Home Blog Page 371

Preporučila bih devojkama da posao traže u OIE kompanijama

Foto: OIE Srbija
Foto: OIE Srbija

Energetski portal, kao medij koji želi da doprinese rodnoj ravnopravnosti i inkluzivnosti žena u sektor zelene energije, odlučio je da podrži kampanju promocije uspešnih žena koje sprovodi Udruženje Obnovljivi izvori energije Srbije uz podršku Ambasade Kanade u Srbiji. U narednom periodu objavljivaćemo intervjue koje Udruženje OIE SRBIJA realizuje u okviru projekta „Put do većeg učešća žena u sektoru OIE“ sa ciljem da podstakne mlade devojke i žene da se obrazuju i karijernu šansu potraže u sektoru OIE.

Nikolina Gengo radi kao inženjer u kompaniji New Energy Solutions gde se zaposlila odmah nakon studija Čistih energetskih tehnologija na Fakultetu tehničkih nauka u Novom Sadu. Ona objašnjava da je ovaj smer baziran na obnovljivim izvorima energije, kao i na savremenim energetskim tehnologijama, zbog čega je odlična podloga za sve koji bi da traže posao u sektoru OIE. Da li se tokom studija i kasnije zapošljavanja susretala sa predrasudama i šta bi poručila devojkama koje su na početku svog obrazovnog i karijernog puta, saznajte u nastavku intervjua.

Prva profesionalna orijentacija vodila Vas je ka farmaciji koju ste pohađali kao srednjoškolka, ali ste odlučili da studirate Čiste energetske tehnologije na Fakultetu tehničkih nauka u Novom Sadu. Kako je došlo do tog preokreta i interesovanja?

Nikolina Gengo: Kao tinejdžerka, nakon osnovne škole nisam bila sigurna kojim konkretno putem želim da idem što se tiče obrazovanja. Jedino u šta sam bila sigurna u to vreme je da želim da se bavim odbojkom i da to bude put kojim ću da idem. Farmacija se činila kao ispravan izbor i kao nešto čime bih se mogla baviti u životu, uporedo sa sportskom karijerom. Te četiri godine srednje škole su bile jako interesantne zahvaljujući praksi koju sam obavljala, a i medicina sama po sebi je jako zanimljiva, ali i teška. Međutim, koliko god se pravljenje farmaceutskih preparata i raznih lekova činilo interesantnim, želja da upišem tehnički fakultet i promenim interesovanje je bila veća. S obzirom na okolnosti koje su dovele do toga da prekinem sa sportskom karijerom, FTN je bio najbolji mogući izbor. Sada sa ove tačke gledište nakon završenog fakulteta, smer Čiste energetske tehnologije je bio odlična podloga za posao kojim se danas bavim s obzirom da je koncipiran kao interdisciplinaran studijski program koga prvenstveno čine naučne oblasti mašinsko inženjerstvo i zaštita životne sredine, kao i elektrotehničko inženjerstvo.

Foto: OIE Srbija

Zašto se opredelili za smer Čiste energetske tehnologije? Koji predmeti su na tom smeru zastupljeni i koliko se nauči o OIE?

Nikolina Gengo: FTN pruža veliki izbor smerova iz raznih naučnih disciplina. Čiste energetske tehnologije (ČET) su bile relativno nov studijski program, a kako je pružao širok spektar naučnih oblasti, nije bilo teško opredeliti se i prihvatiti novi izazov što se tiče obrazovanja. Od stručnih, neki od zastupljenih predmeta na ČET-u su: Energetska efikasnost, Obnovljivi izvori energije, Čisti izvori električne energije, Monitoring životne sredine, Tehnologije energetskog iskorišćenja otpada, Projektovanje i planiranje u zaštiti životne sredine, kao i mnogi drugi. S moje tačke gledište smer je baziran na OIE, kao i na savremenim energetskim tehnologijama, tako da tokom studiranja najviše pažnje se zapravo i pridavalo samim OIE.

ROČITAJTE JOŠ:

Odmah po diplomiranju zaposlili ste u NES-u? Kakva su iskustva? Koja znanja sa fakulteta primenjujete, a šta ste novo naučili?

Nikolina Gengo: Kako sam nakon studiranja želela da radim u kompaniji koja se bavi prvenstveno razvojem i planiranjem vetroelektrana, imala sam tu sreću da to bude upravo NES. Tim sa kojim radim, kao i svi stručnjaci od kojih imam priliku da učim, doprineli su tome da imam najbolje moguće iskustvo kao mladi inženjer. Studijski program koji sam pohađala je bio odlična baza za ovo čime se danas bavim, a posao u NES-u je prilika za moj dalji razvoj i napredak, kako u sektoru inženjeringa, tako i u delu zaštite životne sredine.

Foto: OIE Srbija

Da li ste tokom studiranja ili rada bilo kada osetili diskriminaciju na bazi polne pripadnosti?

