Home Blog Page 432

Srpski izum uništava ambroziju bez hemije

Foto: pixabay.com
Foto: Privredna komora Srbije

Rešenje za globalni problem širenja jednog od najinvazivnijih prirodnih alergena na svetu, ambrozije – stiže iz Srbije.

Prof. dr Miloš Stanković, elektroinženjer, inovator, preduzetnik i dobitnik brojnih domaćih i međunarodnih nagrada i priznanja, patentirao je „Ambrozer“ uređaj za uništavanje korova koji pomoću radio-frekvencije i struje, bez hemijskih jedinjenja i pesticida, uništava korov u korenu, ekološkim putem.

Još je čuveni Nikola Tesla pokušavao da napravi električni uređaj za uništavanje korova. Od tada do danas, brojne regulative su se menjale pa je bilo neophodno ispuniti visoke standarde bezbednosti koji postoje u EU i svetu. Miloš je u tome uspeo i zatim osnovao startap kompaniju EWD (Electric weed destroyer) Technology u Beogradu.

Zašto se Stanković, koji je duže od 20 godina aktivan u naučno-istraživačkom radu, dobitnik više od 100 međunarodnih nagrada i priznanja i član brojnih akademija nauka širom sveta, odlučio da osmisli uređaj za uništavanje korova, govori za „Preduzetnik“.

„Moj brat od malih nogu ima problem sa ambrozijom. Hteo sam da pomognem njemu i svim ljudima koji pate zbog ambrozije i tako sam krenuo sa razvojem uređaja pre desetak godina“.

Miloš je odmah  uspostavio saradnju sa švedskim Univerzitetom za poljoprivredu. Uređaj je do danas testirao na 180 vrsta korova.

Pored Švedske i Srbije gde je uređaj isproban, korov je uništavan u Sloveniji, Nemačkoj i Ruskoj Federaciji.

Stanković je podneo prijave (PCT) za patent u 148 zemalja dokazujući da njegov proizvod ne postoji nigde na svetu i ima industrijsku primenu.

Serijska proizvodnja trebalo bi da počne u Srbiji krajem godina.

„Plan je da uređaj dalje distribuiramo u velike lance koji prodaju baštensku opremu, poput Jysk-a, Wobyhaus-a, Uradi-sam, sistemom B2B prodaje“, kaže Stanković.

Kako „Ambrozer“ radi?

Regulacijom frekvencije uništava se korov ili određeni deo biljke. U zavisnosti od vrste korova, zavisi frekvencija koja se upotrebljava da bi se eliminisao korov. Prilikom fizičkog kontakta elektroda uređaja sa korovom koji se tretira, nastaju biohemijski i biofizički procesi u biljci, ona u istom trenutku vene i ne raste više tokom sezone. Uređaj se može podesiti da uništava grupno ili selektivno korov, a ne uništava korisne biljke niti mikroorganizme. Može se postaviti na traktor, kamion, kosilicu ili ručni uređaj za domaćinstva i u gradskim parkovima.

U Srbiji ima 600.000 poljoprivrednih gazdinstava, ističe Stanković, navodeći da „Ambrozer“ može da pomogne organskim proizvođačima, kao i opštinama i gradovima, kojih ima 175 u našoj zemlji, a u kojima bi komunalna preduzeća mogla da koriste njegov uređaj za suzbijanje ambrozije na svojim površinama.

Foto: Privredna komora Srbije

Srpski naučnik, Miloš Stanković, rukovodilac je Inovacionog centra u Kragujevcu pri fakultetu, počasni doktor nauka na državnom Univerzitetu u Ruskoj Federaciji, “tehničkih nauka” na Evropskom Univerzitetu u Nemačkoj, “ekoloških nauka” na međunarodnom Univerzitetu u Njujorku, dobitnik je Svetosavske nagrade za postignute rezultate u naučno – istraživačkom radu, Nagrade Grada Beograda za pronalazaštvo, nosilac Ordena Aleksandar Nevski Ruske akademije nauka, WIPO zlatne medalje za najbolji patent Svetske organizacije za intelektualnu svojinu iz Ženeve…

Više od 30 tehnološko-inovativnih startapa i organizacija iz Srbije učestvovalo je nedavno u organizaciji PKS na jednom od najprestižnijih startap manifestacija u svetu „ViennaUp ’22“ u Beču, među kojima i startap EWD Technology.

Izvor: Privredna komora Srbije

Letonija, Austrija i Slovačka imaju najveća skladišta gasa u EU

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto-ilustracija: Pixabay

Nakon što su prošlog meseca sklopile sporazum o obaveznom skladištenju gasa, Letonija, Austrija i Slovačka trenutno imaju najveće zalihe gasa za sledeću zimu u poređenju sa godišnjom potrošnjom.

Slovačka je već napunila svoja skladišta do 36 odsto godišnje potrošnje, pokazuju podaci koje je objavilo udruženje operatera gasne infrastrukture. Takođe, postoji skladište u Češkoj povezano na slovačku distributivnu mrežu.

Ovim skladištima, Slovačka pokriva više od polovine potrošnje i trebalo bi da prebrodi narednu zimu bez većih ograničenja čak i ako Rusija potpuno obustavi uvoz gasa u Evropu.

Unutar EU, samo Austrija i Letonija imaju veća skladišta ako se ne računaju slovački objekti u Češkoj, iako brojevi nisu poznati za Estoniju i Litvaniju. Austrija ima rezerve jednake 43,3 odsto godišnje potrošnje, dok Letonija prednjači u EU sa više od 78 odsto.

Pregovarači Evropske unije složili su se prošlog meseca o obaveznim obavezama za skladištenje gasa za zemlje EU  sa ciljem da zalihe ubudu popunjene najmanje 85 odsto do 1. novembra 2022.

Sporazum, čiji je cilj da se skladište podeli između zemalja EU „u duhu solidarnosti“, usledio je nakon prošle zime koju je obeležilo nisko skladištenje gasa u EU, visoke cene energije i poremećaji u snabdevanju ruskim gasom.

Slovačko ministarstvo ekonomije ranije je saopštilo da želi da ima dovoljno gasa u rezervoarima za skladištenje kako bi izdržala narednu zimu pre nego što gasovod Severni tok 1 bude zatvoren radi popravke. Koliko će trajati rezerve zavisi i od toga koliko će zima biti hladna.

Ipak, ne mora sav gas u slovačkim rezervoarima pripadati Slovačkoj. Svaka kompanija, uključujući i inostrana, može da ima skladište gasa. Vlada, međutim, može da blokira ovaj gas u korist ugroženih potrošača ukoliko bude potrebno.

