Home Blog Page 482

Uređajima “klimerko” mere zagađenje vazduha u Vranju i Bujanovcu

Foto-ilustracija: Unsplash (Patrick Hendry)
Foto-ilustracija: Pixabay

Novo ekološko-planinarsko udruženje “B’š prirodno” je nabavilo 10 uređaja za merenje kvaliteta vazduha u Vranju i 2 za Bujanovac, a na različitim lokacijama u tim mestima će biti postavljeni naredne nedelje. Uređaji se zovu “klimerko” i mere čestice PM10, PM2,5 i PM1, kao i temperaturu, vlažnost vazduha i vazdušni pritisak.

Novo udruženje iz Vranja, koje se bavi zaštitom i unapređenjem životne sredine, je u saradnji sa udruženjima Eko Surdulica i Eko Srbija nabavilo ukupno 12 uređaja, a okviru projekta “Vazduh građanima”.

“Uređaji imaju zanimljiv naziv ‘klimerko’. Jedan klimerko je već instaliran i meri zagađenost vazduha, a ostali uređaji biće instalirani širom grada u toku sledeće nedelje. Prvi rezultati uređaja koji je postavljen u Vranju pokazuju konstantnu koncentraciju PM čestica iznad 50 μg/m³ što je vrlo zabrinjavajuće. Kakav vazduh dišu Vranjanci tačnije ćemo znati kada budu instalirani i ostali uređaji tokom naredne nedelje”, navode iz “Eko Srbije”.

Podatke o zagađenosti vazduha građani mogu da vide na sajtu klimerko.org.

Više informacija o novom udruženju je dostupno na njihovoj Fejsbuk stranici i grupi.

Inače, kvalitet vazduha u Vranju se meri i u Zavodu za javno zdravlje, kod “Pete škole”, a mere ga i članovi udruženja “Borino i evropsko Vranje”.

Izvor: Južne Vesti

„Podaci o kvalitetu vazduha da budu dostupni svima“ – održan protest za bezopasan vazduh

Foto: Eko Straža
Foto: Eko Straža / Fejsbuk skrinšot

Mnoštvo građana okupilo se ove nedelje na Terazijama kako bi po četvrti put pozvali vlasti i institucije da ozbiljno pristupe rešavanju jednog od najvećih problema u Srbiji – prekomerno zagađenog vazduha.

Protest za bezopasan vazduh #4“ organizovala je neformalna grupa građana „Eko Straža“ koja je Vladi Republike Srbije ovoga puta uputila samo jedan zahtev – da izmeni i implementira već postojeći Zakon o kvalitetu vazduha.

Umesto da nadležni informišu javnost jedino preko sajat SEPA, „Eko Straža“ zahteva da zakonodavac formuliše tačan način na koji će javnost biti obaveštena i to putem lokalne i nacionalne televizije.

„Tražimo da ovaj zakon bude primenjen na sledeći način: 1. da se na lokalnim televizijama lokalnih samouprava u trenutku povišenih vrednosti i u kategorijama zagađen i jako zagađen vazduh, pojavi indeks kvaliteta sa vrednostima i određenom bojom u uglu ekrana, kao i da se u okviru lokalne vremenske prognoze u vestima i dnevniku pročita stanje o trenutnom stanju kvaliteta vazduha, 2. da se na nacionalnoj televiziji RTS1 u uglu ekrana pojavi indeks kvaliteta vazduha u odgovarajućoj boji za gradove koji imaju satne vrednosti u kategorijama zagađen i jako zagađen, sa nazivom grada, a ukoliko gradova ima više, da se indeksi smenjuju na nekoliko sekundi, 3. da se u dnevniku i na vestima RTS1, uz vremensku prognozu, pročita trenutno stanje kvaliteta vazduha u Republici Srbiji“, stoji u saopštenju „Eko Straže“.

Bojan Simišić iz „Eko Straže“ pozvao je čitavo društvo da se uključi u borbu za bezopasan vazduh jer je najopasnije, kako kaže, da se pomirimo sa ovim stanjem i sedimo u četiri zida sa svojim prečišćivačima vazduha.

On je upozorio da aerozagađenje odnese više života nego ozloglašeni COVID-19, ali da javnost sa time nije dovoljno upoznata te da je neophodno detaljno i blagovremeno izveštavanje o kvalitetu vazduha.

Inicijativa Kreni-Promeni pridružila se zahtevima koje je uputila „Eko Straža“ i pozvala građane da potpišu PETICIJU kako bi se na javnom servisu RTS u okviru informativnog programa (dnevnika i vesti) svaki put podelilo obaveštenje kada je nivo zagađenosti u crvenoj i ljubičastoj zoni.

„Preko 15.000 ljudi godišnje umre od posledica zagađenja vazduha. To su naše komšije, prijatelji, poznanici..to možemo biti mi. Ako ćutimo o tom problemu, nikada nećemo početi da na njemu radimo. I zato je važno da napravimo prvi korak – da počnemo javno da govorimo o prekomernim zagađenjima koja naše gradove stavljaju na vodeće pozicije širom sveta. Ko drugi da o tome govori, ako ne RTS kao javni servis koji svi mi plaćamo“, poručuju iz Kreni-Promeni.

Okupljenima su se za govornicom obratili i gosti iz drugih gradova Srbije – neki od njih sa ozbiljnim zdravstvenim problemima čiji je uzrok prekomerno zagađen vazduh.