Nikolina Gengo: Na moju sreću ni tokom studija ni tokom rada nisam imala priliku da na sebi direktno osetim diskriminaciju na bazi polne pripadnosti, ali svesna sam da se i to povremeno dešava.Trudim se da takve stvari ne utiču na mene i da na svet oko sebe uvek gledam ravnopravno, jer mislim da diskriminacija bilo koje osnove ne bi smela da se dešava u današnje vreme.

Da li biste pozvali mlade devojke da upisu FTN, kao i da za poslodavce biraju OIE kompanije?

Nikolina Gengo: Svakako da moja preporuka jeste da mlade devojke upišu FTN, a ukoliko žele da se bave OIE, smer ČET je pravi izbor. S obzirom da i dalje pratim aktivnosti koje se dešavaju na tom smeru, kako inoviranje raznih predmeta, tako i uvrštavanje raznih praksi i obilazaka terena poput solarnih elektrana ili biogasnih postrojenja, mislim da smer može da napreduje još više, a kako je i potražnja za mladim inženjerima iz oblasti OIE sve veća, taj smer može i da postane jedan od traženijih smerova na FTN-u.

Kako se firma u kojoj trenutno radim bavi OIE, a s obzirom na to i da sam ove godine imala priliku i da prisustvujem konferenciji OIE Srbija 2022 i da se upoznam sa mnogim kompanijama kao i dešavanjima iz te oblasti, pozvala bih mlade inženjere, a prvenstveno devojke da biraju OIE kompanije.

Izvor: OIE Srbija

Projekat ,,Više pčela za Berlin – Berlin cveta’’

Foto-ilustracija: Unsplash (Sandy Millar)
Foto-ilustracija: Pixabay

Projekat ,,Više pčela za Berlin – Berlin cveta’’, pokrenut je u Nemačkoj 2018. godine sa ciljem da grad učini prihvatljivijim za oprašivače.

Promenom pejzaža grada i zagađenjem životne sredine, divlje pčele kao važni oprašivači kultivisanih i divljih biljaka značajno su ugrožene. Procenjuje se da je gotovo polovina ovih vrsta u Nemačkoj ugrožena ili je već izumrla.

Kako bi im se omogućili bolji uslovi za život, preduzimaju se mere koje obuhvataju sadnju cvetnih livada na različitim površinama, promovišu samonikle višegodišnje biljke i stvaraju staništa za gnežđenje.

Građanima Berlina dostupne su informativne table na kojima se nalaze potrebni podaci o projektu.

U planu je da u svih 12 okruga bude stvoreno više od 50 cvetnih površina, navodi se na sajtu Odeljenja berlinske senatorske uprave za životnu sredinu, mobilnost, zaštitu potrošača i klimu.

Pročitajte još:

Pored ovih praktičnih mera, projekat je usmeren na informisanje i odnose sa javnošću. Događaji, brošure i internet pružaju informacije o tome kako građani ili udruženja mogu da doprinesu zaštiti divljih pčela u sopstvenoj bašti ili na drugim mestima.

U realizaciji projekta sarađuje se sa ekološkim organizacijama i drugim inicijativama kako bi se stvorila sinergija između brojnih aktivnosti koje se već odvijaju u Berlinu, a koje su u vezi sa očuvanjem prirode i biodiverziteta.

Energetski portal

Zahlađenje loše utiče na voće i useve, neophodan sneg za zaštitu od smrzavanja

Foto-ilustracija: Pixabay (flockine)
Foto-ilustracija: Pixabay (lumix2004)

Visoke temperature u decembru i prvim danima januara loše utiču na pšenicu i druge ozime useve jer podstiču vegetaciju pa bi eventualno zahlađenje i niske temperature u narednom periodu oštetili biljke i loše uticali na prinose. Poljoprivredni stručnjaci u Prokuplju kažu da blaga zima ne pogoduje ni voću, što bi moglo da se odrazi na ukupne prinose domaćih proizvođača.

Stručnjaci naglašavaju da je za prestanak vegetacije i prelazak u fazu mirovanja biljaka, kako bi lakše podnele temperature u minusu, neohodan sneg i postepeno zahlađenje.

Neuobičajeno toplo vreme do sada, kako objašnjavaju, više odgovara usevima koji su posejani nakon optimalnog roka, jer su kod ranijih useva visoke temperature izazvale pojačano klijanje pa bi u slučaju naglog zahlađenja i nešto nižih temperatura biljka bila oštećena.

Stručnjaci podsećaju i da je optimalan rok za prolećnu prihranu useva oko druge polovine februara.

Na teritoriji Prokuplja, prema procenama, tokom jesenje setve je zasejano oko 3.000 hektara.

Pročitajte još:

Za sada nema štete u voćnjacima

Toplo vreme krajem i početkom ove godine za sada ne utiče nepovoljno na voće koje je u stanju mirovanja, a voćari u Toplici očekuju padavine u narednom periodu.

