Home Blog Page 438

Otvoren deo obilaznice od petlje Orlovača do Straževice

Foto: Predsedništvo Srbije / Dimitrije Goll
Foto: Predsedništvo Srbije / Dimitrije Goll

Sektor B5 obilaznice oko Beograda, deonica petlja Orlovača – tunel Straževica otvoren je za saobraćaj. 

Svečanom otvaranju saobraćajnice prisustvovali su Aleksandar Vučić, predsednik Republike Srbije, Tomislav Momirović, ministar građevinarstva, saobraćaja i infrastrukture, direktori „Puteva Srbije“ i „Koridora Srbije“ Zoran Drobnjak i Aleksandar Antić, ministar finansija Siniša Mali, otpravnik poslova Ambasade Kine u Beogradu Tien Išu, gradonačelnik Zoran Radojičić, zamenik gradonačelnika Goran Vesić i čelnici kineske kompanije „Pauer Čajna“ i azerbejdžanskog „Azvirta“, koji grade obilaznicu.

Predsednik Srbije je najavio da će cela obilaznica do Bubanj Potoka biti završena do kraja marta 2023. godine.

„Drevna kineska mudrost kaže da ako želite da se obogatite, prvo izgradite put. Ta poslovica najbolje definiše razvoj Srbije prethodnih godina. Intenzivno smo investirali u gradnju puteva, a u tome smo imali podršku naših prijatelja iz Kine i Azerbejdžana. Bez izgradnje, bez novih puteva, pruga i aerodroma ne bismo mogli da imamo ovakvu stopu privrednog rasta“, naveo je predsednik Vučić zahvalivši građanima i svima onima koji imaju jasnu viziju napretka naše zemlje, navodi se u saopštenju.

Kako je istakao trenutno je u Srbiji u toku izgradnja 574 kilometra najmodernijih auto-puteva, brzih saobraćajnica i obilaznica oko velikih gradova.

“Otvoreni novi tunel Straževica je dug čak 760 metara, koji je takođe među najmodernijima u svetu. Na ovoj deonici obilaznice, koja je duga približno četiri kilometra, završena je leva traka auto-puta sa tri mosta i leva tunelska cev ispod brda Straževica”, dodao je Vučić.

Dužina deonice obilaznice oko Beograda od novog mosta na Savi kod Ostružnice do Bubanj potoka je 20,4 kilometra i trebalo bi da bude završena do kraja marta naredne godine.

Vrednost radova je 207 miliona evra, od čega se 15 odsto ulaže iz budžeta Srbije, dok se preostalih 85 procenata finansira od kredita kineske Eksim banke.

Završetkom radova do Bubanj potoka biće kompletirano približno 47 kilometara auto-puta od Batajnice do Bubanj potoka.

Energetski portal

Saradnja sa EBRD u procesu energetske tranzicije

Foto - ilustracija: Pixabay
Foto: Ministarstvo rudarstva i energetike

Saradnja sa Evropskom bankom za obnovu i razvoj (EBRD) je značajna u procesu energetske tranzicije i promene energetskog miksa, rekla je ministarka rudarstva i energetike Zorana Mihajlović tokom sastanka sa delegacijom EBRD-a, koju je predvodio potpredsednik EBRD-a Alen Piju, stoji u saopštenju Ministarstva rudarstva i energetike.

Oni su razgovarali o investicijama u projekte obnovljivih izvora energije, povećanju energetske efikasnosti i gasnoj diverzifikaciji pri čemu je ministarka naglasila da su za Srbiju posebno važna tri gasna interkonektora – sa Bugarskom, koji se već gradi, kao i planirane interkonekcije sa Hrvatskom i Severnom Makedonijom.

Mihajlović je istakla da je Ministarstvo donelo moderan zakonski okvir i da priprema dva važna starteška dokumenta – nacionalni plan za klimu i energetiku i strategiju razvoja energetike.

„Sa EBRD-om imamo dobru saradnju i verujem da ćemo tako i nastaviti. Trenutna vrednost naših zajedničkih projekata je 360 miliona evra. Naš najvažniji zadatak tiče se promene energetskog miksa i kako da više koristimo druge vidove energije, pre svega OIE, kako bismo postigli karbonsku neutralnost do 2050. godine. Partnerstvo i podrška EBRD-a u tom procesu su nam veoma važni“, istakla je ministarka.

Alen Piju rekao je da je zakonski okvir u energetici unapređen, ali da očigledno postoji i određen otpor promenama, te da je posebno važna uloga EPS-a u razvoju OIE.

„Kao banka radimo sa najvećim svetskim investitorima. Ako njih uspete da privučete u Srbiju, tog trenutka energetski sektor će početi da se razvija velikom brzinom. Kada je reč o energetskoj efikasnosti, imamo veliki broj projekata i važno je da ih proširimo na celu Srbiju. Želimo da pomognemo i kada je reč o gasnoj diverzifikaciji“, poručio je Piju.

Na sastanku je bilo reči i o povećanju kapaciteta domaćinstava za proizvodnju solarne energije, imajući u vidu da su procedure pojednostavljene i da postoji velika zainteresovanost i kod privrede i kod građana za postavljanje solarnih panela.

Potpredsednik EBRD sastao se i sa predsednicom Vlade Anom Brnabić sa kojom je razgovarao o nastavku zajedničkog rada na realizaciji projekata koji će doprineti razvoju srpske ekonomije.

Premijerka je upoznala sagovornika sa napretkom procesa reformi u oblastima ekonomije i obrazovanja, kao i u podizanju ekološke svesti kod najmlađih u okviru školskog programa i značajnom uspehu u domenu digitalizacije.

Piju je rekao da ta banka nastavlja da podržava Srbiju kroz projekte od vitalnog značaja, i najavio nova ulaganja u obnovljive izvore energije i energetsku efikasnost.

Energetski portal

Srbija posvećena rešavanju problema upravljanja otpadom

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto: Ministarstvo zaštite životne sredine

Upravljanje čvrstim otpadom jedan je od najvećih ekoloških problema u Srbiji čijem je rešavanju Vlada Republike Srbije izuzetno posvećena.

“Zahvaljujući projektu izgradnje regionalnih i reciklažnih centara, ovaj problem u 50 gradova i opština će biti ubrzano rešen”, rekla je Irena Vujović, ministarka zaštite životne sredine Irena Vujović, nakon potpisivanja ugovora za izgradnju regionalnih sistema za upravljanje otpadom u Sremskoj Mitrovici i Pirotu.

