Home Blog Page 445

Za Grčku potreban samo pasoš – kakve cene nas očekuju?

Photo-illustration: Unsplash ( Nick Karvounis)
Foto-ilustracija: Unsplash (Jason Blackeye)

Građani Srbije i ove godine iskazuju najveće interesovanje za letovanje u Grčkoj. Za ulazak u tu zemlju, državljanima Srbije potreban je samo pasoš. Prema rečima grčkog ministra turizma, Vasilisa Kikiljasa, zamenski vaučeri važiće i ove godine, a za nekoliko nedelja bi trebalo da bude doneta odluka o ukidanju rominga za turiste iz Srbije.

Ivana Simić Apostolu rekla je za RTS da se u grčkim medijima ističe broj turista iz Srbije koji će ove godine posetiti Grčku, negde oko 900.000 i da je to oko 30 odsto više nego broj turista koji je Grčku posetio prošle godine.

“Grčki ministar ističe da je Srbija prijateljska zemlja, da su turisti iz Srbije uvek dobrodošli. Naglasio je da turisti iz Srbije obično dolaze drumskim saobraćajem, a 2019. godine ostvarili su 7,7 miliona noćenja. Po broju noćenja su prvi među zemljama regiona”, rekla je Simić Apostolu.

Komentarišući odluku o ukidanju rominga za srpske turiste, rekla je da je grčki ministar istakao da je potrebno nekoliko nedelja da se sve stvari usklade kako bi do toga došlo.

Ali, prema njenim rečima, nije preciziran tačan datum.

Kada je reč o cenama u Grčkoj, rekla je da su poskupljenja u toj zemlji vidna, poskupela je struja, a vidljiva su i poskupljenja u prodavnicama.

“Sigurno je sve skuplje za 20 do 30 centi. Tako da i naši turisti treba da očekuju malo više cene nego prošle godine. Malo skuplje će biti, ali ne na uštrb lepog vremena i lepog provoda”, napomenula je.

Naglasila je da kovid više na sreću nije glavna reč i da je dobra vest da u Grčku može da se uđe samo sa pasošem.

Izvor: RTS

Valensija – prestonica pametnog turizma

Foto-ilustracija: Pixabay (Themil)
Foto-Ilustracija: Pixabay (jpedroza2k)

Valensija je proglašena “Evropskom prestonicom pametnog turizma 2022”. Jedan je od najposećenijih gradova Španije, a svi koji je tokom ovog leta posete mogu da obiđu Grad umetnosti i nauke – jedinstven kompleks muzeja i javnih ustanova kulture izgrađen u isušenom koritu reke Turije. Naime, zbog čestih poplava reka Turija je izmeštena iz samog centra grada, a u na mestu starog korita nikao je jedinstven park. 

Prema rečima Migela Anhela Pereza iz fondacije “Vizit Valensija”, grad kombinuje tehnologiju i dizajn sa kvalitetom života i nastoji da sve znamenitosti učini dostupnim svim posetiocima.

“Moto grada je “Pametni u srcu”, to znači biti održiv na ekonomski i ekološki način, poštovati životnu sredinu, lokalne zajednice i posetioce. Treba da dođete u Valensiju jer je ovo naša godina. Proglašeni smo prestonicom pametnog turizma, a svi posetioci mogu da uživaju u dobroj hrani, sportu, kulturi, noćnom životu, za svakog ima po nešto”, objašnjava Perez.

Kako je istakao mnoge turiste privlači spoj istorije i tradicije koji je fenomenalno uklopljen sa futurističkim izgledom nekih zgrada, što pojedinim delovima grada daje izgled kao da su iz 22. veka.

Valensija je jedan od najstarijih španskih gradova koji godišnje poseti oko 2,2 miliona ljudi. Prema podacima, više od 60 odsto posetilaca u Valensiju dođe kako bi posetilo Grad umetnosti i nauke, gde imaju priliku da vide Operu, interaktivni Muzej nauke, najveći akvarijum u Evropi.

Kroz Valensiju se protežu biciklističke staze dužine od 160 kilometara, što ljubiteljima dvotočkaša pruža mogućnost da na biciklima obiđu i vide sve znamenitosti grada.

Stanovnici grada posebno su ponosni na to što je grad prošle godine poneo titulu najzdravijeg grada na svetu. Rado ističu da su prvi počeli da mere ugljenični otisak turističkih aktivnosti, kao i da žele da postanu karbonski neutralni do 2030. godine.

Valensija ima dobru saobraćajnu infrastrukturu i odlično je povezana sa drugim gradovima, krasi je 20 kilometara duga plaža, čist vazduh i više od 300 sunčanih dana godišnje, mnogi je rado posećuju, a sve češće i ostaju da žive u njoj.

Nevena Đukić

Tekst je nastao u okviru projekta „Puls Evrope – Medijske posete EU“ koji finansira Evropska unija, a sprovodi Delegacija Evropske unije u Republici Srbiji.

Bitcoin – savremeno rudarenje na struju

Foto-Ilustracija: Pixabay (MichaelWuensch)
Foto-Ilustracija: Pixabay (vjkombajn)

Prva menjačnica kriptovaluta u Srbiji ECD, juče je obeležila Bitcoin Pica dan i deceniju svog poslovanja. Pre 12 godina, jedan programer u Americi je platio 10.000 Bitcoina kako bi mu se dostavile dve pice. Te godine porudžbina je vredela 41 dolar, a danas 10.000 Bitcoina vredi više od 280 miliona dolara. Od 2010. godine kriptovalute su počele da osvajaju svet, a u kripto zajednici se Bitcoin Pica dan obeležava kao dan u kojem je Bitcoin iz digitalne sfere prvi put ušao u realan život.

