Home Blog Page 403

Klimatska horor priča: kako porast temperature pogoduje razmnožavanju “zombi ameba”

Foto-ilustracija: Freepik (aleksandarlittlewolf)
Foto-ilustracija: Dirty water photo created by aleksandarlittlewolf – www.freepik.com

Do pre nekoliko sati nisam ni znala da postoji “ameba koja jede mozak” i, iskreno, mogla sam da živim bez te informacije samo da nam opasnost od iste ne preti sve više.

Možda zvuči kao novinarska patka koja bi trebalo da privuče čitaoce i zaplaši klimatske skeptike, ali stvar je i više nego ozbiljna. Naegleria fowleri, jednoćelijski organizam koji naseljava tople slatke vode, može da izazove smrtonosnu bolest ukoliko kroz nosnu šupljinu dospe do mozga.

“Zombi ameba” doslovno jede mozak, a simptomi zaražavanja uključuju glavobolju, groznicu, mučninu, povraćanje, zamagljen vid, konfuziju, napade, halucinacije i komu. Smrt obično nastupa dve nedelje od pojave prvih simptoma i gotovo je stoprocentna!

No, kakve sad to veze ima sa klimatskim promenama? Gugl kaže da su šanse od zaražavanja “zombi amebom” ekstremno male, a u poslednjih 60 godina prijavljeno je svega 450 slučajeva infekcije. Čemu onda frka?

Imajući u vidu da amebi pogoduju temperature vode u rasponu od 25 do 45°C, klimatolozi upozoravaju da globalno zagrevanje može doprineti da se ovi mali, ali opasni organizmi nastane tamo gde ih pre nije bilo.

Takođe, češće vremenske nepogode i poplave mogu dovesti do toga da se ameba proširi i u urbanim sredinama, dok suše pogoduju prenamnožavanju ameba u stajaćim vodama koje su ljudi i životinje primorani da koriste.

Naravno, to ne znači da ćemo u vrelim letnjim danima sebe uskratiti za preko potrebno osveženje u nekoj reci ili jezeru jer se bojimo “zombi amebe”, osim ako bakteriološke analize vode ne nalažu drugačije.

Postoje izvesne mere kojih se možemo pridržavati za svaki slučaj – sve i da prisustvo amebe nije detektovano na našoj plaži. Lekari savetuju držanje glave iznad vode, koriščenja štipaljki za nos ako baš moramo da ronimo i, u krajnjoj liniji, sprečavanje da voda na bilo koji način dospe u nos.

Ipak, ne treba da zaboravimo još jednu meru koja će sprečiti da mikroskopski antagonisti naše priče zauzmu veće površine od onih koje im je priroda namenila – borbu protiv klimatskih promena.

Milena Maglovski

Vujović: Srbija za tri puta povećala klimatsku ambiciju

Foto-ilustracija: Unsplash (sasa damjanovic)
Foto-ilustracija: Pixabay

Vlada Republike Srbije usvojila je u avgustu ove godine Nacionalno utvrđeni doprinos, a nakon što je revidiran, Srbija je povećala svoju klimatsku ambiciju za tri puta.

Time je, kako je rekla ministarka zaštite životne sredine Irena Vujović, dat doprinos dostizanju globalnog cilja za smanjenje emisija gasova sa efektom staklene bašte što će se pozitivno odraziti na privredu i kvalitet života građana, navodi se u saopštenju Ministarstva.

Osvrnuvši se na međunarodni Dan nulte emisije, koji se obeležava 21. septembra, ministarka je istakla da je zajednička akcija za borbu protiv klimatskih promena na međunarodnom nivou imperativ u zaštiti životne sredine, a uspostavljanje sistema za smanjenje gasova sa efektom staklene bašte jedan od uslova održivog ekonomskog razvoja, ali i smanjenja rizika, šteta i gubitaka od elementarnih i prirodnih nepogoda i katastrofa.

“Srbija je potvrdila svoju posvećenost borbi protiv klimatskih promena donošenjem Zakona o klimatskim promenama, kao i nedavnim usvajanjem Nacionalno utvrđenog doprinosa. Naša nova klimatska ambicija je da smanjimo emisije gasova sa efektom staklene bašte za 33,3 odsto do 2030. godine, u odnosu na 1990. godinu. Napore koje smo uložili u pripremu revidiranog cilja prepoznao je i pohvalio Sekretarijat Ujedinjenih nacija za klimatske promene, što potvrđuje da smo na dobrom putu po pitanju zaštite životne sredine i zajedničke borbe protiv klimatskih promena”, rekla je Vujović.

Ministarka je dodala da je dostavljanjem revidiranog Nacionalno utvrđenog doprinosa Sekretarijatu Okvirne konvencije UN o promeni klime, Srbija  ispunila obaveze prema Sporazumu iz Pariza, obaveze iz pregovaračkog procesa sa EU, ali i obaveze u skladu sa Zelenom agendom za Zapadni Balkan.

Energetski portal

Zbrinuto više od milijardu kilograma opasnog otpada

Foto-ilustracija: Unsplash (Adam Kring)
Foto-ilustracija: Unsplash (Radowan Nakif Rehan)

Industrija posebnih tokova otpada zbrinula je od 2010. godine do danas više od 1,1 milijardu kilograma opasnog otpada. Ilustracije radi, ta količina utovarena u kamione činila bi kolonu dužu od 2.500 kilometara toksičnog otpada koji je zauvek zbrinut na način da ne predstavlja opasnost po životnu sredinu.

Rekordne količine zbrinutih posebnih tokova otpada u prethodnoj godini i nastavak tog trenda u tekućoj, povećanje broja zaposlenih, redovna isplata podsticaja od strane države, borba protiv nelegalnih tokova otpada i planiranje unapređenja pravnog okvira, jasan su signal da Srbija ide u dobrom smeru kada je reč o zaštiti životne sredine.

Predsednik Udruženja reciklera Srbije Nikola Egić ističe da je podrška države i redovna isplata podsticaja u poslednjih nekoliko godina od izuzetnog značaja za industriju posebnih tokova otpada.

„Propisno zbrinjavanje opasnog otpada je pretpostavka zdrave životne sredine, a koraci koje država preduzima u poslednje dve godine radom na prevenciji, promenama u inspekcijskom nadzoru i stabilnom finansiranju, doprineli su da se ova industrija uzdigne na nivo regionalnog lidera i prevaziđe sve mikro probleme sa kojima se dugi niz godina suočavala. To je od velike važnosti, jer je bezbedno zbrinjavanje opasnog otpada i sprečavanje ispuštanja toksičnih materija u životnu sredinu preduslov za čiste vode, vazduh i zemljište”, rekao je Egić.