Ugovore za drugu fazu, odnosno nastavak realizacije projekta “Program upravljanja čvrstim otpadom u Republici Srbiji”, koji je vredan 150 miliona evra a finansira se iz kreditne linije EBRD i AFD, potpisali su ministarka Vujović, potpredsednik Evropske banke za obnovu i razvoj (EBRD) Alan Piju i direktori JKP “Regionalna deponija Srem – Mačva” i JKP “Regionalna deponija Pirot”. Potpisivanju su prisustvovali direktor regionalne kancelarije Francuske agencije za razvoj (AFD) za Zapadni Balkan Dominik Otberg i gradonačelnici Sremske Mitrovice i Pirota. 

Ministarka je podsetila da se uveliko radi na projektima iz prve faze za koju su ranije potpisani ugovori, a koja obuhvata regionalne centre u Užicu, Novoj Varoši, Valjevu i Somboru.

“Izgradnja regionalnih i reciklažnih centara širom Srbije govori o našoj ozbiljnosti u nameri da gradimo zelenu infrastrukturu i time menjamo ekološku sliku Srbije nabolje, zarad čistije i zdravije budućnosti. Benefiti ovih projekta su višestruki, jer ćemo njihovom realizacijom unaprediti kvalitet životne sredine, popraviti kvalitet života i povećati procenat reciklaže u našoj zemlji, čemu i težimo. Na taj način poštujemo principe cirkularne ekonomije i pre svega obaveze iz Zelene agende kojoj smo izuzetno posvećeni”, rekla je Vujović, navodi se u saopštenju.

Ministarka je zahvalila potpredsedniku EBRD i njegovom timu na dobroj saradnji i efikasnosti u realizaciji kapitalnog projekta zamene kotlova u kragujevačkoj toplani i izrazila nadu da će istom brzinom biti realizovan i projekat izgradnje infrastrukture za upravljanje otpadom širom Srbije.

Potpredsednik Evropske banke za obnovu i razvoj Alan Piju je istakao da je modernizacija ekološke i zelene infrastrukture jedan od glavnih prioriteta EBRD u regionima u kojima investira.

“Zajedno sa projektom izgradnje novog regionalnog sistema za upravljanje otpadom u Vinči, koji EBRD takođe podržava, ovaj projekat označava novu prekretnicu za infrastrukturu upravljanja otpadom u Srbiji i sektor životne sredine. Dodatna korist projekta je što će doprineti u izgradnji kapaciteta i znanja potrebnih da se Srbija približi standardima EU u ovoj oblasti”, rekao je Piju.

Direktor regionalne kancelarije AFD za Zapadni Balkan Dominik Otberg izjavio je da će ovaj projekat doneti konkretne rezultate u smislu efikasnijeg upravljanja otpadom, boljeg stanja životne sredine i kvalitetnijeg života građana.

“Projekat je rezultat višegodišnjeg angažovanja Francuske agencije za razvoj koja podržava Srbiju u postizanju ključnih reformi koje se odnose na održivi zeleni razvoj. U sklopu ove inicijative, nastavićemo intenzivno da investiramo u ključne projekte u Srbiji i regionu”, rekao je Otberg.

Energetski portal

COP 26 – Nada u bolje sutra

Foto: Karwai Tang / UK Government
Foto: Doug Peters / UK Government

Nekada marginalno pitanje zaštite životne sredine, rezervisano za uske stručne krugove, danas je postalо centralna osa oko koje se okreću globalna politika i ekonomija.

Suše, poplave, toplotni talasi, porast nivoa mora i druge posledice klimatske krize naizgled su „opametile” vlastodršce širom sveta. Osim profita i što dužeg zadržavanja na poziciji, dobrobit ljudi i čitave planete postao je prioritet. Zato već treću deceniju zaredom Ujedinjene nacije okupljaju gotovo sve zemlje sveta na godišnjim klimatskim samitima nazvanim COP (Conference of the parties), a središte 26. samita po redu, održanog krajem 2021. godine, bilo je u Glazgovu, u Velikoj Britaniji.

Svetski lideri, zajedno sa desetinama hiljada pregovarača, predstavnika vlada, preduzeća i građana, učestvovali su na dvanaestodnevnim razgovorima u sklopu COP-a 26 kako bi odgovorili na rastuće izazove klimatskih promena i dali svoj doprinos ovoj planetarnoj borbi. Naravno, da li iza izrečenih obećanja stoji iskrena namera da se sprovedu u delo ili je prošlogodišnji COP bio još jedna pozornica „grinvošinga”, saznaćemo veoma brzo, jer jedno je sigurno – predstavnici vlasti nemaju još mnogo vremena!

Pet godina nakon Pariskog sporazuma

Klimatske promene iz godine u godinu uzimaju sve veći danak, pa je i svaki naredni COP sve značajniji jer donosi novu nadu onima koji su na sopstvenoj koži osetili razorne posledice klimatske krize. Značaj COP-a 26 možemo razumeti u svetlu 21. samita u Parizu kada je sklopljen dobro poznati Pariski sporazum.

Sve zemlje su se tada složile da zajedno rade na ograničavanju globalnog zagrevanja na znatno ispod dva stepena celzijusa i da ciljaju na 1,5 stepen kako bi se prilagodile uticajima promenljive klime. Neophodno je da zemlje ostanu dosledne ostvarenju ovog cilja, jer će svaki delić stepena zagrevanja dovesti do nemerljivih gubitaka života i prirodnih resursa. Prema Pariskom sporazumu, zemlje su se obavezale da iznesu nacionalne planove u kojima će utvrditi na koji način će smanjiti svoje emisije – poznate kao nacionalno utvrđeni doprinosi ili „NDC”. Cilj COP-a 26 bio je finaliziranje Pariskog pravilnika u smislu donošenja detaljih pravila koja čine Pariski sporazum operativnim, i ubrzavanje akcije za rešavanje klimatske krize kroz saradnju između vlada, preduzeća i civilnog društva.

Sklapanje istorijskog klimatskog pakta

COP26 ostaće upamćen i po sklapanju klimatskog pakta iz Glazgova sa ciljem da dvadesete godine 21. veka postanu decenija klimatskih akcija i podrške. Paket odluka sastoji se od niza dogovorenih stavki, koje uključuju pojačane napore da se izgradi otpornost na klimatske promene, da se obuzdaju emisije gasova staklene bašte i obezbede neophodna finansijska sredstva u te svrhe.

Nacije su ponovo potvrdile svoju obavezu o obezbeđivanju sto milijardi dolara godišnje za borbu protiv klimatskih promena, a dolazak do cilja moguć je samo ukoliko svaka zemlja ispuni svoja obećanja. Međunarodne finansijske institucije takođe moraju odigrati svoju ulogu u finansiranju privatnog i javnog sektora koji su potrebni da se obezbedi globalna nulta emisija gasova staklene bašte.