Gašenje Severnog toka 1 očekuje se u narednih nekoliko dana. Strah je da će ruski predsednik iskoristiti ovo gašenje da potpuno zaustavi uvoz. Zemlje EU se, dakle, pripremaju za najgore. Nemačka je već proglasila drugi nivo upozorenja svog kriznog plana od tri nivoa.

Nemačka ima rezerve popunjene samo do 14,55 odsto. Prema rečima nemačkog ministra ekonomije Roberta Habeka, zemlja se suočava sa pretnjom industrijskih gašenja ako se ograničene zalihe ne poboljšaju do zime.

Izvor: EURACTIV.com/EURACTIV.sk

Cene transporta na istorijskom maksimumu – šta treba da preduzmu prevoznici, a šta nadležni

Photo-illustration: Pixabay
Foto-ilustracija: Pixabay

Stalna poskupljenja pravdaju se skokom cena energenata i cenama transporta koje su na istorijskom maksimumu. Jedan kontejner iz Kine do Beograda koji je do korone koštao 2.500 evra, sada je oko 12.000 evra, a poskupeli su i drugi vidovi transporta. Profesor Slobodan Aćimović sa Ekonomskog fakulteta u Beogradu rekao je za RTS da cena nafte uvek može da poraste i da se nasložilo nekoliko problema koje smo imali poslednje dve godine.

“Taman smo se malo smirili, pa je onda opet došao neki period nedostatka ponude, pre svega u međunarodnom kontejnerskom prevozu, a onda se nadovezala kriza koju sad imamo u Ukrajini”, naveo je profesor Aćimović.

Istakao je da je transport privredna, a ne socijalna delatnost, pa ne može da mu se spušta cena.

“Ranije, u neko normalno vreme, transport betona ili šljunka je išao i do 50 odsto vrednosti, čak se više puta isplaćivalo da se da nekome na gradilište besplatan pesak ili šljunak, a da se naplati samo transport”, rekao je Aćimović.

Dodao je da u transportu i celoj logistici vlada “zakon velikog obima”.

“Zakon koštanja transporta, koji kaže – povećaj što više obim transporta da bi spustio cenu. Drugim rečima, kada pogledamo kako rade globalne logističke firme, one nemaju tako velike probleme, naprotiv, nekima prihodi i rastu u odnosu na neke male kompanije”, istakao je Aćimović i dodao da je u transportu uvek cilj povećati obim aktivnosti.

Profesor Ekonomskog fakulteta je naglasio da je pristalica toga da u svakom segmentu treba favorizovati javni transport, a da se u narednom periodu treba pozabaviti i saobraćajnim sistemom.

“Ponudu na transportnom tržištu čine dva segmenta – jedan je infrastruktura, u koju mi lepo i dosta toga ulažemo u poslednjih nekoliko godina, ali smo, da tako kažem, morali da se bavimo saobraćajnim sistemom u kojem imamo različite prevozničke firme u različitim prevoznim granama”, naveo je Slobodan Aćimović.

Istakao je da u Srbiji postoje firme koje su zamenile svoje dobavljače iz Kine dobavljačima iz Turske.

“Obračun je sledeći. Iz Kine zbog različitih korona zadržavanja, lokdauna različitih kineskih luka, brod se em duže pakuje, em duže plovi. Sad ide i do 100 dana, ranije je išao 35 do 40 dana do Srbije. Onda je sasvim logično da je to mnogo isplativije da se malo plati i skuplje neki repromaterijal, da se on nabavi iz Turske ili neke bliže zemlje”, objasnio je Aćimović.

Govoreći o avio-prevozu, profesor Aćimović je rekao da je ta vrsta prevoza bila u “nokdaunu”, a da su avio-prevozioci više kratili troškove nego što je trebalo da ih skrate.

Istakao je da je drumski prevoz dominantan i da se njime najviše treba baviti, a i da je po pravilu usitnjen, za razliku od pomorskog, železničkog i avio-prevoza.

Profesor Aćimović je napomenuo da se na cene može uticati stimulisanjem delatnosti i smanjenjem cene ulaska vozača na tržište, kao i da se smanji broj godina i da se mladi ljudi postepeno ubacuju u sistem.

Izvor: RTS

Beli mišar snimljen drugi put u Srbiji ikada

Foto: Marko Šćiban/Društvo za zaštitu i proučavanje ptica Srbije
Foto: Marko Šćiban/Društvo za zaštitu i proučavanje ptica Srbije

Mišar (lat. Buteo Buteo), najčešća je ptica grabljivica u Srbiji, ali mišar bele boje izuzetno je redak fenomen i do sada je bio samo jedanput zabeležen u Srbiji, u okolini Šida prošle godine. U okolini Leskovca meštani sela Igrište nekoliko godina ga primećuju, ali je tek pre nekoliko dana ovekovečen foto-aparatom.

To je učinio ornitolog amater Stefan Zdravković, sa višegodišnjim iskustvom i nekoliko zanimljivih nalaza, među kojima je albino gavran.

“Pre dva meseca sam se čuo sa prijateljem koji je u selu video belog gavrana. On to pričao rođaku u susednom selu i ovaj mu kaže da kod njih ima beli orao. I posle dva meseca sam otišao u to selo i stvarno beli mišar, nije orao, ali jeste beli mišar”, kaže Zdravković.

Tokom više od veka istraživanja ptica u Srbiji mišar ovakvog potpuno belog perja nije fotografisan do 2021. godine u Vojvodini, pa su Stefanovi snimci značajno svedečenje retkog fenomena kod nas.

Fotografije belog mišara zabeležio je u leskovačkom selu Igrište, u blizini Vučja, a interesantno je da je mišar vazdušnom linijom udaljen svega nekoliko kilometara od mesta gde je zabeležen albino gavran.

Pročitajte još:

Zdravković nije siguran da je beli mišar albino, ali sigurno ima leucizam – poremećaj obojenosti perja koji predstavlja nedostatak crnog pigmenta, melanina u telu.

“Nisam siguran da je albino mutacija, ne može da se vidi da li mu melanin nedostaje u oku i kandžama, ali je leucizam sigurno”, kaže mladi ornitolog.

Leucizam životinjama smanjuje mogućnost preživljavanja u prirodi, međutim, kako svedoče meštani Igrišta, belog mišara susreću već par godina, pa to ukazuje da uspešno odoleva svim izazovima.