Iako su zabrinuti za svoje kulture, lepo vreme i sunčani dani imaju i dobre strane, jer se mogu iskoristiti za zimske radove u voćnjacima, poput rezidbe i bacanja đubriva.

Stručnjavi naglašavaju da su većem riziku od smrzavanja izložene voćne vrste kod kojih je kraće zimsko mirovanje, poput kajsije, breskve.

Izvor: Južne vesti

Istraživači osmislili filter za vodu koji uklanja mikroplastiku za 10 sekundi

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto-ilustracija: Unsplash (Naja Bertolt)

Mikroplastika je goruća tema poslednjih nekoliko godina širom sveta. Nakon saznanja da je prvi put otkrivena u ljudskom telu, iz Koreje stiže ohrabrujuća vest o filteru za vodu koji su dizajnirali njihovi istraživači sa čuvenog instituta, a koji prema njihovim navodima, može da ukloni mikroplastiku za 10 sekundi.

Oni su razvili novi sistem za prečišćavanje vode koji može da filtrira ove sitne fragmente, ali i druge zagađivače, veoma brzo i sa veoma visokom efikasnošću.

Testiraju različite materijale kako bi omogućili filtriranje mikroplastike, uključujući magnetne „nanostubove“, nanocelulozu, poluprovodničke žice, kao i sisteme za filtraciju koji sadrže pesak, šljunak i biofilmove. 

Istraživči sa Instituta za nauku i tehnologiju Daegu Gueongbuk u Južnoj Koreji otišli su korak dalje i osmislili su nešto skroz novo. Naime, kako istuči, ključni materijal, koji su koristili, je kovalentni triazenski okvir (CTF), porozan materijal sa velikom površinom. 

Pročitajte još:

Zahvaljujući velikoj površini sadrži dovoljno prostora za skladištenje štetnih molekula. Tim je pažljivo dizajnirao molekule u ovom okviru kako bi više privlačio vodu i potom su izložili materijal blagoj oksidaciji. 

Filter dobijen na ovaj način se pokazao efikasnim u veoma brzom uklanjanju mikroplastike iz vode, i kako navode istraživači navodno je više od 99,9 odsto „zagađivača“ uklonjeno u roku od samo 10 sekundi.

Stručnjaci sa ovog instituta se nadaju da će ovo biti univerzalna tehnologija sa visokom ekonomskom efikasnošću koja može prečistiti kontaminiranu vodu i snabdeti vodom za piće čak i područja u kojima nema dovoljno napajanja.

Energetski portal

Smanjuju se kapaciteti brana širom sveta

Foto-ilustracija: Unsplash (Dan Meyers)
Foto-ilustracija: Unsplash (Dan Meyers)

Gotovo 50.000 velikih brana širom sveta moglo bi da izgubi više od četvrtine svog skladišnog kapaciteta do 2050. godine, pokazuje istraživanje Ujedinjenih nacija. Nagomilavanje sedimentacije mogao bi da bude glavni uzrok tome, a to će prouzrokovati narušavanje globalne sigurnosti vode i energije, prenose svetski mediji.

Kako stručnjaci predviđaju, očekuje se da će kapacitet brana pasti sa šest biliona kubnih metara na 4,655 biliona kubnih metara do 2050. godine.

Najveći gubitak kapaciteta preti SAD-u, od gotovo 34 odsto, a zatim Brazilu, koji bi mogao izgubiti 23 odsto kapaciteta, kao i Indiji i Kini s procenjenim gubitkom od 26 odnosno 20 odsto kapaciteta.

Kako bi se ovo sprečilo moraju se preduzeti neophodne mere za rešavanje problema, poput mulja koji se akumulira u rezervoarima kao rezultat poremećaja prirodnih tokova vode. To može prouzrokovati oštećenje hidroelektričnih turbina i prekinuti proizvodnju električne energije.

Pročitajte još:

Stručnjaci upozoravaju da ove situacije mogu izazvati još dodatnih problema, poput povećanja rizika od poplava u uzvodnim delovima, kao i narušavanja ekosistema u nizvodnim tokovima reka.

Bez obzira na upozorenja i posledice koje donosi pregrađivanje velikih reka, mnoge zemlje nastavljaju sa izgradnjom hidroelektrana koje postaju jedan od najvažnijih izvora energije.

Energetski portal

Samo 9,1 odsto ukupnih poljoprivrednih površina EU koristi se za organski uzgoj

Foto-ilustracija: Pixabay (congerdesign)
Photo-illustration: Pixabay

Organske metode gajenja za cilj imaju korišćenje prirodnih supstanci i procesa, na što održiviji način u odnosu na konvencionalne. Strategija EU, Od njive do trpeze, postavila je za cilj da do 2030. najmanje 25 odsto poljoprivrednog zemljišta treba koristiti za ovakav način proizvodnje.