Cilj predsedavanja COP-a 26 bio je da se održi nada da će se porast globalne temperature ograničiti na 1,5 stepen celzijusa, a klimatski pakt iz Glazgova upravo to čini. Ostali ciljevi definisani na prošlogodišnjem samitu su zaštita zajednica i prirodnih staništa, obnova ekosistema, izgradnja infrastrukture otporne na ekstremne vremenske uslove, ulaganje u odbranu i sisteme upozorenja, kao i poljoprivredu kako bi se sačuvali ljudski životi, resursi i domovi.

Takođe, na najnovijem COP-u nacije su po prvi put pozvane na postepeno ukidanje energije iz uglja i neefikasnih subvencija za fosilna goriva.

Priredila: Milena Maglovski

Tekst u celosti možete pročitati u Magazinu Energetskog portala ELEKTROMOBILNOST.

Da li su MHE u Srbiji ekološki prihvatljive?

Foto-Ilustracija: Unsplash (Milana Jovanov)
Foto-Ilustracija: Unsplash (Jovana Askrabic)

Prethodnih godina udruženja građana često su iskazivala protivljenje izgradnji mini hidroelektrana u Srbiji, smatrajući da one imaju negativan uticaj na životnu sredinu. Slučaj o kojem se dosta govorilo jeste izgradnja MHE na Staroj planini.

Problem MHE u Srbiji počinje sa tim da je program za njihovu izgradnju zasnovan na Katastru MHE još iz 1987. godine, kojim nisu uzeti u obzir strateški ciljevi upravljanja vodama, kao i zaštite životne sredine. Nacionalnim akcionim planom za proizvodnju energije iz obnovljivih izvora u Srbiji, planirano je da se izgradi 856 MHE, koje su dominantno derivacionog tipa, odnosno zastarele tehnologije koja zahteva da se čitava reka stavi u cevi. Najveći broj MHE planirano je da se izgradi na brdsko-planinskim rečnim tokovima, zato što je potencijal hidroelektrana na velikim rekama gotovo iskorišćen. Ako uzmemo u obzir to da je Srbija najsiromašnija zemlja Balkana, kada je reč o autohtonim površinskim vodama, problem već postoji.

Sve ovo još više zabrinjava zato što se izgradnja derivacionih MHE planira, ili su već izgrađene, i u zaštićenim područjima kao što su nacionalni parkovi Kopaonik, Stara Planina, zatim i parkovi prirode Kučaj, Zlatibor, Beljanica, ali i drugi specijalni i strogi rezervati prirode.

Zbog čega je veća šteta nego korist od MHE u Srbiji?

Prilikom izgradnje MHE potrebno je da se pripremi teren zbog čega dolazi do degradacije staništa, erozije zemljišta, kao i krčenja šuma. Zatim, izgradnja MHE započinje pregrađivanjem vodotoka i formiranjem vodozahvata, a da bi se napravio vodozahvat, naročito na mestima gde su strme obale, dolazi  do rizika od odrona. Nakon ovoga, postavljaju se derivacioni cevovodi koji su u proseku dugački od jedan do tri kilometara, pomoću kojih se voda transportuje do turbina. Ovo zahteva isušivanja jednog dela rečnog korista i njegovu degradaciju prilikom postavljanja derivacionih devovoda, što dovodi i do ugrožavanja biodiverziteta.

Nakon obrade mehaničke energije vode u električnu energiju, voda se ponovo ispušta u rečni tok. U delu u kojem se postavljaju cevi, neophodno je da se obezbedi garantovani ekološki protok i to u rečnom koritu nizvodno od brane ili rečnog vodozahvata, kako bi se omogućili uslovi za normalan opstanak organizama. Međutim, tokom sušnog perioda godine, kada je količina vode u rečnom koritu već smanjena, pomenuti protok se često ne ispušta dalje u rečno korito već se sva prikupljena voda preusmerava kroz cevi do mašinske zgrade u kojoj se proizvodi električna energija, kako bi se proizvela što veća količina energije. Zbog toga rečno korito koje se nalazi ispod brane često ostaje bez dovoljne količine vode ili u potpunosti bez vode. Takođe, u vodozahvatu je proces samoprečišćavanja vode značajno usporen, usled čega voda postaje lošijeg kvaliteta.

Foto-Ilustracija: Pixabay (Cock-Robin)

Kada je reč o ribama i rakovima, veoma je važno da se prilikom izgradnje MHE obezbede riblje staze. To su planirani prolazi koji se postavljaju u blizini objekta koji predstavljaju prepreku ribama i rakovima, kako bi oni mogli da migriraju usled potrage za hranom, odmorom ili mršćenjem. Međutim, riblje staze su često bez dovoljne količine vode ili zasute nanosom i granjem, a često su pravljenje tako da postoji visinska razlika koju riba ne može da savlada.

Čak i kada bi se sproveli projekti za svih 860 MHE, ukupna dobit u državnom budžetu energije ne bi bila veća od tri odsto, a sa druge strane nanela bi se velika ekološka šteta.

Više o ovoj temi pročitajte ovde.

Energetski portal

Potpredsenik EBRD-a u poseti Srbiji

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto: EBRD

Potpredsednik Evropske banke za obnovu i razvoj (EBRD) Alen Piju boraviće u zvaničnoj poseti Srbiji od 13. do 16. juna gde će se sastati sa predstavnicima vlasti i klijentima EBRD-a iz javnog i privatnog sektora.
Gospodin Piju će takođe potpisati nekoliko ugovora o kreditima, uključujući novo finansiranje za mala i srednja preduzeća sa Banca Intesa i UniCredit Leasing, kao i drugu tranšu državnog kredita za projekat izgradnje regionalnih deponija.
Uoči posete, potpredsednik Piju je izjavio: „Ova poseta će biti prilika da razgovaramo o tekućim i potencijalnim budućim investicijama sa vlastima i klijentima iz privatnog sektora. Takođe ću ponoviti snažnu podršku EBRD-a Zelenoj agendi Srbije, poboljšanju transportnih veza sa regionom i EU, izgradnji moderne ekološke infrastrukture, kao i našu podršku privatnom sektoru i malim i srednjim preduzećima, u partnerstvu sa lokalnim komercijalnim bankama.