Prema njegovim rečima, reciklažna industrija je u poslednjih 12 godina zbrinula više od 470.000 tona recikliranih otpadnih guma, koje usled neadekvatnog odlaganja na nesanitarnim deponijama mogu biti lako zapaljive, a sagorevanjem u atmosferu dospevaju na biljke čime ulaze u lanac ishrane. Sa druge strane, ako su pravilno tretirane, od otpadnih guma u postupku reciklaže dobija se materijal za izgadnju puteva ili za proizvodnju podloga za sportske terene i dečija igrališta.

U istom periodu zbrinuto je više od 350.000 tona električnog i elektronskog otpada. Od 2010. do danas zbrinuto je i oko 220.000 tona akumulatora, što podrazumeva tretman više od 120 hiljada tona olova i 5,5 hiljada tona sumporne kiseline. Takođe, zbrinuto je više od 55.000 tona otpadnih ulja i oko 20.000 tona otpadnih vozila.

Egić je istakao da reciklažna industrija upošljava više od 15.000 ljudi, od čega oko 13.000 sakupljača, koji mahom pripadaju ranjivim kategorijama stanovništva.

„Sakupljanje otpada je težak posao, ali za nekoliko hiljada porodica jedini izvor prihoda. Zato verujem da će ulaganja u infrastrukturu i planirana unapređenja sistema sakupljanja otpada omogućiti bolje uslove za rad za naše sugrađane”, istakao je Egić.

Izvor: Udruženje reciklera Srbije

Država subvencioniše cenu struje kako bi privreda bila konkurentnija

Foto-ilustracija: Pixabay (Bru-nO)
Foto-ilustracija: Pixabay (markusspiske)

Cena struje za privredu neće poskupeti na 120 evra po megavat-satu, poručila je predsednica Vlade Ana Brnabić i podsetila da je cena struje za građane trenutno 70 evra, a za privredu 95, što je najniže u Evropi.

Predsednica Vlade ocenila je da je informacija da će struja poskupeti 120 evra po megavat-satu plasirana da bi destabilizovala Srbiju.

Ona je objasnila da cena struje na tržištu varira od 350 evra do preko 600 evra po megavat-satu, dodajući da država takvu cenu subvencioniše kako bi privreda bila konkurentnija.

Premijerka je navela i da trenutno imamo više od 150.000 tona mazuta, te da je poručeno još 30.000 tona kako bismo bili u potpunosti sigurni u to da će ga biti dovoljno.

Takođe, demantovala i informacije da u Beogradu ima mazuta u rezervi samo za još tri dana, dodavši da to može da se proveri kod nadležnih službi.

Prema njenim rečima u Srbiji je u ovoj godini zabeležena rekordno niska stopa nezaposlenosti od 8,9 odsto i da je naša zemlja privukla oko 2,7 milijardi evra direktnih stranih investicija.

Energetski portal

Od čega sve zavisi kakav ćemo vazduh udisati ove zime

Foto-ilustracija: Unsplash (Rodion Kutsaev)
Foto-ilustracija: Pixabay (JerzyGorecki)

Individualna ložišta i gust saobraćaj su najčešće pominjani proteklih godina kao krivci zbog kojih teško dišemo i zbog kojih aplikacije svetle crveno svake jeseni i zime. S obzirom na energetsku situaciju u svetu pred nama je još gori period. Toplane su spremne da rade na mazut, kojeg smo zarad ekologije pokušavali da se rešimo godinama. Ugalj je skuplji nego ikad, pa će se ložiti sve kako bismo se zagrejali. Kako ćemo onda disati?

Ivana Vilotijević je gostujući u Beogradskoj hronici potvrdila da je vazduh u Beogradu trenutno dobar, ali da i tokom zime dolazi do pogoršanja, jer su uzrok zagađenja individualna ložišta  i saobraćaj.

Meteorološki uslovi prioritetan faktor

Ističe da nikada ne sme da se zaboravi da su, kada je reč o kvalitetu vazduha, prioritetan faktor meteorološki uslovi – atmosferski pritisak, vlažnost, kao i samo strujanje vetra.

,,Tako da ne možemo reći kakav će biti vazduh tokom predstojeće zime, ne možemo reći kakvo će biti vreme, kako će i sami meteorološki uslovi da utiču na to. Nadamo se da će biti bolje nego što mislimo”, rekla je Vilotijevićeva.

Objasnila je da su meteorološki uslovmazui nešto što niko u ovom momentu ne može da sagleda, već samo može da se proceni uticaj individualnih ložišta i saobraćaja.

Napominje da je analiza urađena prošle godine u vreme požara na deponiji u Vinči i ove godine u avgustu.

,,Na osnovu akreditovanih metoda, analizom tih suspendovanih čestica dokazano je da nema razlike između prošlogodišnjeg i ovogodišnjeg stanja u kvalitetu vazduha. Tako da su meteorološki uslovi ti koji vam mogu pogoršati samo stanje kvaliteta vazduha, naravno i povećanje broja individualnih ložišta”, naglasila je ona.

Precizirala je da će praćenjem meteoroloških uslova moći da znaju kakav je kvalitet vazduha i da će o tome blagovremeno obaveštavati javnost.

Preporuke za građane

Takođe, navela je i da sajt beoeko.com za građane koji inače pripadaju rizičnim grupama ima preporuke kako da se ponašaju kada dolazi do zagađenja vazduha.

Foto-ilustracija: Pixabay (ArtisticOperations)

Osim toga, imaju i obavezu da sve direktore javnih ustanova obavežu da prate preporuke Gradskog zavoda za javno zdravlje.

Ukazala je i da je jedna od mera kako i pojedinci mogu da smanje zagađenje, da se čiste odžaci.

Kada je reč o koncentraciji saobraćaja ona će se, navela je, usmeravati prema postojećim planovima i od postojeće situacije.

,,Ne možemo sad da kažemo da ćemo zatvoriti neku ulicu ili smanjiti broj vozila, ako za to nema potrebe. Postoje egzaktni podaci i mi ćemo na osnovu njih donositi odluke”, objasnila je Vilotijevićeva.

Što se tiče najzagađenijih delova u Beogradu – Zemuna, Bežanije, Bulevara despota Stefana – kaže da tokom ove godine uočeno najveće zagađenje koje je postojalo zbog prizemnog ozona, kao i zbog meteoroloških uslova.

Dodala je i da ozon nikada nije prelazio granicu dozvoljenog i da inspekcija tek treba da otkrije uzroke tog zagađenja.

