgradnji četiri nove elektrane.

“Mnoge zemlje: Kina, Koreja, Amerika, Francuska, ne razmišljaju uopšte da li da grade nuklearke, zašto? Zato što će fosilna goriva nestati. Kini je u narednih 25 godina potrebno pet puta više energije nego celom svetu zajedno. Naravno da oni ne razmišlju ni o čemu drugom sem o nuklearnim elektranama“, kaže Ilija Plećaš, naučni savetnik u JP “Nuklearni objekti Srbije”.

Prema podacima Međunarodne agencije za energiju, nuklearne elektrane u svetskoj proizvodnji obezbeđuju 10 odsto energije i jedan su od glavnih aduta u globalnoj borbi za smanjenje emisije ugljen-dioksida.

Izvor: RTS

Beograd uvodi sistem javnih bicikala – za kvalitetniji život Beograđana

Foto-ilustracija: Pixabay (MaBraS)
Foto-ilustracija: Pixabay

Na poslednjoj sednici Skupštine Grada Beograda doneta je odluka kojom će Beograđani prvi put dobiti sistem javnih bicikala, a Beograd će se pridružiti porodici evropskih gradova koji neguju ovu tradiciju javnog prevoza, navodi se u saopštenju Grada.

“Beograd i Beograđani će ovom odlukom dobiti 150 stanica za javne bicikle,  na kojima će biti omogućeno iznajmljivanje i parkiranje bicikala, što će znatno rasteretiti druge vidove javnog gradskog prevoza putnika, a što je u javnom interesu Grada Beograda. Širom sveta gradovi prihvataju inovativan pristup urbanoj mobilnosti, koji se bazira na održivim vidovima javnog prevoza, uvažavajući ‘zelenu hijerarhiju’, odnosno ekološki prihvatljivije vidove kretanja u metropolama. Sistem javnih bicikala je deo važnog segmenta transportnog sistema koji promoviše zdraviji život, čistiji vazduh, bezbednije ulice, poboljšanu pristupačnost, i na uvođenje ovog sistema javnog prevoza za naše sugrađane smo veoma ponosni”, istakao je za Beoinfo gradonačelnik Beograda Zoran Radojičić.

Ukupna vrednost koncesije, čiji je predmet  finansiranje, nabavka i postavljanje stanica javnih bicikala jeste oko pet miliona evra, a rok trajanja koncesije je 15 godina.

“Strateški ciljevi Grada Beograda orijentisani su ka razvoju pešačko-biciklističkog saobraćaja. Trenutno u Beogradu imamo 103 kilometra uređenih biciklističkih staza, a Planom održive urbane mobilnosti, koji je prošle godine proglašen za treći najbolji plan održive urbane mobilnosti u Evropi, planirana je izgradnja još oko 500 kilometara biciklističke infrastrukture u narednih deset godina. Veći broj javnih bicikala i javnih stanica će biti dodatni motiv da budemo još brži kada je reč o izgradnji staza. Ova odluka će svakako doprineti  povećanju kvaliteta života građana Beograda i pokazuje našu čvrstu nameru da pešaci i biciklisti moraju imati prednost u odnosu na druge vidove javnog prevoza u Beogradu”, zaključio je Radojičić.

Izvor: Grad Beograd

Korak bliže jeftinim solarnim panelima

Foto: Christian Houdek
Photo-illustration: Unsplash (Andreas Gucklhorn)

Silicijum, skup materijal koji se koristi za izradu solarnih ćelija i koji ujedno diktira visoku cenu solarnih panela, na sreću ima neuporedivo jeftiniju alternativu – perovskit.

Ipak, iako se perovskitu uveliko pripisuje veliki potencijal kada je reč o proizvodnji solarnih panela u budućnosti, ovaj materijal još uvek nije uspeo da nadmaši silicijum po efikansosti i stabilnosti.