Inače, mišar je druga najrasprostranjenija grabljivica u Evropi, ali prva po brojnosti u Srbiji. Iz reda je jastrebovki i mogu se videti kako lebde iznad polja ili njive, čekajući da se pojavi plen.

Hrani se uglavnom malim sisarima, ali neretko lovi i gmizavce, vodozemce, insekte, mlade ptice, voluharice, zmije, kišne gliste, a ponekad se hrani i lešinama.

Izvor: Južne vesti

Dogovoreno potpisivanje memoranduma sa Crnom Gorom o saradnji u oblasti zaštite životne sredine

Foto: Ministarstvo zaštite životne sredine
Foto: Ministarstvo zaštite životne sredine

U okviru zvanične posete delegacije Crne Gore Beogradu, održan je sastanak na kojem su ministarka zaštite životne sredine Irena Vujović i ministarka ekologije, prostornog planiranja i urbanizma Crne Gore Ana Novaković Đurović razgovarale o unapređenju saradnje u oblasti zaštite životne sredine.

Ministarke su razgovarale o pitanjima iz delokruga resora kojima rukovode i saglasile se da je potrebno konkretizovati saradnju dve zemlje u oblasti zaštite životne sredine.

 

 

Dogovoreno je i potpisivanje Memoranduma o razumevanju i saradnji u oblasti zaštite životne sredine, kojim će se bliže definisati zajedničke aktivnosti dva ministarstva. Memorandum će biti osnov za intenziviranje prekogranične saradnje, prvenstveno u oblasti upravljanja otpadom i monitoringa zagađenja.

Složile su se da zaštita životne sredine ne poznaje granice i da je od velikog značaja za građane obe zemlje da postoji regionalna saradnja u ovoj oblasti.

Energetski portal

Najjeftiniji EV na svetu osvaja tržišta – kreće proizvodnja i u Indoneziji

Foto: Wuling Motors

Maleni Honguang MINI, električni automobil koji proizvode kineske kompanije SAIC Motor i Vuling Motors u saradnji sa Dženeral Motorsom, skrenuo je veliku pažnju svetske javnosti odmah nakon što se pojavio na kineskom tržištu sredinom 2020. godine.

Jednostavan i moderan dizajn, dobre performanse i pristupačna cena učinile su da ovaj model doživi veliki uspeh u Kini, pa je 2021. godine Honguang MINI bio najprodavanije električno vozilo u ovoj zemlji sa 395.451 prodatih jedinica.

Njegova popularnost nastavlja da raste, a početkom ovog meseca unapređena verzija pod nazivom Er EV (Air EV) premijerno je predstavljena u Džakarti. Er Ev će se naći u prodaji u drugoj polovini ove godine i biće prvo električno vozilo iz Honguang porodice koje se prodaje van granica Kine.

Ovaj model će se proizvoditi u predgrađu Džakarte što ujedno znači da bi Er EV mogao da utre put malim kineskim električnim automobilima ka globalnom tržištu, prvenstveno ka tržištu Novog Zelanda i Australije.

Unapređeni model je nešto veći od svog prethodnika i može imati motor snage 30 kW ili 50 kW. Maksimalna brzina mu je oko 100 km/h, a sa jednim punjenjem može preći blizu 300 km.

Budući da je cena prvog modela Honguang MINI oko 4.200 dolara, očekuje se da će Er EV biti znatno skuplji, ali i dalje jeftiniji od ostalih električnih automobila. U Indoneziji će koštati do 9.745 dolara.

Milena Maglovski

Energetika će biti glavna tema na agendi nove vlade

Foto: TE "Nikola Tesla B"
Foto: TE-KO “Kostolac”

Energetika će biti glavna tema za narednu vladu, a u aktuelnoj situaciji važno da budemo hrabri i mudri prilikom donošenja teških odluka, poričila je premijerka Srbije Ana Brnabić u razgovoru za RTS.

Prema njenim rečima, iako je vlada u tehničkom mandatu, ona nastavlja da obavlja svoju dužnost i radi sve što je važno za život građana. Vlada, takođe, usvaja akcione planove, priprema zakone, usklađuje srpsko sa evropskim zakonodavstvom, rekla je Brnabić.

 Energetika je postala političko pitanje

Premijerka je istakla da će energetika biti glavna tema na agendi buduće vlade. Napominje da je pitanje energetike danas političko pitanje i da je zahvaljujući kredibilitetu i vezama koje predsednik Vučić ima, Srbija uspela da u kratkom roku obezbedi gasni aranžman sa Mađarskom.

“Mi smo jasno rekli da ćemo cene i kupovnu moć građana i konkurentnost privrede štititi, gledaćemo da što duže izdržimo. U ovom trenutku kod nas je cena struje tri do pet puta niža nego u EU”, rekla je premijerka.

Ističe da se u saradnji sa fakultetima radi na pronalaženju rešenja kako bismo imali što efikasniju potrošnju energenata.

“Kao što smo u pandemiji naučnu zajednicu angažovali da nađe rešenja da budemo samoodrživi, pa napravili elisa test, respirator, bolnicu za četiri meseca, to sad pokušavamo u energetici. Imala sam sastanak sa EPS-om, ali i fakultetima – da pokušamo da delom kupimo kvalitetniji ugalj, da ga mešamo sa lignitom da bismo od manje uglja dobili više električne energije“, navodi premijerka.

Izvor: RTS

Pokrajinski sekretarijat dodeljuje sredstva za čistije i zelenije škole

Foto-ilustracija: Pixabay (Wokandapix)
Foto-ilustracija: Unsplash (Element5 Digital)

Pokrajinski sekretrijat za poljopriovredu, vodoprivredu i šumarstvo raspisao je javni poziv za dodelu besprovatnih finansijskih sredstava u iznosu od 600.000 dinara za postizanje čistijeg i zelenijeg ambijenta u predškolskim ustanovama, osnovnim i srednjim školama na teritoriji AP Vojvodine.

Pravno na učešće u javnom pozivu imaju nevladine organizacije koje imaju zaključen Protokol o saradnji sa Pokrajinskim sekretarijatom u realizaciji programa ,,Za čistije i zelenije škole u Vojvodini’’.

Prijave s potrebnom dokumentacijom dostavljaju se poštom na adresu: Pokrajinski sekretarijat za poljoprivredu, vodoprivredu i šumarstvo, Bulevar Mihajla Pupina 16, 21000 Novi Sad s naznakom Javni poziv za dodelu sredstava za učestvovanju u realizaciji programa ,,Za čistije i zelenije škole u Vojvodini’’ ili lično u Pisarnici pokrajinskih organa uprave, u zgradi Pokrajinske vlade.