Prema podacima Svetske zdravstvene organizacije iz 2016. godine, u Srbiji je umrlo 11.500 ljudi od posledica udisanja zagađenog vazduha. Najugroženiji su stari, deca mlađa od pet godina, hronični bolesnici i oni koji su zbog posla izloženi opasnim isparenjima. Srbija je najviše pogođena zagađenjem iz termoelektrana na ugalj, a ostali izvori zagađenja su industrija, sagorevanje otpada, poljoprivreda i saobraćaj, procenjuje Evropska agencija za životnu sredinu.

Milena Maglovski

Hrvatska i Švedska premašile zacrtanu potrošnju zelene energije u 2020. godini

Foto-ilustracija: Unsplash (Dan Meyers)
Foto-ilustracija: Unsplash (Gonz DDL)

Hrvatska i Švedska najviše su povećale udeo zelene energije u ukupnoj potrošnji u 2020. godini, uveliko nadmašivši ciljeve koje je zacrtala Evropska komisija, pokazao je izveštaj Eurostata.

Na nivou EU-a, udeo energije iz obnovljivih izvora u bruto konačnoj potrošnji iznosio je u 2020. godini 22 odsto, premašivši zacrtan nivo za dva odsto. Švedska je daleko ispred ostalih zemalja EU-a s udelom većim od 60 odsto, a slede Finska i Letonija gde je iznosio 44, odnosno 42 odsto. Hrvatska je sa udelom zelene energije u ukupnoj potrošnji od 31 odsto u 2020. gotovo izjednačena s Danskom i Estonijom. Najniži udeo u ukupnoj potrošnji zabeležile su Malta, Luksemburg i Belgija, između 11 i 13 odsto.

Sve su zemlje EU-a, osim Francuske, dosegnule ili premašile zacrtane nivoe zelene energije u konačnoj potrošnji u 2020. Najviše su ga premašile Švedska i Hrvatska, za 11 odsto. Nešto bolji rezultat postigla je i Bugarska, s udelom od 16 odsto, veći za sedam odosto od postavljenog cilja. Francuska kaska za zacrtanih 23 odsto u iznosu od 4 odsto.

Obnovljivi izvori energije 2020. godini su činili 37,5 odsto bruto konačne potrošnje u EU. Najviše se proizvodila u hidroelektranama i vetroelektranama, na koje otpada više od dve trećine proizvedene energije iz obnovljivih izvora. Preostalu trećinu čine Sunčeva energija, čvrsta biogoriva i ostali obnovljivi izvori.

Udeo energije proizvedene u solarnim sistemima značajno je porastao od 2008. godine, primećuje Eurostat, sa jedan na 14 odsto. Najveći su udeo zelene energije u ukupnoj potrošnji u 2020. beležile Austrija i Švedska, više od 70 odsto, Danska i Portugal gde je iznosio oko 60 odsto. U Hrvatskoj je on iznosio u bruto konačnoj potrošnji 53,8 odsto. Najniži je bio na Malti, u Mađarskoj i na Kipru, gde se kretao od 9,5 do 12 odsto.

Obnovljivi izvori daleko se više koriste i za grejanje i hlađenje i njihov je udeo u ukupnoj potrošnji udvostručen u 2020. u odnosu na 2004. godinu – na 23,1 odsto. U Švedskoj, Estoniji, Finskoj i Letoniji obnovljivi su izvori u 2020. činili više od polovine potrošnje energije za grejanje i hlađenje. U Hrvatskoj je njihov udeo u potrošnji energije za grejanje i hlađenje u 2020. iznosio 36,9 odsto. U Irskoj, Holandiji i Belgiji bio je manji od 10 odsto.

Izvor: OIE Hrvatska

Nada u oporavak vrste – Mima i Mihajlo krstare Panonskom nizijom

Foto: Društvo za zaštitu i proučavanje ptica Srbije (DSzilard Morvai)
Foto: Društvo za zaštitu i proučavanje ptica Srbije (DSzilard Morvai)

Mladunci orlova krstaša, Mima i Mihajlo, izlegli su se na severu vojvođanskog Banata u proleće 2021. godine. Ova dva, od ukupno četiri mladunca krstaša koja su rođena prošle godine u Srbiji, Društvo za zaštitu i proučavanje ptica Srbije aktivno prati uz pomoć najsavremenije satelitske tehnologije. Ornitolozima je poznato gde su se kretali od prvog izletanja iz gnezda, pa sve do danas.

„Mima i Mihajlo preleću ogromna prostranstva na jugu Panonske nizije. Od sredine jula pa do danas Mihajlo je preleteo 6815 km, a Mima 6320 km, nebom teritorija 3 države – Srbije, Mađarske i Rumunije. Mladim krstašima prete mnoge opasnosti poput trovanja, stradanja na dalekovodima i gladi zbog čega ih mi svakodnevno pratimo. U slučaju neke opasnosti po njihov život mi i kolege iz država u okruženju bili bismo spremni da pristupimo hitnom spasavanju orlova“, kaže Maksim Karanović iz Društva za zaštitu i proučavanje ptica Srbije.