ECD je prva i za sada jedina zvanična kripto menjačnica u Srbiji. Poslovanje je pokrenuto 2012. godine, a 2015. u rad je pušten prvi kriptomat za kupovinu BTC-a.

Bitcoin rudarenje zahteva potrošnju velike količine energije, što za posledice ima negativan uticaj na životinu sredinu.

Na pitanje kako je u Srbiji rešen problem struje, kada je reč o ovome, Marko Živković, direktor marketinga ECD navodi da je kod nas zakon predvideo da građani poseduju Bitcoine, i to legalno, kao što je legalno rudarenje Bitcoina, ali u našim propisima nije prepoznat, na neki poseban način, taj ekološki aspekt rudarenja, odnosno potrošnja struje i koja se energija koristi.

“Postoje lokalne inicijative da se te stvari regulišu, ali trenutno ne postoji zakonodavni okvir kada je o ovome reč”, dodaje Živković.

Rešenje velike potrošnje energije moglo bi da bude u prelasku na neke od obnovljivih izvora energije. Aleksandar Matanović, osnivač ECD, u vezi sa ovim navodi da je u Srbiji struja i dalje jeftina zbog čega ljudi nemaju finansijski motiv da prelaze na obnovljive izvore energije. Ipak u svetu je preko 50 odsto onih koji se bave Bitcoin rudarenjem već prešlo na alternativne izvore energije.

Matanović dodaje da profitabilnost u velikoj meri zavisi od energetske efikasnosti zbog čega se mnogo ulaže u iznalaženje rešenja da se energetska efikasnost poveća.

Pronalaženjem rešenja u ovoj industriji, omogućuje da se ona primene i u drugim oblastima, naročito tamo gde je važno da se umanji potrošnja energije.

“Ne postoji industrija kojoj profitabilnost toliko zavisi od cene struje i ne postoji niko drugi na svetu ko je više motivisan da ulaže u energetsku efikasnost od Bitcoin rudarenja”, ističe Matanović.

Energetski portal

Srbija dobija nove kapacitete reverzibilnih hidroelektrana – najavljena izgradnja RHE “Đerdap 3”

Foto: Elektroprivreda Srbije
Foto: Wikipedia/MRY

Naša zemlja nastavlja sa ulaganjima u obnovljive izvore energije što podrazumeva i izgradnju kapaciteta za skladištenje zelene energije kao što su reverzibilne hidroelektrane (RHE). Ministarka rudarstva i energetike najavila je izgradnju RHE “Đerdap 3” koji je, kako kaže,  jedan od najvažnijih projekata koje Srbija ima u svom novom investicionom ciklusu.

Reverzibilne hidroelektrane rade po principu pumpnog skladištenja električne energije dobijene iz obnovljivih izvora. Kada se na mreži jave viškovi električne energije, tada se voda iz donje akumulacije pumpa u gornju, a kada nastanu manjkovi, najčešće u zimskim mesecima usled nedovoljno sunca ili vetra, onda se voda iz gornje akumulacije ponovo pušta u donju i tada pokreće turbine za proizvodnju struje.

Ministarka se nada da će rumunske kolege biti uključene i u projekat “Đerdap 3”, baš kao što je to bio slučaj sa HE “Đerdap 1’’ koja uspešno radi već pola veka.

Usvojena i planska dokumentacija za RHE “Bistrica”

Vlada Srbije usvojila je na poslednjoj sednici Odluku o izradi Prostornog plana područja posebne namene sistema reverzibilne hidroelektrane „Bistrica” i hidroelektrane „Potpeć”, kao i odluku o izradi Strateške procene uticaja na životnu sredinu za taj projekat, saopštilo je udruženje OIE Srbija.

Prostorni plan će sadržati elemente detaljne regulacije u skladu sa odgovarajućom tehničkom dokumentacijom što će omogućiti njegovo direktno sprovođenje u skladu sa zakonom.

Time je zvanično započeo proces razvoja RHE “Bistrica” koja je od krucijalnog značaja za razvoj i intergraciju OIE projekata u elektroenergetski sistem Srbije.

50 godina od početka rada HE “Đerap”

Ministarka rudarstva i energetike Zorana Mihajlović ocenila je, povodom obeležavanja 50 godina od početka rada HE „Đerdap 1“, da su Srbija i Rumunija pre pola veka dobile važnu i neraskidivu vezu puštanjem u rad ove hidroelektrane.

“Dok izražavamo zahvalnost inženjerima i svim radnicima u Srbiji i Rumuniji koji su učestvovali u izgradnji HE i omogućili da ona bude jedan od stubova naše energetske bezbednosti, jednako smo svesni obaveze koju imamo mi koji danas upravljamo energetskim sistemima naših zemalja. Imamo obavezu da ulaganjem u revitalizaciju produžavamo životni vek naših zajedničkih hidroelektrana, ali i da gledamo u budućnost, kao što su radili i oni pre nas kada su doneli odluku da uđu u tako veliki i složeni projekat”, naglasila je Mihajlović.

Ona je istakla da su, u momentu kada se cela Evropa i svet suočavaju sa izazovima i krizom i istovremeno sprovode proces energetske tranzicije, potrebni saradnja, zajednički projekti i solidarnost.