Prijave mogu da se dostave svakog radnog dana od 9 do 14 časova, a javni poziv biće otvoren do 15. jula 2022. godine.

Više o konkursu saznajte OVDE.

Saradnja sa Izraelom u sprovođenju zelene agende i jačanju energetske bezbednosti

Foto-ilustracija: Unsplash (Red Zeppelin)
Foto: Vlada Republike Srbije

Memorandum o razumevanju između Ministarstva rudarstva i energetike Srbije i Ministarstva energetike Izraela o saradnji u oblasti zelene energije predstavlja osnovu za unapređenje privrednih aktivnosti, rekla je ministarka rudarstva i energetike Zorana Mihajlović tokom sastanka sa ambasadorom Izraela Jakelom Vilanom.

Na sastanku je bilo reči o procesu energetske tranzicije, zajedničkim projekima OIE i daljem razvoju sveukupnih bilateralnih odnosa.

„Srbija se donošenjem novog zakonodavnog okvira, posebno Zakona o korišćenju OIE, jasno opredelila da ide ka dekarbonizaciji i započela proces energetske tranzicije i na tom putu želimo da što više sarađujemo sa Izraelom, zemljom koja već ima zapažene rezultate u razvoju OIE“, izjavila je potpredsednica Vlade.

Ministarka i ambasador razgovarali su i o saradnji u elektroenergetici, mogućnostima investiranja u visokonaponsku mrežu, kao i saradnji u gasnom sektoru.

Vlada Republike Srbije

Nezapamćena ekonomska kriza na Šri Lanki, prodaja goriva obustavljena na dve nedelje

Foto-ilustracija: Pixabay (Skitterphoto)

Južnoazijska država suočava se sa najgorom ekonomskom krizom od sticanja nezavisnosti od Britanije 1948. godine, a od kraja prošle godine nije u mogućnosti da finansira ni uvoz osnovnih potrepština.

Pošto su rezerve goriva došle do dna, sa zalihama jedva dovoljnim za samo jedan dan, portparol vlade kaže da je zabrana prodaje jedini način da se uštede benzin i dizel za hitne slučajeve, zbog čega je proglašen i dvonedeljni prekid prodaje svih vrsta goriva, osim za hitne službe.

,,Od danas u ponoć neće se prodavati gorivo osim za hitne službe i zdravstveni sektor, jer želimo da sačuvamo ono malo rezervi koje imamo”, rekao je portparol u prethodno snimljenoj izjavi i izvinio se građanima zbog nestašice.

Šri Lanka se suočava sa rekordno visokom inflacijom i dugim nestašicama struje, što je već izazvalo višemesečne proteste, koji su često i nasilni, protiv predsednika države. Demonstranti su blokirali glavne puteve zahtevajući gas i gorivo, a televizijske stanice su prikazale kako se ljudi u nekim oblastima tuku oko ograničenih namirnica.

 

Prošle nedelje su zatvorene sve državne škole, a državne institucije su radile sa manje zaposlenih kako bi smanjile broj ljudi koji moraju da putuju na posao zbog nestašice goriva. Zatvaranje državnog sektora trebalo je da se završi ove nedelje, ali je produženo do 10. jula, kada je predsednik zemlje obećao da će obnoviti zalihe goriva.

Vlada je u nedelju obećala da će primeniti sistem tokena za distribuciju ograničenih zaliha goriva, ali nije ni to uspela.

Četvoro od pet ljudi u zemlji počelo je da preskače obroke jer ne mogu da priušte da jedu, saopštile su Ujedinjene nacije, upozoravajući na preteću “užasnu humanitarnu krizu”.

Izvor: RTS

Ministri energetike EU podržavaju brže izdavanje dozvola za obnovljive izvore energije

Foto-ilustracija: Pixabay (Oimheidi)
Foto-ilustracija: Pixabay (SailingOnChocolateRoses)

Ministri energetike EU usaglasili su svoje stavove o izmenama Direktive o obnovljivoj energiji i Direktive o energetskoj efikasnosti, čime se otvara put za bržu izgradnju obnovljivih izvora energije i pojednostavljeno izdavanje dozvola za vetroelektrane. Oni su se složili da Direktiva o obnovljivoj energiji sada treba da uključi dodatne mere predložene u REPoverEU akcionom planu za povećanje energetske bezbednosti EU. Ministri energetike EU na jesen će finalizovati izmene u pregovorima sa Evropskim parlamentom.

Energetski savet EU usaglasio je svoj stav o revidiranoj Direktivi o obnovljivoj energiji (RED) i Direktivi o energetskoj efikasnosti (EED). Ministri energetike EU su uključili elemente REPoverEU akcionog plana, energetskog odgovora EU na rat u Ukrajini, u svoje amandmane na RED-u. U svetlu sukoba koji je u toku, ministri su naglasili potrebu da se ubrza upotreba domaćih obnovljivih izvora energije kako bi se ojačala energetska bezbednost EU. Oni su se složili da širenje obnovljivih izvora energije i povezano proširenje mrežne infrastrukture na moru i kopnu u Evropi treba da se smatra pitanjem „Opšteg javnog interesa“ i „Javne bezbednosti“.

Da bi obezbedili neophodnu izgradnju obnovljivih izvora energije, ministri energetike EU dogovorili su se o jasnim rokovima za izdavanje dozvola za nove projekte i olakšali izdavanje dozvola za projekte obnavljive energije. Kako bi se osiguralo da razvoj energije vetra ide ruku pod ruku sa zaštitom biodiverziteta, Evropski savet sada podstiče pristup biodiverziteta zasnovan na populaciji koji će pomoći u održavanju i poboljšanju zdravlja ugroženih vrsta ptica.

Evropa sada želi 510 GW energije vetra do 2030. godine, u odnosu na 190 GW danas. To je 39 GW novih vetroelektrana svake godine. Evropa će to postići samo ako ubrza dobijanje dozvola. Veoma je dobro što su se ministri energetike EU sada složili da urade upravo to. Sve nove vetroelektrane trebalo bi da budu dozvoljene za najviše dve godine. Vlade treba da osiguraju da ovaj rok pokriva sve dozvole, uključujući procenu uticaja na životnu sredinu i dozvole za mrežu”, rekao je izvršni direktor VindEurope Giles Dickson.