Junaci ove priče obreli su se u Mađarskoj sredinom januara gde su ih uočili i fotografisali mađarski istraživači tokom aktivnosti zimskog popisa ptica vodenih staništa i Panonskog popisa ptica grabljivica. Na osnovu fotografija i praćenja kretanja orlova zaključuje se da su u odličnoj kondiciji i da su savladali veštine pronalaženja i ulova plena.

Satelitsko praćenje i obeležavanje ptica ornitološkim prstenovima omogućava prezicno praćenje orlova što donosi dodatnu bezbednost i pruža značajne podatke o najvažnijim lokalitetima i staništima na kojima se zadržavaju i koje bi trebalo očuvati.

Orlovi krstaši se ubrajaju u najređe ptice u Srbiji budući da njihova populacija broji svega tri odrasla para. Krstaš, simbol sa nacionalnog grba, u Srbiji ima status kritično ugrožene vrste, te je svaka jedinka izuzetno značajna za njihov opstanak.

Izvor: Društvo za zaštitu i proučavanje ptica Srbije

Prošle godine izvezeno voće i povrće u vrednosti od milijardu evra

Foto-ilustracija: Unsplash (Johnny Martínez)
Foto: Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede

U toku je treći Međunarodni sajam voćarstva, povrtarstva i vinogradarstva Agro Belgrade 2022“, koji je ugostio oko 500 izlagača iz zemlje i regiona. Manifestaciju je otvorio ministar poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Branislav Nedimović koji je tom prilikom saopštio sjajne vesti – u 2021. godini izvezeno je voće i povrće u vrednosti od milijardu evra.

„Otvaramo nova tržišta i idemo dalje, a jedna od prilika za sve to je i Inicijativa Otvoreni Balkan“, rekao je  Nedimović i zahvalio USAID-u koji podržava konkurentnu poljoprivredu u Srbiji.

Zamenik gradonačelnika Beograda Goran Vesić je istakao da je ovaj sajam više od običnog, jer pokazuje kako se Balkan ujedinjuje i kako postajemo region koji se ekonomski zajedno razvija.

“Jasno je da je poljoprivreda šansa našeg regiona, kao što je šansa i energetika. Proizvodnja zdrave hrane može da nam omogući da bolje živimo i da se naše zemlje bolje razvijaju. Zato je važno što smo danas svi zajedno, Republika Srbija, Republika Albanija, Republika Severna Makedonija”, rekao je Vesić.

Ministarka poljoprivrede Republike Albanije, zemlje koja je uz Srbiju i Severnu Makedoniju potpisnica Inicijative Otvoreni Balkan, Frida Krisca je zahvalila na pozivu da prisustvuje ovom značajnom sajmu.

„Više od 14 kompanija koje rade u oblasti poljoprivrede odmah su pristale da dođu na ovaj sajam. Zainteresovanost kompanija za ovo tržište svedoči o ozbiljnosti i važnosti događaja na kojem se stvara atmosfera koja pogoduje razvijanju biznisa i poslovanja. Ona svedoči o naporima i rezultatima koje su tri ministarstva poljoprivrede stvorila da omoguće bolju poslovnu klimu i unaprede poljoprivrednu saradnju“, ukazala je  Krisca.

Ministar poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Republike Srpske Boris Pašalić izrazio je uverenje da će četvrta zemlja koja će pristupiti Inicijativi „Otvoreni Balkan“ biti Bosna i Hercegovina, što bi bio veoma važan korak za poslovnu zajednicu, privrednike, proizvođače. „Nadam se da će ekonomski interesi prevladati političke interese ili barijere“,  kazao je Pašalić.

Ministar poljoprivrede Republike Severne Makedonije Ljupčo Nikolovski je izrazio zadovoljstvo ovom inicijativom i istakao da mu je veoma drago što proizvodi iz Severne Makedonije mogu veoma brzo, bez carine i dodatnih komplikacija da stignu do potrošača u Srbiji.

Direktorka Misije USAID u Srbiji Suzan Fric ukazala je na važnost ovog događaja za poljoprivredni sektor naše zemlje, dodajući da ovaj sektor svake godine postaje sve konkurentniji, a sam Agro Belgrade u Srbiju dovodi kupce i potencijalne partnere iz regiona i sveta.

Energetski portal

Leteći automobil dobio dozvolu za let (VIDEO)

Foto: klein-vision

U julu 2021. godine prototip letećeg automobila “er kar” (AirCar) imao je svoj prvi probni let. Tada je ovaj leteći automobil leteo 35 minuta i to između slovačkih gradova Nitri i Bratislave. 

Nekoliko meseci kasnije iz slovačkog ministarstva saobraćaja stiže vest da ova jedinstvena kombinacija automobila i malog aviona zvanično ima dozvolu da leti kao vazduhoplov.

Nakon prvog probnog leta, usledila su razna testiranja koja su neophodna za dobijanje službene dozvole za let slovačkih vazduhoplovnih vlasti.

Letelica automobil je do sada imala 200 poletanja isletanja i ukupno 70 sati leta. Ona je delo profesora Stefana Klajna.

Leteći automobil ima BMV-ov motor i koristi obično gorivo, može da leti maksimalnom krstarećom brzinom od 190 kilometara na sat. Za tri minuta, pritiskom na dugme, letelica se transformiše u sportski automobil i nakon toga je spremna za drumski saobraćaj.

Kompanija planira da ponudi direktne letove između Pariza i Londona u bliskoj budućnosti.