Milena Maglovski

U planu povećanje izvoza žitarica u Siriju – Potpisan memorandum o saradnji

Foto-ilustracija: Unsplash (Melissa Askew)
Foto: Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede

Ministar poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Branislav Nedimović potpisao je Memorandum o razumevanju sa ministrom poljoprivrede Sirije Muhamedom Katanom kako bi se osnažila poljoprivredna saradnja dve zemlje, stoji u saopštenju Ministarstva poljoprivrede.

Ključne oblasti odnose se na izvoz srpskih žitarica i semena po kome su poznati srpski proizvođači, ali i izvoz svih drugih prehrambenih proizvoda koji se izvoze iz Srbije.

Nedimović se saglasio sa sirijskim kolegom sa kojim se sastao u okviru Međunarodnog poljoprivrednog sajma u Novom Sadu, da je prostor za saradnju dve zemlje izuzetno širok i da u tom smislu ne postoje ograničenja prema vrsti hrane koja se može izvoziti u Siriju, bilo da je reč o žitaricama, voću ili mesu.

Ministar se nedavno sastao i sa zamenikom ministra poljoprivrede Irana Alirezom Mohajerom.

Glavne teme sastanka bile su nabavka iranske uree, kao i izvoz srpskih žitarica u Iran. Srbija nastavlja da otvara nova tržišta i obezbeđuje tzv. resursne baze za svoju poljoprivrednu proizvodnju, imajući u vidu da svetsko tržište danas potpuno drugačije funkcioniše u odnosu na period od pre deset godina.

Obezbeđivanje sigurnosti poljoprivredne proizvodnje kako trenutno, tako i za naredne godine je prioritet imajući u vidu da su usled trenutnih svetskih dešavanja mnogi lanci snabdevanja prekinuti ili sa značajno otežanim funkcionisanjem.

Energetski portal

Uskoro otvaranje deonice 5 obilaznice oko Beograda

Foto: Ministarstvo građevinarstva, saobraćaja i infrastrukture
Foto: Ministarstvo građevinarstva, saobraćaja i infrastrukture

Radovi na izgradnji obilaznice oko Beograda na Sektoru 5 kod tunela Straževica u punom su jeku i prema rečima Tomislava Momirovića, ministra građevinarstva, saobraćaja i infrastrukture, do 15. juna ova saobraćajnica biće puštena u saobraćaj.

Kako je dodao u narednih šest do osam meseci otvoriće se za saobraćaj i Sektor 6, čime će priča na temu obilaznice oko Beograda biti završena.

Ministar je istakao da će po završetku ovog projekta biti omogućeno da tranzitni saobraćaj ide brže i efikasnije što će znatno smanjiti količine aerozagađenja u Beogradu, ali i uticati na ekonomski prosperitet naše zemlje, navodi se u saopštenju.

Odgovorni izvođač radova za tunele i mostove Jovica Radić podsetio je na to da je tunel Straževica na Sektoru 5, koji je dugačak 733 metra, počeo da se gradi februara 2019 godine.

On je dodao da se radi o izuzetno kompleksnom tunelu, a uz veliku podršku resornog ministarstva sve poteškoće su prevaziđene i narednog meseca tunel Straževica, kao i ceo Sektor 5 biće pušteni u probni rad.

Projekat obilaznice oko Beograda sastoji se iz više sektora ukupne dužine 20,4 kilometra, a u aprilu prošle godine pušten je u saobraćaj Sektor 4 dužine 7,7 kilometara.

Resorno ministarstvo ovaj projekat realizuje u saradnji sa JP „Putevi Srbije“, kineskom kompanijom „Power Construction Corporation of China Ltd“ i azerbejdžanskom kompanijom „Azvirt“.

Energetski portal

Četiri ključna indikatora klimatskih promena oborila rekorde u 2021.

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto-ilustracija: Pixabay

Četiri ključna indikatora klimatskih promena – koncentracija gasova staklene bašte, porast nivoa mora, toplota i zakiseljavanje okeana – postavili su nove rekorde u 2021. godini, saopštila je Svetska meteorološka organizacija (WMO).

Ovo je jasan pokazatelj da ljudske aktivnosti izazivaju promene planetarnih razmera na kopnu, u okeanu i u atmosferi, sa štetnim i dugotrajnim posledicama po ekosisteme.

Ekstremne vremenske nepogode, svakodnevno lice klimatskih promena,  dovele su do nemerljivih gubitaka ljudskih života, ugrozile snabdevanje hranom i vodom i izazvale ekonomske gubitke u visini od stotinu milijardi dolara.

Izveštaj WMO o globalnoj klimi za 2021. godinu potvrdio je da je proteklih sedam godina bilo najtoplijih sedam godina u istoriji, a 2021. godina bila je jedna od sedam najtoplijih. Prosečna globalna temperatura 2021. godine bila je oko 1,11 (± 0,13) °C iznad predindustrijskog nivoa.

Obnovljivi izvori energije su jedini put do stvarne energetske sigurnosti, stabilnih cena električne energije i održivih mogućnosti zapošljavanja. Ako delujemo zajedno, transformacija obnovljive energije može biti mirovni projekat 21. veka“, rekao je generalni sekretar Ujedinjenih nacija Antonio Gutereš.

Svet mora da deluje u ovoj deceniji kako bi sprečio pogoršanje klimatskih promena i da zadržao globalno zagrevanje ispod 1,5°C u odnosu na predindustrijski nivo, rekao je on.

