Home Blog Page 343

Nizijsko šumarstvo kao izazov – kako pošumiti Vojvodinu

Foto Ilustracija: Pexels
Foto-ilustracija: Pixabay

Vojvodina je najmanje pošumljeno područje u Evropi, ispod sedam odsto. Iako joj nedostaje duplo više šuma – da bi dostigla evropski prosek, u pokrajini se godinama beleži pad pošumljavanja.

Atar Opštine Temerin ima pošumljenost ispod jedan odsto, a slično je u još njih 14 u Vojvodini, ali samo jedna – Srbobran, ima Plan pošumljavanja. Više od 20 organizacija prikuplja potpise sa ciljem da se izmenama nekoliko zakona opštine obavežu da sade šume.

„Do 2000 godine je u Srbiji pošumljavano 2.500 godišnje hektara znači za jednu godinu. Sada evo vidite u Vojvodini, koja je najmanje pošumljena za ovih osam godina je podignuto 1.500 novih šuma”, rekla je Dragana Arsić iz Mreže organizacija „Pošumimo Vojvodinu”.

Opštine zemljište izdaju poljoprivrednicima, jer šume prve prinose daju tek za 15 godina, ali stručnjaci upozoravaju da njihov nedostatak nanosi štetu poljoprivredi, godišnje i do nekoliko miliona dinara, ali i povećava zagađenje u gradovima.

„Poljoprivreda kao delatnost ne može opstati i bez drveća, mislim na šumsko drveće, konkretno na pojaseve. Poznato je da smo izloženi dejstvu vetra. Vetar isušuje površinski sloj zemljišta. Nekada, kada duva jako i odnosi deo zemljišta. Štetno utiče na biljke, isušuje ih i biljke su fiziološki slabe”, kaže prof. dr Saša Orlović sa Instituta za nizijsko šumarstvo i životnu sredinu.

Pročitajte još:

„Tada dolazi do pokretanja ogromnih količina čestica zemljišnog materijala i premeštanja na neka neželjena mesta, kao što su gradovi, sistem kanala Dunav – Tisa – Dunav, i da se sa tim česticama kreće i ogromna količina polutanata”, ovjasnio je prof. dr Ratko Ristić sa Šumarskog fakulteta.

Foto-ilustracija: Pixabay

Šume smanjuju i efekte klimatskih promena, temperature u gradovima ali i atarima. Da bi dostigla donji minimum pošumljenosti od 14 posto, Vojvodini nedostaje čak 180.000 hektara novih šuma.

„To bi na nivou za 1,5 do dva procenta smanjilo obradive površine, tamo gde se to podiže, ali bi za 15 do 20 procenata povećalo prinose”, dodao je prof. Ristić.

Predlaže se podizanje pojaseva uz reke, kanale i puteve, što je još od 60 tih godina bila praksa u Vojvodini, a sadili su ih gorani. Devedestih mnogi su isečeni i nisu obnovljeni.

„Od kada je to dodeljeno javnim preduzećima “Srbijašume” i “Vojvodinašume”, gorani mogu da budu partneri u zajedničkim akcijama i mi se trudimo da u tome učestvujemo, ali to više nije na onom nivuou kako je bilo nekada”, izjavila je Dušica Milenković ispred Pokreta gorana.

Plan pošumljavanja pokrajne istekao je prošle godine i nije ispunjen, a novi već tri godine nije izrađen. Pokrajinska vlada godišnje iz budzeta izdvaja 60 miliona dinara za nove šume, ali je za 10 godina utrošeno manje od polovine ovih sredstava.

Izvor: RTS

Energetska kriza traži inovativne pristupe rešavanja problema visokih cena električne energije

Foto-ilustracija: Unsplash (Vasco Figueira)
Foto: OIE Hrvatska

Maja Pokrovac, direktorka OIE Hrvatska za Energetski portal govori o energetskoj krizi, cenama električne energije, obnovljivim izvorima energije i RE-Source Croatia konferenciji – prvoj u regionu na temu kupovine zelene energije direktno od proizvođača, koja će se održati 17.3.2023. godine u hotelu Šeraton u Zagrebu

EP: Zadnjih godinu dana suočavamo se s velikim rastom cene električne energije, a Vi ste na čelu privrednog udruženja koje okuplja kompanije iz sektora obnovljivih izvora energije u Hrvatskoj. Koje promene uočavate uzrokovane energetskom krizom?

Maja Pokrovac: Nagli porast cena električne energije doveo je mnoge u tešku poziciju. Ne samo u Hrvatskoj nego i u svim zemljama regiona, svi se suočavaju s višim iznosima na računima za električnu energiju. To najviše osete kompanije iz sektora energetski intenzivne industrije. Njima je iznos koji plaćaju za električnu energiju izrazito velik udeo troškova poslovanja. Energetska kriza je svima podigla svest o važnosti sigurnog snabdevanja energijom i predvidivosti troškova za tu energiju jer bez toga nema održivog poslovanja. Vidljiv je povećan interes za obnovljive izvore energije i kod građana i u privredi. Sve više kompanija se odlučuje na ulaganje u vlastitu proizvodnju električne energije kroz postavljanje krovnih solarnih elektrana, sve s ciljem da pokriju deo svojih energetskih potreba i manje zavise o tržišnim promenama cene. Ipak, onima koji imaju veliku potrošnju energije ni krovni solari nisu dovoljni.

EP: Na koji način njima pomoći, postoji li neka mogućnost u sektoru obnovljivih izvora energije koja nije isključivo ulaganje u sopstvenu elektranu?

Maja Pokrovac: Postoji rešenje koje kompanije u svetu i EU već godinama primenjuju, ta praksa je poznata i pre nego što je nastupila energetska kriza. Potpisuju ugovore o direktnoj kupovini električne energije direktno od proizvođača iz obnovljivih izvora (PPA – Power Purchase Agreement). Time postižu sigurno dugoročno snabdevanje energijom koju plaćaju po fiksno ugovorenoj ceni. Na ovaj način mnogi pokrivaju i do 100 odsto svojih energetskih potreba. Ugovori se potpisuju na period od pet do dvadeset godina, a mnogi se odlučuju na duže razdoblje jer time dobijaju mnogo veću sigurnost i ne zavise od kupovine energije po promenjivim tržišnim cenama. Korporacije koje ugovaraju PPA ugovore dolaze iz različitih sektora jer svi žele da kupuju 100 odsto zelenu energiju i ujedno osiguraju stabilan iznos mesečnih ili godišnjih davanja za energiju koja dolazi iz obnovljivih izvora te lakše planiranje godišnjih troškova. Ovi ugovori pružaju neograničene mogućnosti primene, a najvažnije je da se njima se obe strane štite od volatilnosti tržišta. 

Foto: OIE Hrvatska

EP: Čini se kao dobro rešenje, ali na našem tržištu dosad nepoznato. Kako se sklapaju takvi PPA ugovori?