Milica Radičević

„Kulturni predeo Bača” nominovan za Uneskovu listu

Foto: Ministarstvo kulture i informisanja
Foto: Ministarstvo kulture i informisanja

Srbija je Centru za svetsko nasleđe UNESKA u Parizu predala nominacioni dosije „Kulturni predeo Bača” za upis na Uneskovu listu svetskog kulturnog i prirodnog nasleđa.

Predajom dosijea zvanično je započeta procedura nominacije „Kulturnog predela Bača”, što je od izuzetnog značaja za Srbiju, posebno imajući u vidu to da prvi put nominuje novu kategoriju kulturnog dobra – kulturni predeo, kao i da naša zemlja nije realizovala samostalnu nominaciju od 2007. godine, navodi se u saopštenju Ministarstva kulture i informisanja.

Na ovaj način „Kulturni predeo Bača” biće prepoznat kao prvi kulturni predeo u Srbiji, ali i regionu, čija izuzetna univerzalna vrednost prevazilazi nacionalne okvire i koji će dobiti poseban vid međunarodne zaštite u okviru Konvencije o zaštiti svetske kulturne i prirodne baštine.

“Kulturni predeo Bača” deo je južnog obodnog prostora Panonske nizije, prirodno omeđen pređašnjim i sadašnjim tokom Dunava.

Na ovom terasastom terenu sa obiljem vegetacije, voda i prirodnog tla, prati se kontinuitet naseljavanja iz koga je proistekao i izraziti kulturni diverzitet, o kome svedoči bogatstvo očuvanog materijalnog i nematerijalnog nasleđa.

Život različitih ljudskih zajednica na tom prostoru traje neprekidno od ranog neolita do danas, što je više od 8.000 godina. U našoj eri ovaj predeo je bio i važno granično područje i raskrsnica puteva između civilizacija koje su ga kulturno, socijalno i ekonomski oblikovale.

“Srbija je veoma posvećena zaštiti kulturnog nasleđa i upis svakog lokaliteta na Uneskovu listu za našu zemlju predstavlja posebnu čast i priznanje”, navodi se u saopštenju.

Energetski portal

“Ready To Fly”, besplatna usluga provere zdravstvene dokumentacije pre puta

Foto: Promo
Foto-ilustracija: Unsplash (Pascal Meier)

Pravila za ulazak u različite zemlje se konstantno menjaju, pa običan čovek ne može uvek da zna koji će mu papiri biti potrebni. Kako je ovaj problem posebno izražen u avijaciji zbog tranzita i menjanja letova, Air France je još jula 2021. uveo elektronsku uslugu „Ready to Fly“ (Spremni za let), pomoću koje putnici lako mogu da provere da li imaju svu dokumentaciju koja im je potrebna za ulazak u zemlju u koju putuju. Pošto sve veći broj država zahteva i potvrdu o vakcinaciji, ova usluga je nedavno unapređena, pa sada putnici mogu da elektronski očitaju i svoju potvrdu o vakcinaciji. Ready to Fly servisom je trenutno pokriveno više od 140 avio-linija sa 80 aerodroma, što predstavlja više od 600 dnevnih letova avio-kompanije Air France.

Onlajn provera dokumentacije o primljenoj vakcini

“Ready to Fly” servis omogućava putniku da pre dolaska na aerodrom proveri svoju medicinsku dokumentaciju potrebnu za let, i tako izbegne uzastopne ručne provere na aerodromu na dan putovanja.

Kao i kod dosadašnje usluge, Air France će nekoliko dana pre poletanja poslati mejl putniku i pozvati ga da aplouduje svoju potvrdu o vakcinaciji. Nakon što se ova potvrda proveri, status putnika će biti promenjen u “spreman za let”, te on neće prolaziti kroz ponovne provere na aerodromu. Putnici koji ne provere svoju potvrdu o vakcinaciji onlajn, mogu to da urade i na samouslužnim punktovima na aerodromima u Parizu (Šarl de Gol i Pariz Orli), Bordou, Lionu, Marseju, Monpeljeu, Miluzu, Nici, Nantu, Strazburu i Tuluzu. Sve što treba da urade je da skeniraju QR kod na svojoj potvrdi o vakcinaciji.

“Ready to Fly” dostupan na preko 140 avio-linija

Kako se usluga “Ready To Fly” pokazala popularnom među putnicima (preko 600 000 putnika ju je već koristilo), Air France je počeo da je postepeno uvodi na sve veći broj letova, te je sada ovom uslugom pokriveno više od 140 avio-linija sa 80 aerodroma, što predstavlja više od 600 dnevnih letova uključujući: sve domaće letove u Francuskoj i do/iz Korzike i prekomorskih teritorija, letove za/iz SAD, Argentine, Čilea i Brazila, letove iz Francuske za Nemačku, Španiju, Grčku, Italiju, Portugal, Gabon i Senegal, letove za Francusku na polasku iz Evrope i Kanade.

Air France podseća svoje putnike da su od 24. januara 2022. godine potvrde o vakcinaciji obavezne za sve starije od 16. godina na svim letovima unutar Francuske (s izuzetkom Korzike i prekomorskih teritorija). 