Energetski portal

Uređuje se Tara, na javnom uvidu plan za selo Račanska Šljivovica

Foto: Zavod za zaštitu prirode Srbije
Foto-ilustracija: Unsplash (Dino Kajtez)

Opština Bajina Bašta stavila je na rani javni uvid Plan generalne regulacije sela Račanska Šljivovica na planini Tari. Planira se i obnova hotela Tara iz 1936. godine, izgradnja staze za nordijsko skijanje i jahanje, vidikovac, kao i multifunkcionalni kulturni centar.

Račanska Šljivovica je naselje na Tari, koje se nalazi na putu Kaluđerske Bare-Mitrovac i trenutno da karakterišu seoska domaćinstva i vikendice.

Na površini od 198 hektara, koja je većinom neuređena, u planu je rekonstrukcija zapuštenog, ali nekad čuvenog hotela Tara koji se koristio kao sanatorijum za plućne bolesti.

Planirana je sanacija i adaptacija postojećeg objekta, a dozvoljena je i dogradnja do 20 odsto površine, uz parterno uređenje i gradnju otvorenih terena i poligona za sport i rekreaciju u okolini hotela, na dve lokacije ukupne površine oko 3,7 hektara.

Park će dobiti mogućnost izgradnje paviljonskih objekata, šank bara i objekata za prodaju i izlaganje šumskih proizvoda, lekovitih biljaka i suvenira, izletničke mobilijare, klupe, stolove, česme, korpe za smeće i informativne table.

U planu je, kako se dodaje i ambijentalna rasveta.

Zona sporta i rekreacije planirana je na oko 1,22 hektara u Maloj Reci i imaće terene, poligone, igrališta.

Račanska Šljivovica dobiće i pešačke, trim, bicikslističke, ski staze, kao i pokretne žičare.

Za bolji pristup novom turističkom centru planira se rekonstrukcija državnog puta II B reda 403 Kaluđerske Bare-Mitrovac-Zaovine sa proširenjem kolovoza i regulacionog profila puta.

U okviru područja koje pokriva urbanistički plan postojaće i zone za seoske kuće kao i za turistički smeštaj, etno naselje, hotelsko naselje u formi sela sa planinskim kućama, odmaralište.

U zoni za komercijalne delatnosti nalaziće se objekti trgovine, ugostiteljstva, zanatstva, banaka i objekti javne namene.

Za stanovnike i turiste gradiće se i multifunkcionalni prostor sa sadržajima iz domena kulture, obrazovanja i zdravstva.

Plan koji je izradio JP Urbanizam Kragujevac na ranom javnom uvidu će biti do 3. juna.

Izvor: Nova Ekonomija

Superblokovi iz ugla jedne beogradske porodice

Foto: Curro Palacios
Foto: Òscar Giralt

Barselona postaje grad zelenih trgova i ulica – Superblokova. Ceo koncept osmišljen je tako da su u fokusu građani, dok se saobraćaj proteruje iz grada.

Kako je živeti u kvartu koji je pun zelenila, parkova i prostora za igru i zabavu za Energetski portal objašnjava Miroslav Milenković.

Porodica Milenković je živela u Beogradu, ali su zbog posla, pre osam godina otišli u Barselonu. U ovom gradu su nekoliko puta menjali adresu i kraj u kom žive, ali deluje da su sada konačno pronašli svoju oazu mira. 

“Nama lično puno znači što živimo u kraju u kom možemo slobodno da se krećemo, kao i svim porodičnim ljudima. Sama ideja je veoma zanimljiva, jer kao i svakoj urbanoj sredini i ovde fali mesta gde će se deca igrati, novi koncept donosi to “da nije auto kralj grada, već da je pešak kralj grada””, objašnjava Miroslav Milenković.

Kako ističe po dolasku u Barselonu živeli su u različitim delovima ovog grada i svuda je veoma zagađen vazduh i velika je buka

“U jednom od stanova gotovo da nismo mogli prozore da otvorimo od zagađenja i buke. Ovde je situacija skroz drugačija. Mnogo je više zelenila, u nekim delovima gde ima puno drveća, gde je gotovo šuma, i klima je drugačija i mogu samo da zamislim koliko je lepo ljudima koji tu žive. U Superblokovima deca slobodno trče, igraju se, ljudi koriste svaki slobodan trenutak da izađu napolje”, dodaje on.

Kao i svaki put kada dolazi do velikih promena, ljudi različito reaguju na njih. I dok su neki oduševljeni Superblokovima, drugi su oštro protiv i često se mogu videti transparenti na kojima piše “Nećemo Superblokove”.

“Ljudi se bune zato što postoji negativan uticaj na ekonomiju, manji je protok ljudi, manje se posećuju radnje. Dok nama koji tu živimo ovo zaista mnogo znači. Automobil koristimo samo kada idemo van grada, po kraju ili šetamo ili vozimo bicikl. Kada smo u Beogradu nemamo drugi izbor nego da sednemo u kola, jednostavno se tamo tako živi”, objašnjava Miroslav.

Kako je istakao u školama posebnu pažnju posvećuju edukaciji. Gotovo od prvog dana škole deca uče o zaštiti životne sredine, životinjama, kako zagađenje utiče na živi svet.

“Moja ćerka koja ide ovde u školu, nas u kući “teroriše” da pazimo kada bacamo smeće, odvajamo, recikliramo. Često ih vode u prirodu, obilaze objekte u kojima su smeštene bolesne životinje koje su spašene”, kaže naš sagovornik.