Prema poslednjim podacima koje je objavio Evropski zavod za statistiku, Eurostat, u 2020. godini površina koja se koristi za ovakvu vrstu poljoprivredne proizvodnje unutar EU iznosila je 14,7 miliona hektara., čineći u proseku 9,1 odsto ukupnih poljoprivrednih površina. Ta se brojka, naravno, razlikuje od države do države.

Tako je najveći udeo ekoloških unutar ukupne korišćene poljoprivredne površine bilo u Austriji (25,7 odsto), Estoniji (22,4 odsto) i Švedskoj (20,3 odsto). Nasuprot tome, ispod pet odsto je zabeleženo u osam država članica EU, s najmanjim udelima u Irskoj (1,7 odsto) i Malti (0,6 odsto).

Gotovo tri petine (58,7 odsto) takvih površina nalazilo se u četiri države članice EU: Francuskoj (17,1 odsto), Španiji (16,6 odsto), Italiji (14,2 odsto) i Nemačkoj (10,8 odsto).

Pročitajte još:

U ratarskim kulturama, glavna je proizvodnja žitarica i svežeg povrća, a onda okopavina, zelene stočne hrane i industrijski usevi.

Površina koja se koristi za uzgoj eko svežeg povrća u EU iznosila je 219 hiljada hektara, što je ekvivalent 0,1 odsto celokupnog zemljišta koje se koristi za poljoprivrednu proizvodnju. Oko jedne desetine (10,5 odsto) zemljišta koje se koristi za proizvodnju svežeg povrća EU, čini organska proizvodnja.

Luksemburg, Danska i Austrija su imale primetno veće udele ove vrste poljoprivrede u sklopu ukupne površine za uzgoj povrća.

Kada je reč o žitaricama, u 2020. su se organske uzgajale na 2,4 miliona hektara, što je ekvivalent 1,5 odsto svih površina koje se koriste za poljoprivrednu proizvodnju. Organske su se uzgajale na oko 4,6 odsto zemljišta ukupnih površina za žitarice, u čemu prednjače Austrija, Estonija i Švedska.

Izvor: Agro klub

Predstavnici EBRD ugostili članove OIE Srbije

Foto: OIE Srbija
Foto: OIE Srbija

Evropska banka za obnovu i razvoj (EBRD) novi je pridruženi član Udruženja Obnovljivi izvori energija SrbijePovodom članstva u Udruženju i početka radne godine, u prostorijama EBRD organizovan je sastanak i svečani prijem za članove Udruženja OIE Srbija.

Direktor EBRD za Zapadni Balkan Mateo Kolanđeli zahvalio se svim prisutnima i izrazio zadovoljstvo da nakon već uspešne saradnje sa OIE Srbije i podrške prilikom osnivanja koju je EBRD pružio Udruženju, sada saradnju nastavljaju kao članovi. On je, zajedno sa svojim saradnicima, najavio dalju podršku Udruženju, kao i svim procesima u Srbiji koji se tiče zelene tranzicije.

Menadžerka udruženja Danijela Isailović uručila je direktoru EBRD za Zapadni Balkan simboličnu člansku kartu i predstavila prisutne članove među kojima su osim osnivača bili predstavnici JP EPS, kompanije Elnos, MT-KOMEX, Comtrade Distribution, Green Balancing Group, LDK Consultants, Wind Park Plandiste, kao i brojni pridruženi članovi. Ona je ukazala da je broj članova od osnivanja, do danas, za manje od tri godine postao deset puta veći što ukazuje na uticaj Udruženja i potrebu društva i tržišta za postojanjem ovakve asocijacije.

Pročitajte još:

Predsedavajući UO Miloš Colić ukazao je na značaj EBRD za osnivanje i razvoj Udruženja, kao i za sve važne procese u energetskom sektoru Srbije.

“EBRD je sjajan partner i podrška i sigurni smo da dolaze godine uspešne saradnje kako sa Udruženjem, tako i u pogledu finansiranja novih OIE projekata koji su spremni za izgradnju i čekaju finalizaciju regulatornog okvira”, rekao je Colić.

Izvor: OIE Srbija

Šta nam budućnost donosi: Klimatske promene mogu uticati i na boju jezera?

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto-ilustracija: Pixabay

Možete li da zamislite da u budućnosti, onom stazom kojom ste šetali i divili se bistro plavom jezeru, naiđete na isto koje je promenilo boju i postalo „braon ili zeleno“? Stručnjaci koji se bave klimatskim promenama, navode da je ovakav „fenomen“ i te kako moguć i to upravo zbog klimatskih promena.

Istraživači procenjuju da je u proseku skoro jedna trećina jezera na Zemlji plave boje, ali ukoliko prosečne letnje temperature budu rasle za nekoliko stepeni, neka kristalno plava jezera mogu dobiti mutno zelenu ili smeđu boju, navodi se u izveštaju tima stručnjaka koji je objavljen u poznatom naučnom časopisu Geophysical Research Letters.