EBRD je do danas u Srbiji investirala 7,3 milijarde evra, od čega samo prošle godine pola milijarde.
Investicije EBRD-a doprinele su izgradnji jačeg bankarskog sektora i boljem pristupu finansiranju za MSP, konkurentnijim domaćim kompanijama i boljoj infrastrukturi životne sredine, energije i transporta, od kojih se neki finansiraju kroz velika javno-privatna partnerstva.
Zapadni Balkan je prioritetni region za EBRD. Banka podržava ekonomsku, transportnu i energetsku integraciju unutar regiona i sa zemljama EU.
Banka je do danas uložila više od 15 milijardi evra u Zapadni Balkan i nastavlja da ulaže više od milijardu evra u region svake godine.

Izvor: EBRD

Potpisan ugovor – Srbija će skladištiti 500 miliona kubika gasa u Mađarskoj

Foto-ilustracija: Pixabay (PublicDomainPictures)
Foto-ilustracija: Pixabay

Ministar finansija Srbije Siniša Mali i ministar spoljnih poslova i trgovine Mađarske Peter Sijarto potpisali su Memorandum o nastavku saradnje u oblasti energetikeOsim toga, potpisan je i ugovor između “Srbijagasa” i mađarske kompanije “MVM CEEnergy”, na osnovu kojeg će Srbija moći da uskladišti gas u Mađarskoj tokom zime, prenose domaći mediji.

“Srbija će u dva skladišta u Mađarskoj do oktobra uskladištiti 500 miliona kubnih metara gasa, koji će nam potom biti na raspolaganju od 1. oktobra do 1. aprila naredne godine. Mi ćemo, po ugovoru, u oktobru moći da povlačimo tri miliona kubika gasa dnevno, zatim od novembra do februara po šest miliona kubika gasa dnevno, i u martu tri miliona kubika”, objašnjava ministar.

Prema njegovim rečima, ove količine gasa biće sasvim dovoljne za potrebe, kako građana, tako i industrije. 

“U Banatskom dvoru trenutno imamo približno 200 miliona kubnih metara gasa na raspolaganju, a u sledećih 55 dana napunićemo do ukupno 270 miliona kubnih metara gasa. Sa 500 miliona kubnih metara iz Mađarske, od oktobra do aprila, mi ćemo u potpunosti obezbediti potrebne količine gasa za funkcionisanje privrede, za domaćinstva i za građane”, ponovio je Mali.

On je saopštio da će aranžman biti finansiran jednim delom iz budžeta Srbije, a drugim delom iz kredita OTP banke i Eksim banke Mađarske, dok će o proporcijama finansiranja biti odlučivano naknadno.

Mali je objasnio da ovaj sporazum podrazumeva saradnju i kada je u pitanju nabavka sirove nafte i zajedničke električne energije od trećih strana.

Naime, kako je rekao, predviđa se i izgradnja interkonektora između Srbije i Mađarske kako bi se obezbedio dovoljan kapacitet dalekovoda za prenos električne energije, a predviđena su i zajednička ulaganja u obnovljive izvore energije i još čvršća saradnja između naše i mađarske elektroprivrede.

Ministar je naglasio da su projekti iz obnovljivih izvora energije veoma važni za Srbiju, kao i dalji razvoj distributivne mreže, i ujedno poručio da je ovde reč o čvrstoj sinergiji dveju zemalja, koja daje benefite obema stranama.

Sijarto je predočio da potpisani dokumenti obezbeđuju nesmetano snabdevanje gasom u Srbiji i jačaju poziciju Mađarske u oblasti energetike u celom regionu, navodi se u saopštenju.

On je potvrdio da Memorandum podrazumeva najsveobuhvatniju saradnju dveju zemalja u ovoj oblasti, počev od skladištenja gasa, ponovivši da će od 1. jula gas koji stiže preko Srbije biti skladišten u Mađarskoj, a od 1. oktobra će on da se vraća u Srbiju za potrebe stanovništva i industrije.

Takođe, kako je dodao, međudržavnim sporazumom dogovoreno je i povezivanje elektroenergetskih tržišta dveju zemalja, tako što će do 2028. godine biti izgrađen novi dalekovod između Subotice i Šandorfalve u Mađarskoj.

Prema njegovim rečima, to će između Srbije i Mađarske povećati kapacitet sa sadašnjih 1.000 megavata struje na 1.500 megavata.

Sijarto je naveo da će se ovim Mađarska praktično priključiti regionalnom sporazumu koji je Srbija postigla sa Slovenijom, što će dodatno povećati bezbednost snabdevanja električnom energijom u regionu.

Energetski portal

Otvoren filmski konkurs za “Green Fest 2022”

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto-ilustracija: Pixabay

Centar za unapređenje životne sredine je otvorio konkurs za takmičarske filmove koji će biti prikazani na 13. Međunarodnom festivalu zelene kulture „Green Fest“ koji će biti održan od 21. do 25. novembra 2022.

Konkurs je međunarodnog karaktera i  mogu se prijaviti filmovi koji se bave temama prirode i biodiverziteta, klimatskih promena, vazduha i voda, otpada od hrane, održive mode, cirkularne ekonomije i inovacija, održivog razvoja.

U razmatranje će biti uzeti filmovi proizvedeni nakon 1. januara 2019. godine, filmovi mogu biti prijavljeni u četiri kategorije: kratki film, film srednjeg metra, dugometražni i animirani film. Pored nagrada u navedenim kategorijama, biće dodeljene i dve specijalne nagrade za najbolji obrazovni film (Učimo za budućnost) i najinspirativniji film festivala (Pokrenimo budućnost).

Sve informacije o konkursu se mogu pronaći na zvaničnoj stranici festivala – www.greenfest.rs.

Rok za prijavu na konkurs je 15. jul, dok će spisak filmova koji su ušli u selekciju za prikazivanje biti objavljen do 15. oktobra 2022.

Međunarodni festival zelene kulture „GREEN FEST“ je najveća “zelena” manifestacija u regionu jugoistočne Evrope koja se održava svake godine. Tokom prethodnih dvanaest godina, na konkurse za takmičarske filmove je stiglo gotovo 6700 filmova sa svih kontinenata, održano preko 150 obrazovnih sadržaja, predstavljeno preko 160 izlagača i umetnika.

Trinaesti Međunarodni festival zelene kulture „Grin Fest“ sprovodi Centar za unapređenje životne sredine uz podršku Sekretarijata za zaštitu životne sredine grada Beograda, Fondacije Hajnrih Bel, Evropske klimatske fondacije, kao i mnogobrojnih partnera i prijatelja.

Izvor: Green Fest

Objavljene nove cene goriva

Foto: Ministarstvo trgovine, turizma i telekomunikacija
Foto: Ministarstvo trgovine, turizma i telekomunikacija

Ministarstvo trgovine, turizma i telekomunikacija saopštilo je najvišu maloprodajnu cenu derivata nafte za period od 15 časova 10. juna 2022. godine do 15 časova 17. juna 2022. godine.