Izvor: Top One

Aerozagađenje na Zapadnom Balkanu godišnje odnese 30.000 života

Photo-illustration: Pixabay
Foto-ilustracija: Pixabay

Prekomerna koncentracija PM čestica, natrijumovih i sumpornih oksida, ugljen-dioksida i drugih opasnih materija u vazduhu godišnje odnese 30.000 života na Zapadnom Balkanu, podaci su Evropske agencije za životnu sredinu.

Kako stoji u saopštenju Evropskog fonda za Balkan, koji sprovodi treću fazu kampanje „Ujedinjeni Balkan za čist vazduh”, udisanje zagađenog vazduha skraćuje životni vek i do 1,3 godine, pogoršava niz hroničnih bolesti i drastično uvećava troškove lečenja na Zapadnom Balkanu.

Među najugroženijima su deca mlađa od pet godina, hronični bolesnici, stari i socijalno ugroženi, a bolesti srca, hronična i akutna zapaljenja disajnih organa, rak pluća i moždani udar samo su neke od posledica aerozagađenja.

Na povećanje smrtnosti dodatno utiče nizak ekonomskim razvoj, siromaštvo i neadekvatan sistem zdravstnene zaštite, upozorava Evropski fond za Balkan.

Iako je čitav Zapadni Balkan „crna tačka“ Evrope kada je reč o kvalitetu vazduha, Srbija je ubedljivo najviše pogođena zagađenjem usled sagorevanja uglja o čemu svedoči 570 smrtnih slučajeva godišnje. Pored termoelektrana, glavni izvori aerozagađenja na Balkanu su industrija, sagorevanje otpada, poljoprivreda, građevinarstvo i transport.

Ovih dana, problem zagađenja vazduha ponovo je u fokusu na našim prostorima. Prema podacima sajta “Aj-kju er” (IQAir), vazduh u Beogradu ocenjen je kao “nezdrav”, dok građani Čačka udišu vazduh “opasan po zdravlje”.

Prema podacima “Beoeka”, u svim beogradskim opštinama vazduh je označen crvenom bojom kao zagađen, a osim Beograda, među prvih pet gradova na svetu po zagađenosti su Zagreb i Sarajevo,  javlja RTS.

U cilju spasavanja ljudskih života i očuvanja javnog zdravlja, neophodno je što pre unaprediti kvalitet vazduha i sistem zdravstvene zaštite, poručuju iz Evropskog fonda za Balkan.

Dodaju i da je smanjenje zagađenja vazduha neophodno definisati kao nacionalni, regionalni i međunarodni prioritet i integrisati u procese planiranja razvoja države i gradova.

Milena Maglovski

Nikšić – Rekultivacija deponije, pa eksploatacija metana

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto-ilustracija: Pixabay

Deponija Mislov do u Nikšiću uskoro bi mogla da bude sanirana. Predsatvnici Opštine Nikšić i holandskog konzorcijuma, koji bi trebao da izradi glavni projekat za sanaciju tog ekološkog problema, obišli su deponiju. Kako prenosi RTCG planirana je i eksploatacija metana koji bi se koristio za proizvodnju električne energije.

“Mislim da treba iskoristiti svaku zakonsku mogućnost da se ovaj proces ubrza maksimalno. Lično ću insistirati i kod nadležnih ministarstava i kod same Vlade, ukoliko u narednom periodu bude radila funkcionalno, da se proglasi tu javni interes i da što prije krenemo u sanaciju ove deponije”, rekao je Marko Kovačević, predsednik opštine.

Radovi na sanaciji deponije trajali bi, kako iz holandske firme pojašnjavaju, oko 30 dana, a koristila bi se ekološka tehnologija. Prema planu, deponija bi na početku bila prekrivena specifičnim nepropusnim materijalom, da bi na samom kraju procesa, bez uticaja na životnu sredinu, teren bio priveden nameni.

“Širom Holandije, Belgije i Nemačke, deponije ovakvog tipa kad se zatvore, izvrši se rekultivacija tog površinskog sloja, a onda je na lokalnoj samoupravi šta će tu da bude, da li će da bude igralište za decu, park ili nešto drugo, sve u zavisnosti od toga gde se deponija fizički i geografski nalazi”, objasnio je Bratislav Živadinović, koordinator ispred grupacije investitora.

Nakon završetka radova planirano je da se iz deponije eksploatiše metan, koji bi bio korišćen za proizvodnju električne energije.

“Naša procena je da bi to ovde trajalo nekih 15 godina”, dodaje Živadinović.

Odlaganje gradskog otpada na deponiji Mislov do, na površini oko dva hektara, počelo je 2003. godine, sa planom da to bude samo privremeno rešenje. Za nepunih 20 godina na njoj je odloženo 650 hiljada tona različitog otpada.

Energetski portal

EIB finansira izradu plana održivog javnog prevoza u Nišu

Foto-ilustracija: Unsplash (Pau Casals)
Foto-ilustracija: Unsplash (Stanislav Kondratiev)

Evropska investiciona banka (EIB) će finansirati pripremu plana za održivi javni prevoz u Nišu sa pola miliona evra kako bi saobraćaj u ovom gradu postao efikasniji, čistiji, komforniji i bezbedniji, saopštila je EIB.

Krajnji cilj je održiva, visokokvalitetna i dobro integrisana saobraćajna mreža, a sve to imajući u vidu postojeće navike korisnika, kao i tendencije i strateške ciljeve opštine.