U Barseloni će uskoro početi izgradnja još jednog Superbloka, a plan je da ceo grad postane jedna zelena oaza mira u kojoj će uživati kako stanovnici, tako i posetioci.

Nevena Đukić

Tekst je nastao u okviru projekta „Puls Evrope – Medijske posete EU“ koji finansira Evropska unija, a sprovodi Delegacija Evropske unije u Republici Srbiji.

Puštena u rad najveća solarna elektrana u Austriji

Foto: Flughafen Wien AG
Foto: Flughafen Wien AG

U okviru aerodroma Švehat u Beču je otvorena najveća solarna elektrana u Austriji. Na površini od 24 hektara je postaljeno 55.000 solarnih panela koji će proizvoditi više od 30 miliona kilovat sati struje godišnje.

Time će biti pokrivene potrebe 250 preduzeća koja se nalaze u sklopu aerodroma, kao i jedna trećina godišnje potrošnje električne energije samog aerodroma.

Sledeći korak je izgradnja sedam hektara solarnih panela sa kojima će proizvodnja struje nadmašiti potrošnju. Zajedno sa već postojećih sedam postrojenja aerodrom će sledeće godine dostići ugljeničnu neutralnost. 

„Međutim aerodrom je samo jedan mali deo vazdušnog saobraćaja. Takođe su potrebni noviji avioni koji troše manje kerozina, efikasnije rute letenja i kerozin koji je ugljenično neutralan“, objašnjava član upravnog odbora aerodroma Julian Jeger.

Zaštita klime u Beču čiji je cilj klimatska neutralnost do 2040. godine predstavlja jedan od prioriteta.

„Grad već godinama unazad investira u obnovljive izvore energije, a solarna energija igra značajnu ulogu u tome. Beč planira da masovno proširi proizvodnju električne energije putem solarnih panela“, izjavio je gradonačelnik Mihael Ludvig. Za male fotonaponske sisteme ubuduće neće biti potrebne dozvole u austrijskoj prestonici, dodao je Ludvig.

„Najveća solarna elektrana u Austriji je važan korak u pravcu ugljenične neutralnosti. Klimatski i energetski program Donje Austrije planira smanjenje emisije ugljen-dioksida za 36 odsto i proizvodnju 2.000 gigavat sati struje iz solarne energije do 2030. godine. Program obuhvata više od 350 mera koje se postepeno sprovode“, izjavila je Johana Mikl-Lajtner predsednica pokrajine Donja Austrija.

Izvor: EurocommPR

Članice EU u potrazi za gasom i naftom – ko će platiti cenu ekonomskog rata

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto-ilustracija: Pixabay

U narednih sedam dana cena bezina biće 184, a dizela 202,2 dinara. Dizel je neznatno poskupeo – 20 para, a benzin četiri dinara. Mnogim zemljama Evropske unije 20. maj je rok za plaćanje računa. Kompanije koje trguju gasom iz Slovačke, Austrije, Češke potvrdile su da su izmirile obaveze i po zahtevu i “Gasproma” i uputstvu Brisela nekršeći sankcije. Finska sutra ostaje bez ruskog gasa. Kremlj ne odustaje od zahteva da se plaća ruskom valutom i poručuje da gas nikom neće isporučivati besplatno.

Posle Poljske i Bugarske i Finska je odbila da plaća ruski gas u rubljama. “Gasprom eksport” ih je obavestio – od subote ujutru im prekida isporuke gasa.

Helsinki poručuje da ruskim gasom pokrivaju petinu potreba i da su obavestili potrošače da će taj energent obezbediti iz drugih izvora. U narednoj deceniji uzdaju se u američki tečni gas.

“Pre svega želim da kažem da su politički cilj i volja bili veoma ujedinjeni i jasni u vezi sa ovim od početka. Želimo da se oslobodimo ruske energije”, kaže ministarka finansija Finske Anika Sariko. 

Budimpešta ponovo upozorava – embargo na rusku naftu je neprihvatljiv, jer bi to razorilo mađarsku ekonomiju koja 65 posto potreba pokriva tim uvozom. Zalažu se za diplomatska rešenja rusko-ukrajinskog sukoba.

“Ogroman je pritisak na nas da damo saglasnost na tu odluku Evropske unije. Nismo spremni da dozvolimo bilo kome da natera Mađare da plaćaju cenu rata. Mi smo jedina zemlja, koja u suštini otvoreno govori protiv ovakvih mera. U slučaju da ova zabrana stupi na snagu, naša privreda će biti ubijena, jer će fizički biti nemoguće kupiti dovoljno nafte i ne možemo da dozvolimo da se to desi”, poručuje Peter Sijarto, ministar spoljnih poslova i trgovine Mađarske.

Članice Unije su u potrazi za gasom i naftom kojim bi zamenile ruske energente. Poljska dodatni gas traži u Portugaliji. 

Slovenija koja računa na tečni gas iz hrvatskog terminala na Krku nije uspela da zakupi dodatni kapacitet. U nastojanju da se oslobodi od ruske energetske zavisnosti, Nemačka je potpisala sporazum o energetskom partnerstvu sa Katarom.

“Želimo da promenimo načine na koje dobijamo energiju, da postanemo manje zavisni od ruskog uvoza energije. Energetska bezbednost je od centralnog značaja za nas. Nemačka će razvijati svoju infrastrukturu kako bi bila u poziciji da može da uvozi i tečni gas u većim količinama brodovima, a Katar igra centralnu ulogu u našoj strategiji”, istakao je nemački kancelar Olaf Šolc.