Izvor: RTS

Bezbednost naše države leži u energetskoj bezbednosti

Foto: Energetski portal
Foto: Energetski portal

Učesnica panel diskusije ,,Energetska tranzicija Srbije u svetlu novih izazova’’, Jovanka Atanacković državna sekretarka Ministarstva rudarstva i energetike, istakla je na samom početku panela da energetska tranzicija za Srbiju predstavlja energetsku bezbednost, ali da paralelno sa tim mora da se vodi računa o zaštiti životne sredine, zbog čega tranzicija pre svega mora da bude pravedna.

,,Energetka bezbednost je ekvivalent državnoj bezbednosti, što se danas i dokazalo kao istina i toga su svi svesni, čak i oni koji su bili skeptični’’, rekla je Atanacković.

Ona ističe da ulaganje u obnovljive izvore energije više nije pitanje, već neophodnost. Prema njenim rečima, termoelektrane u Srbiji su stare između 30 i 70 godina i njihov radni vek je prošao, a dodatan problem predstavlja i kvalitet uglja.

,,Imamo ukupno 8,4 gigavata instalisanih kapaciteta za proizvodnju električne energije, od čega 4,4 gigavata odlazi na termoelektrane. Zbog kvaliteta uglja mi dnevno gubimo 400 megavata tih instalisanih kapaciteta, odnosno preko jednog gigavata godišnje, što je isto kao da nemamo tih 4,4 gigavata termoelektrana. Poređenja radi, kao da dva najveća bloka TENT-a B1 i B2 ne postoje. Toliko je kvalitet uglja loš i toga treba da budemo svesni’’, rekla je Atanacković.

Sekretarka je rekla da termoelektrane moraju da ostanu u opticaju narednih decenija, ali sa postepenim gašenjem, a da bi to moglo da se sprovede, Srbija mora da ima jasan plan kako i čime da zameni termoelektrane. Važno je da na tome rade svi, kako Vlada i Ministarstva, tako i građani, rekla je državna sekretarka.

Foto-ilustracija: Pixabay (ustalij_pony)

,,Još uvek je aktuelna strategija energetike do 2025. godine, koja je takođe predvidela gašenje termoelektrana. Plan jeste da se do 2030. godine završi to što je planirano. Što se tiče termoelektrana u pitanju su Termoelektrana Kolubara A, zatim Morava, Kostolac A1 i A2 i TENT A1 i A2. Svi ovi blokovi bi trebalo od 2023. do 2028. da prestanu sa radom’’, rekla je Atanacković.

Nenad Jovanović savetnik za energetiku u kompaniji LDK Consultants, istakao je da  dekarbonizacija u Srbiji nije počela sada, već trend opadanja proizvodnje električne energije iz termoelektrana postoji još od 2012. godine kada je bila najveća proizvodnja.

,,Najveći pad je bio 2021. godine, gde su termoelektrane učestvovale sa samo 60 odsto proizvodnje električne energije’’, rekao je Jovanović.

Željko Marković stručnjak za energetiku, rekao je da osim ulaganja Elektroprivrede Srbije u izgradnju obnovljivih izvora energije, mora da postoji i privatna inicijativa, odnosno privatni kapital, ali da i kupci-potrošači treba da uzmu aktivniju ulogu. Važno je da se sva tri segmenta razvijaju.

Jovanka Atanacković rekla je da je cilj da minimum 40 odsto štetnih emisija CO2 smanjimo do 2030. u odnosu na 1990. godinu.

,,Želimo da oko 41 odsto ukupne bruto finalne potrošnje čine obovljivi izvori energije. Tu se ne govori samo o električnoj energiji, već i o toplotnoj kao i o saobraćaju, dakle sve ono što čini našu bruto finanlnu potrošnju. Uz sve to želimo da poboljšamo energetsku efikasnost nešto više od 25 odsto u finalnoj potrošnji’’, izjavila je Jovanka Atanacković.

Dodala je da je plan da se grade i nove reverzibilne hidroelektrane, i istakla da veruje da će prva faza Đerdapa 3 i Bistrica biti na sistemu do 2030. godine.

Foto-ilustracija : Pixabay

Kada je reč energetskoj krizi i planovima Srbije za predstojeću zimu, državna sekretarka podseća da Srbija ima sklopljen ugovor za nabavku gasa sa ruskim partnerima, koji će nam dati oko dve milijarde metara kubnih na godinu dana. Dodaje da nam je potrebno još oko milijardu metara kubnih u najudarnijem periodu zime, zbog čega će morati da se radi na obezbeđivanju dodatne količine gasa.

Atanacković kaže da je Srbija krenula u izgradnju još jednog gasovoda koji treba da se završi 2023. godine i da nam omogući diversifikaciju, odnosno mogućnost različitosti dobavljača, da bismo mogli da preko tog gasovoda dobijamo gas i od drugih dobavljača.

Ona ističe da je najvažnija mera za energetsku krizu, kada je u pitanju zimska sezona, ipak ili upravo štednja.

,,Ministarstvo rudarstva i energetike je dalo preporuke za uštedu i za privredu i za građane, kao i za državni i javni sektor. Tražili smo od lokalnih samouprava i javnih preduzeća da dostave svoje planove za uštedu. Oko 150 planova je stiglo’’, rekla je državna sekretarka.

Ona kaže da su građani stimulisani da štede, kroz popuste koje će dobiti na ručanima ukoliko budu štedeli. Ovim se naša država opredelila za jednu politiku koja je jako dobra, jer druge zemlje su krenule u kažnjavanje, zaključila je Atanacković.

Katarina Vuinac

“OIE SRBIJA 2022” – Zaštita životne sredine i integracije OIE

Foto: OIE Srbija
Foto: OIE Srbija

Druga konferencija posvećena zelenoj energiji, trenutnoj energetskoj krizi, izazovima i finansiranju “OIE Srbija 2022”, održana je 15. septembra u hotelu Metropol u Beogradu u organizaciji Udruženja Obnovljivi izvori energije Srbije, uz podršku Evropske banke za obnovu i razvoj (EBRD) i organizacije WindEurope.

O veoma važnom aspektu zaštite životne sredine prilikom planiranja i izgradnje OIE postrojenja, razgovarali su stručnjaci iz naše zemlje i inostranstva. Svi su bili saglasni u tome da je biodiverzitet veoma važna tema kada je reč o izgradnji OIE elektrana. Nikola Stojnić, iz Zavoda za zaštitu prirode, istakao je da se na teritoriji Vojvodine više traže dozvole za izgradnju vetroparkova nego solarnih elektrana. On je naglasio da se obavezno radi studija uticaja na slepe miševe i ptice koja traje 12 meseci.