Plan održivog javnog prevoza i investicije koje će se njime generisati pomoći će Nišu da se razvija i učiniti ga privlačnijim mestom za život i ulaganja, stoji u saopštenju EIB.

Liljana Pavlova, potpredsednica EIB odgovorna za aktivnosti Banke na Zapadnom Balkanu, rekla je da je jedan od prioriteta EIB, kao klimatske banke Evropske unije, da promoviše čistiji i održiviji transport kroz modernizaciju železničkog, rečnog i gradskog saobraćaja širom Zapadnog Balkana.

“Ova tehnička pomoć će omogućiti razvoj projekata koji će doneti višestruke koristi ljudima koji žive ili se putuju u Niš, kao i ekonomske koristi koje proizlaze iz bolje povezanosti unutar grada, kao i sa okolnim opštinama. Istovremeno, to će pomoći Nišu da reši neke od izazova koje donosi urbani razvoj i klimatske promene i na taj način poboljša životnu sredinu i uslove života”, istakla je Pavlova.

Gradonačelnica Niša Dragana Sotirovski izjavila je da se Niš kao grad intenzivno širi i razvija, a to se odnosi i na frekvenciju saobraćaja te će plan održivog gradskog prevoza omogućiti da se saobraćajna mreža uskladi sa novim investicionim ciklusom i strateškim usmerenjima grada Niša.

“Naša posvećenost smanjenju štetnih gasova i zaštiti vode, zemlje i vazduha ima veliki značaj u našim strateškim razvojnim planovima. Sa velikim zadovoljstvom i entuzijazmom počinjemo našu saradnju sa Evropskom investicionom bankom u okviru potpisanog ugovora. Ovakva vrsta podrške i rezultati koje ćemo postići zajedno biće nam veoma dragoceni u narednom periodu”, precizirala je Sotirovski.

Tehnička pomoć biće pružena u okviru Tima Evropa i zajedničke Inicijative za finansiranje urbanih projekata, koju su EIB i Francuska agencija za razvoj (AFD) pokrenule radi podrške ambicioznim projektima urbanog razvoja.  Očekivani benefiti tehničke pomoći su i uklanjanje teretnog saobraćaja sa postojećeg međugradskog železničkog koridora koji prolazi kroz grad.

Potpisivanje sporazuma o saradnji između Evropske investicione banke i Niša predstavljaće okvir za obimnije investicije u saobraćajnu mrežu grada u budućnosti.

Energetski portal

Udeo obnovljive energije u potrošnji u Srbiji 30 odsto

Photo-illustration: Pixabay (seagul)
Foto-ilustracija: Pixabay

U Srbiji su obnovljivi izvori energije činili 30,7 odsto bruto potrošnje električne energije 2020. godine, objavila je evropska agencija za statistiku Eurostat.

Udeo energije dobijene iz obnovljivih izvora bio je pribilžno isti kao i godinu dana ranije, a u odnosu na 2004. godinu povećan je za 12 odsto.

Albanija 100 odsto bruto potrošnje energije dobija iz obnovljivih izvora, Crna Gora 61,5 odsto, a Severna Makedonija 23,5 odsto, što je manje nego prethodne tri godine.

Norveška i Island su proizveli više električne energije iz obnovljivih izvora nego što je bila njihova ukupna potrošnja (113,8 odsto i 102,7 odsto).

Obnovljivi izvori energije činili su 37 odsto bruto potrošnje električne energije u EU 2020. godine, u odnosu na 34 odsto koliko je bilo godinu dana ranije.

Energija vetra je činila 36 odsto ukupne električne energije proizvedene iz obnovljivih izvora, a hidroenergija 33 odsto

Preostala trećina električne energije dolazila je iz solarne energije (14 odsto), čvrstih biogoriva (8 odsto) i drugih obnovljivih izvora (8 odsto).

U analizi Eurostata navodi se da je solarna energija najbrže rastući izvor jer je 2008. činila samo 1 odsto potrošene električne energije u EU.

Među državama članicama EU, najviše potrošene energije iz obnovljivih izvora 2020. bilo je u Austriji (78 odsto) i Švedskoj (75 odsto), Danskoj (65 odsto),Portugal Portugalu (58 odsto), Hrvatskoj i Letoniji (53 odsto).

Najmanji udeo električne energije iz obnovljivih izvora bio je na Malti (10 odsto), Mađarskoj i Kipru (po 12 odsto), Luksemburgu (14 odsto) i Češkoj (15 odsto).

Više od jedne petine ukupne energije korišćene za zagrevanje i hlađenje dobijeno je iz obnovljivih izvora (23,1 odsto).

Obnovljivi izvori, uključujući tečna biogoriva, vodonik, biometan, “zelenu” električnu energiju i drugi, činili su 10,2 odsto električne energije korišćene u saobraćaju 2020. Taj udeo je 2004. godine bio 1,6 odsto

Sve članice EU, osim Francuske i Finske, povećale su 2020. prosečan udeo energije iz obnovljivih izvora u saobraćaju u odnosu an 2019.

U Srbiji je obnovljiva energija 2020. činila 35,7 odsto ukupne potrošnje energije za grejanje i hlađenje, a u saobraćaju je imala udeo od 1,2 odsto.