Nekadašnji nemački kancelar Gerhard Šreder, deklarisani rusofil, pod velikim je pritiskom evropske javnosti, sa još jednim biznismenom podneo je ostavku u Upravnom odboru “Rosnjefta”. 

Kompanija mu zahvaljuje na dosadašnjoj saradnji, a ostavka je usledila pošto je Evropski parlament najavio da će Šredera staviti na crnu listu zbog bliskih odnosa sa ruskim naftnim i gasnim gigantima.

Izvor: RTS

Srbija spremna za konferenciju Stokholm+50

Foto: Ambasada Švedske_Dobrica Mitrović
Foto: Ambasada Švedske_Dobrica Mitrović

U Botaničkoj bašti „Jevremovac“ danas je održan peti i poslednji u nizu dijaloga o životnoj sredini u Srbiji, u okviru priprema naše zemlje za učešće na konferenciji “Stokholm+50”. Nacionalne konsultacije je, uz podršku Vlade Švedske i u partnerstvu sa Ministarstvom zaštite životne sredine, organizovao Program Ujedinjenih nacija za razvoj (UNDP).

Završni događaj u okviru nacionalnih konsultacija otvorila je ministarka zaštite životne sredine Irena Vujović, uz ambasadorku Švedske u Srbiji Aniku Ben David i stalnu predstavnicu UNDP-a u Srbiji Fransin Pikap. Ministarka Vujović zahvalila je svima koji su se odazvali pozivu Ministarstva i dali doprinos Nacionalnim konsultacijama.

„Konsultacije su bile dobra prilika da kroz dijalog različitih aktera dođemo do zajedničkih zaključaka, istaknemo najvažnije ekološke probleme i preporuke za njihovo rešavanje. Kroz otvorene dijaloge, čuli smo glas svih učesnika i to će se uzeti u obzir prilikom kreiranja nacionalnih politika i planova u oblasti zaštite životne sredine. Posebno me raduje što su tokom konsultacija mladi pokazali veliko interesovanje i što su motivisani da učestvuju u nalaženju rešenja za izazove u ovoj oblasti“, rekla je Irena Vujović, ministarka zaštite životne sredine i dodala: „U Srbiji je u prethodnom periodu ostvaren značajan napredak u rešavanju ekoloških problema, ali i usklađivanja regulative sa EU propisima, što je rezultiralo otvaranjem Klastera 4, u okviru kojeg je i Poglavlje 27 – Životna sredina i klimatske promene.”

Na današnjem događaju predstavljene su najvažnije preporuke različitih aktera u društvu o tome šta Srbija treba da preduzme kako bi  smanjila zagađenje životne sredine, očuvala biodiverzitet, i adekvatno odgovorila na izazove klimatskih promena. Ove preporuke, prikupljene tokom niza dijaloga, biće uključene u Nacionalni izveštaj koji će delegacija Republike Srbije predstaviti na konferenciji u Stokholmu za manje od dve nedelje.

“Kroz organizaciju globalne konferencije Stockholm+50  koja će biti održana u Stokholmu 2. i 3. juna, Vlada Švedske želi da mobiliše globalne i lokalne ekološke akcije za našu planetu i našu budućnost! Srbija je izabrana kao zemlja gde se organizuju konsultativni dijalozi tokom priprema za konferenciju Stokholm +50.  Hvala svima na aktivnom učešću i nadam se da ćemo nastaviti sa konstruktivnim dijalogom i angažovanjem”, izjavila je Anika Ben David, ambasadorka Švedske u Srbiji.

„Zahvaljujući podršci Švedske i partnerstvu sa Ministarstvom životne sredine, uspeli smo da okupimo više od 500 predstavnika nacionalnih i lokalnih institucija, civilnog društva, privatnog sektora, akademske zajednice i mladih. To nam je potvrdilo da u Srbiji postoji veliko interesovanje za očuvanje životne sredine i hvatanje u koštac sa klimatskim promenama. Verujem da će preporuke učesnika nacionalnih konsultacija pomoći Srbiji da pronađe put ka održivoj i zelenoj budućnosti na dobrobit njene privrede i građana“, rekla je Fransin Pikap, stalna predstavnica UNDP-a u Srbiji.

Foto: Ambasada Švedske_Dobrica Mitrović

Povodom Svetskog dana pčela (20. maj) i Svetskog dana zaštite biološkog diverziteta (22. maj), u saradnji sa udruženjem „Ekonaut“, danas su održane dve panel diskusije o značaju pčela i neophodnosti njihove zaštite na kojima su učestvovali predstavnici akademske zajednice i civilnog sektora. Takođe je održana i radionica o svetu pčela za decu i mlade.

Od 13. aprila do danas, održano je pet nacionalnih dijaloga. Među temama o kojima se diskutovalo su: zaštita biodiverziteta, klimatske promene, zelena transformacija privrede, povezanost životne sredine i javnog zdravlja, uloga mladih u zaštiti životne sredine.

Zahvaljujući onlajn platformi „SparkBlue“, svi zainteresovani su imali priliku da se aktivno uključe u ovaj proces, kako bi pratili tok dijaloga i ostvarene rezultate i dali svoje preporuke za unapređenje životne sredine u Srbiji.

Konferencija “Stokholm+50: zdrava planeta za prosperitet svih – naša odgovornost, naša prilika”, održaće se 2. i 3. juna 2022. godine u glavnom gradu Švedske. Pored obeležavanja 50 godina od prve konferencije Ujedinjenih nacija o životnoj sredini, cilj ovog međunarodnog sastanka je i da ubrza sprovođenje aktivnosti koje doprinose ostvarenju globalnih Ciljeva održivog razvoja, Sporazuma iz Pariza o klimatskim promenama, kao i „zeleni“ oporavak od posledica pandemije COVID-19.