Nova maksimalna cena evro dizela narednih sedam dana biće 209 dinara, dok će evro premijum BMB 95 koštati 198 dinara.

U skladu sa članom 3. stav 5. navedene uredbe, obaveštavaju se privredni subjekti koji obavljaju delatnost trgovine motornim i drugim gorivima na stanicama za snabdevanje prevoznih sredstava da su dužni da utvrđene maloprodajne cene derivata nafte primene odmah po objavljivanju na zvaničnoj internet stranici Ministarstva trgovine, turizma i telekomunikacija.

Energetski portal

Privrednici Štajerske traže nove partnere u Srbiji

Foto: EP
Foto: EP

Zajednički projekti u oblasti dualnog obrazovanja, investicije, partnerstva u zelenoj transformaciji i energetskoj tranziciji, jačanje trgovine, kako bolje infrastrukturno povezivanje sa Evropskom unijom, teme su o kojima se razgovaralo na poslovnom forumu Srbija – Štajerska u Privrednoj komori Srbije.

“Srbija postaje sve interesantnija za austrijske i druge evropske kompanije koje razmišljaju o budućnosti svojih dobavljačkih lanaca, odnosno, žele da imaju svoje dobavljače mnogo bliže, što je jeftinije i sigurnije. Tu Srbija i Zapadni Balkan predstavljaju strateški važnu tačku u Evropi“, izjavio je Mihailo Vesović, direktor Sektora za strateške analize, usluge i internacionalizaciju PKS.

Herbert Riter, potpredsednik Privredne komore Štajerske, istakao je da je modernizacija železničke infrastrukture i formiranje nove rute kargo transporta između Srbije i Austrije značajna za dalji rast međusobne trgovine.

„Trenutna veza koja ide preko Budimpešte je prenapregnuta i zato je potrebno uspostaviti novu saobraćajnu konekciju između Srbije i Austrije. Privrednici iz Austrije su veoma zainteresovani za ulaganja u Srbiju i osnivanje preduzeća”, rekao je Riter i dodao da naša zemlja ima odličan, veoma obrazovan kadar, ali da najveći problem predstavlja troma administracija.

Austrija se nalazi među 15 najznačajnijih spoljnotrgovinskih partnera Srbije kada je u pitanju trgovina robom i među 10 kada je reč o trgovini uslugama, naveo je Stevan Nikčević, državni sekretar u Ministartvu trgovine, turizma i telekomunikacija.

„Čak 400 austrijskih kompanija ima predstavništvo i poslovno je aktivno u Srbiji, a zapošljavaju čak 22.000 ljudi“, rekao je Nikčević.

U 2021. spoljnotrgovinska razmena dve zemlje iznosila je 1,36 milijardi evra što je povećanje od oko 28 procenata u odnosu na 2020. godiinu. Prema rečima Nikčevića, samo u prošloj godini, zabeleženo je 154 miliona evra investicija iz Austrije, i to najviše u sektor telekomunikacija.

U okviru poslovnog foruma održan je stručni simpozijum „Green Energy Day“ na kom je istaknutno da Štajerska ima divnu prirodu, ali i veoma stroge propise kada je reč o zaštiti životne sredine.

Kako su istakli učesnici simpozijuma zagađenja gotovo da nema, upravo zbog strogih propisa, a puno se ulaže u nauku i istraživanja i razvoj, naročito “zelenih ideja”.

Štajerska ima jasno zacrtan cilj da do 2050. godine postane klimatski neutralna i da zelene energije imaju veliki udeo potrošnji. Zelena strategija znatno utiče na privredu koja je i sama angažovana u ovom sektoru. Posebno su istakli to da su veoma uspešni na polju upravljanja otpadnim vodama i reciklaži komunalnog otpada, kao i da je njihova Misija 100, 1 Planeta, 0 otpada, 0 emsije ugljen-dioksida.

Svi su složili tu tome da je svima neophodna novi železnički koridor Beograd-Zagreb-Grac, kao i da treba što više raditi na razvoju zelenih tehnologija i upotrebi obnovljivih izvora energije.

Uporedo sa održavanjem simpozijuma “Green Energy Day”, održavani su B2B susreti između kompanija iz Srbije i austrijske pokrajine iz oblasti IT-a, logistike, potencijalnih dobavljača austrijskih kompanija u našoj zemlji kao i predstavljanje turističke ponude Štajerske.

Milica Radičević

Potpisan Sporazum o sprovođenju projekta „Promocija obnovljive energije i energetske efikasnosti u Srbiji“

Foto-ilustracija: Unsplash (Bastian Pudill)
Foto: Vlada Republike Srbije

Veće korišćenje OIE i unapređenje energetske efikasnosti su u interesu države, privrede i građana, a Nemačka je najvažniji partner Srbije, imajući u vidu ne samo trgovinsku razmenu, već i sveukupne bilateralne odnose, izjavila je ministarka rudarstva i energetike  Zorana Mihajlović nakon potpisivanja Sporazuma o sprovođenju projekta „Promocija obnovljive energije i energetske efikasnosti u Srbiji“ sa nemačkom organizacijom za međunarodnu saradnju.

„Partnerstvo je prava reč koja odslikava naše odnose, ne samo Ministarstva rudarstva i energetike, već Vlade Republike Srbije i Vlade Nemačke. Sporazum je samo nastavak te saradnje i zajednička poruka da želimo da nastavimo da radimo na svemu što će pomoći zelenoj ekonomiji, većem korišćenju OIE i unapređenju energetske efikasnosti, a glavna stvar jeste da u sve budu uključeni i građani”, rekla je ministarka.

Ona je dodala da su zakoni koji se odnose na OIE i energetsku efikasnost među najmodernijima u Evropi jer omogućavaju subvencionišemo postavljanje solarnih panela i podizanje nivoa energetske efikasnosti na objektima.

“To smo uradili kako bismo kao zemlja napravili iskorak ka zelenoj energetici, zelenoj ekonomiji i kako bismo ubrzali proces energetske tranzicije. Uz investicije, strateška partnerstva, ali i uz učešće građana u procesu energetske tranzicije, Srbija može biti zemlja koja je ne samo energetski bezbednija, već i sa daleko zdravijom životnom sredinom“, rekla je Mihajlović.

Tomas Šib, ambasador Nemačke, rekao je da je sporazum još jedno poglavlje saradnje sa Ministarstvom rudarstva i energetike, pored one koja postoji sa KfW bankom u oblasti unapređenja energetske efikasnosti.