Maja Pokrovac: Više je oblika i načina na koje ovakva saradnja može biti ostvarena. Proizvođač nergije iz obnovljivih izvora može biti u blizini onoga ko će tu energiju da koristi, ali može biti i u susednoj županiji ili pak mnogo dalje. Sve je popularniji virtualni PPA kod kojeg nema fizičkih isporuka električne energije od proizvođača OIE prema kupcu. Postoje i prekogranični PPA ugovori kada na primer elektrana iz Hrvatske želi da potpiše ugovor o isporuci električne energije kroz dugogodišnje razdoblje s kupcem iz druge zemlje. Naravno, može i obrnuto. Mnogo je modela PPA ugovora na tržištu i uvek se bira onaj koji je najbolji i za proizvođača zelene energije i za njenog potrošača. Fokus je na sigurnoj isporuci energije po dogovorenoj ceni koja kupcu omogućava lakše planiranje troškova. S obzirom na to da je reč o novoj temi, o kojoj se malo zna ne samo u Hrvatskoj nego i regionu, odlučili smo da organizujemo RE-Source Croatia konferenciju, na kojoj će 17.3.2023. u hotelu Šeraton u Zagrebu, stručnjaci koji sprovode ovakve ugovore u evropskim zemljama preneti svoje znanje i iskustvo. Čućemo i primere kompanija koje kupuju zelenu energiju putem PPA ugovora unutar svoje zemlje ili iz inostranstva. OIEH je postao deo velike evropske RE-Source platforme posvećene razvoju PPA ugovora u EU, koja je osnovana 2017. u Bruxellesu, a bavi se promovisanjem boljeg okvira za korporativno korišćenje obnovljivih izvora energije na EU i nacionalnom nivou i pomaganjem u realizaciji punog potencijala obnovljivih izvora energije u Evropi. Mi smo, kao nacionalni predstavnik evropske RE-Source platforme, postali središte informacija i znanja o ovoj temu za Hrvatsku, ali po upitima koji nam stižu iz susednih zemalja, rekla bih i za region. 

EP: Kome je sve ova tema važna? 

Maja Pokrovac: Prema dosad iskazanom interesovanju predstavnika nacionalnih i međunarodnih institucija, konsultanata, pravnih i finansijskih stručnjaka, advokatskih društava, banaka, industrije, preduzetnika, proizvođača obnovljive energije, ali i predstavnika građanskih i evropskih inicijativa – ova je tema važna svima. To zapravo ne čudi jer svi traže najbolje rešenje, a to znači sigurno i cenovno predvidivo. Energetska kriza traži inovativne pristupe rešavanja problema visokih cena električne energije. Takvo rešenje je moguće naći u razvoju zelene energije iz obnovljivih izvora koje imate u sopstvenoj zemlji jer to omogućava sigurnost snabdevanja i vodi ka energetskoj nezavisnosti. Ujedno, to je održivo rešenje za energetski intenzivnu industriju, ali i sve one kojima je važna predvidivost troškova za električnu energiju. To je celo domaćinstvo – veliki, srednji, mali preduzetnici – bez obzira na svoju veličinu, imaju potrebu za energijom. Evropska platforma RE-Source prepoznala je delovanje OIEH u ohrabrenju razvoja obnovljivih izvora energije i sinergijskom radu na traženju kvalitetnih rešenja i veoma mi je drago što će njihovi stručnjaci svoja iskustva i znanja podeliti na našoj konferenciji. 

Dodatne informacije i prijave za konferenciju na: info@oie.hr.

EP

Menja se plan za Moravski koridor – Još jedan most i nadvožnjak, nova raskrsnica i rekonstrukcija stare kod Pojata

Foto-ilustracija: Unsplash (kimi lee)
Foto-ilustracija: Unsplash (G R Mottez)

Ministarstvo građevinarstva, saobraćaja i infrastrukture raspisalo je tender za izmene i dopune Prostornog plana područja posebne namene infrastrukturnog koridora autoputa E-761, deonica Pojate – Preljina.

Rekonstrukcija raskrsnice Pojate

Prema specifikaciji tendera, u planu je da se postojeća denivelisana raskrsnica Pojate, tipa “truba”, rekonstruiše kako bi se omogućilo povezivanje auto-puta E-75 i planiranog Moravskog koridora.

Reviziona komisija za stručnu kontrolu tehničke dokumentacije je, u izveštaju konstatovala da denivelisana raskrsnica, po svom funkcionalnom nivou, ne odgovara tipu raskrsnice koji je moguće primeniti za ukrštaj dva autoputa i da je, pre realizacije projekta, potrebno još jednom preispitati mogućnost za izmenu planskog dokumenta čime bi se efikasnije rešio tip raskrsnice.

Takođe, dodaje se, državni put II reda br.158 se ukršta sa autoputem E-761 (Moravski koridor), tako da će i on biti obuhvaćen novim tehničkim rešenjem denivelisane raskrsnice Pojate.

Nova denivelisana raskrsnica “Pojate” će obuhvatiti nove katastarske parcele, na teritoriji Opštine Ćićevac (KO Pojate), i na teritoriji Opštine Paraćin (KO Drenovac).

Pročitajte još:

Nova denivelisana raskrsnica Koševi

Nadalje, konstatuje se da se u skladu sa Prostornim planom i Idejnim projektom, veza budućeg autoputa sa Kruševcem se ostvaruje preko dve denivelisane raskrsnice – “Kruševac Istok” i “Kruševac Zapad”, dok se u pravcu rasta stacionaže budućeg autoputa nalazi denivelisana raskrsnica “Velika Drenova”, koja omogućava povezivanje Moravskog koridora sa državnim putem IIA reda br.187 i naseljima na levoj obali reke Zapadne Morave.

,,Međutim, naseljima na desnoj obali reke, kao i opštinama Aleksandrovac i Brus, onemogućeno je da koriste predmetu raskrsnicu, imajući u vidu da ne postoji most preko reke Zapadna Morava. Pristup tranzitnog saobraćaja iz ove prigradske zone budućem autoputu je moguće isključivo preko denivelisanih raskrsnica “Kruševac istok” i “Kruševac zapad”, prolaskom kroz gradsku zonu Kruševca, što će izazvati probleme u odvijanju saobraćaja u Kruševcu”, navodi se u tehničkoj specifikaciji posla.

Dodaje se da je radi rešavanja ovog problema potrebna izgradnja nove denivelisane raskrsnice na km 29+000 autoputa E-761, u zoni naselja Koševi, a pre prelaska autoputa na levu obalu reke Zapadna Morava.

Nova denivelisana raskrsnica u Koševima će biti projektovana na autoputu E-761 i povezana sa državnim putem IB-23.

Pešački viseći most Maskare

Foto: Wikipedia (Biljka0611)

U tender use navodi i da je zbog radova na hidrotehničkom uređenju reke Zapadna Morava, neophodno rušenje postojećeg pešačkog visećeg mosta koji se nalazi na teritoriji opštine Ćićevac, koji povezuje selo Maskare i Grad Stalać.

Kako lokalno stanovništvo ne bi bilo uskraćeno za prelazak preko reke Zapadne Morave, potrebno je, izmenom planskog dokumenta, predvideti mogućnost izgradnje novog pešačkog mosta.

Denivelisana raskrsnica Kamidžora – Nadvožnjak Sirča

Postojećom planskom dokumentacijom planirana je izgradnja mosta preko Zapadne Morave, ali ne i nadvožnjak preko autoputa na stacionaži km 77+400, kojim bi se ostvarila veza meštana naselja Sirča sa Kraljevom.

Predlog projektanta i Koridora Srbije je da se izmeni rešenje pristupa naselju Sirča, u zoni denivelisane raskrsnice “Kamidžora”, što podrazumeva produženje planiranog mosta preko budućeg rečnog korita Zapadne Morave, tako da se ujedno premosti i budući autoput, te da se na taj način ostvari direktna veza lokalnog puta za naselje Sirča sa prilaznim putem budućoj denivelisanoj raskrsnici “Kamidžora”.

Takođe, u planu su i dodatni kanali za sistem drenažnih ispusta autoputa.

Tender je otvoren do 13. aprila.