Uz podršku Vlade Švedske, UNDP je organizovao nacionalne konsultacije u 59 zemalja širom sveta, među kojima je i Srbija.

Izvor: UNDP

Nerealno skup ogrev, direktor “Srbijašuma” poručuje: Hitno ograničiti izvoz i cenu

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto-ilustracija: Pixabay

Građani uveliko spremaju ogrev za zimu. Potražnja koja je znatno veća nego ranijih godina pogurala je i cene drva i peleta – skuplji su 30 do 50 odsto nego lane. Zbog svetske energetske krize, a imajući u vidu značaj ogrevnog drveta u predstojećoj grejnoj sezoni, Vlada je Javno preduzeće “Srbijašume” proglasila energetskim.

Vršilac dužnosti generalnog direktora “Srbijašuma” Igor Braunović rekao je za RTS da su neopravdano povišene cene ogreva, da je u “Srbijašumama” kubik drva oko 4.000 dinara, a na stovarištu oko 8.000. Napomenuo je da se hitno mora ograničiti prvo izvoz, a onda i cena.

“‘Srbijašume spremno dočekuju ovu krizu, spremnije nego prethodnih godina”, naveo je Braunović i dodao da oni inače snabdevaju toplane i da je napravljena strategija pre tri godine prema snabdevačima peleta.

Istakao je da je ovo preduzeće spremno da podmiri sve potrebe građana.

“Mi se krećemo u skladu sa dozvoljenim sečivim etatom kako bismo na pravi način gazdovali šumom i od toga nećemo odstupiti. Moramo voditi računa o održivosti gazdovanja”, rekao je direktor napominjući da ne može da precizira koliko je potražnja za ogrevom sada veća.

Napomenuo je da na teritoriji države postoje filijale gde građani mogu da apliciraju kako bi kupili drva od “Srbijašuma”, ali je procedura komplikovanija, jer oni moraju da obezbede i utovar i prevoz.

Braunović je naglasio da su za osam godina u “Srbijašumama” cene povećane svega za pet posto.

“Neopravdano su povišene cene ogreva. Kod nas je kubik drva oko 4.000 dinara, a na stovarištu, koliko čujemo, oko 8.000, ali ima tu i prevoza i drugih stvari koje utiču”, kaže vršilac dužnosti generalnog direktora “Srbijašuma”.

Foto-ilustracija: Pixabay

Naglasio je da su cene peleta, koje idu i do 40.000 dinara, apsolutno neopravdane, kada se uzme u obzir da sirovina za jednu tonu peleta iz “Srbijašuma” košta maksimalno 8.000 dinara.

“Neopravdano je izmišljati cene žice, cene džakova i uzimati prosečnu cenu iz tamo nekih privatnih šuma. ‘Srbijašume’ su sa svojom sirovinom u stanju da podmire preko proizvođača peleta 110.000 korisnika, koji u danas u Srbiji ne postoje, jer sada ima 100.000 korisnika”, rekao je.

Najavio je sastanak sa kupcima na kojem će im reći da moraju da prikoče sa cenama ogreva jer će u suprotnom “Srbijašume” razmisliti kako će se ponašati u vezi sa isporukom.

“Hitno se mora ograničiti prvo izvoz, a onda i cena, jer je cena nerealna, a ne možemo pričati o nekim troškova”, rekao je Braunović.

Kada je reč o krađi šume, napominje da je najveći problem na administrativnoj liniji sa KiM, sa čim se teško bore, pored “Srbijašuma”, i vojska i policija.

Izvor: RTS

Objavljene nove cene goriva

Foto: Ministarstvo trgovine, turizma i telekomunikacija
Foto: Ministarstvo trgovine, turizma i telekomunikacija

Ministarstvo trgovine, turizma i telekomunikacija saopštilo je najvišu maloprodajnu cenu derivata nafte za period od 15 časova 13. maja 2022. godine do 15 časova 20. maja 2022. godine 

Nova maksimalna cena evro dizela narednih sedam dana biće 202,20 dinara, dok će evro premijum BMB 95 koštati 184 dinara.

U skladu sa članom 3. stav 5. navedene uredbe, obaveštavaju se privredni subjekti koji obavljaju delatnost trgovine motornim i drugim gorivima na stanicama za snabdevanje prevoznih sredstava da su dužni da utvrđene maloprodajne cene derivata nafte primene odmah po objavljivanju na zvaničnoj internet stranici Ministarstva trgovine, turizma i telekomunikacija.

Energetski portal

NTP Beograd – Potpisan sporazum za finansiranje naučnih istraživanja i startap zajednice

Foto: NTP Beograd
Foto: NTP Beograd

U Naučno-tehnološkom parku Beograd potpisan je sporazum o pružanju podsticaja za rast istraživanja, inovacija i preduzetništva u Srbiji ukupne vrednosti od 84,5 miliona evra. U prisustvu Aleksandra Vučića, predsednika Republike Srbije, Šarla Mišela, predsednika Evropskog saveta, predstavnika Vlade, Evropske unije i Svetske banke, sporazum su potpisali Emanuel Žiofre, šef Delegacije EU u Srbiji i Dušan Vasiljević, predstavnik Svetske banke.