Problem u vezi solarnih ćelija od perovskita leži u tome što, uprkos odličnim fotonaponskim performansama, ove ćelije rezultuju veoma malom izlaznom energijom. Sa druge strane, struktura perovskita, koju odlikuju izvrsne performanse, stabilna je samo na temperaturama iznad 150 stepeni, dok na sobnoj temperaturi gubi svoje karakteristike.

U potrazi za stabilnom i efikansom strukturom perovskita, istraživači sa Univerziteta u Kembridžu poslužili su se svim raspoloživim metodama ne bi li po prvi put videli kako stabilna struktura perovskita zaista izgleda.

„Postojao je zajednički konsenzus da kada ljudi stabilizuju ove materijale, oni postaju idealna kubična struktura“, rekao je jedan od naučnika Tjarnan Doerti. “Ali ono što smo pokazali je da one uopšte nisu kubične, već su vrlo malo izobličene. Postoji veoma suptilna strukturalna distorzija koja daje izvesnu stabilnost na sobnoj temperaturi.”

Distorzija je toliko mala da je prethodno bila neotkrivena, sve dok Doerti i njegove kolege nisu upotrebili osetljive tehnike strukturalnog merenja koje nisu bile široko primenjivane na perovskitnim materijalima, saopštio je Univerzitet u Kembridžu.

Kako bi molekule perovskita doveli u novootkrivenu željenu strukturu, istraživači su koristili organske molekule koji su im poslužili kao šablon za postizanje male distorzije.

Čak i mali delovi perovskita koji nisu izobličeni dovešće do gubitka performansi, rekao je jedan od autora Sem Strenks i dodao da će ova metoda osigurati da je distorzija perovskita ujednačena svuda i bez izuzetka.

Milena Maglovski

PKS: Primena zelene agende prioritetan cilj naredne godine

Foto: Privredna komora Srbije
Foto: Privredna komora Srbije

Otvaranje Poglavlja 4 u pregovorima sa EU je dokaz koliko je Evropi važno šta Srbija i zapadni Balkan rade na planu “zelene” ekonomije i da nas doživljavaju kao deo budućeg političkog i ekonomskog okruženja, ocenio je direktor Sektora za analize Privredne komore Srbije Mihailo Vesović.

“Drago mi je da smo dobili krajem ove godine snažan signal o otvaranju poglavlja koja se direktno tiču ove oblasti i to je dokaz koliko je za EU važno šta Srbija i zapadni Balkan rade na ovu temu, a nama je važno da nas doživljavaju kao deo budućeg političkog i ekonomskog okruženja. Veoma je važno da mi delimo sudbinu EU i evropske privrede i zato nam je savezništvo sa EU glavno strateško opredeljenje”, smatra Vesović.

Ističe da PKS i Centar za cirkularnu ekonomiju treba da postanu rasadnik znanja i informacija i konsultant sektoru malih i srednjih preduzeća u procesu primene Zelene agende za zapadni Balkan.

“Srbiju čeka energetska tranzicija i što budemo jasniji i stručniji u definisanju problema sa kojima se suočava privreda, dobićemo bolje i efektnije rezultate. Jako je važno i da povežemo dva glavna trenda, a to su cirkularna ekonomija i digitalizacija, jer će one odvojeno mnogo sporije da se razvijaju”, rekao je Vesović.

Ambasador Finske Kimo Lahdevirta naglasio je da će otvaranje Poglavlja 4 pomoći Srbiji da dostigne najviše evropske stadarde u zaštiti životne sredine, energetskoj efikasnosti i da će podstaći građane da više brinu o ekologiji.

“Srbija ima snažnu podršku EU za čistiji vazduh, vodu, odlaganje smeća i zaštitu raznovrsnosti prirode. S druge strane, od Srbije se mnogo očekuje u ovim oblastima i veliki je pritisak na kompanije da dostignu standarde zaštite životne sredine. Ako one prepoznaju mogućnosti i koristi na dugi rok, to će biti prilika da podignu svoje poslovanje na viši nivo”, ocenio je ambasador Lahdevirta.