Inače, Putevi Srbije su u novembru prošle godine raspisali tender za izradu urbanističko-tehničke dokumentacije za izgradnju petlje Koševi, ali posao nije dodeljen sa obrazloženjem da je “prestala potreba naručioca za predmetnom nabavkom, zbog čega se neće ponavljati u toku iste budžetske godine, odnosno u narednih šest meseci”.

Izgradnja Moravskog koridora, prvog digitalnog auto-puta u Srbiji, počela je krajem 2019, a prošlog meseca je resorni ministar Goran Vesić najavio da će deo Moravskog koridora od Pojata do Makrešana (prva deonica), biti završen do 31. marta.

Izvor: eKapija

Evropska komisija predložila reformu tržišta električne energije

Foto-ilustracija: Pixabay
Photo-illustration: Pexels (Kelly)

Evropska komisija predložila je reformu tržišta električne energije u Evropskoj uniji, koja ima nekoliko ciljeva.

Energetska kriza podstaknuta dešavanjima u Ukrajini, dovela je do potrebe za brzim prilagođavanjem tržišta električne energije kako bi se bolje podržala zelena tranzicija, a potrošačima energije ponudila pristupačna obnovljiva i nefosilna električna energija.

Reformom bi trebalo da se ubrza porast obnovljivih izvora energije i postepeno ukida gasa, a sve to kako bi računi potrošača bili manje zavisni od promenljivih cena fosilnih goriva i kako bi se zaštitili od budućih skokova cena i potencijalne tržišne manipulacije. Na kraju, cilj je da se industrija EU učini čistom i konkurentnijom.

Potrošačima će reforma dati širok izbor ugovora i jasnije informacije pre potpisivanja ugovora, kako bi imali opciju da zaključe sigurne, dugoročne cene. Istovremeno, oni će i dalje moći da biraju da imaju dinamičke ugovore o cenama kako bi iskoristili varijabilnost cena za korišćenje električne energije kada je jeftinija.

Pročitajte još:

Takođe, reforma bi trebalo da pruži veću zaštitu ugroženim potrošačima i da državama članicama omogući da prošire regulirane maloprodajne cene na domaćinstva i mala i srednja preduzeća u slučaju krize.

Potrošači će moći i da investiraju u vetroparkove ili solarne parkove, ali i da prodaju višak solarne energije na krovovima komšijama, a ne samo svom dobavljaču.

Detaljnije informacije o promenama koje donosi reforma, nalaze se na zvaničnom sajtu Evropske komisije.

Pre nego što stupi na snagu, predložena reforma mora da bude odobrena od strane Evropskog parlamenta i Saveta.

Energetski portal

EBRD kreditira reformisanje EPS-a sa 300 miliona evra

Foto ilustracija: Pexels
Foto-ilustracija: Pixabay (NickyPe)

Ugovore o kreditu u vrednosti od 300 miliona evra, namenjenih za reformisanje EPS-a potpisali su Siniša Mali, ministar finansija, Mateo Kolanđeli, direktor EBRD-a za Zapadni Balkan, Miroslav Tomašević, direktor EPS-a Miroslav Tomašević i direktor EBRD-a za energetski sektor Jugoistočne Evrope Gregori Zielinski.

Ministarka rudarstva i energetike Dubravka Đedović takođe je prisustvovala potpisivanju ugovora, kojima će finansiranje biti obezbeđeno u dve tranše, uz garanciju Ministarstva finansija u ime države Srbije.

Sredstva će koristiti „Elektroprivreda Srbije” (EPS), koja se tokom zimske sezone suočila sa značajnim smanjenjem likvidnosti zbog uvoza značajnih količina električne energije, navodi se na sajtu Vlade.

Mali je tom prilikom istakao da je ovo podrška međunarodnih finansijskih institucija vladinoj strategiji za dekarbonizaciju sektora električne energije, sa ciljem postepenog ukidanja uglja do 2050. godine.

Kako je objasnio to će pomoći u razvoju regulatornog okvira za veće korišćenje obnovljivih izvora energije i osigurati održivost snabdevanja energijom.

“Ulaganja u energetiku smo definisali kao prioritet Vlade jer je energetska kriza dodatno istakla izazove u ovom sektoru. Potrebna su ulaganja, modernizacija, podizanje kapaciteta i spremnosti na krizne situacije u ovom sektoru i time se bavimo”, poručio je ministar finansija.

Pročitajte još:

Pored toga, kako je dodao, radiće se na reformisanju EPS-a, koji mora imati jače korporativno upravljanje i bolje menadžerske kapacitete, naglasivši da je profesionalizacija ovog preduzeća strateški važan korak za celokupan energetski sektor Srbije.

Kolanđeli je istakao da Evropska banka za obnovu i razvoj (EBRD) ima bogato međunarodno iskustvo u pružanju pomoći u reformisanju državnih preduzeća, te najavio i tehničku pomoć u ovom procesu.

“Radujemo se saradnji sa EPS-om i srpskim vlastima na ambicioznom reformskom programu koji donosi ovaj kredit. U koordinaciji sa MMF-om i drugim međunarodnim finansijskim institucijama i donatorima, posvećeni smo tome da doprinesemo transformaciji energetskog sektora Srbije”, poručio je on.

Na sastanku je podvučena činjenica da velike hidroelektrane u Srbiji obezbeđuju približno 30 odsto proizvodnje energije, dok obnovljivi izvori energije, kao što su vetar i solarna energija, čine manje od tri odsto proizvodnje i imaju potencijal da značajno pomognu zemlji u razvoju čistog novog, domaćeg snabdevanja energijom.

Ovo je drugi najveći zajam Evropske banke za obnovu i razvoj Srbiji, koja je do danas uložila u našu zemlju ukupno 7,9 milijardi evra. Ova finansijska institucija je u 2022. obezbedila ukupno 650 miliona evra Srbiji, od čega je više od tri četvrtine otišlo na projekte u privatnom sektoru.

Energetski portal

NOVI SOLARNI MEGAVAT U POŽAREVCU

solarne energije 2025
Foto-ilustracija: Pixabay (StockSnap)
Foto-ilustracija: Pixabay (LCEC
)

Obnovljivi izvori energije nisu više samo faktor očuvanja životne sredine, već i energetske bezbednosti. Kriza koja je obeležila godinu za nama, samo je potvrdila neophodnost prelaska na obnovljive izvore. Energija sunca je pristupačna i solarne elektrane igraju značajnu ulogu u energetskoj stabilnosti Srbije, omogućavajući da se smanji pritisak na Elektroprivredu. Broj izgrađenih solarnih elektrana povećava se na nedeljnom nivou i to ne samo onih velikih, od nekoliko megavata, već ih i onih za sopstvene potrebe koje sve češće postavljaju manje firme i domaćinstva.

Prateći pozitivne trendove, kompanija MT-KOMEX nedavno je započela izgradnju solarne elektrane na krovu jednog od popularnih tržnih centara u Srbiji. Važno je istaći da je vrednost ovakvih projekata prepoznata, te je na svakom od ukupno 14 objekata u različitim gradovima, koje ovaj šoping centar ima u svom sastavu, planirana izgradnja solarnih elektrana. Projekti za svih 14 elektrana već su završeni.

Za izgradnju prve fotonaponske elektrane izabran je objekat u Požarevcu, koji pod svojim krovom ima veći broj manjih lokala, a specifičnost ovog projekta predstavlja činjenica da će se proizvedena električna energija raspoređivati procentualno po lokalima srazmerno njihovoj potrošnji, dok će se višak energije predavati u mrežu. Ovaj objekat se napaja iz dve trafostanice, te će i sama elektrana biti podeljena u skladu s tim. Ukupna snaga elektrane će iznositi 1 MWp.