„Raduje me što ćemo biti u prilici da pozdravimo novog kancelara. Susret je nastavak razgovora koji je predsednik Vučić vodio u Berlinu. Obići će i druge zemlje regiona, što je signal da je zapadni Balkan u fokusu nove vlade. Neke od tema biće i dijalog Beograda i Prištine, regionalna saradnja, Berlinski proces, rat u Ukrajini, ali i sveukupni bilateralni odnosi, uključujući energetsku bezbednost. Srbija, a pre svega Ministarstvo rudarstva i energetike, postiglo je mnogo toga u ovoj oblasti, pre svega kada je reč o novom zakonodavnom okviru, što je jasan znak da je Srbija posvećena energetskoj tranziciji i zelenoj agendi“, rekao je Šib.

Energetski portal

Održana završna konferencija Platforme „Održivi razvoj za sve”

Foto: EP
Foto: EP

Na završnoj konferenciji pod nazivom „Agenda 2030 – Zajedno ka održivoj budućnosti“ predstavljeni su rezultati tekuće faze Platforme za opštedruštveni dijalog „Održivi razvoj za sve“. Platforma je uspostavila široku diskusiju među najznačajnijim nedržavnim akterima u Srbiji, uključujući civilno društvo, korporativni sektor, akademsku zajednicu, profesionalna udruženja, medije i građane, o usklađivanju razvojnih prioriteta Srbije sa ciljevima sadržanim u agendi za održivi razvoj do 2030. godine.

Platforma se realizuje uz podršku vlada Švajcarske i Nemačke u okviru projekta „Reforma javnih finansija – Agenda 2030“ koji sprovodi GIZ, a partneri su istaknute domaće organizacije civilnog društva: Fondacija Ana i Vlade Divac, Fondacija Centar za demokratiju, Centar za visoke ekonomske studije, Timočki omladinski centar, Beogradska otvorena škola, Fondacija BFPE za odgovorno društvo i Smart kolektiv.

Konferenciju je svojim obraćanjem otvorila Jadranka Joksimović, ministarka za evropske integracije u Vladi Republike Srbije, koja je tom prilikom izjavila da Agenda 2030 predstavlja spisak zadataka za svaku državu, a samim tim i za Srbiju da u procesu pristupanja Evropskoj uniji odgovori na pitanja održivosti i bezbednosti za sve svoje građane.

„Ciljevi održivog razvoja definisani kroz globalnu platformu tiču se i poljoprivrede, i prehrambene industrije, i energetike, i zdravlja ljudi i klimatskih promena, i čiste vode, i smanjenja zagađenja i vladavine prava, i smanjenja siromaštva. Srbija je pravovremeno prepoznala važnost Agende 2030 i sprovođenja ciljeva održivog razvoja kao najvažniju razvojnu politiku“, poručila je Joksimović.

Slavica Đukić Dejanović, specijalna savetnica predsednice Vlade Republike Srbije zadužena za Agendu 2030, rekla je da predstavnici građan, države, civilnog društva, poslovnog sektora i svi ostali treba zajednički da realizuju ciljeve održivog razvoja, što iziskuje i vertikalnu i horizontalnu saradnju svih nivoa upravljanja.

„Srbija se za razliku od mnogih zemalja koje su učinile prioritizaciju ciljeva održivog razvoja, opredelila za podjednaku važnost svih ciljeva, a na lokalnom nivou ostavljeno je da svaki grad i opština odrede svoje prioritete. U kreiranju i inspirisanju sadržaja planskih dokumenata trebalo bi da budu integrisani ciljevi održivog razvoja Agende 2030“, zaključila je Đukić Dejanović.

Fransoaz Žakob, stalna koordinatorka UN u Srbiji, naglasila je da Zelena agenda mora biti u centru svega, izvan i iznad energetske tranzicije, rekavši da su zdravi ljudi na zdravoj planeti apsolutni preduslov za dugoročni prosperitet i mir.

„U nedavnim izveštajima Srbija pokazuje napredak u smanjenju siromaštva i nejednakosti i u unapređenju kvaliteta obazovanja. Ostaje još mnogo toga da se uradi na polju klimatskih promena, rodnoj ravnopravnosti, zaposleu“, rekla je Žakob i dodala da je Agenda 2030 plan mogućnosti za zemlju, koji može omogućiti svim građanima da oblikuju bolju budućnost za sve.

Prisutnima se obratio i Žan-Luk Eš, zamenik amnasadora Švajcarske Konfederacije u Srbiji, koji je tom prilikom naglasio da je Švajcarska, zajedno sa Nemačkom, izuzetno posvećena projektu dostizanja ciljeva održivog razvoja, kao i da je za Švajcarsku veoma važno da podrži Platformu, koja se bavi sprovođenjem Agende 2030.

„Švajcarski parlament opredelio je preko 90 miliona evra za podršku Srbiji u naredne četiri godine, a svi projekti koji se realizuju doprinose dostizanju ciljeva održivog razvoja. Nastavićemo da investiramo u Srbiju i da podržavamo Vladu Srbije i njene građane u sprovođenju Agende2030“, kazao je Eš.

Kristijan Šiling, Prvi sekretar i šef odeljenja za Razvojnu saradnju Ambasade Savezne Republike Nemačke u Srbiji, poručio je da je za Nemačku i za njenu Razvojnu saradnju dostizanje ciljeva održivog razvoja prioritet i vodeći princip u svim zemljama, pa tako i u Srbiji, pogotovo u svetlu pristupanja Evropskoj uniji.

„Iz tog razloga Nemačka je odlučila da nastavi da podržava ovaj projekat sa novim opredeljenim budžetom od tri miliona evra. Nameravamo da nastavljamo našu razvojnu saradnju, posebno u domenu klime i odgovora na klimatske izazove i promene, te smo sa Vladom Srbije dogovorili prošle godine klimatsko partnerstvo“, istakao je Šiling na otvaranju konferencije „Zajedno ka održivoj budućnosti“.

Na konferenciji su se okupili i brojni nedržavni akteri i donosioci odluka kako bi razgovarali o najboljim načinima za usklađivanje nekih od najvažnijih razvojnih prioriteta Srbije sa ciljema iz Agende 2030.

Foto: EP

Javnosti su ovom prilikom prikazana ključna dostignuća koja su u prethodne dve i po godine postignuta u okviru tekuće faze projekta i predstavljeni su neki od glavnih nala iz godišnjeg Izveštaja o monitoringu, u kojem su istaknuti i glavni trendovi i razvoj u zakonodavnom, strateškom i institucionalnom usklađivanju Srbije sa Agendom 2030.