Dodao je da je Zelena agenda prilika za nova ulaganja, zapošljavanje i osvajanje novih tržišta.

Foto-ilustracija: Pixabay

Izvršna direktorka Nordijske poslovne alijanse u Srbiji Iva Petrović izjavila je da su zelene inovacije i ekonomija razvojna šansa za Srbiju. “Nordijske zemlje Švedska, Danska, Norveška i Finska su među prvima shvatile prednosti održivog razvoja, a cilj Nordijske poslovne alijanse u Srbiji je da prenese ta znanja, iskustva i dobre prakse i da kompanijama i ključnim zainteresovanim fakrtorima odlučivanja u vladinim i nevladinim organizacijama olakšamo put ka zelenoj tranziciji”, rekla je Petrovićeva.

Ocenila je da je ta saradnja uspešno započeta ove godine budući da je u četiri grada u Srbiji Alijansa nastojala da prenese nordijska iskustva iz oblasti upravljanja biootpadom, zelenog razvoja i tretmana otpadnih voda. Plan je, kako dodaje, da se sledeće godine projekat nastavi.

Izvor: Privredna komora Srbije

EPS radi studiju kako bi iskopavanje uglja bilo efikasnije

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto-ilustracija: Pixabay

Javno preduzeće Elektroprivreda Srbije (EPS) je raspisalo javnu nabavku za izradu studije opravdanosti za program praćenja i unapređenja efikasnosti na površinskim kopovima uglja EPS-a, odnosno ograncima “Kolubara” i “Kostolac”.

Studija se odnosi na uvođenje sistema energetskog menadžmeta koji bi trebalo da omogući praćenje primarne energije u različitim proizvodnim jedinicama i sektorima u okviru EPS-a.

To bi omogućilo i prepoznavanje gubitaka i praćenje potrošnje u realnom vremenu, kako bi moglo da se reaguje u sektoru u kome je došlo do poremećaja. Studija bi trebalo da obuhvata i idejni projekat realizacije.

Izradom studije se stiču uslovi za primenu potpune usaglašenosti sa sektorskim standardima kao i sa Zakonom o efikasnom korišćenju energije.

Ona obuhvata sticanje uslova za detaljni energetski pregled, formiranje indikatora energetske efikasnosti, prikupljanje i analizu podataka i uporednu statistiku.

Takođe, odnosi se i na operativno upravljanje energijom, poslovno planiranje proizvodnje i organizacije procesa proizvodnje održavanja i upravljanja i racionalno upravljanje energijom.

Cilj izrade studije je implementiranje energetskih standarda, što je značajno pre svega zbog uticaja na životnu sredinu u pogledu smanjenja potrošnje enegije i povećanja energetske efikasnoti, piše u tenderskoj specifikaciji.

Takođe, uvođenje standarda trebalo bi da utiče i na način korišćenja energije, sigurnost stalnog snabdevanja energijom i energentima.

Indirekti efekti bi bili i smanjenje troškova za osiguranje i održavanja, veća motivisanost radnika i bolji uslovi rada, dodaje se.

Ugalj predstavlja najznačajniji energetski potencijal u Srbiji i čini 84 odsto energetski rezervi, piše u tenderskoj dokumentaciji.

Izvor: Nova Ekonomija

Projekat “Čista Srbija” – ulaganja od četiri milijarde evra

Foto-ilustracija: Unsplash (Ivan Aleksić)
Foto-ilustracija: Pixabay

U sledećih pet godina, u okviru projekta “Čista Srbija”, planirana je izgradnja 7.000 kilometara kanalizacione mreže i više od 250 postrojenja za preradu otpadnih voda, za šta je planirano ulaganje od četiri milijarde evra.