Učesnici panela savetovali su i to da vetroparkove, osim u Vojvodini, treba graditi i na drugim lokacijama, poput nekvalitetnog zemljišta, starih rudnika i slično. Takođe su istakli da treba izbegavati gradnju blizu zaštićenih područja, uvek ih treba pomeriti koliko god je to moguće.

Učesnici panela,Toni Iles, iz kompanije Pepper Advisori Limited, Nilaj Ajgunej Berke, iz IFC-a, Ljuboslav Lenhart, predstavnik kompanije New Energy Solutions, gotovo jednoglasno su istakli da lokalnu zajednicu na pravi način treba obavestiti o izgradnji ovakvih projekata, a da je otvorena diskusija uvek najbolji način.

Integracija OIE u tržište električne energije

Panel kojim je moderirao Marijan Rančić, iz kompanije New Energy Solutions, izazvao je najviše pažnje na ovoj konferenciji.

Foto: OIE Srbija

Učesnici panela bili su Miloš Mladenović, iz SEEPEX-a, Marko Janković, predstavnik EMS-a, Ante Tojčić, iz Fractala, i Aleksandar Stefanović, iz Green Balancing Group. Oni su zajednički izrazili stav da niko nije mogao da predvidi trenutnu energetsku situaciju, kao ni cenu električne energije, koja je na svim tržištima veoma visoka. To posebno zabrinjava jer može da ugrozi rad elektroenergetskog sektora i rad samog tržišta.

“Mislim da na nivou EU neće doći do ograničenja cena električne energije, a ako do toga dođe, ne znam kako će to biti sprovedeno. Tada rušimo tržište jer više ne može da funkcioniše po svojim principima”, kaže Janković.

Učesnici su se osvrnuli i na mogućnost ograničavanja potrošnje u Evropi. Donesene su mere za štednju, ali nije jasno kako će one funkcionisati i kako će se to kontrolisati. 

Među učesnicima panela preovladavao je stav da uprkos tome što se nalazimo na neistraženom terenu u ovom trenutku, postoji prilika za napredak u energetskom sektoru većom primenom OIE. Glavni cilj je da Srbija bude energetski snažna zemlja, a tome bi trebalo da doprinese i uspostavljanje regionalne berze za istočnu i jugoistočnu Evropu koje se očekuje u ovoj godini.

Mladenović je spomenuo i srpski fjučers i da se trenutno ulažu veliki napori da sve teme koje su vezane za fjučers u napoj zemlji, da se sa Ministarstvom finansija sve raščisti i da se omogući njegovo funkcionisanje.

Kao i prošle godine, i za ovogodišnju konferenciju “OIE SRBIJA 2022” je vladalo veliko interesovanje kako domaće, tako i regionalne i evropske stručne javnosti.

Milica Radičević

S kao struja, stabilnost, sunce

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto: Ljubaznošću Ivana Kićanovića

Malo ko bi pomislio da ćemo se u 21. veku suočiti sa energetskom krizom čiji se kraj još uvek ne nazire, a koja je zadala muke čak i najrazvijenijim ekonomijama sveta. Jasno je da vremena za čekanje nema, industrije, domaćinstva i javna energetska preduzeća moraju što pre da se okrenu obnovljivim izvorima energije i osiguraju energetsku nezavisnost i stabilnost, a ujedno i opstanak u kriznim vremenima poput ovog. 

Svaki kilovat zelene energije, bilo da je reč o nekoliko solarnih panela na krovu kuće ili velikim solarnim farmama, vodi nas bliže cilju da do 2040. godine, udeo obnovljivih izvora energije u energetskom miksu Srbije bude 40 odsto. 

Domaća kompanija MT-KOMEX, koja uskoro slavi trideseti rođendan, uveliko daje svoj doprinos postizanju ciljeva energetske tranzicije pomažući građanima i kompanijama da zakorače u svet solarne energije, počnu sami da proizvode električnu energiju i značajno umanje račune za struju. 

Kompanija MT-KOMEX broji mnoge zadovoljne klijente na čijim se krovovima i imanjima nalaze solarni paneli renomiranih svetskih proizvođača. Spisak lokacija se svakodnevno proširuje, a mi ćemo pokušati da predstavimo kako ceo proces izgleda u praksi.

Izgradnja u dve faze za preko jednog megavata solarne energije

Uzećemo kao primer poslednju solarnu elektranu koju je kompletirao MT-KOMEX, a koja je građena u dve faze, prva kapaciteta 490 kW, a druga 600 kW. Izgradnji prve faze prethodila je pažljiva procena radijacije na horizontalnoj ravni koja je osigurala optimalne uslove za izgradnju elektrane, kao i temeljna analiza krova.

Novih 490 kW solarnog kapaciteta investitoru će omogućiti 596.700 kWh zelene električne energije godišnje. Povraćaj uloženih 330.000 evra očekuje se za šest i po godina, a održavanje solarne elektrane ovu kompaniju će koštati samo 500 evra na godišnjem nivou. I to nije sve, korist od pomenute investicije neće imati samo klijent kompanije MT-KOMEX, već i čitavo društvo, budući da će uštede CO2 iznositi 477.360 kg godišnje. 

Inženjer u kompaniji MT-KOMEX, Ivan Kićanović nam je objasnio da svako gradilište donosi nove izazove kojima je potrebno posvetiti pažnju, ali da uigran tim sve prepreke rešava u najkraćem mogućem roku i sa najboljim rezultatima. 

„U ovom konkretnom slučaju, dobro uređene krovne površine bile su olakšavajuća okolnost za montažu samih fotonaponskih panela, dok je nešto duži DC i AC razvod izveden bez većih problema. Elektrana je izgrađena i puštena u rad pre predviđenog roka, tako da sa sigurnošću možemo da kažemo da smo ispunili očekivanja klijenta”, kaže Kićanović. 

Druga faza jačeg kapaciteta izgrađena je u sklopu iste elektrane, ali na objektu koji je neznatno udaljen od objekta na kome je izgrađena prva faza. U dodatnih 600 kW solarne elektrane uloženo je 454.223  evra, a očekivana godišnja proizvodnja iznosiće 751.093 kWh. Troškovi održavanja i ovde su 500 evra godišnje, dok se povratak investicije očekuje za oko šest godina. Druga faza solarne elektrane donosi benefite u vidu godišnje uštede CO2 u iznosu od 600.639 kg.