Bilo je reči o saradnji Platforme i državnih institucija u sprovođenju Agende 2030, kao i o glavnim izazovima koje treba rešiti u tom pogledu. Pokrenuta je diskusija o potrebi energetske tranzicije i prosecima usklađivanja sa nivoom EU u kontekstu borbe protiv klimatskih promena. Razgovaralo se i o prelasku sa tradicionalnog modela ekonomije na održivu ekonomiju, koja je u srži Zelene agende za Zapadni Balkan, kao i o digitalnoj i zelenoj transformaciji kao ključnim procesima za održivu ekonomiju. Završni panel je posvećen strateškim pravcima delovanja kao postizanju veće uključenosti i posvećenosti poslovnog sektora ka stvaranju održivog razvoja.

Na kraju konferencije istaknuto je da će Platforma „Održivi razvoj za sve“ nastaviti sa svojim delovanjem i u narednom trogodišnjem periodu, pospešujući primenu Agende 2030 i ciljeva održivog razvoja, i oblikujući pravce održivog razvoja u Srbiji.

Izvor: Fondacija Ana i Vlade Divac

Velika zainteresovanost Užičana za subvencionisanu nabavku kotlova na gas

Foto: Grad Užice
Foto: Grad Užice

Na konkurs Grada Užica i Ministarstva zaštite životne sredine za sufinansiranje mera smanjenja aerozagađenja vazduha poreklom iz individualnih izvora, pristiglo je 255 prijava. Najveći broj prijava bio je za nabavku kotlova na gas i to 199 vlasnika porodičnih kuća, kao i 29 onih koji žive u stambenim zgradama. Iako je najveći broj prijavljenih za nabavku kotlova na gas, taj broj je oko 70 odsto od onog broja koji je očekivan, što može da se razume kao strah od situacije u Ukrajini, nestablilnog tržišta i cene gasa.

Od ostalog broja, 23 prijave bile su za nabavku etažnih šporeta i peći na pelet, a četiri prijave upućene su za novu meru, odnosno subvencionisanje nabavke toplotnih pumpi.

Grad Užice i Ministarstvo zaštite životne sredine za sredstva podsticaja obezbedili su ukupno 45.000.000 dinara. Za pojedinačne projekte građana minimalan iznos bespovratnih sredstava koji se dodeljuje je 50 odsto od vrednosti ukupne investicije sa PDV-om.

Maksimalno učešće Grada i Republike Srbije za nabavku kotlova na gas po prijavi iznosi do 100.000 dinara sa PDV-om, do 100.000 dinara sa PDV-om po prijavi za kotlove i peći na pelet u sistemu grejanja, zatim 70.000 dinara sa PDV-om za peći i šporete na pelet, kao i do 200.000 dinara sa PDV-om po prijavi za nabavku toplotnih pumpi.

Nakon što Preliminarna lista korisnika sredstava bude obljavljena, kao i konačna lista privrednih subjekata, svi koji su podneli zahtev, a koji se nalaze na Preliminarnoj listi, biće u obavezi da u roku od 10 dana izaberu kod kojeg privrednog subjekta će da izvrše nabavku opreme i uređaja. Privredni subjekat dostavlja Komisiji ponudu za nabavku uređaja uz tehničke karakteristike uređaja. Na kraju, na osnovu liste izabranih privrednih subjekata, liste korisnika sredstava, kao i dostavljenih predračuna, sklapaju s ugovori između Grada Užica, privrednih subjekata i građana, na osnovu čega se utvrđuju međusobna prava i obaveze.

Energetski portal

Manje struje za više sreće

Foto: Bulb photo created by dashu83 - www.freepik.com
Foto-ilustracija: Unsplash (Chromatograph)

Ima li dosadnijih ljudi od onih koji idu za vama i gase svetla ili televizor koji „niko ne gleda“? Ipak, imajući na umu trenutnu energetsku i hroničnu klimatsku krizu, ispostavlja se da su ovi gnjavatori zapravo racionalne i odgovorne individue. Svi treba da razmislimo na koji način možemo da uštedimo koji kilovat električne energije u svom domu, a rešenja su obično jednostavna i, osim malih promena navika, ne zahtevaju dodatna ulaganja.

Hlađenje

Krenimo od klima uređaja koji u ovim letnjim mesecima rade punom parom i vrte brojilo kao čigru. Jeste da su klima na 18 stepeni, orošeno pivce i možda Netfliks preduslovi za idilično letnje popodne, ali nemojte da vaše uživanje bude kratkog dana pa da vam i leti stigne „zimski“ račun za struju.

Prema podacima EPS-a, jedan sat rada „dvanaestice“ troši oko 40 kWh električne energije, a ako vam klima radi 10 sati, to vas na mesečnom nivou može koštati do 7.680 dinara!

Malo ko je u prilici da plaća ovoliku sumu za samo jedan uređaj, a srećom, postoje načini kako da efikasno koristite klima uređaj i sebe spasite od vrućine i tankog novčanika.

Recimo, stručnjaci savetuju da razlika između spoljašnje i unutrašnje temperature ne bi trebalo da bude veća od osam stepeni Celzijusa – savet kojeg se mnogi ne pridržavaju. Bespotrebno pojačana klima, osim što „nabija“ račun za struju, može nepovoljno uticati na naše zdravlje, pa ni prehlade u ovo doba godine nisu retkost.

Naravno, tu su i tradicionalne metode poput navlačenja roletni, luftiranja stana noću i minimalna upotreba šporeta koje, u paketu sa ekonomičnom upotrebom klime, daju sjajan rezultat.

Energetski neefikasni uređaji

Iako ste možda emotivno vezani za taj bakin šporet iz 1986. godine, ipak je vreme da razmislite o kupovini nekog efikasnijeg uređaja.

Stari šporeti, frižideri, zamrzivači, veš mašine i drugo električno pokućstvo kome je garancija odavno istekla, troše u proseku četiri puta više električne energije nego sertifikovani energetski efikasni uređaji kakvi se danas mogu naći na tržištu.

Foto-ilustracija: Unsplash (Jesse K)

Znam da sam na početku bloga rekla da vam ušteda električne energije neće zahtevati dodatne troškove, ali ako već planirate da se ponovite, energetski efikasna bela tehnika je najbolji izbor.

Pametno perite

Belo sa belim, šareno sa šarenim, nežno sa nežnim– zasebno pranje različitih vrsta garderobe često rezultuje polu-praznom veš mašinom (barem u mom slučaju). Veći broj ciklusa pranja godišnje znači i veće račune za struju, a jednostavan način da ovo predupredite jeste da napunite bubanj do maksimuma koji vaša mašina dozvoljava.

Slično važi i za mašine za pranje posuđa – samo napunjena mašina je dobro iskorišćena mašina!