,,Boja jezera zavisi od toga šta je u vodi, ali su takođe važni i brojni faktori poput dubine vode, kao i kako zapravo ljudi koriste jezero i zemljište oko istog. Ukoliko poredimo plava jezera, zelena ili smeđa imaju više algi, sedimenta i organskih materija”, objasnio je Sjao Jang, hidrolog sa Univerzireta Southern Methodist u Dalasu.

Pročitajte još:

Njegov tim je koristio satelitske snimke iz perioda od 2013. do 2020. godine kako bi analizirao više od 85.000 jezera širom planete. S obzirom na to da oluje i godišnja doba mogu privremeno da utiču na promenu boja jezera, istraživači su se fokusirali na najčešću boju tokom ovih sedam godina, i služeći se podacima, napravili interaktivnu onlajn mapu koja se može koristiti za istraživanje boja.

Foto-ilustracija: Pixabay

,,Tim stručnjaka je tom prilikom otkrio da su jezera na mestima sa prosečnom temperaturom vazduha ispod 19 stepeni Celzijusa verovatno plava u odnosu na ona jezera u mestima gde je temperatura viša. Oni dalje napominju da ako se prosečne temperature povećaju za još tri stepena Celzijusa, skoro 3.800 jezera bi moglo da promeni svoju boju u zelenu ili smeđu. Jedan od razloga je što toplija voda pomaže algama da cvetaju i to menja svojstva vode”, navodi Jang.

Katarina O’Rajli, ekolog sa Univerziteta u Ilinoisu objašnjava da ukoliko pojedina jezera promene boju, da bi stanovništvo koje živi u okolini moglo da izgubi važne resurse, s obzirom na to da mnogi jezero koriste za vodu za piće, rekreaciju, itd.

Srećom, promena boje ne bi nužno značila da će jezera postati manje zdrava za okolinu.

„Ljudi možda ne cene alge u jezeru, ali to je za ribe i te kako sjajno“, dodaje O’Rajli.

Boja jezera može da nagovesti stabilnost ekosistema, a sa promenom nijansi vode, to bi moglo da ukaže na promene uslova za živi svet koji je deo tog jezera. Ova studija svakako može da pomogne naučnicima da prate i procenjuju kako klimatske promene utiču na slatkovodne resurse na Zemlji.

Energetski portal

Kampanja ,,Čuvaj, štedi, ne rasipaj energiju” građanima nudi praktične savete

Foto-ilustracija: Unsplash (Micah Hallahan)
Foto: Ministarstvo rudarstva i energetike

Ministarstvo rudarstva i energetike Republike Srbije i Američka agencija za međunarodni razvoj (USAID) pokrenuli su kampanju pod nazivom ,,Čuvaj, štedi, ne rasipaj energiju!’’, sa ciljem informisanja građana putem medija i društvenih mreža o značaju energetske efikasnosti. Posebna pažnja usmerena je na unapređenje energetske efikasnosti u domaćinstvima, posebno ona koja žive u stambenim zgradama.

Građanima će biti dostupni praktični saveti, čijim pridržavanjem mogu da smanje svakodnevnu potrošnju energije.

Saveti obuhvataju konkretne korake koje je potrebno preduzeti, kao što je kupovina kućnih uređaja na osnovu njihovog energetskog razreda ili podešavanje temostata bojlera na temperaturu zagrevanja vode do 60 stepeni, ali i šire objašnjenje koliko se energije štedi na taj način, a koliko energije određeni uređaj uobičajeno troši bez preduzetih mera štednje.

Pročitajte još:

Za više informacija o kampanji i savetima pogledajte OVDE.

Prema podacima Ministarstva, prosečna godišnja potrošnja za grejanje u Srbiji veća je za 30 kilovat-časova po metru kvadratnom u odnosu na prosek u Evropskoj uniji, dok je potrošnja primarne energije po društvenom proizvodu, merena prema kupovnoj moći, veća za skoro 90 odsto.

U periodu do 2030. godine očekuje se da se smanji finalna potrošnja energije za oko 10 odsto, dok je trenutna finalna potrošnja oko 50 odsto. Samo u sektoru domaćinstava u narednom periodu trebalo bi da se ostvari oko 23 odsto ovog cilja, navodi se na sajtu Ministarstva.

Kampanja je pokrenuta u okviru petogodišnjeg projekta ,,Bolja energija’’, koji realizuje USAID u Srbiji.

Energetski portal

Značajna sredstva Grada Valjeva opredeljena za ekologiju

Foto-ilustracija: Unsplash (Noah Buscher)
Foto: Wikipedia/Guerberj

Budžetom Grada Valjeva za 2023. godinu, milion dinara opredeljeno je za stručno usavršavanje, razvoj ekološke svesti, ekološko obrazovanje stanovništva i javne tribine u cilju popularizacije zaštite životne sredine.