Od ukupne vrednosti projekta, EU će donirati 41,5 miliona evra, dok će Svetska banka dati kredit u iznosu od 43 miliona evra. Projekat će biti realizovan u saradnji sa Fondom za nauku Republike Srbije i Ministarstvom prosvete, nauke i tehnološkog razvoja.

U NTP Beograd posluju kompanije koje, uz pomoć  sredstava iz Fonda za inovacionu delatnost, razvijaju inovativna rešenja u različitim oblastima. Čast da prikažu svoja dosadašnja dostignuća imale su kompanije Charge&GO, Anoris tehnology, Pirate Art i Design.

Miloš Kostić, osnivač i direktor kompanije Charge&GO, okupljenima je predstavio prvu regionalnu digitalnu platformu i mobilnu aplikaciju za punjenje električnih vozila. Ovo pametno rešenje jednostavno rešava problem s kojim se sreću vozači električnih vozila u našoj zemlji: gde su slobodni javni punjači, kako pristupiti punjaču, koliko košta punjenje i kako pregledati sesije punjenja. Charge&GO platforma omogućava pristup mreži na kojoj se nalazi 44 punjačka mesta za električna vozila u Srbiji.

Charge&GO je platforma koja pruža uslugu vozačima električnih vozila ali i kompanijama, vlasnicima punjača, koje zahvaljujući ovoj platformi mogu daljinski da upravljaju svojom mrežom punjača. Ovo obuhvata brojne usluge kao što su kontrola punjenja, praćenje rada punjača, određivanje cena, ograničavanje upotrebe i pregled sesija punjenja. Osim mreže punjača u našoj zemlji, korisnicima aplikacije na raspolaganju je i više od 170.000 punjača širom Evrope koji su deo partnerske mreže.

Kostić je u razgovoru sa Aleksandrom Vučićem i Šarlom Mišelom istakao da ima prostora za napredak i razvoj, kada je reč o proširenju mreže električnih punjača, kao i to da će do kraja godine, kompanija Charge&Go instalirati još 100 punjačkih mesta.

Cilj zajedničkog ulaganja Evropske unije i Svetske banke u okviru Projekta akceleracije inovacija i podsticanja rasta preduzetništva (Serbia Accelerating Innovation and Growth Entrepreneurship Project – SAIGE) je unapređenje relevantnosti i izvrsnosti naučnih istraživanja, podizanje kapaciteta naučnoistraživačkih organizacija, kao i podsticanje inovativnog preduzetništva i lakši pristup izvorima finansiranja, što doprinosi rastu i konkurentnosti srpske ekonomije.

Aktivnosti na Projektu sprovode Ministarstvo prosvete, nauke i tehnološkog razvoja kao glavni koordinator SAIGE Projekta, Fond za inovacionu delatnost i Fond za nauku.

Energetski portal

Vlada donela Uredbu o privremenoj meri ograničavanja cene gasa

Foto: Vlada Srbije
Foto-ilustracija: Pixabay

Vlada Srbije usvojila je Uredbu o privremenoj meri ograničavanja cene gasa i nadoknadi razlike u ceni prirodnog gasa nabavljenog iz uvoza ili proizvedenog u Republici Srbiji u slučaju poremećaja na tržištu prirodnog gasa.

Cilj Uredbe je otklanjanje posledica skoka cene prirodnog gasa, kao način ublažavanja posledica energetske krize, a u cilju zaštite privrede i građana koji su upućeni na korišćenje ovog energenta.

“Kako bi se obezbedilo normalno snabdevanje svih potrošača prirodnim gasom, neophodno je da se obezbedi pravo na nadoknadu razlike u ceni prirodnog gasa nabavljenog iz uvoza i cene prirodnog gasa iz uvoza koja se koristila za obračun cene za dalju prodaju snabdevačima, javnim snabdevačima i krajnjim kupcima za novembar 2021. godine”, navodi se na sajtu Vlade.

Takođe, neophodno je da se obezbedi i pravo na nadoknadu razlike u trenutnoj ceni prirodnog gasa proizvedenog u Republici Srbiji, u odnosu na isti mesec 2021. godine.

Na sednici je usvojena i Uredba o obveznicama sistema energetskog menadžmenta – SEM čime je proširen obuhvat obveznika sistema energetskog menadžmenta.

Ovom uredbom se bliže utvrđuju kriterijumi na osnovu kojih se utvrđuju obveznici SEM-a i to jedinice lokalne samouprave i gradske opštine sa više od 20.000 stanovnika, drugi organi i organizacije Republike Srbije, naročito uzimajući u obzir površinu i vrstu objekta koji koriste.

U sektoru proizvodnje granična vrednost potrošnje primarne energije koja definiše Obveznike sistema energetskog menadžmenta je sa 29,08 gigavat-časova, spuštena na 25 gigavat-časova.

U sektoru trgovine, granična vrednost potrošnje primarne energije je sa 16,63 gigavat-časa spuštena na 7 gigavat-časova.

Godišnji ciljevi ušteda energije za Obveznika sistema energetskog menadžmenta za tekuću kalendarsku godinu je ušteda na svakoj lokaciji jedan odsto primarne energije koja je utrošena na toj lokaciji u prethodnoj kalendarskoj godini po jedinici proizvoda ili ekvivalentnog proizvoda.

U javnom sektoru se očekuju godišnje uštede energije od oko 6,9 gigavat-časova na osnovu čega se očekuje smanjenje troškova za energiju i energente u budžetu od oko 46,3 miliona dinara.

Izvor: Vlada Republike Srbije