“Situacija je sada loša jer više od 90 odsto otpadnih voda izbacujemo u reke i ako tako nastavimo uništićemo prirodu. Zato moramo da situaciju menjamo iz korena”, naglasio je Tomislav Momorović, ministar građevinarstva, saobraćaja i infrastrukture.

On je ocenio da su nam neophodni auto-putevi, ali, kako je rekao, nove saobraćajnice ne vrede ako ne izgradimo kvalitetnu ekološku i komunalnu infrastrukturu, a pre svega kanalizacionu mrežu i postrojenja za preradu otpadnih voda, navodi se u saopštenju Vlade Srbije.

Momirović je naveo da je do sada u ovim oblastima urađeno malo i da, između ostalih, ni Beograd nema postrojenje za prečišćavanje otpadnih voda i on je najveći grad na Dunavu bez takvog prečistača.

“To nije samo problem Srbije, nego i Evrope, zbog čega nam evropski partneri zameraju. Takvo postrojenje nije lako uraditi, niti je to jeftin posao, ni za manju sredinu, a ne za Beograd sa više od milion i po stanovnika”, naveo je on.

Državna sekretarka u Ministarstvu zaštite životne sredine Jelena Tanasković ocenila je da je ekologija prioritet i da je za sledeću godinu, što iz budžeta, što iz drugih izvora, planirano 36 milijardi dinara za ovu oblast.

“Kada je reč o prečistačima i kanalizacionoj mreži, potpisali smo ugovor sa Razvojnom bankom Saveta Evrope od 200 miliona evra, čime ćemo finansirati izgradnju nedostajuće kanalizacione mreže i prečistača u 26 jedinica lokalne samouprave”, rekla je ona.

Tanasković je dodala da je pokrenuta i izgradnja regionalnih centara za upravljanje čvrstim otpadom i to u osam regiona.

Rukovodilac Centra za cirkularnu ekonomiju u Privrednoj komori Srbije Siniša Mitrović naveo je da smo ove godine imali dva važna događaja iz oblasti ekologije, a to su Glazgov 26, odnosno projekat dekarbonizacije, gde smo potpuno implementirani, kao i otvaranje Klastera 4, posvećenog energetici i zaštiti životne sredine.

Kako je istakao naše direktne štete od klimatskih promena veće od 360 miliona evra godišnje.

“Mi nemamo infrastrukturu za upravljanje otpadom u Srbiji, a posebno industrijskim i opasnim otpadom. Nema privrednog rasta ni direktnih stranih ni domaćih investicija bez infrastrukture za otpad i otpadne vode”, kaže on.

Energetski portal

Inovativne ideje za razvoj cirkularne ekonomije

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto: CirEkon

Koncept cirkularne ekonomije polako postaje sve prisutniji u našoj državi. Međutim, za potpuni prelazak na cirkularnu ekonomiju neophodna je da u tome učestvuju svi zajedno, građani, kompanije, lokalne samouprave, uz podršku vlasti, zajedničkim snagama mogu uspešno da izvedu ovu zahtevnu i ogromnu tranziciju.

Ohrabruje činjenica da građani polako postaju svesni ovog koncepta, te da vrlo rado razmišljaju “cirkularno”, i idejama, rešenjima i projektima rade na tome da ovaj koncept što pre zaživi u svim sverama našeg društva. 

I upravo je Konkurs za angažovanje građana ka cirkularnoj ekonomiji, koji je organizovao CirEkon, uz podršku EIT Food, mnogima pružio mogućnost da iznesu svoje kreativne ideje u rešavanju kritičnih ekoloških izazova. 

O samom konkursu “Postajemo cirkularni”, pristiglim idejama i pobednicima razgovarali smo sa Vojislavom Vučićevićem iz CirEkon tima.