Da bi se postiglo smanjenje gasova staklene bašte od 55 odsto do 2030. godine u poređenju sa nivoima iz 1990. godine, obnovljivi izvori energije moraju da se koriste izvan energetskog sektora. Države članice obavezale su se na procenu i uklanjanje prepreka za korporativne ugovore o kupovini energije iz obnovljivih izvora. Ovo će učiniti čistiju i konkurentniju energiju vetra dostupnom korporativnim potrošačima i podržaće širu dekarbonizaciju evropske privrede, posebno u energetski intenzivnim industrijama.

Danas je električna energija samo jedna četvrtina ukupne energije koja se troši u EU. Do 2050. to će biti tri četvrtine, 57 odsto energetskog sistema EU biće direktno elektrificirano, još 18 odsto će biti elektrificirano indirektno putem obnovljivog vodonika i njegovih derivata. Usvajanjem specifičnih sektorskih ciljeva, ministri energetike EU dodatno su ojačali poziciju obnovljivog vodonika. Dogovorili su se o obaveznom cilju obnovljivog vodonika u industriji od 35 odsto do 2030. i 50 odsto do 2035. godine, kao i indikativnom cilju obnovljivog vodonika u transportu od 5,2 odsto do 2030. godine.

Države članice sada su spremne da započnu razgovore sa Evropskim parlamentom o revidiranom RED-u. Sledeći korak je da Evropski parlament glasa o svom stavu o Direktivi u svom Komitetu za industriju i energetiku 13. jula. Završni pregovori bi tada mogli da počnu na jesen.

Izvor: WindEurope

Započet projekat „Bezbedna priroda i klima“ – civilnom sektoru 500.000 evra

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto: EP

U prostorijama Privredne komore Srbije danas su potpisani memorandumi o saradnji na sprovođenju projekta „Bezbedna priroda i klima“ čiji je cilj osnaživanje organizacija civilnog društva koje se bave pitanjima klime i životne sredine.

Programski saradnik Marina Papović iz WWF Adrije najavila je da će implementacija projekta započeti ove godine, a završiti se 31. decembra 2025. godine.

„Dva specifična cilja projekta su ojačavanje kapaciteta organizacija civilnog društva kroz raspodelu grantova i promovisanje dijaloga kao preduslova za efikasne reforme u oblasti zaštite životne sredine. Moramo pokrenuti jedan konstruktivan dijalog na putu ka bezbednoj prirodi i klimi. Mi ćemo raditi na sistemskom povezivanju predstavnika civilnog društva sa institucijama i organizacijama koje se bave zaštitom životne sredine jer je pitanje klimatskih promena pitanje svih nas“, rekla je Papović.

Ona je dodala da će 500.000 evra biti raspodeljeno organizacijama civilnog društva kroz tri otvorena poziva, a da će prvi biti raspisan već u avgustu ove godine. Tu su, kako kaže, i ad hoc grantovi u iznosu od ukupno 60.000 evra koji će obezbediti fleksibilnije finansiranje civilnog sektora.

Memorandume o sarandnji je potpisalo 17 predstavnika javnih i akademskih institucija, međunarodnih i nevladinih organizacija, kao i medija i privatnog sektora. Među potpisnicima je i glavna i odgovorna urednica Energetskog portala Nevena Đukić.

Organizacije civilnog društva su glas običnog čoveka

Predstavnik delegacije EU u Srbiji, Sakelaris Hourdas, rekao je da je otvaranje Klastera 4 – Zelena agenda i održivo povezivanje dobra vest za Srbiju, ali je napomenuo da je podjednako važno zatvoriti ga, a da Srbiju čeka dugačak put u postizanju ciljeva Evropskog zelenog dogovora.

„Evropa pretenduje da postane prvi ugljenično neutralan kontinent na svetu, a glavni ciljevi Zelenog dogovora su dekarbonizacija, smanjenje zagađenja vazduha, zemlje i vode, cirkularna ekonomija, održiva poljoprivreda i zaštita biodiverziteta. Srbiji je potrebna pomoć u postizanju ovih ciljeva, a EU je spremna da joj priži pomoć“, rekao je Hourdars.

On je dodao da se značaj civilnih organizacija ogleda u tome što dopiru do običnih građana i postaju njihov glas prilikom donošenja odluka.

Klimatske promene zahtevaju transformaciju poslovanja

WWF je nedavno proslavio svoj 60. rođendan i predstavlja najveću organizaciju za za zaštitu prirode na svetu, rekla je regionalni direktor WWF Adrie Nataša Kalauz tokom potpisivanja memoranduma.

Foto-ilustracija: Pixabay

Ona je napomenula da moramo biti svesni teških posledica klimatskih promena koje će zahtevati transformaciju poslovnog sveta.

Izazov je, dodaje, nastaviti sa ekonomskim razvojem, ali tako da on ne bude na štetu prirode. Kalauz napominje da to ne mogu ostvariti institucije ili organizacije civilnog društva zasebno, već isključivo udruženi.

Ključno je podizanje svesti

Savetnik predsednika Privredne komore Srbije za cirkularnu ekonomiju Radman Šelmić rekao je da je za zelenu transformaciju društva pre svega bitna promena svesti i da je tu uloga civilnog sektora veoma značajna.

„Mi smo radili jedno istraživanje o cirkularnoj ekonomiji i podaci nisu bili naročito ohrabrujući jer oko 60 odsto predstavnika kompanija nije znalo da precizno objasni šta znači koncept cirkularne ekonomije, a taj koncept bi trebalo suštinski da se primeni u Srbiji. Drugi zahtevni zadatak je to što u isto vreme moramo da radimo na više frontova, jer nisu dovoljne samo promene u privredi, načinu poslovanja i uvođenju cirkularnosti, već i promene u sistemu obrazovanja u školama i na fakultetima“, rekao je Šelmić.

On je dodao da je podizanje svesti način da se izvrši pritisak na institucije kako bismo zajedno mogli da iznesemo ovako zahtevnu tranziciju kao što je energetska.

Milena Maglovski

Osiguranje je dodatna vrednost, a ne trošak projekta

Foto: OIE Srbija
Foto: OIE Srbija

Stefan Jevremović, predstavnik je Društva za posredovanje u osiguranju ACB u Udruženju Obnovljivi izvori energije Srbije u kojem ACB ima status pridruženog, ali vrlo aktivnog člana i promotera zelene energije. Naš sagovornik je team leader ACB-a, zvaničnog korespondenta kompanije Aon za Srbiju, jednog od najvećih svetskih brokera kada je u pitanju osiguranje i reosiguranje.