Pored toga, sredstva u iznosu od 2.500.000 dinara opredeljena su za izradu Akcionog plana poboljšanja kvaliteta vazduha za 2023. godinu, izradu Akcionog plana poboljšanja kvaliteta površinskih voda, izradu Godišnjeg izveštaja za vazduh za 2022. godinu, finansiranje projekata iz oblasti zaštite i unapređenja životne sredine putem konkursa, kao i izradu Lokalnog registra zagađivanja životne sredine, navodi se u Odluci Budžeta.

Za izgradnju kontejnerske kotlarnice na gas i vrelovod za priključenje objekata u Novom naselju – Osnovna škola, obdanište, Dom zdravlja, Parohijski dom i drugo, izdvojeno je 22.000.000 dinara.

Sredstva u iznosu od 5.000.000 dinara koristiće se za potrebe praćenja parametara kvaliteta vazduha, monitoring voda, monitoring buke, monitoring zemljišta i iznenadne ekspertize kontrole kvaliteta životne sredine.

Pročitajte još:

Budžetom je obuhvaćena i realizacija Programa upravljanja zaštićenim područjem, predeo izuzetnih odlika ,,Klisura reke Gradac’’, za šta je izdvojeno 2.000.000 dinara.

Foto-ilustracija: Unsplash (Alexander Schimmeck)

Kada je reč o upravljanju otpadnim vodama i kanalizacionoj infrastrukturi, izdvojena su sredstva u iznosu od 48.200.000 dinara, koja će biti iskorišćena za projektovanje i izgradnju kišne i fekalne kanalizacione mreže i stručni nadzor.

Za upravljanje ostalim vrstama otpada, 500.000 dinara namenjeno je za aktivnosti na uklanjanju divljih deponija, zatim 8.200.000 dinara za kapitalne subvencije ,,EKO TAMNAVA’’ i 22.500.000 dinara za subvencije JKP ,,Vidrak’’ za nabavku kamiona smećara.

Takođe, za realizaciju projekta ,,Smanjenje zagađenja vazduha iz individualnih izvora zamenom kotlova u domaćinstvima na ekološki prihvatljiv energent na teritoriji grada Valjeva’’, izdvojeno je ukupno 21.600.000 dinara.

Sredstva u ukupnom iznosu od 51.000.000 dinara, namenjena su za realizaciju programa energetske sanacije stambenih zgrada, porodičnih kuća i stanova. Za realizaciju projekta ,,Unapređenje energetske efikasnosti i unapređenje termotehničkih sistema i termičkog omotača Istorijskog arhiva u Valjevu”, planirana su sredstva u iznosu od oko 7.100.000 dinara.

Planirana su i sredstva u iznosu od 40.000.000 dinara u vidu tekućih subvencija JKP ,,Toplana’’ za nabavku energenata.

Za podršku sprovođenja poljoprivredne politike u lokalnoj zajednici – Aproprijacija izdvojeno je 3.000.000 dinara i to za nabavku protivgradnih raketa.

Energetski portal

Objavljenje cene goriva

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto-ilustracija: Pexels

Nove najviše maloprodajne cene derivata nafte za period od 15 časova 13. januara 2023. godine do 20. januara 2023. godine iznosiće:

EVRO DIZEL, u iznosu 195,00 dinara za jedan litar i

EVRO PREMIJUM BMB 95 u iznosu 164,00 dinara za jedan litar.

Vlada Srbije je ranije obnovila uredbe i odluke o naftnim derivatima i gasu, tako da je važenje Uredbe o ograničenju visine cena derivata nafte produženo do kraja januara.

Takođe, u skladu sa članom 3 stav 5 navedene uredbe, obaveštavaju se privredni subjekti koji obavljaju delatnost trgovine motornim i drugim gorivima na stanicama za snabdevanje prevoznih sredstava da su dužni da utvrđene maloprodajne cene derivata nafte primene odmah po objavljivanju na zvaničnoj internet stranici Ministarstva unutrašnje i spoljne trgovine.

Energetski portal

Ministarka Đedović: Obezbediti nesmetano funkcionisanje energetskog sistema

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto: Ministarstvo rudarstva i energetike

Ministarka rudarstva i energetike Dubravka Đedović uputila je zahtev direktorima energetskih preduzeća za proizvodnju, prenos i distribuciju električne energije, podsećajući ih na njihove zakonske obaveze u cilju nesmetanog funkcionisanja energetskog sistema i obezbeđenja sigurnog snabdevanja građana i privrede električnom energijom.

Đedović je, s obzirom na globalnu energetsku krizu, tekuću grejnu sezonu i niske temperature i snežne padavine, istakla neophodnost blagovremenog planiranja svih procesa potrebnih za održavanje proizvodnih kapaciteta i prenosnih i distributivnih sistema, kao i obezbeđenja potrebnih bilansnih količina energije i energenata, kao i bezbednih uslova rada, navodi se u saopštenju.