Konkurs za angažovanje građana “Postajemo cirkularni” smo organizovali jer smo došli do zaključka da naše društvo mora da kreira različite stategije cikurlarnosti, šta je od tih praksi spremno da prihvati, tako da napravimo jedno opšte dobro od tranzicije ka cirkularnoj ekonomiji. Kroz ovaj konkurs smo videli sijaset drugačijih, dosta interesantnih rešenja i ideja, koja kroz kulturu ili kroz umetnost ili kroz neke inovativne oblike edukacije, približava svet cirkularne ekonomije građaninu ili nekom budućem poslovnom stručnjaku, i samim tim gradimo bazu znanja iz samog naroda”, objašnjava Vučićević i ističe da ukoliko svi uradimo po malo, promena na bolje je zapravo moguća.

Kako dalje navodi sam konkurs je pokazao da postoji izuzetno lepa motivisanost i kreativnost kod naših građana koji se udružuju i imaju timove koji mogu da iznesu nove ideje. Oni treba da potraže načine kako da te ideje sprovedu u realnost. 

Foto: CirEkon

“Došli smo do zaključka da su se učesnici držali “sigurnog plota” jer smo primetili da su ideje pretežno vezane za edukaciju i edukativne formate”, kaže naš sagovornik.

Poseban osvrt napravio je na pobednčku ideju koje su prezentovale dve studentkinje, Sara Brkić i Emilija Drndarski.

“Veoma zanimljiva ideja i rešenje, “New page – make a change” predstavlja interaktivni zid i prostor koji predstavlja direktan kanal obraćanja i stavljanja važnih poruka na svakodnevni dnevni red građana, kao i prostor za razmenu i transparentnost tema od javnog značaja”, kaže Vučićević i koji pobednicama savetuje da pokušaju da apliciraju dalje fondove kako bi dalje razvile svoju ideju, kao i da urade mali eksperiment i na terenu validiraju svoju ideju i dobiju korisne povratne informacije direktno od korisnika.

“Torbalon” i “Mobilne jedinice za cirkularnu edukaciju” su ideje koje su zauzele drugo i treće mesto, i kako kaže Vučićević, obe su jedinstvene i inovativne.

“Ideja bračnog para iz Zrenjanina “Torbalon” odudara svojim umetničkim karakterom, pogotovo zbog kontektsa i pozadinske poruke koju nosi, a to je višegodinšnji problem vodosnabdevanja u njihovom gradu. Inovativno i hrabro rešenje, svojevrstan vid građanskog aktivizma, koji ima i praktičnu notu, a to je prenamena balona koji predstavlja veliki deo otpada u tom gradu”, kaže on.

Dok su “Mobilne jedinice za cirkularnu edukaciju”, ideja koja je jako praktična i aktivna.

“Ova ideja konkretno “zavrće rukave”, izlazi na teren kako bi se rešili ekološki problemi i umrežava različite ljude. A takođe predstavlja i primenu jedne od strategija cirkularne ekonomije, a to je prenamena proizvoda i njihovo ponovno stavljanje u upotrebu, umesto kraja životnog veka upotrebe”, objašnjava naš sagovornik. 

Kako poručuje jako je važno da građane informišemo, a da oni formiraju svoje mišljenje i stavove o tome šta je cirkularna ekonomija, a još važnije, kakva cirkularna ekonomija nama treba.

“Da li ćemo baciti flašicu pored puta ili ćemo vratiti mobilni telefon provajderu zato što znamo da će on za mesec, dva ili šest postati novi mobilni telefon. Da li nam je važno da imamo taj mobilni telefon kraj sebe narednih deset godina u fioci ili ćemo izgraditi svest da kroz pozajmljivanje određenih stvari mi imamo pristup svemu, a da ne moramo da posedujemo. Pritom i da vodimo računa o svim tim pojedinostima i proizvodima koje kupujemo. Takođe jako je važno da izgradimo svest i da vidimo kakav je to model koji samom narodu ili građaninu odgovara”, zaključuje Vojislav Vučićević.

Milica Radičević

Cenu nafte i dalje diktira kovid – da li će barel prebaciti 100 dolara?