Na kojim poslovima osiguranja projekata iz OIE ste radili?

Stefan Jevremović: U prethodnom periodu ACB je, zajedno sa kolegama iz Aon korporacije, bio angažovan na projektima iz različitih domena obnovljive energije – od postrojenja za prečišćavanja vode, gasovoda, biomase, solara, do projekata upravljanja otpadom, i na kraju, vetroparkovima. Kao najznačajnije u ovom trenutku, izdvojio bih Vetropark Čibuk 1, u okviru koga smo se bavili plasmanom osiguranja na strani investitora, i beogradski projekat upravljanja čvrstim otpadom – deponija Vinča, gde je naša uloga bila da savetujemo kreditore u delu osiguranja njihovih interesa.

Koji su najveći izazovi?

Stefan Jevremović: Izazovi uvek postoje u tome da se predvide i osiguraju svi rizici, kao i da se ispune svi zahtevi koji se postavljaju ispred klijenta. To je slučaj u svim projektima, ne samo u OIE. Pritom, veoma je bitno i da premija (cena) osiguranja bude najpovoljnija na tržištu, odnosno da bude komercijalno opravdana. Uvek se teži tome da se postigne optimalan odnos između premije osiguranja i nivoa osiguravajućeg pokrića.

Kao primer navešću situaciju koju smo imali u okviru jednog OIE projekata na kome smo radili. Na samom početku projekta, preciznije prilikom izgradnje, ukazao se rizik od kašnjenja zbog mogućnosti pronalaska arheoloških ostataka na tom lokalitetu. Obišli smo svet trudeći se da nađemo ko bi taj rizik mogao da preuzme i plasira. Pronašli smo potencijalno rešenje, iako na kraju nije došlo do zahteva da ovakav rizik bude sproveden u osiguranju. 

 

Kada se vi, kao broker u osiguranju, ukjučujete u posao?

Stefan Jevremović: Dobro je kada počne da se priča o osiguranju za vreme jednog ciklusa projekta, to obično znači da smo blizu početka njegove realizacije. Generalno gledano, naše uključivanje počinje onda kada se postavljaju okvirne odredbe obaveza osiguranja koje definišu ugovori, prilikom kojih obično investitori žele da isplaniraju budžetska sredstva u tom delu, ali i da dobiju savete o samim zahtevima – da li su komercijalno opravdani i realni sa stanovišta rizika. Naše iskustvo i stručnost kao brokera, pomaže našim klijentima u pronalaženju osiguravajućeg pokrića i obezbeđivanju polise koja najviše odgovara njihovim potrebama. Sve ovo navedeno vodi ka tome da broker u osiguranju koji profesionalno radi posao nudi klijentu pomoć u analizi rizika koji ga okružuju, pruža uslugu o pravilnom izboru i prenosu rizika ka osiguravaču i time klijentu obezbeđuje uštedu u svakom smislu.

Društvo za posredovanje u osiguranju ACB d.o.o. u kome radim, zvanični je korespondent kompanije Aon za Srbiju, jednog od najvećih svetskih brokera kada je u pitanju osiguranje i reosiguranje. Mi klijentima obezbeđujemo baš ovakavu uslugu i u ovoj oblasti poslovanja i predstavljamo njihov oslonac pomoću kojeg će moći bezbedno da se posvete svom poslovanju i svojim planovima. Naš kvalitet je upravo u tome što smo specijalizovani za sve segmente procesa ugovaranja osiguranja za klijenta – od procene rizika ili mogućih opasnosti koje mogu opteretiti projekat, preko pronalaženja najadekvatnijeg pokrića koji će zaštititi interes klijenta, uvek pružajući kvalitetan servis i savete kod štetnih događaja, a kroz snagu velikog kupca kod osiguravača obezbeđujemo najpovoljnije premije na tržištu. 

Da li je osiguranje obavezno?

Stefan Jevremović: Zahtevi iz dela osiguranja su obavezan sastavni deo svih projektnih ugovora. Sve zainteresovane strane u projektu (npr. kreditori koji plasiraju novac, investitor koji želi da mu se investicija isplati) žele da investiciju u slučaju nepredviđenih događaja zaštite kroz polisu osiguranja, odnosno prenesu rizik na osiguravajuće kuće. Osiguranje je uvek  jedan deo obezbeđenja u ovakvim tipovima ugovora.

Koliki je to trošak za investitora? A koji su benefiti?

Stefan Jevremović: To je uvek na klackalici – da li na osiguranje gledamo kao trošak ili pak dodajemo vrednost projektu? Primećujemo da investitori to ipak shvataju kao vid sigurnosti i zaštite poslovanja. Svesni su da iz osiguranja mogu imati nadoknade koje im neće usporiti ili ugroziti poslovanje, već im omogućiti kontinuitet i servisiranje troškova, kao na primer, rate za kredite.

Svaka ozbiljna kompanija ima stručni kadar koji se bavi upravljanjem rizicima, finansijama, zaposlenima i pravnim poslovima, ali je u svetu gotovo nezamislivo da se poslovi osiguranja rade bez posredovanje brokera. Broker u osiguranju zastupa klijenta dok traži odgovarajuće polise, on je savetnik ili pregovarač koji deluje u ime klijenta. Nudi objektivne, nepristrasne i jasne savete o pokriću koje odgovaraju potrebama i budžetu klijenta, bez skrivenih naknada. Obezbeđuje dokumentaciju, kao i  pomoć oko papirologije, tako da nema kašnjenja u pokriću, pomaže klijentu u pripremi odštetnog zahteva da bi od osiguravajućeg društva dobio efikasnu, poštenu i brzu uslugu plaćanja odštete.

Koliko su domaće osiguravajuće kuće sposobne da osiguraju OIE projekte vredne stotine miliona evra?

Stefan Jevremović: Moramo reći da postoji mogućnost da lokalne osiguravajuće kuće konkurentno učestvuju u ovakvim projektima. Ipak, postoje pojedini faktori koji određuju do koje granice one mogu ići, a to pre svega određuju njihovi automatski ugovori o reosiguranju, odnosno koje delove pokrića bi morali da obezbeđuju preko dodatnog plasmana u reosiguranje, takozvano fakultatitvno reosiguranje. Naravno, tu se i njihova risk odeljenja dosta pitaju o tome na koliko je procenjena maksimalna moguća šteta, komercijalna isplativost, ali i reputacija. Svi imaju jasnu želju da budu deo ”zelene tranzicije” u energetici.