Moglo bi se još štošta reći o efikasnim metodama za uštedu struje, a neke su odavno ustaljene u našem narodu poput korišćenja „jeftine struje“. Prostora za uštedu je puno, a da bismo efikasno smanjili potrošnju električne energije u svom domu, neophodno je da budemo domišljati, istrajni i, što je najvažnije, svesni da štednjom ne činimo uslugu samo sebi, već i svojim sugrađanima, svojoj zemlji koja je uzdrmana energetskom krizom i, naposletku, čitavoj planeti.

Milena Maglovski

Vujović: Izgradnjom prečistača otpadnih voda čuvamo reke za buduće naraštaje

Foto: pixabay
Foto: Ministarstvo zaštite životne sredine

U planu je izgradnja postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda širom Srbije, a u prethodnom periodu intenzivirana je revizija projektno-tehničke dokumentacije kako bi se osiguralo da postrojenja mogu da rade u punom kapacitetu, stoji u saopštenju Ministarstva zaštite životne sredine.

Ministarka zaštite životne sredine Irena Vujović razgovarala je danas sa delegacijom Razvojne banke Saveta Evrope (CEB) i predstavnicima vladine Kancelarije za javna ulaganja o dinamici realizacije projekata i tom prilikom najavila da će uskoro početi i radovi na terenu.

“U ovom momentu krenuli smo sa realizacijom projekta u Gornjem Milanovcu,  gde je u toku tender za odabir izvođača za izgradnju kanalizacione mreže. Kad izgradimo nedostajuću kanalizaciju, izgradićemo i prečistač otpadnih voda u ovoj opštini. To je samo prvi korak, a već na jesen ove godine, raspisaćemo tendere za izvođače, za izgradnju prvih osam postrojenja u isto toliko gradova i opština. Hvala delegaciji CEB-a na konstruktivnom razgovoru. Za nas su projekti izgradnje prečistača otpadnih voda od velikog značaja, jer će ova postrojenja u velikoj meri unaprediti kvalitet vode u našim rekama, a time i kvalitet života građana”, rekla je Vujović.

Ministarka je istakla da će se postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda graditi širom Srbije, delom kroz Ministarstvo zaštite životne sredine iz kreditne linije CEB-a, a delom kroz projekte drugih ministarstava.

“Vlada Republike Srbije će kroz Ministarstvo zaštite životne sredine, ali i Ministarstvo građevinarstva, saobrađaja i infrastrukure izgraditi u naredne četiri godine više od 60 postrojenja za preradu otpadnih voda. Izgradnja zelene infrastrukture je ogroman poduhvat, ali odlučni smo u nameri da završimo veliki posao koji smo započeli, jer je to najbolji način da sačuvamo naše reke za buduće naraštaje”, rekla je Vujović.

Energetski portal

Planeta se suočava sa trostrukom krizom

Foto-Ilustracija: Pixabay (PIRO4D)
Photo-illustration: Pixabay

Planeta se trenutno suočava sa tri glavna ekološka problema, koji su međusobno povezani, a koje čine klimatske promene, gubitak biodiverziteta i zagađenje.

Klimatske promene predstavljaju najhitniji problem za čije je rešavanje neophodna međunarodna saradnja. Prema izveštaju Međuvladinog panela za klimatske promene (IPCC), klimatska kriza je uglavnom nastala kao posledica ljudskog delovanja.

Čovek svojim aktivnostima svakodnevno ispušta emisije sa efektom staklene bašte, među kojima je najuticajniji ugljen-dioksid. Zajedno sa drugim gasovima, ugljen-dioksid stvara sloj oko površine Zemlje, usled čega sunčevi zraci ne mogu u potpunosti da se reflektuju nazad u svemir, već se zadržavaju u okviru Zemljine atmosfere i zagrevaju je.

Foto-Ilustracija: Pixabay (Pexels)

Jedna od promena na planeti koja ukazuje na globalno zagrevanje jeste topljenje ledenih ploča na Antarktiku i Arktiku. Međutim, na ovim delovima planete, zagrevanje je skoro dvostruko veće u odnosu na prosečno globalno zagrevanje. Procenjuje se da će usled porasta temperature za oko 2 do 3oC, ledeni pokrivač Antarktika biti u potpunosti razoren.

Takođe, u izveštaju IPCC-a stoji da, ukoliko se emisije sa efektom staklene bašte ne budu značajno smanjile, nivo mora će u proseku porasti za 0,3 do 0,6 metara do 2100. godine.

Pored navedenog, klimatske promene uzrokuju i promenu u količini padavina, gde sa jedne strane dolazi do obimnih padavina koje dalje uzrokuju poplave, dok sa druge strane dolazi do sušnih perioda koji, usled visokih temperatura, sve češće prouzrokuju požare.

Kada je reč o zagađenju, treba navesti dve glavne vrste zagađenja, a to je zagađenje vazduha i zagađenje životne sredine otpadom. Zagađenje vazduha predstavlja jedan od najvećih uzroka bolesti i smrti širom sveta, što potvrđuje podatak Ujedinjenih nacija da godišnje usled posledica zagađenosti vazduha umire oko sedam miliona ljudi.

S obzirom na to da su sva tri ekološka problema međusobno povezana, koliko je zagađenje otpadom opasno može da se prikaže kroz gubitak biodiverziteta. Procenjuje se da je oko 40 odsto okeana danas veoma zagađeno, a da najveći problem predstavlja plastični otpad. Ovakav otpad najveću opasnost predstavlja kada se razgrađuje u mikroplastiku i nanoplastiku koju životinje unose u organizam.

Foto-Ilustracija: Pixabay (luxstorm)

Klimatske promene imaju značajan uticaj na gubitak biodiverziteta iz više razloga. Promene u količini padavina uzrokuju sa jedne strane poplave, dok sa druge strane uzrokuju suše i požare. Na obalnoj istočnoj Africi došlo bi do ugroženosti više od 25 odsto živog sveta ukoliko bi globalna temperatura porasla za 2oC.

Prekomerne suše veliki uticaj imaju na ugroženost afričkih slonova, kojima je potrebna velika količina vode kako bi preživeli. Takođe, poplave i požari utiču na gubitak biodiverziteta, što potvrđuje podatak da je 2019. godine izgubljena poslednja jedinka vrste australijskog pacova, nakon što je područje jugozapadne Australije pogođeno poplavama, koje su povezane sa porastom nivoa mora.

Klimatske promene utiču i na gubitak staništa, a najjače posledice vide se na području Antarktika i Arktika, gde se globalno zagrevanje odvija dvostruko brže, usled čega mnoge životinje topljenjem ledinih ploča gube svoje stanište.

Energetski portal