Pročitajte još:

S tim u vezi, potrebno je da sva javna preduzeća sprovedu sve neophodne aktivnosti u cilju održavanja proizvodnih kapaciteta i pomenutih sistema u ispravnom stanju i obezbeđenja njihove stalne pogonske spremnosti i bezbednog korišćenja u skladu sa propisima, kao i proveru bezbednosnih uslova rada svih zaposlenih.

Ministarstvo rudarstva i energetike očekuje da direktori energetskih preduzeća, u što kraćem roku, dostave detaljan izveštaj o tome šta je od navedenog preduzeto i šta će biti učinjeno u narednom periodu.

Energetski portal

Na teretnoj pruzi kod Pančeva došlo do curenja amonijaka

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto-ilustracija: Pixabay

U naselju Topola, na teretnoj pruzi, došlo je do curenja amonijaka iz auto-cisterne. To se dogodilo sinoć oko 22.30 časova.

Jedna osoba prebačena je u Pančevačku bolnicu na terapiju kiseonikom.

Vatrogasci i policija su na terenu, a evakuisani su stanovnici desetak obližnjih kuća, prenosi RTS.

Ovo je drugi put u mesec dana da je u Srbiji došlo do curenja amonijaka.

Prisećanja radi, krajem decembra 2022. godine vagon sa amonijakom prevrnuo se na pruzi između Pirota i Staničenja. Tom prilikom došlo je do curenja tog gasa u atomosferu, a pedeset i jedna osoba je hospitalizovana zbog simptoma trovanja amonijakom.

Pročitajte još:

Sledećeg dana Ministarka zaštite životne sredine Irena Vujović izjavila je da je merenje prisustva amonijaka u vazduhu u tom gradu tokom noći pokazalo da su rezultati ispod graničnih vrednosti i da nema razloga za paniku.

Dve nedelje nakon događaja završena je operacija pretakanja približno 20 tona preostalog amonijaka iz cisterne koja je iskliznula sa šina kod Pirota i njeno odvoženje na bezbednu lokaciju u stanicu Sukovo.

Izvor: Energetski portal

Naučnici energijom sunca plastične flaše i CO2 pretvaraju u nove proizvode

Foto: pixabay
Foto-ilustracija: Unsplash (Jonathan Chang)

Naučnici sa Univerziteta u Kembridžu osmislili su i razvili sistem koji koristeći energiju sunca pretvara plastični otpad i gasove staklene bašte u proizvode koji su pogodni za dalju upotrebu u industrijama.

Ugljen-dioksid (CO2) doprinosi značajno efektu staklene bašte, a kroz ovaj sistem pretvara se u sintetički gas koji predstavlja važnu sirovinu, odnosno gorivo na bazi ugljenika, u industrijama kojima je potrebno stvaranje visoke temperature, recimo za zavarivanje.

Još jedan veliki zagađivač životne sredine, a naročito okeana i mora, jeste plastika. Naučnici su osmislili način kako da plastične flaše pretvore u glikolnu kiselinu, koja se često koristi u kozmetičkoj industriji. Ova sirovina predstavlja prirodnu alfa-hidroksi kiselinu, koja se naročito nalazi u kozmetičkim proizvodima namenjenim za negu kože.

Pročitajte još:

Razvoj ovog sistema sa jedne strane za cilj ima da smanji zagađenje i doprinese zaustavljanju klimatskih promena, a sa druge strane da razvija cirkularnu ekonomiju.

Naučnici kažu da bi u budućnosti zahvaljujući ovom sistemu mogli da se proizvode ne samo jednostavni molekuli zasnovani na ugljeniku, već i mnogo složeniji proizvodi.

Katarina Vuinac

Predstavljanje projekta “Biorazgradnja plastike – doprinos cirkularnoj ekonomiji”

Photo-illustration: Pixabay (VIVIANE6276)
Foto-ilustracija; Pexels (Karolina Grabowska)

Projekat “Biorazgradnja plastike – doprinos cirkularnoj ekonomiji” iz programa EU za Zelenu Agendu u Srbiji biće predstavljen u sredu 18. januara u 13 časova u biblioteci Institutu za biološka istraživanja „Siniša Stanković” u Beogradu.

Ovaj projekat predstaviće dr Larisa Ilijin, naučni savetnik sa Odeljenja za fiziologiju i biohemiju insekata IBISS.

“Plastični materijali su važan deo globalne ekonomije, ali i svakodnevnog života lјudi, dok plastični otpad već decenijama predstavlјa jednog od najvećih zagađivača životne sredine. Nivo akumulacije ovog otpada u životnoj sredini je visok i postojan, dok je stepen njegove degradacije veoma nizak”, navodi se na sajtu Instituta.