Sa druge strane, imamo i problem za lokalne osiguravajuće kuće kada su u pitanju zahtevi kreditora, a to je security, odnosno rejting, koji se zahteva od osiguravajućih kuća na projektu, obično A – od Standard & Poor’s, AM Best ili druge vodeće međunarodne rejting kompanije.

Ipak, kada je slučaj takav da plasman rizika mora biti u skladu sa rejtingom, naš Zakon o osiguranju ne dozvoljava da celokupan plasman rizika bude prenet u inostranstvo, već postoji obaveza zadržavanja dela rizika kod lokalnih reosiguravača i osiguravača.

Zanimljiv je slučaj požara u vetroturbini, kako je to sa aspekta osiguranja rešeno? Kako je zaštićen investitor?

Stefan Jevremović: Osiguranje postoji za nepredviđene, iznenadne i od volje osiguranika/investitora nezavisne događaje. Baš takav je bio slučaj ovde, udar groma koji je, nažalost, doveo do požara u turbini i do njenog totalnog uništenja.

Odštetni zahtev je rešavan po dva osnova – materijalna šteta i prekid rada.

Materijalna šteta se odnosi na vraćanje turbine, generatora, elisa, stuba i svih pratećih elemenata u prvobitno stanje. Ugovoreni rizik prekida rada je, s druge strane, nadoknadio svu izgubljenu proizvodnju (prihod) koju je uništena turbina mogla da proizvede u periodu dok nije bila u funkciji.

Dakle, polisa je investitora zaštitila od potrebe za novim sredstvima ulaganja u osposobljavanje oštećene turbine, odnosno obezbedilo mu da sve vreme ima prihod iako je predmetna turbina uništena.

Koji su najveći rizici koje OIE projekti nose i kako osiguranje može da ih amortizuje?

Stefan Jevremović: Najveći rizici pre svega leže u prirodnim nepogodama, katastrofama koje mogu izazvati značajne materijalne gubitke, ali i gubitke proizvodnje električne energije, samim tim  prihod za investitora, i otežavajućeg servisiranja kredita prema kreditorima.

Pravilno procenjeni rizici sa adekvatnim elementima osiguravajućeg pokrića, odnosno polisom koja ima optimalne limite, podlimite i nivoe učešća u šteti, omogućavaju investitoru da upravlja rizikom koji je prvenstveno usmeren na smanjenje finansijskog gubitka, prilikom kojeg kroz osiguranje prenosi rizik na osiguravajuću kuću.

Izvor: Udruženje Obnovljivi izvori energije Srbije

Stellantis investira 50 miliona evra u kompaniju Vulcan Energy

Photo: Turin Mirafiori - Stellantis
Foto: Stellantis Vulcan

Stellantis, jedan od najvećih svetskih proizvođača automobila, objavio je da će investirati 50 miliona evra u kompaniju Vulcan Energy. Cilj Vulcan Energy je da proizvodi litijum hidroksid, koji će biti vrhnunskog kvaliteta sa neto nultim ugljeničnim otiskom, i to koristeći obnovljivu geotermalnu energiju za pokretanje proizvodnje litijuma bez fosilnih goriva u okviru projekta Zero Carbon.

,,Ovo strateško ulaganje u vodeću litijumsku kompaniju, pomoći se nam da stvorimo otporan i održiv lanac vrednosti za svoju proizvodnju baterija za električna vozila u Evropi’’, rekao je Carlos Tavares, izvršni direktor Stellantis-a.

Direktor kompanije Vulcan Energy dr Frensis Vedin izjavio je da su oni u potpunosti usklađeni sa ciljevima dekarbonizacije i elektrifikacije kompanije Stellantis i da se raduju produbljivanju saradnje sa Stellantis-om, kao vodećim proizvođačem automobila koji želi da ulaže u lokalnu proizvodnju litijuma sa niskim sadržajem ugljenika.

Kao deo strateškog plana Dare Forward 2030, Stellantis je najavio planove za dostizanje 100 odsto prodajnog miksa električnih putničkih vozila (BEV) u Evropi i 50 odsto prodajnog miksa putničkih i lakih komercijalnih vozila u  Sjedinjenim Američkim Državama do 2030. godine.

Stellantis će smanjenjem emisije ugljenika od 50 odsto do 2030. godine i dostizanjem nulte emisije do 2038. postati industrijski šampion u ublažavanju klimatskih promena.

Stellantis N.V. i Vulcan Energy Resources danas su najavili Stellantis-ove 50 miliona evra (A$76 miliona) vredne akcijske investicije u kompaniju Vulcan i produženje prvobitnog obavezujućeg sporazuma na 10 godina.

Izvor: Stellantis

Energetska efikasnost i novi kapaciteti OIE nacionalni ciljevi Srbije

Foto-ilustracija: Unsplash (Bill-Mead)
Foto-ilustracija: Pixabay

Ministarstvo rudarstva i energetike sprovodi projekte i mere za povećanje energetske efikasnosti i korišćenje OIE u cilju smanjenja potrošnje energije i nižih emisija štetnih gasova, rekao je pomoćnik ministarke rudarstva i energetike Milan Macura na otvaranju dvodnevne obuke projekta „USAID Bolja energija“, stoji u saopštenju Ministarstva.

“Srbija godišnje troši 40 odsto energije više od zemalja u regionu koja se baca kroz dotrajalu stolariju i neizlovane kuće zbog čega je država odlučila da pruži finansijsku pomoć građanima kako bi umanjila potrošnju energije i unapredila energetsku bezbednost. Građani postaju deo zelene tranzicije ulaganjima u energetsku efikasnost i postavljanjem solarnih panela za proizvodnju toplotne i električne energije što će Srbiji obezbediti veću energetsku sigurnost, razvoj privrede ali i zdraviju životnu sredinu”, rekao je Macura.

Pomoćnik ministarke naveo je da se trenutno realizuje niz projekata sa ciljem modernizacije sistema daljinskog grejanja i povećanja instalisane snage iz OIE.

„Izgrađene su  nove toplane na biomasu u Priboju i Malom Zvorniku, u toku je izgradnja toplane u Novom Pazaru, dok smo nedavno potpisali ugovor za toplanu u Majdanpeku”, rekao je Macura i dodao i da su u toku aktivnosti na rehabilitaciji i modernizaciji više od 20 toplana u Srbiji u kojima će se raditi na zameni energenata i ugradnji solarnih panela, kao i da se priprema energetska sanacija 28 zgrada centralne vlasti.