Oprema je važna

Kompanija MT-KOMEX vodi računa da pažljivo odabere solarne panele i svu prateću opremu solarne elektrane kako bi maksimalno iskoristila solarni potencijal na datom objektu. Svaka elektrana je individualan primer, a u konkretnom slučaju koji je pomenut, inženjeri kompanije MT-KOMEX odlučili su se za 1.458 monokristalnih solarnih panela marke Canadian Solar Half-Cells 370W za prvu fazu i 1.632 monokristalnih solarnih panela marke Luxor Solar LX410M/182-108+(410W) za drugu fazu. 

Foto-ilustracija: Pixabay

Za obe faze iskorišćeni su Fronius invertori, razvodni AC ormani, sistem za monitoring i „Smart meter” pametni merači kao neizostav na dodatna oprema koja ovu solarnu elektranu čini maksimalno efikasnom. Kada je svakom detalju solarne elektrane posvećena maksimalna pažnja, rezultat ne može da izostane: „Prema rečima klijenta, a i prema monitoring sistemu koji pokazuje da elektrana odlično proizvodi električnu energiju, možemo ponosno da potvrdimo da je klijent zadovoljan. Osim toga, već nas je preporučio novim klijentima”, kaže Kićanović. 

On dodaje da će se cifri od preko 80 solarnih elektrana koje je izgradio MT-KOMEX uskoro pridružiti još jedna u Novom Sadu. Elektrana, snage 1.140 kWp, se nalazi u završnoj fazi izgradnje, a kada bude puštena u rad, svojom proizvodnjom će doprineti štednji od ukupno 1.020 tona CO2 , objašnjava naš sagovornik. 

Čvrsto verujući u osunčanu budućnost, MT-KOMEX nastavlja da vredno gradi solarne elektrane, a time i budućnost koja ne poznaje zagađenje vazduha i nestašice struje. Preko 100 zadovoljnih klijenata i više od 16 MW instalisanih kapaciteta solarnih elektrana govore sami za sebe, a ovo je, kako se čini, za stručni tim MT-KOMEX-a tek početak.

Priredila: Milena Maglovski

Tekst u celosti možete pročitati u Magazinu Energetskog portala OBNOVLJIVI IZVORI ENERGIJE.

Prognoza zageđenosti vazduha na sajtu Grada Beograda

Foto-Ilustracija: Pixabay (Djordjeuuu)
Foto-ilustracija: Unsplash (Davies Designs Studio)

Na naslovnoj stranici sajta Grada Beograda, od danas, građanima je dostupna informacija o prognozi zagađenosti vazduha za naredna četiri dana, najavljeno je iz Sekretarijata za zaštitu životne sredine.

Građani će, sem stanja kvaliteta vazduha na satnom nivou, moći da vide i prognozu zagađenja na teritoriji celog grada, s prikazom vrednosti indeksa kvaliteta vazduha, kao i glavnim polutantom u izmerenim vrednostima.

U periodima povećanog zagađenja, Sekretarijat za zaštitu životne sredine poziva građane da prate preporuke Gradskog zavoda za javno zdravlje Beograd.

Izvor: Grad Beograd

Neće biti restrikcija ni poskupljenja struje

Foto: Bulb photo created by dashu83 - www.freepik.com
Foto-ilustracija: Unsplash (Fre Sonneveld)

“Neće biti restrikcija električne energije niti novih poskupljenja, ni za domaćinstva ni za privredu”, rekla je Zorana Mihajlović, ministarka rudarstva i energetike.

Mihajlović je u Kragujevcu, nakon potpisivanja Memoranduma o razumevanju u okviru projekta “Obnovljivi izvori energije okruga u Srbiji – faza 1”, istakla da je, sve što je Vlada do sada uradila, a posebno od početka ove godine, dovoljna osnova da možemo da imamo dovoljno električne energije.

“Pokušavamo merama štednje da smanjimo potrošnju da ne bismo toliki novac davali na uvoz električne energije. Uvozili smo od četiri do 11 odsto letos, dok ovih dana, zahvaljujući jačem vetru, uspevamo da proizvedemo od četiri do sedam odsto naše potrošnje”, kaže Mihajlović.

Prema njenim rečima, moramo štedeti, ne da bismo izbegli restrikcije, već da bismo manje novca dali za uvoz energije.

“Mi već sada imamo cene električne energije za domaćinstva i za privredu koje su mnogo niže nego što su u Evropi, ali takvo je stanje, u krizi smo i naša jedina briga jeste da obezbedimo dovoljne količine energije. Obezbedili smo dovoljno mazuta, nafte i naftnih derivata, imamo dovoljne količine gasa, u oba skladištu taj gas nesmetano ide Balkanskim tokom, a što se tiče električne energije većinski deo se proizvodi ovde a ono što ne može, to se uvozi”, objasnila je ministarka, navodi se u saopštenju.

Modernizacija toplana za efikasnije grejanje i kvalitetniji vazduh

Foto-ilustracija: Pixabay

Memorandum “Obnovljivi izvori energije okruga u Srbiji“, potpisala je Zorana Mihajlović sa Evropskom bankom za obnovu i razvoj, Švajcarskim državnim sekretarijatom za ekonomska pitanja i 11 gradova i opština koji učestvuju u izradi projekta.

Memorandumi su potpisani u prisustvu predstavnika Delegacije EU u Srbiji, a projektom, čija je ukupna vrednost 40,5 miliona evra, obuhvaćeni su Bečej, Bogatić, Vrbas, Vršac, Kragujevac, Kraljevo, Kruševac, Niš, Novi Pazar, Pančevo i Paraćin.

“Zahvaljujući većem korišćenju OIE u proizvodnji toplotne energije, građani pomenutih lokalnih samouprava dobiti kvalitetnije grejanje i zdraviju životnu sredinu, a lokalne samouprave stabilniji sistem daljinskog grejanja”, ističe ministarka.

Prema njenim rečima, podaci kažu da se danas iz OIE proizvede 37 GWh toplotne energije, a realizacijom planiranih projekata u 11 lokalnih samouprava, iz OIE ćemo proizvoditi 197 GWh toplotne energije, odnosno 3,5 puta više.

Takođe, kako je dodala, ovi projekti će rezultirati i smanjenjem emisije CO2 za približno 25.000 tona godišnje.

Energetski portal

Atanacković: Prozjumeri su jedna od najvažnijih karika u štednji električne energije

Foto-ilustracija: Pixabay (Colmkay)
Foto-ilustracija: Unsplash (Bill-Mead)

U okviru panel diskusije ,,Energetska tranzicija Srbije u svetlu novih izazova’’, Jovanka Atanacković državna sekretarka Ministarstva rudarstva i energetike, govorila je o važnosti kupaca-proizvođača električne energije iz obnovljivih izvora.