U FOKUSU:

U izgradnji elektrane koriste se fotonaponski paneli snage 410 Wp. Biće postavljeno tačno 2.414 monokristalnih solarnih panela marke Luxor Solar LX410M/182-108+(410W), zatim razvodni AC ormani, Fronius sistem za monitoring i pametni merači koji su neizostavna dodatna oprema kako bi solarna elektrana bila maksimalno efikasna. Biće postavljeno 46 invertora različite snage, ali istog proizvođača – Fronius, koji spadaju u najkvalitetnije na svetu. S obzirom na to da je reč o kompleksnom objektu, invertori će biti postavljeni na otvorenom te će za njih biti napravljena posebna konstrukcija koja će ih štititi od direktnog uticaja spoljnih vremenskih uslova.

Foto-ilustracija: Pixabay (Bru-nO)

Krovna površina na koju se postavljaju paneli napravljena je od sintetičke membrane, što zahteva korišćenje konstrukcije tipa D-Dome, proizvođača K2 Systems. Predviđeno je da paneli budu orijentisani severoistok-jugozapad pod uglom od 10 stepeni, da bi iskorišćenost sunčevog zračenja bila najefikasnija. Da je, primera radi, krovna površina u vidu trapeznog lima, projektom bi bila predviđena drugačija vrsta konstrukcija koja prati sam nagib krova.

Gradnja solarne elektrane na objektu u Požarevcu počela je početkom decembra, a planirani rok završetka radova je krajem januara, nakon čega sledi priključenje na mrežu.

Očekivana proizvodnja elektrane na godišnjem nivou je 1140 MWh/god, povrat investicije od 925 hiljada evra se očekuje za 6 i po godina, a mi bismo posebno istakli uštedu CO2 koja iznosi 535.600 kg na godišnjem nivou.

Prethodno realizovani projekti kompanije MT-KOMEX, koja je u januaru 2023. godine obeležila 30 godina poslovanja, potvrđuju pouzdanost poslovanja kompanije i sigurnost da će svaki projekat biti urađen na najbolji mogući način. Među elektranama koje je izgradila kompanija MT-KOMEX, a do sada se u portfoliju nalazi više od 60 MW solarnih elektrana, uskoro će se naći i najveća bifacijalna solarna elektrana na zemlji. Za lokaciju izgradnje određeno je Lapovo, a ova elektrana biće najveća ne samo po veličini, već i po snazi koja će iznositi 10 MW.

Priredila: Katarina Vuinac

Tekst je objavljen u Magazinu Energetskog portala ODGOVORNO POSLOVANJE

Moguća saradnja Srbije i Portugala u oblasti energetike

Foto: Emilija Jovanović
Foto-ilustracija: Pixabay (Pexels)

O saradnji Portugala i Srbije u oblasti energetike, sa posebnim akcentom na proces energetske tranzicije, razgovarale su ministarka rudarstva i energetike Dubravka Đedović i ambasadorka Republike Portugal u Beogradu Marija Viržinija Mendes de Silva Pina.

Ministarka Đedović je upoznala ambasadorku sa prioritetima Ministarstva rudarstva i energetike i radu na strateškim dokumentima kojima  će biti određen pravac razvoja energetskog sistema.

,,Postavili smo ambiciozne planove, ali verujem da smo na dobro putu da ih ostvarimo. Vreme krize je vreme za odlučno delovanje i zahteva maksimalan napor kako bismo uspešno sproveli proces dekarbonizacije što brže, a bezbedno integrisali značajnije kapacitete iz obnovljivih izvora energije u naš elektroenergetski sistem. Uz to moramo i da ubrzamo rad na reformi energetskih preduzeća, jer ona moraju da budu siguran i profitabilan temelj srpske privrede“, izjavila je ministarka.

Pročitajte još:

Naglasila je da bi Republici Srbiji na putu ostvarenja ciljeva Zelene agende bilo dragoceno iskustvo Portugala, države koja je praktično šampion u brzini procesa dekarbonizacije.

„Portugal je prošle godine zatvorio poslednje elektroenergetsko postrojenje na ugalj i značajno podigao nivo hidro i vetro kapaciteta. U tom smislu otvoreni smo za saradnju sa Srbijom u pravcu razmene stručnjaka i iskustva“, rekla je ambasadorka. Ona je podsetila da su portugalske kompanije uključene u projekte zelene energije u Republici Srbiji i izrazila uverenje da će ih u budućnosti biti još više.

Izvor: Ministarstvo zaštite životne sredine

Western Balkans-Spain Multilateral Opportunities Days

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto-ilustracija: Pixabay (falco)

Španska agencija za izvoz i investicije ICEX i Trgovinsko odeljenje Ambasade Španije organizuju poslovni forum “Western Balkans-Spain Multilateral Opportunities Days” koji će se održati 20. i 21. marta u hotelu Hyatt Regency Belgrade.

Kao nastavak jačanja bilateralnih odnosa između Španije i Srbije, započetog 2022. godine, posetom predsednika Vlade Pedra Sanćesa i održavanjem Poslovnog foruma Španija-Srbija u novembru prošle godine, Španska agencija za izvoz i investicije ICEX i Trgovinsko odeljenje Ambasade Španije organizuju poslovni forum “Western Balkans-Spain Multilateral Opportunities Days” koji će 20. i 21. marta u hotelu Hyatt Regency Belgrade okupiti španske kompanije i kompanije sa Zapadnog Balkana, sa glavnim fokusom na Srbiju. Forum će se sastojati od četiri panela i imaće za cilj, s jedne strane, da predstavi prioritetne projekte za razvoj Republike Srbije u oblasti železničke, ekološke i energetske infrastrukture, kao i podršku međunarodnih finansijskih institucija i Delegacije EU ovim sektorima u Srbiji, a sa druge, da olakša kontakt i upoznavanje sa španskim kompanijama koje posluju u ovim sektorima. Prisutni će imati priliku da se upoznaju i sa projektima razvoja železničke mreže u Albaniji, čiji će predstavnik učestvovati na panelu posvećenom železničkoj infrastrukturi.

Među učesnicima poslovnog foruma nalaze se neke od vodećih konsultantskih i građevinskih kompanija u Španiji, kao i kompanije iz oblasti obnovljive energije. Kompletnu listu španskih kompanija, kao i agendu konferencijskog dela foruma možete pronaći ovde.

Molimo sve koji su zainteresovani da prisustvuju forumu da se prijave putem ovog formulara, najkasnije do 16. marta.

Pročitajte još:

Pozitivni trend bilateralnih ekonomskih odnosa

Foto-ilustracija: Pixabay (jarmoluk)

Srbija je glavni ekonomski partner Španije na Zapadnom Balkanu, koja je u 2022. zaslužna za 47 odsto ukupnog španskog izvoza ka regionu, dok ujedno sa 58 odsto doprinosi ukupnom izvozu zemalja Zapadnog Balkana ka Španiji. Sledi Albanija sa 30 odsto uvoza i 13 odsto španskog izvoza u ovaj region. Robna razmena između Srbije i Španije u 2022. godini, prvi put u istoriji bilateralnih odnosa, premašila je milijardu evra, što predstavlja rast od 46 odsto u odnosu na već odličnu 2021. godinu. Španski izvoz u Srbiju povećan je za 33,2 odsto dok je srpski izvoz ka Španiji porastao za 60,7 odsto, što govori o dobro konsolidovanim trgovinskim odnosima, koji svakako i dalje imaju visok potencijal rasta.