Na dvodnevnoj obuci učestovali su predstavnici lokalne samouprave, opštinski i gradski energetski menadžeri i predstavnici javnih komunalnih preduzeća iz opština i gradova koji su uključeni u aktivnosti projekta “Bolja energija”.

“USAID Bolja energija” je petogodišnji projekat čiji je primarni cilj jačanje energetske bezbednosti Srbije kroz pružanje pomoći Vladi Republike Srbije i resornim Ministarstvima i lokalnim samoupravama u promovisanju energetske efikasnosti i efikasnijeg korišćenja obnovljivih izvora energije na lokalnom nivou.

Energetski portal

U Republici Srpskoj usvojen Novi zakon o geološkim istraživanjima bez predloženih amandmana

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto-Ilustracija: Pixabay (rasevicm)

Narodna skupština Republike Srpske je na nastavku 22. redovne sednice, usvojila novi Zakon o geološkim istraživanjima Republike Srpske.

Nakon što je dan ranije zaključena skupštinska rasprava o ovom zakonu, i data završna reč, isti je usvojen u danu za glasanje sa većinom poslaničkih glasova.

Prethodno, usvajanju finalnog teksta je prethodilo i usvajanje Nacrta zakona, prilikom čije izrade je, pored organa vlasti, učešće uzela i šira javnost dostavljanjem svojih komentara i primedbi.

U fazi javnog uvida u Nacrt zakona, Centar za životnu sredinu je podneo iscrpne komentare i primedbe na predložena zakonska rešenja. U finalni tekst Nacrta zakona, između ostalih, uvažene su primedbe istaknute u pogledu nelegitimnog delegiranja diskrecionog odlučivanja o mogućnosti geoloških istraživanja upravljačima zaštićenih područja, uslova za dokazivanje rešenih imovinsko-pravnih odnosa na budućem istražnom polju, neophodnosti prethodne procene uticaja na životnu sredinu, direktnog učešća lokalne samouprave i građana u odlučivanju o ishodovanju dozvole i dr. Delimično su uvažene i druge sugestije kojima se isticala neophodnost bolje zaštite životne sredine.

Nakon toga, a pre upućivanja Predloga zakona u redovnu zakonodavnu proceduru, Centar za životnu sredinu je iskoristio mehanizme participativne demokratije te, nakon što je podneo Amandmane na Predlog zakona, uzeo je učešće u javnoj raspravi na sednici Odbora za zaštitu životne sredine Narodne skupštine održane dana 31. maja 2022. godine. Tom prilikom, nakon elaboriranja amandmana od strane predlagača, Odbor za zaštitu životne sredine je iste jednoglasno prihvatio, te ih uključio u svoj finalni Izveštaj koji dostavlja Narodnoj skupštini.

Konkretno, amandmanima se predlagalo značajno proširenje minimalnog istražnog radijusa u naseljenim područjima, kao i, u slučaju sukoba kod implementacije, prevagu primene propisa kojim se uređuje zaštita prirode, zaštita životne sredine, nacionalnih parkova i zaštićenih područja.

Međutim, iako su ovi predlozi amandmana, u toku poslaničke rasprave na sednici Narodne skupštine od 22. juna 2022. godine, načelno bili prihvaćeni od strane većine poslanika, u danu glasanja o zakonu amandmani se nisu našli u finalnom tekstu Predloga zakona zbog čega poslanici nisu mogli da glasaju o njima. Naime, nakon što je izrađivač zakona, Ministarstvo energetike i rudarstva, odbilo da prihvati amandmane, Odbor za zaštitu životne sredine, ipak, nije tražio izjašnjenje Narodne skupštine o tome, što je bio uslov za glasanje o konkrentim amandmanima.

,,Kod činjenice da je mandat Odbora za žaštitu životne sredine jasan, kao i da je isti prethodno jednoglasno prihvatio predloge amandmana, ispuštanje prilike da se vrhovna zakonodavna vlast izjasni o predloženim amandmanima je u najmanju ruku nesrećna. Na ovaj način, iako shodno poslovniku, imamo situaciju da je o dodatnoj zaštiti životne sredine i zaštiti posebnih prava zajamčenih ustavom i zakonom – a što je bio isključivi cilj predloženih amandmana – praktički odlučilo ministarstvo, dakle izvršna vlast”, izjavio je Redžib Skomorac, pravnik Centra za životnu sredinu.

“Budući da je evidentna namera izrađivača novog zakona bila da se u njegovoj primeni uputi na postojeće standarde žaštite životne sredine, mišljenja smo da bi predloženi amandmani tim pre samo potvrdili takvu nameru ministarstva. Stoga, iako u novom zakonu postoje unaprijeđeni segmenti, ostaje da se u praksi vidi koliko su geološki istražni radovi mogući uz ne samo zadržavanje, već i nužno unapređenje, kvaliteta životne sredine, ali i drugih prava koja proističu iz tog imperativa. U tom pogledu ćemo budno nastaviti da vršimo monitoring implementacije novog zakona”, dodao je Skomorac.

Foto-Ilustracija: Pixabay (rasevicm)

Sonja Kosanović, pravnica u Centru za životnu sredinu istakla je da je za odobravanje geoloških istraživanja prema novom zakonu neophodna saglasnost jedinice lokalne samouprave na čijoj se teritoriji istraživanje planira.

,,Ovim putem unapred apelujemo na organe lokalne samouprave da uzmu aktivno učešće u procesu odlučivanja, budući da se radi o zahvatima koja i te kako mogu uticati na dobrobit stanovništva sa datog prostora. Kao primer loše prakse možemo svakako navesti područje planine Ozren na kome su vršena geološka istraživanja uprkos protivljenju stanovništva koje je tim istraživanjima bilo pogođeno. Organi lokalne samouprave nisu učinili dovoljno napora da zaštite dobrobit stanovništva. Srećom, ovde je presudnu ulogu imao aktivizam samih meštana koji je na kraju rezultirao i ukidanjem rešenja, ali ovo ne treba da bude praksa”, dodala je Kosanović.

S obzirom na recentna iskustva u regionu, ali i svetu, uz tendenciju sve češćeg sukoba tržišnih potreba i tehnološkog razvoja sa potrebom za zaštitom životne sredine i zaštitom temeljnih ljudskih prava, evidentno su stoga i sve veći napori u dostizanju ekološke pravde.

Stoga, Centar za životnu sredinu ohrabruje nadležne vlasti da razvoj privrede ne dovodi u obaveznu konkurenciju sa opštim blagostanjem društva, te da stvarni prosperitet meri u skladu sa tim.

Izvor: Centar za životnu sredinu