Prema njenim rečima prozjumeri su jedna od najvažnijih karika u štednji električne energije, zbog čega je važno da se cela država uključi u osmišljavanje načina za unapređenje ovih projekata.

Državna sekretarka je istakla da je građanima koji žele da postanu prozjumeri znatno olakšan taj proces, ali da su potrebne dodatne stimulacije, zato što će se povećanjem proizvodnje električne energije na ovaj način manje povlačiti električna energija iz mreže, čime će se smanjiti pritisak na Elektroprivredu Srbije.

Prema zvaničnim podacima, kako navodi Jovanka Atanacković, od prvih solarnih panela koji su se pre petnaestak godina pojavili na krovovima kuća u Srbiji do 2022. godine razvijeno je samo oko 11 megavata solarnih panela, dok je od početka 2022. godine do sada dobijeno 3,9 megavata, a čak 37 megavata u ovom trenutku čeka na priključenje. Na osnovu ovih podataka, do kraja godine Srbija može da ima preko 40 megavata nove električne energije iz obnovljivih izvora energije na mreži, što je u poređenju sa oko 11 megavata, koliko je dobijeno u prethodnih petnaestak godina, značajan porast.

Iako je broj kupaca-proizvođača porastao, državna sekretarka se osvrnula na problem u vezi sa računima i obračunom PDV-a, akciza i drugih naknada, zbog čega su prozjumeri nezadovoljni.

Prema njenim rečima, Ministarstvo rudarstva i energetike je predložilo Uredbu prema kojoj bi se PDV, akcize i druge naknade obračunavale samo na razliku u količini proizvedene i preuzete električne energije od strane kupca-proizvođača. Navodi da je tu uredbu Vlada usvojila, a da su od Ministarstva finansija dobili pozitivno mišljenje, zbog čega dalje nisu ni proveravali poreske zakone, koji su u nadležnosti Ministarstva finansija. Ipak, kako kaže, nakon toga EPS je zatražio mišljenje Ministarstva finansija i dobilo informaciju da je Uredba u suprotnosti sa Zakonom o PDV-u, zbog čega se PDV, akcize i druge naknade obračunavaju na ukupno preuzetu električnu energiju kupca-proizvođača od snabdevača.

Jovanka Atanacković kaže da će Ministarstvo rudarstva i energetike nastaviti da Ministarstvu finansija predočava zbog čega je važno da se kupci-proizvođači stimulišu. Napomenula je da je njihovo Ministarstvo izračunalo da električna energija koju proizvedu prozjumeri 75 puta više vredi za državu, nego da država uvozi električnu energiju, s obzirom na njenu cenu na tržištu koja se kreće u proseku od oko 500 evra, a ide i do 1.000 evra. Prema njihovoj proceni, čak i ako se prozjumerima ne bi naplaćivao PDV uopšte, država bi od prozjumera imala veliku korist.

Katarina Vuinac

Lepša budućnost za sve

Foto: Promo
Foto: Promo

Na koji način naučna istraživanja doprinose svestranom, ravnomernom i održivom razvoju planete? Kakav je značaj osnovnih nauka u rešavanju univerzalnih problema ishrane, zdravlja, obrazovanja, energije i klime?

Odgovore na ova i brojna druga pitanja dali su renomirani svetski naučnici koji su se tokom četvrte Svetske konferencije o osnovnim naukama i održivom razvoju okupili u Beogradu. Konferencija se na predlog Svetske Akademije nauka i umetnosti održava u našoj prestonici, a u sklopu Međunarodne godine osnovnih nauka za održivi razvoj, koja se tokom čitave 2022. godine obeležava širom sveta. Da u odgovaranju na izazove sa kojima se svet danas suočava deo rešenja može i treba da bude biznis sektor, pokazuje primer kompanije L’Oreal, koja je na poziv organizatora uzela učešće na konferenciji.

Mlade naučnice iz Srbije na međunarodnoj sceni

U zvaničnom delu konferencijskog programa, devet mladih naučnica iz Srbije, stipendistkinja nacionalnog programa L’Oreal – UNESCO “Za žene u nauci (L’Oreal – UNESCO For Women in Science) predstavilo je svoja naučna istraživanja za koja su nagrađene ovom prestižnom stipendijom.

Njihovi radovi donose uvide u to kako veštačka inteligencija može da doprinese medicinskoj dijagnostici, kako da prirodni proizvodi postanu alternativa za dostupne lekove, kako će izgledati baterije buduće generacije, šta donose najnovija istraživanja iz oblasti populacione genetike, dijagnostike i lečenja brojnih invazivnih oboljenja, itd.

Od 2010. godine L’Oreal Balkan, Nacionalna komisija za saradnju sa UNESCO-m i Ministarstvo prosvete, nauke i tehnološkog razvoja u Srbiji nagrađuje izvanredne žene istraživače koje svojom posvećenošću, dostignućima i vizijom doprinose napretku nauke i društva. Nacionalne stipendije “Za žene u nauci” predstavljaju vid podrške njihovom daljem profesionalnom usavršavanju i podsticaj da nastave da se bave naukom u Srbiji.

U Srbiji je, u okviru ove inicijative tokom prethodnih dvanaest godina, učestvovalo više od 600 mladih naučnika, a najboljima su do sada dodeljene 32 stipendije, u ukupnom iznosz od gotovo 20 miliona dinara.

L’Oreal fot the Future – primer transformacije biznisa u skladu sa poštovanjem koncepta “granica rasta”

Foto: Željko Kovačević

Na marginama konferencije, u okviru izložbe posvećene ciljevima i rezultatom koje kompanija L’Oreal sprovodi u okviru svoje politike održivosti, predstavljen je globalni program L’Oreal for the Future (L’Oreal za budućnost) ustanovljen 2020. godine, u okviru kojeg je kompanija definisala strateške ciljeve do 2030. godine. Ovi ciljevi predstavljaju radikalniju transformaciju i pogled na to kakva bi vizija, svrha i odgovornost kompanije trebalo da bude, da se suoče sa izazovima sa kojima se svet suočava.

Transformacija koju kompanija globalno sprovodi primer je na koji način biznis treba da poštuje koncept “granica rasta” zasnovan na nauci i naučnim istraživanjima.

Među jasnim ciljevima na koje se L’Oreal obavezao su:

1. Transformacija sopstvenih aktivnosti kako bi se poštovale granice planete kroz ograničavanje uticaja na klimu, vodu, biodiverzitet i prirodne resurse.