Foto-ilustracija: Unsplash (John Cameron)
Foto: Pixabay

U celom globalnom energetskom sistemu, nafta i njeni derivati su se našli u centru potražnje, a da bi imali struju, mnogi prelaze na mazut.

Tomislav Mićović, generalni sekretar Udruženja naftnih kompanija Srbije, istakao je da se na globalnom nivou u istoriji dešavalo da visoke cene nafte pospešuju potrošnju drugih energenata.

Smatra da je bilo veoma teško očekivati da se ostvare procene od preko 100 dolara po barelu nafte, jer bi to značilo da imamo ogromnu potrošnju. Trenutno, kako je rekao, korona upravlja očekivanjima, prognozama i potrošnjom.

Tomislav Mićović je objasnio za RTS da, kada se god najavi da će doći do relaksacije u kretanju ljudi, da će privreda oživeti, smanjiti kovid restrikcije, nafta tada raste, jer odjednom svi traže naftu, a to pokazuje i šta je omikron uradio od oktobra naovamo.

Početkom nedelje su cene nafte na Njujorškoj berzi, posle nekoliko meseci stalnog rasta, pale za 5 odsto, na nekih 68,7 dolara po barelu. Kao razlog naveden je strah od omikron soja koronavirusa.

Mićović ocenjuje da korona upravlja očekivanjima, prognozama i potrošnjom.

“Jako je teško bilo očekivati da budu ostvarene te procene od preko 100 dolara po barelu jer bi to značilo da imamo ogromnu potrošnju, avio-saobraćaj se nije vratio, industrija se nije vratila. Putnički saobraćaj se vratio, putevi su nam puni ali oni ne mogu tako da podignu potrošnju nafte”, smatra Mićović.

Što se tiče ponude, ona je, kaže, prilično stabilna i njom na globalnom nivou upravlja OPEK plus savez koji povećava ili smanjuje svoju ponudu a potrošnja je ona koja veoma osciluje i od koje zavisi da li će doći do skoka ili pada.

“Investicije u nova istraživanja nafte su izuzetno male i pale su. Da li zbog zelene energije, naftni sektor sada ulaže u obnovljive izvore, a ne u nove izvore nafte? To može da se osveti globalnom tržištu negde za dve, tri do pet godina kada cena može da dođe i do preko 100 dolara po barelu jer neće dovoljno brzo doći do razvoja nekih novih izvora energije alternativnih, obnovljivih, a s druge strane razvoj ekonomije će zahtevati energiju”, procenjuje Mićović.

Ceo tekst možete pročitati OVDE.

Izvor: RTS

Savez 90/Zelenih Srbije: Za novogodišnje praznike kupujte jelku sa busenom

Foto-ilustracija: Unsplash (Mourad Saadi)
Foto-ilustracija: Pixabay

Da li za praznike ukrašavate jelku sa busenom ili se ipak opredeljujete za veštačku?

U Srbiji se pred novogodišnje praznike poseče veliki broj četinarskih stabala, i zato su naše preporuke da za praznike birate prirodnu jelku sa busenom. Biranjem prirodne jelke, koje se namenski uzgajaju u našim rasadnicima, ne samo da produžavamo život našoj jelki koju ćemo nakon praznika vratiti u njeno prirodno stanište, već sprečavamo seču mladih četinara i postojećih šuma, i tako dajemo značajan doprinos očuvanju biodiverziteta i prirode.

„Ukoliko se odlučite za plastičnu jelku, mislite i o životnoj sredini i o štetnim posledicama koje veštačka jelka ima po nju. Modeli veštačkih jelki su svake godine sve moderniji i lepši, pa su one najčešće naš izbor. Mešutim, plastične jelke se prave od nafte i tokom njihove proizvodnje se potroši dosta energije i emituje velika količina štetnih gasova koji zagađuju životnu sredinu. Takođe, nakon nekoliko godina korišćenja one završavaju na deponijama i dodatno ugrožavaju životnu sredinu“, navodi se u saopštenju Saveza 90/Zelenih Srbije.