Španske kompanije su učestvovale u realizaciji različitih kapitalnih projekata u Srbiji, finansiranih iz evropskih ili međunarodnih fondova, kako u građevinarstvu, tako i kroz konsultantske usluge, obuku i stručno usavršavanje. Takođe, španske kompanije sve učestalije iskazuju interesovanje za ulaganje u razvoj obnovljive energije u Srbiji, sektoru u kome je Španija lider u svetu.

Sektori moguće saradnje srpskih i španskih kompanija su višestruki: od poljoprivrede, prehrambene industrije, sektora kapitalnih dobara do obnovljivih izvora energije, životne sredine i IT. Ne treba zaboraviti ni turizam kao sektor koji doprinosi međusobnom upoznavanju. Direktni letovi Beograda sa Madridom, Barselonom, Malagom, Valensijom i Palma de Majorkom koji su otvoreni poslednjih godina svakako olakšavaju takvu interakciju.

Španija u svetu

Poznato je da je Španija četvrta po veličini ekonomija u EU i jedna od turistički najposećenijih zemalja na svetu. Međutim, ređe se pominje da je Španija druga zemlja na svetu po veličini železničke mreže brzih pruga na svetu, da ima najdužu interoperabilnu železničku liniju u Evropi, (između Barselone i Malage), kao i da prednjači po razvijenosti mreže gradskog saobraćaja, imajući u vidu da osam španskih gradova ima metro, a još 11 tramvaj.

Španija je takođe svetski lider i po razvijenosti infrastrukture u oblasti životne sredine. Njene kompanije snabdevaju kvalitetnom vodom 47 miliona stanovnika i više od 80 miliona turista godišnje. Takođe Španija je najveći izvoznik svežeg voća i povrća na svetu i prva zemlju u Evropi po površini navodnjavanih useva. Španija ima više od 1.200 brana i rezervoara, preko 1.300 postrojenja za prečišćavanje vode i 2.300 pogona za prečišćavanje, među kojima se ističu napredni tercijarni sistemi u kojima se kontroliše koncentracija jedinjenja azota i fosfora.

Foto-ilustracija: Pixabay (fabersam)

U sektoru obnovljive energije, Španija je jedan od svetskih lidera. To je peta zemlja u svetu po instalisanoj snazi energije vetra i sedma u oblasti instalisanih solarnih elektrana. Sa 50 termoelektrana u funkciji, Španija je i tržište sa najvećim operativnim kapacitetom na svetu u pogledu solarnih termoelektrana. S druge strane, Španija je jedna od zemalja u kojima obnovljivi izvori energije najviše doprinose proizvodnji električne energije. U 2021. godini ovaj doprinos je premašio 47 odsto, čime se Španija našla na četvrtom mestu u Evropi u pogledu udela proizvodnje električne energije iz vetra i sunca. Pored toga, Španija je lider u proizvodnji zelenog vodonika u Evropi, sa 72 GV kapaciteta elektrolizatora planiranih za 2030. godinu, odnosno čak 52 odsto projektovanog kapaciteta u Evropi.

Dostignuća koja je Španija ostvarila u svim ovim sektorima ne bi bila moguća bez dinamičnog i konkurentnog poslovnog okruženja, velikog iskustva i najsavremenije tehnologije. Radi se o kompanijama koje su učestvovale u realizaciji nekih od najzahtevnijih infrastrukturnih projekata u svetu i, u tom kontekstu, verujemo da će jačanje prisustva španskih kompanija u Srbiji rezultirati unapređenjem infrastrukture, čime će doprineti postizanju viših standarda, u skladu sa normama Evropske unije i, na kraju, ujedno i boljim kvalitetom života.

Izvor: eKapija

Otvaranje drugog Konkursa Ekoopština

Foto: Nika Veselinov
Foto: Nika Veselinov

Ambasada Francuske u Srbiji i njeni partneri: Institut Veolia, Saint-Gobain, Veolia, Decathlon, NALED i SKGO, Wiener Stadistsche, Ministarstvo rudarstva i energetike i delegacije Evropske unije, zajednički su otvorili drugo izdanje konkursa „Ekoopština”. Marina Nenković-Riznić, moderatorka konkursa „Ekoopština”, Institut za arhitekturu i urbanizam Srbije u uvodnoj reči podseća šta je Projekat „Ekoopština”:

– francusko-srpska platforma za saradnju na izazovima održivog grada, kroz identifikaciju dobre prakse razvijenih na lokalnom nivou u Srbiji kao i u Francuskoj, koja će biti predstavljena tokom seminara organizovanih za lokalne zajednice u Srbiji. Ovi seminari će se održati u Beogradu i Nišu 27. aprila Održivo upravljanje otpadom i energetska obnova – 10. maj Održiva mobilnost – 25. maj Održivo upravljanje vodama 6. jun za energetsku efikasnost. U oktobru je dodela nagrada kojom će biti nagrađeni pobednici ovog novog izdanja.

 – konkurs otvoren za sve srpske gradove i opštine od manje ili više od 40.000 stanovnika u četiri kategorije (upravljanje otpadom, održivo upravljanje vodom, energetska efikasnost zgrada, pametni gradovi) na kojem će biti nagrađeno ukupno osam srpskih opština koje će biti pozvane na studijska putovanja u Francusku

– Konkurs nagrađuje lokalne vlasti u Srbiji za akcivnosti u četiri oblasti: energetska efikasnost zgrada, održivo upravljanje otpadom, voda i održiva mobilnost.

– konkurs otvoren za sve nastavnike i učenike u Srbiji koji rade na zaštiti životne sredine.

Pozvani su svi gradovi i opštine Srbije da učestvuju na seminarima i da svoje projekte podnesu do 30. juna 2023. godine.

Pročitajte još:

“Sa svim partnerima, ponosni smo na rezultate prvog izdanja, dobili smo 60 prijava iz srpskih zajednica, što pokazuje veliko interesovanje, i 35 prijava iz škola. Takođe smo poželeli dobrodošlicu više od 350 izabranih zvaničnika i tehničara iz srpskih lokalnih vlasti tokom naša četiri tehnička seminara organizovana u 2022. Ovo su ohrabrujući rezultati i ilustruju našu ambiciju da “Ekoopština” bude platforma za saradnju u pogledu životne sredine i održivog grada koji promoviše aktere zelenije Srbije i jača veze između srpske i francuske zajednice. Takođe želimo da naš projekat učinimo vektorom saradnje i evropskih integracija oko pitanja životne sredine koja utiču na svakodnevni život građana Srbije. Posebno nam je zadovoljstvo da učvrstimo naše partnerstvo sa delegacijom Evropske unije označavanjem “Ekoopštine” delom kampanje „We Care“ i programa „EU za Tebe“. Za ovo drugo izdanje, ambicija nam je da nastavimo naše delovanje u službi srpske zajednice i srpske omladine. Ono što želimo je da sve više lokalnih zajednica i škola učestvuje na našem takmičenju kako bismo mogli da idemo napred i da pomerimo Srbiju u njenoj zelenoj agendi”, rekao je Nj.E. Pjer Košar, Ambasador Francuske u Srbiji.