2. Osnaživanje poslovnog ekosistema pomažući mu da pređe u održiviji svet.

3. Doprinos rešavanju svetskih izazova podržavanjem hitnih društvenih i ekoloških potreba.

Konkretno, reč je o sledećim ciljevi:

– Do 2025. godine, sve L’Oreal lokacije će postići neutralnost ugljen-dioksida poboljšanjem energetske efikasnoti i korišćenjem 100 odsto obnovljive energije

– Do 2030. godine kompanija će sprovesti inovacije kako bi potrošačima omogućila da smanje emisije CO2 koje nastaju upotrebom proizvoda za 25 odsto u poređenju sa 2016. u proseku i po gotovom proizvodu.

– Do 2030. godine, 100 odsto vode koja se koristi u industrijskim procesima biće reciklirano i ponovo korišćeno u “petlji”

– Do 2030. godine 100 odsto sastojaka na biološkoj bazi za formule i materijale za pakovanje biće praćeno i dolaziće iz održivih izvora. Nijedan od njih neće biti povezan sa krčenjem šuma.

– Do 2030. godine 95 odsto sastojaka u formuli biće na biološkoj bazi, dobijeni iz minerala kojima planeta obiluje ili iz cirkularnih ekonomskih procesa.

– Do 2030. 100 odsto plastike koja se koristi u našoj ambalaži biće ili iz recikliranih ili biloških izvora.

– Do 2030. godine 100 otpada generisanog na poslovnim lokacijama kompanije biće reciklirano ili ponovno upotrebljeno.

– Do 2030. tri miliona ljudi će imati koristi od programa društvenog angažovanja brendova iz L’Oreal portofolija.

– Do 2030. još 100.000 ljudi iz ugroženih zajednica dobiće pristup zaposlenju.

– Do 2030. godine kompanija će uložiti 50 miliona evra za podršku visoko ugroženim ženama.

Izvor: L’Oreal

Mirović: Vojvodina će biti podrška svima u okruženju kada je reč o proizvodnji hrane

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto-ilustracija: Pixabay

Vojvodina će u godinama pred nama odigrati svoju ulogu predvodnika u proizvodnji hrane, što će značiti garant i podršku i svim državama u okruženju, izjavio je predsednik Pokrajinske vlade Igor Mirović danas u Bijeljini na otvaranju jubilarnog 20. Međunarodnog sajma poljoprivrede, lova, ribolova i ekologije “Interagro 2022”.

,,Vojvodina kao najsnažnija poljoprivredna oblast, kao pokrajina koja daje, i po obimu i po kvalitetu, najveći broj najznačajnijih poljoprivrednih proizvoda, nastaviće sa svojim proizvođačima, gazdinstivma i naučnim razvojnim institutima da pruža podršku Republici Srpskoj i svim drugim državama u regionu. Bili smo, i bićemo uvek, partneri Republici Srpskoj’’, rekao je Mirović.

Među pokroviteljima sajma “Interagro 2022” jeste i Privredna komora Vojvodine kao važan činilac privrednog razvoja Pokrajine. U organizaciji Privredne komore Vojvodine, na sajmu u Bijeljini učestvuju i Poljoprivredni fakultet Univerziteta u Novom Sadu, Turistička organizacija Vojvodine, kompanije i udruženja iz Vojvodine.

,,Činjenica da na ovom sajmu učestvuju izlagači iz deset zemalja pokazuje da je on izašao iz regionalnih okvira i ponosni smo što je postao međunarodni. Republika Srpska želi da se ekonomski poveže sa svima u regionu, ali najviše je upućena i oslonjena na Srbiju, što je prirodno’’, izjavila je predsednica Republike Srpske Željka Cvijanović.

,,Iako je vreme pred nama teško, želim da kažem da je Srbija uvek tu i da u njoj ima dovoljno hrane za sve’’, poručio je ministar poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Srbije Branislav Nedimović, prenosi sajt Vlade Vojvodine.

Izvor: eKapija

Nabavke javne rasvete, izgradnje puteva i vozila moraju da ispunjavaju ekološke standarde

Foto: Ministarstvo građеvinarstva, saobraćaja i infrastrukturе
Foto-ilustracija: Unsplash (Nick Brunner)

Od ove godine, zahvaljujući novoj funkcionalnosti Portala javnih nabavki, Kancelarija za javne nabavke počela je da prati primenu zelenih kriterijuma u postupcima, pa je tako u 2021. zabeleženo 650 zelenih nabavki.

Iako podatak govori da je primena ekoloških aspekata tek u začetku, ovo je još uvek jako mali broj postupka, uzimajući u obzir da je u 2021. zaključeno ukupno 182.998 ugovora. Kako bi se podstakla njihova veća primena, neophodno je odrediti oblasti u kojima bi postavljanje ekoloških kriterijuma bilo obavezno, smatra NALED.

Prema dostupnim podacima iz Izveštaja o javnim nabavkama za 2021. godinu, najčešći predmeti nabavki u kojima su korišćeni ekološki aspekti su bila vozila, kancelarijski i laboratorijski materijali, računarska oprema, rasveta, građevinski materijal, usluge čišćenja i hemijska sredstva.

Uvođenje obavezne primene zelenih kriterijuma bilo bi korisno u oblastima u kojima postoji veliki uticaj na životnu sredinu, kao što su izgradnja javne infrastrukture, upravljanje otpadom, energetika, komunalne usluge poput grejanja i vodovoda i sl.

U Analizi stanja zelenih javnih nabavki, koju je izradio NALED, u okviru projekta „Efektivne javne nabavke u službi ekonomskog razvoja“, koji podržava Švedska agencija za međunarodnu saradnju (Sida), kao najvažniji naručioci prepoznati su Elektroprivreda Srbije, Elektromreža Srbije, Ministarstvo zaštite životne sredine i Agencija za zaštitu životne sredine. Izvršen je uvid u 200 postupaka navedenih naručilaca koje su sprovedene tokom 2020, a analiza je pokazala da nijedna od ovih nabavki nije bila „zelena“.

„Ovakav podatak pokazuje da je neophodno preduzeti dodatne mere kako bi se zelene nabavke omasovile, jer trenutno naš Zakon propisuje samo mogućnost naručiocima da koriste druge kriterijume osim cene. Slovenija je to rešila tako što je odredila predmete u kojima je obavezna primena ekoloških kriterijuma. Ovo je rezultiralo da uprkos dominantom učešću cene kao odlučujućeg faktora, zelene nabavke steknu značajan udeo u ukupnom broju dodeljenih ugovora. Prema poslednjim dostupnim podacima za 2020, u Sloveniji je dodeljen 4.361 ugovor za zelene javne nabavke, što je 25,85 odsto od ukupnog broja (16.872), a njihova vrednost iznosila je 752 miliona evra“, kaže koordinator za regulatornu reformu u NALED-u Nikola Komšić.