Kako dalje navode za održavanje jelke u kućnim uslovima, potrebno je stablo redovno zalivati i orošavati, i ne stavljati je blizu grejnih tela da ne bi došlo do opadanja četina. Nakon praznika, potrebno je jelki obezbediti period prilagođavanja i ostaviti je u prostoriji gde nema grejanja, i tek nakon toga drvo možete izneti napolje i zasaditi ga. Moramo voditi računa da klimatski uslovi budu povoljni, odnosno temperatura ne sme da bude ispod nula stepeni i da stalno ima povoljno vlage. Drvo je neophodno zasaditi svakako pre početka perioda vegetacije (do polovine marta).

Kao što se porodično okupljamo i radujemo ukrašavanju jelke, tako treba zajedno da učestvujemo u procesu sadnje jelke. Na taj način doprinosimo kvalitetnijem životu porodice, čuvamo drveće i usađujemo deci ekološke navike da od malih nogu vode brigu o prirodi.

„Jelku možemo posaditi u svoje dvorište, kraj, ali moramo pažljivo izabrati mesto na koje ćemo je posaditi, misleći o prostoru koji će zauzimati, jer će ona u budućnosti izrasti u visoko drvo, ili je pak predati rasadniku koji će je posaditi po planu na predviđeno mesto. Nakon sadnje, moramo i dalje voditi računa o jelki i redovno je zalivati, posebno u letnjem periodu“, naglašavaju u Savezu 90/Zelenih Srbije.

Sadnjom jelke sa busenom čuvamo ekosisteme šuma, doprinosimo povećanju kiseonika na zemlji, štitimo životnu sredinu i smanjujemo uticaj klimatskih promena.

Izvor: Savez 90/Zelenih Srbije

Poslednja sezona grejanja na ugalj u Kragujevcu

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto: Grad Kragujevac

U toku su pripremni radovi na konstrukciji za buduće postrojenje u Kragujevcu koje će kao glavni energent koristiti prirodni gas, navodi se u saopštenju Grada.

Projekat modernizacije sistema daljinskog grejanja u Kragujevcu vredan je oko 18 miliona evra, a finansira se iz kreditne linije Evropske banke za obnovu i razvoj.

Osim prve faze, u okviru koje će kotlovi na ugalj biti zamenjeni kotlovima na prirodni gas, planirana je i druga faza koja predviđa sanaciju pepelišta u krugu “Energetike”.

“Bilo mi je jako važno da danas obiđem ove vredne ljude koji na ovako niskim temperaturama rade na izvođenju svih pripremnih radova konstrukcije stopa koje treba da nose samo postrojenje. Vidim da to ide u dobrom pravcu. Po završetku božićnih praznika, predstavnici Energetike odlaze u fabriku da se uvere da kotlovi koji se šalju jesu oni koji su i poručeni. Posle 15. januara očekuje se isporuka tih kotlova. Sam sistem će na svojim dimnjacima imati u svakom trenutku merenja zagađenja vazduha i u slučaju da se bilo šta neplanirano desi, istog trenutka se reaguje i svi parametri postrojenja se prilagođavaju, kako bismo bili zaštićeni. Ovo je poslednja sezona u kojoj se grejemo na ugalj, i već krajem sezone očekujemo da kompletan pogon bude pušten u probni rad”, rekao je gradonačelnik Kragujevca Nikola Dašić tokom obilaska matične lokacije kragujevačke „Energetike“.