Foto: Nika Veselinov

“Cilj Vlade Srbije i Ministarstva rudarstva i energetike je energetska sigurnost za naše građane i privredu. Donoseći strateške odluke o budućim ulaganjima u energetski sektor polazimo upravo od neraskidive veze energetike i ekologije, i kada govorimo o novim kapacitetima, govorimo pre svega o zelenoj energiji. Nastojimo da kroz značajne subvencije olakšamo našim građanima da budu energetski efikasniji, troše manje energije tako što će zameniti vrata i prozore, uraditi izolaciju fasade, zameniti kotlove energetski efikasnijim. Do sada je država za te namene izdvojila 2,6 milijardi dinara za 20.000 domaćinstava, a nedavno smo obezbedili  dodatna sredstva za mere povećanja energetske efikasnosti u domaćinstvima, u iznosu od oko 70 miliona evra. Plan je da javni poziv bude raspisan u drugoj polovini 2023, a očekujemo da ćemo tim sredstvima moći da subvencionišemo oko 80.000 domaćinstava. Prethodni konkurs  “Ekoopština” pokazao je da na nivou opština i gradova ima mnogo kvalitetnih ideja i projekata, pokazao je bogatstvo dobrih praksi na lokalnom nivou, ali i veliku motivisanost najmlađih, naše dece, da rade na unapređenju zaštite životne sredine i racionalnijoj potrošnji električne energije”, rekla je Dubravka Đedović, ministarka rudarstva i energetike.

Generalni sekretar SKGO Nikola Tarbuka podsetio je da je ova inicijativa važan element saradnje Ambasade Francuske i njegove organizacije. Opštine Srbije održavaju staru i tradicionalnu vezu sa opštinama Francuske, zbog čega se svake godine, kao i sledeće nedelje u Lionu, organizuje sastanak na kome će se razgovarati o pitanjima saradnje naše dve zemlje, kao i o ekonomskim pitanjima obrazovanju i nauci i šta EU donosi izabranim predstavnicima naše zemlje. Ekologija je jedna od tema, uz energiju i održivu mobilnost, za koju je SKGO veoma vezan. Njeni članovi nastoje da razumeju nacionalna i lokalna pitanja i da se upoznaju sa alatima o temama kojima se bavi “Ekoopština”. Njegova organizacija rado pomaže u identifikaciji i promovisanju najboljih praksi i kapaciteta koji žele da deluju uz jačanje saradnje sa Francuskom.

“Kompanija Saint-Gobain je sa zadovoljstvom ponovo podržala projekat koji ima za cilj podizanje svesti kod stanovništva. Naša inovativna rešenja, energetski efikasna koja čuvaju životnu sredinu komplementarna su sa projektom “Ekoopština”. Poznat je naš slogan ,,Making the world a better home” i u skladu sa tim posmatramo i projekt ,,Ekoopština“, jer ono što danas uradimo biće bolje za budućnost“, rekao je Vladan Ilić, generalni direktor Saint-Gobain za Srbiju.

“Organizacija je srećna što je ponovo deo projekta “Ekoopština”. Održivi razvoj i digitalizacija su horizontalne teme koje su prioriteti za njihovu organizaciju. Ovim pitanjem se bave već četiri godine kroz stvaranje i obuku kroz Zajednicu gradova za očuvanje životne sredine Srbije. Teme otpada u vodi i vazduhu su u fokusu srpskih gradova. Bili su u žiriju “Ekoopštine” na ovu temu. NALED formira studijske grupe sa gradovima na temu otpada i kvaliteta vode. “Ekoopština” je projekat koji može da pokaže moguća rešenja. Ovo je sjajna prilika da možemo da podelimo znanje i iskustva kako bismo se uključili u projekat, a i mi to možemo da podelimo između naših gradova”, rekao je Slobodan Krstović, direktor za održivi razvoj NALED-a.

“Veolia sa zadovoljstvom nastavlja saradnju sa “Ekoopštinom”, to je odlična platforma za prenošenje znanja o temama koje su u srcu našeg poslovanja, voda, energija i upravljanje otpadom. To je takođe veoma dobar primer saradnje srpskih i francuskih lokalnih vlasti. Njihov cilj je da promovišu ovu saradnju, da ubrzaju razmenu znanja i primenu novih i inovativnih tehnika kao što je Vinča, sa reciklažom građevinskog otpada gde proizvodimo agregate. Realizuje se pravi energetska proizvodnja iz otpada i omogućava snabdevanje grada Beograda električnom i toplotnom energijom, odnosno 30.000 domaćinstava električnom energijom i 60.000 toplotnom energijom. Ovo je početak ekološke transformacije i razlog našeg postojanja. Kompanija na ovaj način želi da podrži lokalne zajednice i želimo puno sreće zajednicama koje budu učestvovale u takmičenju”, rekao je Filip Tjel, Managing director Veolia Srbija.

“Kao što je već pomenuto, Veolia pozdravlja projekte koji se realizuju u okviru konkursa “Ekoopština”, čiji su rezultati i aktivnosti u ovoj godini više nego pozitivni i koji na taj način promoviše razmenu između srpskih i francuskih gradova. Razmena informacija i saveta je praktična i dobrodošla ne samo za prošlogodišnje pobednike, već i za sve zainteresovane za ekološke teme kao što su tretman otpada ili distribucija energije. Veolia radi širom sveta i svuda gde želimo da ojačamo zajednice i unapredimo potencijal”, rekao je Nebojša Grbušić, direktor Water solutions and technologies Veolia Srbija.

“Wiener Stadtische osiguravajuće društvo je posvećeno poboljšanju života u gradovima Srbije. Kompanija je lider u istočnoj Evropi i ceni svoju trenutnu ekonomsku vrednost i buduću održivost regiona. Partner je u ovom projektu “Ekoopštine” jer kompanija želi da prati i podrži napore u smislu razmene iskustava i znanja i operativne ekspertize u pogledu životne sredine. Cilj kompanije je da obezbedi budućnost za naredne generacije. Ove godine će podržati “Ekoopštinu” u kontekstu održive mobilnosti, akciju u kojoj je već sprovela akcije, posebno u Nišu, na promociji biciklizma u gradu izgradnjom biciklističkih stanica”, rekla je Ivane Đurišić, Korporativni PR menadžera Wiener Stadtische osiguranja a.d.o. Beograd.

“Kao sportska kompanija, Decathlon ima za cilj da zaštiti jezera i planine kako bi deca mogla da uživaju i da se bave sportom u prirodi. U okviru škola se sprovode akcije podizanja svesti dece o životnoj sredini. Decathlon će podržati ovogodišnje izdanje konkursa “Ekoopština” donacijom opreme u iznosu od 5.000 evra za pobedničke škole. Kompanija je svesna da je Srbija sportska nacija, da voli sport i živi kroz sport, što podrazumeva podizanje svesti među mladima, ali i velike akcije koje se sprovode kao na primer tokom dana vožnje bicikla, gde su sve usluge posvećene biciklizmu besplatne za smanjenje emisije ugljenika”, rekla je Katarina Jovanović, direktorka Decathlon-a za Beograd i članica žirija za kategoriju “Zelene škole”.

Izvor: Ambasada Francuske

Nauka i inovacije od ključnog značaja za dalji razvoj

Foto: Ministarstvo nauke, tehnološkog razvoja i inovacija
Foto-ilustracija: Unsplash (Alexandre Debiève)

U Muzeju nauke i tehnike obeleženo je četiri godine rada Fonda za nauku Republike Srbije, čemu je prisustvovala ministarka nauke, tehnološkog razvoja i inovacija Jelena Begović i tom prilikom izrazila nadu da će kroz 10 godina nauka diktirati ekonomski razvoj zemlje.

Ministarka Begović istakla je da je doneta strategija koja ima viziju naučnog i tehnološkog razvoja Srbije, odnosno gde želimo da izgradimo snažne naučne, istraživačke i razvojne institucije, koje treba da odgovore na globalne izazove.