Pošto je Srbija slična Sloveniji po broju tendera na kojima cena bude odlučujući kriterijum za izbor ponude, preporuka je da se i kod nas propišu obaveze naručiocima da sprovedu zelene javne nabavke za određene kategorije, kao jedini način da se one koriste kao instrument za zaštitu životne sredine.

U okviru Analize stanja zelenih javnih nabavki, fazni pristup preporučen je kao najbolji način za uvođenje zelenih javnih nabavki, tj. da se postepeno povećava broj oblasti u kojima je obavezna primena zelenih kriterijuma, uz istovremeno organizovanje obuka za primenu drugih kriterijuma osim cene.

Foto-ilustracija: Pixabay

Kao prvi korak, NALED će u okviru Programa za razvoj cirkularne ekonomije, u saradnji sa Ministarstvom za zaštitu životne sredine izraditi Vodiče za primenu zelenih kriterijuma za pet predmeta nabavki – javna rasveta, asfaltiranje puteva, izgradnja i rekonstrukcija poslovnih zgrada, nabavka vozila i nabavka kancelarijskog materijala.

Kada je u pitanju primena zelenih kriterijuma u zemljama Evropske unije, ističe se Holandija, koja je još 2010. postavila cilj da javne nabavke moraju biti 100 odsto održive. Od 2015. uvedene su obavezne eko nabavke za 45 grupa proizvoda. Takođe, u Holandiji se godinama sprovode javne nabavke inovacija kako bi se razvili inovativni proizvodi, usluge ili radovi koji doprinose realizaciji održivog razvoja.

Primera radi, u Holandiji je sprovedena nabavka asfaltiranja puta primenom novog inovativnog materijala koji smanjuje zagrevanje asfalta. Tu je i primer primene partnerstva za inovacije gde je ponuđač imao obavezu da sarađuje sa startapom, kako bi razvili inovativne tehnologije za izgradnju zelenih, održivih osnovnih škola.

Izvor: Biznis.rs

Evropska unija baca više hrane nego što uvozi

Foto-ilustracija: Unsplash (Elevate)
Foto-ilustracija: Freepik

Pored toga što bacanje hrane predstavlja veliki društveni problem, organska materija koja završi na deponijama emituje velike količine gasova staklene bašte i stoga bačena hrana predstavlja i značajan ekološki problem.

Iako bismo pomislili da je rešavanje ovog problema u samom vrhu prioriteta Evropske unije, novi izveštaj ukazuje na alarmantan podatak – EU baca više hrane nego što uvozi!

Naime, u izveštaju koji je objavio evropski projekat FEEdBACk, čiji je cilj promovisanje, stimulisanje i sprovođenje mera energetske efikasnosti, stoji da je EU u 2021. godini uvezla 138 miliona tona poljoprivrednih proizvoda, a bacila čak 153,5 miliona tona hrane.

Pre sedam godina Evropska komisija je potpisala Cilj održivog razvoja (SDG) kako bi prepolovila otpad od hrane do 2030. godine, ali EU nije ni blizu ostvarenja ovog cilja, upozorava izveštaj.

Evropski parlament je pozvao zemlje Evropske unije da odrede ciljeve za smanjenje bacanja hrane u 2012. godini, a 2017. godine da smanjenje bacanja hrane “od polja do stola” za 50 odsto postane pravno obavezujuće.

U 2018. godini, Evropska komisija usvojila je izmenjenu direktivu za otpad koja obavezuje države članice EU da počnu da mere i prijavljuju svoj otpad od hrane od 2020. godine pa nadalje.

Komisija trenutno razvija predloge za pravno obavezujuće ciljeve namenjene državama članicama koji treba da definišu njihove ambicije (za koliko procenata je neophodno da smanje bacanje hrane do 2030. hodine), kao i njihov obim (da li će se pratiti bacanje hrane samo na nivou potrošača ili “od polja do stola”) i sl, stoji u izveštaju.

FEEdBACk apeluje da bi Evropska komisija kao pravno obavezujući cilj trebalo da postavi smanjenje bacanja hrane “od polja do stola” za 50 odsto do 2030. godine.

Milena Maglovski

Srpski krovovi mogu da obezbede energiju za šest miliona domaćinstava

Foto: Eaton
Foto-ilustracija: Pixabay (Colmkay)

Očigledan je napredak u korišćenju obnovljivih izvora energije, piše u najnovijem izveštaju Ekonomske komisije Ujedinjenih nacija za Evropu.

Od 17 država regiona, Srbija deli četvrto mesto sa Gruzijom, a povećanje kapaciteta obnovljivih izvora pokazuje veliki pad u odnosu na prve tri zemlje. Prema Nacrtu integrisanog energetskog i klimatskog plana koji će početkom oktobra biti na javnoj raspravi, Srbija bi trebalo da do 2030. godine iz obnovljivih izvora dobija 40 odsto energije.

Više od dve trećine ukupno proizvedene električne energije u Srbiji je iz goriva koji zagađuje životnu sredinu i zagreva planetu. Nakon što je krajem prošle decenije izgrađeno devet vetroparkova, nema znatnijeg pomaka ka čistoj energiji. To nas je usporilo na putu rešavanja klimatske krize i doprinosa Srbije Pariskom sporazumu.

“Od 2019. godine dolazi do stagnacije u proširivanju kapaciteta za korišćenje energije vetra i drugih obnovljivih izvora. U susret COP27 jasna je poruka investitiroma i zemljama u regionu da moraju da se povećaju kapaciteti za korišćenje obnovljivih izvora energije i napori za usvajanje i primenu politika iz ove oblasti”, navodi Goran Vreljanski iz Svetske organizacije za zaštitu prirode.

Srbija ima više solarnog potencijala nego Namačka, Poljska, Češka, ali te zemlje proizvode mnogo više energije od sunca od nas, i u tome vide računicu.

“Trenutno kako merimo električnu energiju nije samo procenat proizvedene energije iz obnovljivih izvora već je i takozvano ‘deklapovanje’. To je situacija kada u zemlji iz godine u godinu raste BDP, a pri tome emitujete sve manje i manje ugljen-dioksida, odnosno imate sve manje zagađenje. To se ne dešava samo u najrazvijenijim zemljama, već i u srednje razvijenim, čije su ekonomije slične našoj. Treba da očekujemo da se tako nešto i ovde desi, ali za to su potrebni konkretni planovi”, kaže Vladimir Đurđević, profesor na Fizičkom fakultetu u Beogradu.

Ostatak teksta pročitajte OVDE.

Izvor: RTS