“Danas smo sa gradonačelnikom obišli radove na betoniranju temeljnih stopa koje će držati metalnu konstrukciju za postavljanje novih kotlova. Takođe, danas su nam stigla i četiri šlepera cevi kojima ćemo zameniti glavni toplovod, koji vodi od matične lokacije ka gradu. Očekujemo da nam do kraja godine stignu i izmenjivači toplote, ventilatori i veći deo krupne opreme. Od 15. januara, kako je dogovoreno, počeće isporuka kotlova koji će biti prethodno testirani i provereni u samoj fabrici. Do kraja grejne sezone očekujemo da novo postrojenje bude pušteno prvo u probni rad, a u narednoj sezoni će biti potpuno spremno”, precizirao je Andreja Ilić, direktor “Energetike”.

Izvođač radova na ugradnji novog kotlovskog postrojenja je preduzeće „Južna Bačka“ iz Novog Sada.

Energetski portal

Istraživanje – da li su indirektne emisije električnih automobila veće u odnosu na konvencionalna vozila?

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto-ilustracija: Unsplash (Chuttersnap)

Iako su električni automobili trenutno najbolji izbor kada je reč kupovini novog vozila, barem u pogledu zaštite životne sredine, najavljena milionska ulaganja u proizvodnju i subvencije za kupovinu četvorotočkaša na baterije kod mnogih bude zabrinutost.

I dok električni automobli sami po sebi ne emituju štetne gasove, energija neophodna za njihovu proizvodnju, transport vozila od proizvođača do kupaca i napajanje baterija ima značajan ekološki otisak budući da mahom dolazi iz upotebe fosilnih goriva.

Takođe, proces iskopavanja litijuma i proizvodnje baterije dodatno „prljaju“ industriju električnih automobila, pa se postavlja pitanje u kojoj meri su vozila na baterije zaista ekološka i da li su možda njihove indirektne emisije veće nego u slučaju vozila na fosilna goriva?

Istraživači sa Univerziteta Jejl rešili su da odgovore na ovo pitanje te su uporedili indirektne emisije električnih automobila sa indirektnim emisijama vozila na fosilna goriva.

Studija, koju su objavili u Nature Communications, ukazije na to da električni automobili imaju drastično manje indirektne emisije u odnosu na konvencionalna vozila, čak i kada se celokupan proces proizvodnje, transporta i napajanja baterija uzme u obzir.

Budući da će se u industrijskoj proizvodnji sve više koristiti obnovljivi izvori energije, time će se električna vozila dodatno osloboditi ugljenika i postati još ekološki prihvatljivija, veruju istraživači.

Prema tome, kada bismo automobile na baterije i vozila na fosilna goriva podjednako opteretili karbonskim taksama, to ne bi dovelo do pada kupovine električnih automobila već, naprotiv – do porasta, jer bi karbonske takse u slučaju konvencionalnih vozila bile daleko veće.

Milena Maglovski

Prijavite se za startap program Raising Starts

Foto: NTP Beograd
Foto: NTP Beograd

Naučno-tehnološki park Beograd (NTP Beograd), raspisao je uz podršku Vlade Švajcarske i u partnerstvu sa Naučno-tehnološkim parkom Niš (NTP Niš) i Naučno-tehnološkim parkom Čačak (NTP Čačak), poziv za Raising Starts koji je otvoren od 28. decembra. 

Program Raising Starts donosi i stručnu i finansijsku podršku za razvoj inovativnih proizvoda i usluga, bez uzimanja učešća u vlasništvu! Timovi će raditi 1 na 1 sa vrhunskim lokalnim i međunarodnim mentorima, a za najbolje je obezbeđena i podrška do 15.000 CHF po timu!

Program obuhvata intenzivne obuke za razvoj biznisa, mentorstvo, izradu prototipa, razvoj biznis modela, istraživanju tržišta, testiranju prvih kupaca, zaštiti intelektualne svojine i ostalih troškova vezanih za razvoj novih proizvoda ili usluga.

Na ovaj poziv mogu konkurisati startap timovi od najmanje 2 člana i inovativne kompanije osnovane ne duže od dve godine do datuma objavljivanja Javnog poziva.

Za više informacija pogledajte ovde.

Izvor: Naučno-tehnološki park Beograd