,,Takođe, želimo da podržimo i izgradimo lidere istraživače i istraživačke timove koji će moći da izađu na globalnu mapu nauke i pokažu šta Srbija zna’’, poručila je ministarka.

Kako je naglasila, Fond za nauku postao je veoma važan oslonac za srpske naučnike i svakako jedan od ključnih mehanizama kako države, tako i naučne zajednice, koji je potreban za to da nauku usmerimo ka izvrsnosti i inovacijama.

Pročitajte još:

Važno je, kako je dodala, da iskoristimo i neiskorišćeni potencijal naših sjajnih ljudi u rasejanju, koji su veoma uspešni i motivisani da pomognu našoj lokalnoj zajednici kroz konekcije, projekte, transfer znanja i tehnologije.

Prema njenim rečima, Fond za nauku imaće još jedan novi poziv upravo vezan za dijasporu, koji će svakako biti važan za povezivanje naše naučne zajednice i sveta.

Ministarka je podsetila na to da je država u prethodnom periodu puno ulagala u nauku, ističući važnost fondova, izgradnje naučno-tehnoloških parkova i sve veće startap zajednice u Srbiji.

,,Projekat „Promis” pravi je pokazatelj koliko možemo biti hrabri u nauci i sa Fondom radimo na tome da se hrabrost naučnika transponuje na pozive novog evropskog okvira Horizont, gde Srbija treba da ima sve više dobitnika prestižnih međunarodnih grantova’’, navela je ministarka Begović i zaključila da ćemo tek pokazati koliko Srbija ima sjajnih naučnika i koliko vredi ulagati u nauku.

Vršilac dužnosti direktora Fonda za nauku Milica Đurić Jovičić napomenula je da je ovaj fond do sada otvorio osam programa, uskoro će i deveti, a do kraja godine biće otvoreno još ukupno četiri programa.

Direktor Kancelarije Svetske banke u Srbiji Nikola Pontara ukazao je na to da postoji jaka veza između inovacija, preduzetništva i ekonomskog rasta u jednom društvu, i dodao da će Svetska banka nastaviti da podržava razvoj Srbije u ovim oblastima, u saradnji sa Evropskom unijom i Vladom Srbije.

Šef Odeljenja za saradnju Delegacije EU u Srbiji Nikola Bertolini poručio je da EU nastavlja da podržava nauku, tehnološki razvoj i inovacije, ne samo kako bi obezbedila kompetitivnost ekonomija, već i bolji standard života svim građanima.

Energetski portal

Međunarodni dan protiv brana: Za reke, vodu i život

Foto-ilustracija: Pixabay (wallner)
Foto-ilustracija: Pixabay (Powie)

Međunarodni dan protiv brana: Za reke, vodu i život obeležava se svake godine 14. marta od 1997.

Još 1995. godine na sastanku nekoliko organizacija u Brazilu, među kojima su Evropska mreža reka (ERN), Međunarodna mreža reka (IRN), indijski društveni pokret Narmada Bachao Andolan (N.B.A.) i Biobio Action Group (GABB), formiran je međunarodni organizacioni komitet, na čelu sa Brazilskim pokretom ljudi pogođenih velikim branama (MAB).

Dve godine kasnije, učesnici Prvog međunarodnog skupa ljudi pogođenih branama proglasili su 14. mart za Međunarodni dan protiv brana – za reke, vodu i život.

Jedan od značajnijih uspeha, postignut zahvaljujući naporima ljudi i ovom Međunarodnom danu, jeste uklanjanje dve brane visine 60 metara u Sjedinjenim Državama.

Pročitajte još:

Iako je u središtu naziva borba protiv brana, one ne predstavljaju jedini problem sa kojim se reke suočavaju i za čije se rešavanje zalaže. Naše reke sve više postaju dom za otpadne vode i smeće, a sve manje za živa bića. Slatkovodne vrste veoma su ugrožene, beležeći pad od preko 80 odsto od 1970. godine.

Svake godine, Međunarodni dan prati drugačije teme naglašavajući konkretne probleme kao što su ,,Prava reka’’, ,,Značaj reka za biodiverzitet’’, ,,Žene, voda i klimatske promene’’ i druge.

Koliko su reke važne, možda najbolje opisuje činjenica da su prve civilizacije nastajale upravo pored njih i zahvaljujući njima.

Energetski portal

Smanjenje tržišnih udela najvećih energetskih kompanija EU

Foto-ilustracija: Pixabay (analogicus)
Foto-ilustracija: Pixabay (NickyPe)

U većini zemalja Evropske unije, tržišni udeli najvećih proizvođača električne energije i gasa se smanjuju od 2013. godine, od kada je Eurostat počeo sa prikupljanjem ovih podataka.

U 2021. godini je najveći udeo najvećih proizvođača zabeležen na Kipru sa 88 odsto, zatim u Francuskoj sa 79 odsto, Hrvatskoj sa 76 odsto i Estoniji sa 64 odsto. Na drugom kraju, tržišni udeo najvećeg proizvođača na tržištu električne energije bio je manji od 20 odsto i to u Poljskoj, Litvaniji i Italiji sa 17 odsto i Švedskoj sa 19 odsto.

Na godišnjem nivou, od 2020. do 2021. godine, najveći porast tržišnog udela zabeležen je u Irskoj od 32 odsto, dok je najveći pad zabeležen u Portugalu od 32 odsto.

Povećanje udela ukazuje na porast tržišne koncentracije, na primer nakon spajanja velikih učesnika na tržištu. Naprotiv, smanjenje udela pokazuje smanjenje koncentracije tržišta, piše Eurostat.

U poređenju sa 2013, tržišni udeo najvećeg proizvođača na tržištu električne energije u 2021. godini bio je manji u većini zemalja EU. Pad tržišnog udela kretao se od 39 procentnih poena u Luksemburgu, nakon liberalizacije tržišta električne energije, i pad od 20 procentnih poena u Slovačkoj, pa sve do jednog procentnog poena u Bugarskoj i četiri u Finskoj.

Nasuprot tome, udeo je ostao stabilan u Švedskoj i Poljskoj, dok se povećao u Mađarskoj, Rumuniji i Španiji.

Pročitajte još:

Uvoz i proizvodnja prirodnog gasa

Kada je reč o prirodnom gasu najveći tržišni udeo od 100 odsto bio je u Estoniji, Malti i Švedskoj, gde je samo jedan entitet dominirao nacionalnom proizvodnjom i uvozom.

Foto-ilustracija: Pixabay (stevepb)

Nasuprot tome, najveća kompanija za uvoz i proizvodnju prirodnog gasa imala je najniži nivo prodora na tržište u Irskoj sa 22 odsto i Češkoj 23 odsto.

Na godišnjem nivou, od 2020. do 2021. godine, najveći pad tržišnog udela zabeležen je u Hrvatskoj za 45 odsto i Češkoj za 38 odsto. Broj glavnih kompanija koje uvoze ili proizvode prirodni gas za lokalno tržište porastao je sa pet na šest u Češkoj i sa tri na pet u Hrvatskoj.

U poređenju sa 2013. godinom, tržišni udeo najveće kompanije za uvoz i proizvodnju prirodnog gasa smanjen je u 14 članica EU, sa dostupnim podacima u 2021. Najveći pad zabeležen je u Grčkoj od 61 procentnog poena, Letoniji od 54 procentna poena i Češkoj od 46 procentnih poena.