Izvor: EURACTIV.rs

Kotlarnica koja greje pola Kragujevca i industrijsku zonu Zastava prelaskom na gas trostruko smanjuje instalisanu snagu

Foto: Wikipedia/Струјајое
Foto-ilustracija: Pixabay

Ministarstvo zaštite životne sredine obavestilo je javnost o podnetom zahtevu za odlučivanje o potrebi procene uticaja na životnu sredinu projekta rekonstrukcije kotlarnice Zastava.

Zahtev je podnelo preduzeće “Energetika” Kragujevac koje se bavi proizvodnjom i distribucijom toplotne energije na teritorji tog grada.

Kotlarnica koja je predmet rekonstrukcije proizvodi paru a zatim je prevodi u vrelu vodu, a kao energent koristi ugalj i ima instalisanu snagu od 304 MW. Nakon rekonstrukcije radiće na prirodni gas i po potrebi na lož ulje, proizvodiće samo vrelu vodu, a snaga novog kotlovskog postrojenja biće oko 110 MW, navodi se u studiji o proceni uticaja na životnu sredinu ovog projekta koju je izradio Eko Vok 2017 Beograd.

Cilj rekonstrukcije, odnosno zamene postojećih kotlova na ugalj kotlovima na prirodni gas ili alternativno, na lož ulje je, između ostalog, povećanje pouzdanosti snabdevanja i smanjenje zagađenja vazduha, kao i smanjenje troškova proizvodnje toplotne energije, navedeno je u dokumentu.

Ističe se da će prirodni gas biti osnovni energent a da će se ulje za loženje – gasno ulje ekstra lako EVRO EL koristi kao alternativno gorivo u sluĉaju privremene zamene osnovnog energenta usled prekida u snabdevanju gasom, remonta i slično. Ulje za loženje će se skladištiti u postojećem rezervoaru za mazut, zapremine 500 m3.

Kako stoji na sajtu “Energetike”, kotlarnica Zastava više predstavlja termoelektranu nego toplanu, složen energetski sistem vitalan ne samo za grejanje grada već i za proizvodne procese bivše Grupe Zastava.

Prvobitna osnovna namena kotlarnice “Zastava”, navodi se u Zahtevu, bila je da zadovolji potrebe snabdevanja industrije tehnološkom parom. Danas se kotlarnica koristi uglavnom za grejanje grada.

Iz ove kotlarnice se toplotnom energijom za grejanje se snabdeva 11.874 korisnika u širem centru grada – naselja Lepenica, Centar i Erdoglija. Instalisana snaga toplotnog konzuma je 162,3 MW, što čini 65,2 odsto instalisane snage svih potrošača koji su priključeni na daljinski sistem grejanja u gradu Kragujevcu.

U planu je i rekonstrukcija dela vrelovoda za snabdevanje potrošača u gradskim naseljima Erdoglija, Lepenica i Centar, Predviđeno je vođenje tri nezavisne cevne mreže za pomenuta naselja, kao i merenje utorška toplotne energije za sva tri ogranka.

Kako je navedeno u zahtevu, instaliranje novog kotlovskog postrojenja koje podrazumevata šest novih kotlova bilo je planirano do kraja prošle godine. Gašenje kotlarnica na ugalj najavile su krajem marta gradske vlasti Kragujevca. Rečeno je da bi stare kotlarnice trebalo da se ugase do kraja godine, a na njihovo mesto biće instalirani najsavremeniji kotlovi koji će biti priključeni na gas.

Čelnici grada na Lepenici se nadaju da će se uz povoljniju cenu i uslove plaćanja za priključak, sve veći broj domaćinstava opredeliti za grejanje na gas.

Time bi Kragujevac postao prvi grad u Srbiji koji će ugasiti kotlarnice na ugalj.

Projektom koji košta 18 miliona evra rešiće i problem pepelišta, a finansira ga Evropska banka za obnovu i razvoj.

Izvor: eKapija

Cigle kao dom za pčele

Foto: Green&Blue promo
Foto: Green&Blue

Podela na ekstroverte i introverte donekle se može odnositi i na pčele jer, dok jedne obožavaju metež u košnici, timski rad i njeno visočanstvo maticu (nešto poput idealnih kandidata za korporacije), duge preferiraju „solo“ život u nekoj rupici koja je taman tolika da pčeli garantuje apsolutnu privatnost.

Malo poznate solitarke ne prave med, ali to ih ne čini manje vrednim od medonosnih pčela. Štaviše, samo jedna jedinka ovih vrednih insekata u stanju je da opraši onoliko cvetova koliko 120 medonosnih pčela zajedno! (hmm, možda su ipak pčele samice idealni kandidati za korporacije)

Miroljubive, čupave i nadasve revnosne, pčele solitarke su uvek rado viđeni gosti svake bašte, livade i voćnjaka. Poljoprivrednici su zato razvili efikasnu i jednostavnu metodu ne bi li privukli i zadržali leteće vrednice nadomak svojih zasada – grade im „hotele“.

Investicije su minimalne – sve što vam je potrebno su trske ili cepanice na kojima ste prethodno izbušili rupice, a da li vaš hotel ima pet ili jednu zvezdicu, znaćete po tome koliko šupljina zaista ima goste.

Naravno, ne morate biti poljoprivrednik da bi se na vašem posedu nalazio jedan pčelinji hotel. U prodaji se mogu naći dekorativne kućice, nalik onima za ptice, koje će pružiti idealno utočište dragocenim oprašivačima i ukrasiti vašu baštu ili terasu.