Nekoliko vrsta insekata, kao što su larve brašnenog molјca, Tenebrio molitor, imaju sposobnost biorazgradnje različitih tipova plastike. U njihovom srednjem crevu su prisutni različiti simbiotski sojevi bakterija, koji pored važne uloge u varenju hrane, učestvuju u biorazgradnji plastičnih materijala. Tokom ove metaboličke razgradnje ne sintetišu se toksični bioprodukti. 

Pročitajte još:

Polistiren se masovno koristi u prehrambenoj industriji pri pakovanju hrane, pa je neohodno razviti održivi sistem njegove biorazgradnje. Polistiren ima veliki potencijal u cirkularnoj ekonomiji, u smislu ponovne upotrebe i reciklaže

Sa druge strane, insekti, poput larvi Tenebrio molitor, dobijaju sve veću pažnju u cirkularnim sistemima ekonomije zbog svoje visoke efikasnosti u konverziji otpada u biomasu u odnosu na druge životinje, lakog gajenja na malom prostoru, uz minimalnu potrošnju vode i energije, korišćenja organskog, pa čak i plastičnog otpada kao hranlјivog supstrata, a njihov fras se može koristiti kao prirodno, organsko đubrivo. 

Glavni cilј ovog projekta je razvoj cirkulatornog sistema u kome bi larve Tenebrio molitor bile hranjene pšeničnim mekinjama (uobičajeni supstrat) sa dodatkom polistirena. Višestruke su prednosti koje bi donela ova inovacija: smanjenje količine plastičnog otpada, smanjenje nivoa emisije gasova staklene bašte, kao i smanjenje nivoa zagađenja zemlјišta i vode i zdraviju životnu sredinu.

Energetski portal

Govoreći NE pirotehnici, govorimo DA bezbrižnosti životne sredine i živih bića

Foto-ilustracija: Pixabay (meineresterampe)
Foto-ilustracija: Pixabay (christels)

Vatromet novoizgrađenog Beograda na vodi i ove godine okupljenim građanima priredio je čaroban doček Nove godine, što ne mogu da ne priznam. I nebo drugih gradova Srbije krasile su raskošne svetlucave boje, koje iznova gledamo sa oduševljenjem.

Diveći se magičnosti tih trenutaka, razmišljam o dečijem filmu Pepeljuga i sjaju njene kočije i haljine koji nakon ponoći nestaje. Na isti način lepota vatrometa nestaje nakon ponoći, kada prođe njegov sjaj i kada se vratimo u realnost.

Iako ne mogu da ne priznam čarobnost trenutka, ona gubi svaku vrednost kada narednog jutra društvene mreže i medije ispune vesti o nastradalim životinjama, povređenoj deci i zagađenju vazduha i životne sredine u kojoj završe ostaci pirotehnike.

Govoreći o životnoj sredini, ne treba zaboraviti da vatromet čine različita hemijska jedinjenja. Osnovni materijal su kalijum nitrat, sumpor i drveni ugalj u šta se dodaju radi postizanja čarolije i nitrat olova, barijum i aluminijum. U zavisnosti od boje koja će oslikati nebo, dodaju se različite soli metala, pa se tako za ružičastu boju dodaje litijum, za žutu natrijum, za zelenu barijum, za plavu bakar a za crvenu stroncijum. Ovo je samo deo spiska hemijskih jedinjenja koja se koriste kako bi se postigao magičan efekat.

Kao alternativa klasičnom, pojavio se ekološki vatromet čiji su plastični delovi zamenjeni papirnim. Ipak, ovo bih pre podvela pod takozvani grinvošing.

Jedina prihvatljiva alternativa vatrometu jeste njegovo nepostojanje, na šta su se ove godine odlučili neki gradovi kao što su Beč i Prag. I u Hrvatskoj su NE vatrometu rekli  Rovinj, Opatija, Pula i drugi gradovi, ali i prestonica ove države.

Foto-ilustracija: Pixabay (kpr2)

Vek u kojem živimo pokazao nam je u kolikoj meri mnogi izumi mogu da budu opasni, međutim omogućio nam je da za sve veći broj takvih izuma dobijemo alternativu. Zbog toga, svi ljubitelji nebeske čarolije u novogodišnjoj noći, ne treba da budu tužni.

Neki od gradova koji su odlučili da ove praznike učine bezbednijim za sva živa bića i životnu sredinu, Novu godinu dočekali su uz magičan laserski show koji je omogućio svima bezbrižnije oktucavanje kazaljki u ponoć. Čarolija nije izostala, ali buka, zagađenje i manje povređenih jeste.

Sutra u ponoć pravoslavni vernici dočekuju Novu godinu, koju već ove godine možemo da učinimo bezbednijom kao pojedinci, govoreći NE manjem vatrometu i petardama.

U nadi da će se svest o opasnostima koje pirotehnika nosi sa sobom podići na viši nivo, te da će cela Srbija reći NE pirotehnici naredne godine, ostavljam nam ovaj tekst ovde.

Katarina Vuinac