Odnedavno su se na tržištu Velike Britanije pojavile i specijalne šupljikave cigle kompanije Green&Blue sa ciljem da modernu arhitekturu učine podobnijom za pčele samice kojih u ovoj ostrvskoj zemlji ima čak 267 vrsta.

Vešti majstori uvek će se postarati da zapuše i najmanju rupu na fasadi, ali ono što je za nas savršena zgrada, daleko je od savršenog za solitarne pčele. Gradske sredine postale su veoma negostoljubive za ove oprašivače, što zbog zagađenja i slabe vegetacije, što zbog nedovoljno mesta za gnežđenje.

Revolucionarne cigle trebalo bi da promene ovu sumornu sliku, a njihova primena u zgradarstvu uskoro bi mogla da postane obavezna. Grad Brajton predložio je novi zakon o planiranju i izgradnji prema kome bi sve nove zgrade morale da sadrže cigle sa rupicama, a imajući u vidu da su cigle prošle neophodne testove izdržljivosti, te da su dostupne u nekoliko veličina i boja, sprovođenje ovog zakona ne bi trebalo da predstavlja problem.

Naravno, nije dovoljno pčelama obezbediti mesto za život, a ne postarati se da u blizini imaju dovoljno hrane, pa je tako ozelenjavanje gradskih površina još jedna važna mera za očivanje biodiverziteta u Velikoj Britaniji.

Iako sam ubeđena da je ovim “introvertnim” pčelama ipak lepše na nekoj mirnoj livadi nego u gradskoj vrevi, svaki napor da se priroda dovede u urbane sredine je zlata vredan.

Milena Maglovski

EBRD investirala pola milijarde evra u Srbiji tokom 2021. godine

Photo-illustration: Pixabay
Foto-ilustracija: Pixabay

Evropska banka za obnovu i razvoj (EBRD) pružila je snažnu podršku Srbiji tokom 2021. godine investirajući ukupno pola milijarde evra. Oko 40 odsto investicija bilo je u projekte u oblasti ekološke infrastrukture, prelazak na čistije izvore energije, cirkularnu ekonomiju i energetsku efikasnost.

“Prošlogodišnji rezultati dokazuju našu posvećenost da pomognemo Srbiji u tranziciji ka zelenoj ekonomiji. Nastavljamo da radimo sa partnerima iz javnog i privatnog sektora na investicijama u održivu infrastrukturu i jačanje konkurentnosti zemlje“, rekao je Mateo Kolanđeli, regionalni direktor EBRD-a za zapadni Balkan, direktor kancelarije u Srbiji. 

Godinu su obeležili brojni značajni projekti. U sektoru infrastrukture, banka je podržala veliki regionalni program upravljanja otpadom, koji ima za cilj izgradnju sanitarnih deponija i povećanje stope reciklaže u zemlji. Investirala je i u infrastrukturu za širokopojasni internet u ruralnim područjima i unapređenje sistema za navodnjavanje u Vojvodini. Na opštinskom nivou, Banka je finansirala poboljšanje energetske efikasnosti javnih zgrada u Beogradu, kupovinu električnih autobusa u Novom Sadu i dekarbonizaciju daljinskog grejanja u Kragujevcu kroz ugradnju novih kotlova.

Većina finansiranja EBRD-a u Srbiji je bila namenjena privatnom sektoru i prvenstveno plasirana preko lokalnih banaka, uključujući finasiranje investicija malih i srednjih preduzeća u trgovanje i zelene tehnologije, kreditne linije za unapređenje energetske efikasnosti u stambenom sektoru i namenske kreditne linije za žene preduzetnice.

Ukupne investicije EBRD-a u Srbiji su do danas dostigle 7,1 milijardu evra.

Izvor: EBRD

Bentlijevo prvo električno vozilo stiže 2025. godine

Foto-ilustracija: Pixabay

Kompanija Bentli Motors (Bentley Motors) u narednih 10 godina planira da uloži 2,5 milijardi funti (oko 3,4 milijarde dolara) u proizvodnju luksuznih potpuno električnih automobila.

Prvi električni automobil biće razvijen i napravljen u Velikoj Britaniji, što predstavlja veliki podsticaj za ekonomiju ove zemlje, navodi se u saopštenju kompanije koja posluje 102 godine.

Izdvojena sredstva biće iskorišćena za istraživanje i razvoj i osavremenjavanje Bentlijevog proizvodnog kampa u Kruu koji je jedini montažni pogon na globalnom nivou.

Kompanija je ranije najavila da će do 2030. godine proizvoditi isključivo električne automobile, te da će do kraja ove decenije postepeno prestati da nude modele sa motorima na unutrašnje sagorevanje

Da u Bentliju vredno rade svedoče i najave da će prvi luksuzni automobil na ulicama biti 2025. godine. 

Kako poručuju iz kompanije ovo je najhrabriji plan koji su do sada osmislili i veoma je ambiciozan. Njihov glavni cilj je da postanu merilo za luksuzne električne automobile i održivo poslovanje. Naime, njihova fabrika je ugljenično neutralna i teže ka tome da u procesu proizvodnje nema otpada i uticaja na životnu sredinu.

Milica Radičević