U međuvremenu, udeo je ostao isti u Švedskoj, dok je povećan u četiri članice EU: Litvaniji za 22 procentna poena, Estoniji za 16 procentnih poena, Slovačkoj za 13 procentnih poena i Belgiji za sedam procentnih poena.

Energetski portal

Proizvodnja rudarskog sektora u prošloj godini povećana za 22,6 odsto

Foto-ilustracija: Pixabay (stafichukanatoly)
Foto: Ministarstvo rudarstva i energetike

Sektor rudarstva u Republici Srbiji beleži konstantan rast proizvodnje koja je prošle godine bila  za 22,6 odsto veća nego 2021. godine, čime je dostignut udeo u BDP-u od 2,4 odsto.

Na obeležavanju 77 godina postojanja Rudarsko-geološkog fakulteta, ministarka rudarstva i energetike Dubravka Đedović poručila je da je Srbiji neophodna snažna struka kako bismo nastavili u pravom smeru da idemo.

Prema rečima ministarke, energetska kriza, energetska tranzicija i aktuelni globalni izazovi, iznova su naglasili značaj mineralnih resursa za upravljanje ekonomijom i obezbeđivanje stabilnog privrednog rasta.

Pročitajte još:

„Naš cilj je održivo rudarstvo. Buduće strateške pravce moramo da definišemo svi zajedno, na krajnje odgovoran i posvećen način, vodeći računa pre svega o nacionalnim i ekonomskim interesima uz obezbeđivanje energetske bezbednosti, rasta proizvodnje mineralnih sirovina, siguran okvir za investiciona ulaganja i puno uvažavanje i primenu svetskih standarda’’, naglasila je ministarka.

Podsetila je da Rudarsko-geološki fakultet decenijama unazad daje značaj doprinos razvoju rudarstva i geologije i izrazila uverenje da će tako ostati i u budućnosti.

„U sadejstvu sa vama, uvažavajući reč struke i nauke, bićemo spremniji i odlučniji za period koji sledi’’, poručila je ministarka Đedović.

Energetski portal

Cene proizvoda i usluga lične potrošnje u februaru prosečno povećane za 1,4 odsto

Foto-ilustracija: Pixabay (blickpixel)
Foto-ilustracija: Pixabay (Bru-nO)

Prema podacima koje je objavio Republički zavod za statistiku, cene proizvoda i usluga lične potrošnje u februaru 2023. godine, u odnosu na januar 2023. godine, u proseku su povećane za 1,4 odsto.

Potrošačke cene u februaru 2023. godine, u poređenju sa istim mesecom prethodne godine, povećane su za 16,1 odsto, dok su u poređenju sa decembrom 2022. godine u proseku povećane za 2,8 odsto.

Posmatrajući glavne grupe proizvoda i usluga klasifikovanih prema nameni potrošnje, u februaru 2023. godine, u odnosu na prethodni mesec, cene stanovanja, električne energije, vode, gasa i ostalih goriva zabeležile su rast od 1,0 odsto, a hrane i bezalkoholnih pića rast od 2,7 odsto.

Pročitajte još:

Kada je reč o ostalim proizvodima i uslugama, cene alkoholnih pića i duvana porasle su za 0,3 odsto, zdravlja za 1,5 odsto, rekreacije i kulture za 1,5 odsto, opreme za stan i tekuće održavanje 0,9 odsto, a u grupama transport i restorani i hoteli za po 0,8 odsto.

Govoreći o obrazovanju, cene su porasle za 0,2 odsto i u komunikacijama za 0,1 odsto.

Energetski portal

POČEO SOLARNI KAMP ZA MLADE LIDERE

Foto: GIZ
Foto: GIZ

Od danas do 17. marta, u Ekološkom centru Radulovački u Sremskim Karlovcima, održava se prolećni Solarni kamp za mlade lidere. U pitanju je drugi Solarni kamp koji se organizuje pod pokroviteljstvom projekata Promocija obnovljivih izvora energije i energetske efikasnosti u Srbiji i Perspektive za mlade u ruralnim sredinama u Srbiji, koje u okviru Nemačke razvojne saradnje sprovodi GIZ u partnerstvu sa Ministarstvom rudarstva i energetike, odnosno Ministarstvom turizma i omladine Vlade Srbije.

Cilj kampova je da mladi razviju veštine planiranja i realizacije projekata u oblasti zaštite životne sredine i obnovljivih izvora energije, sa fokusom na solarnu energiju, koje kasnije mogu primeniti u svojim lokalnim zajednicama.

Pročitajte još:

Foto: GIZ

Na kampu će učestvovati mladi između 18 i 30 godina koji dolaze iz rurlanih sredina širom Srbije. Tokom pet dana učesnici će moći da se detaljno upoznaju sa teorijom i praksom proizvodnje električne energije iz obnovljivih izvora i mogućnostima da određene aktivnosti i ideje primene u zajednici u kojoj žive. U toku raznovrsnih edukativnih radionica imaće i priliku da, uz pomoć mentora, u timovima razvijaju pilot projekte. Takođe, kamp podrazumeva i edukaciju o pisanju i vođenju projekata i uključivanju mladih u volonterske akcije koje doprinose životu u zdravijem i čistijem okruženju.

Učešće na Solarnom kampu za mlade lidere je besplatno, a nakon obuke učesnici će imati priliku da dobiju novčana sredstva za sprovođenje lokalne volonterske akcije.

Foto: GIZ

Prvi Solarni kamp održan je u oktobru 2022.godine, takođe u Ekološkom centru Radulovački u Sremskim Karlovcima, a okupio je mlade iz nekoliko okruga u Srbiji. Učesnica tog kampa Nada Jovanović (22) iz Pirota, istakla je nakon kampa da bi učešće na Solarnom kampu za mlade lidere preporučila svim mladim ljudima zbog prilike da steknu mnogo novog znanja i razmene iskustva o ekološkim problemima sa mladima iz različitih sredina i krajeva u Srbiji.“

,,Kao posebno važno izdvojila bih predavanja o solarnoj energiji i energetskoj efikasnosti na kojima smo, na primer, kroz savete koje izolacione materijale možemo da koristimo kako bismo povećali energetsku efikasnost, naučili kako da praktično rešavamo probleme sa kojima se suočavamo u svojim domaćinstvima. Takođe, dotakli smo se i finansijskih tema, uputili u subvencije koje za energetsku efikasnost daje Republika Srbija, a pravili smo i sopstvene male solarne panele,” objasnila je Nada.

Izvor: GIZ

NA VIDIKU ZABRANA I KOD IZUZETAKA UPOTREBE PESTICIDA U EU? Komisija smatra da bi na taj način zaštitila rojeve pčela

Foto-ilustracija: Unsplash (Rahul Pradeep)
Foto-ilustracija: Unsplash (Patrick Brinksma)

Presudom, objavljenom u januaru ove godine, Evropski sud pravde (ECJ) je potvrdio da državama članicama više neće biti dozvoljeno da daju derogacije koje privremeno dozvoljavaju upotrebu semena tretiranog „izričito zabranjenim” sredstvima za zaštitu bilja po zakonu EU.

Sredstva za zaštitu bilja imidakloprid, klotianidin i tiametoksam pripadaju klasi pesticida poznatih kao neonikotinoidi koji ciljaju insekte i hemijski su slični nikotinu. Neonikotinoidi su se poslednjih godina našli na udaru kritike jer doprinose opadanju roevaj pčela narušavajući njihov osećaj za orijentaciju, pamćenje i reproduktivni sistem.

Presuda je, međutim, ostavila znak pitanja u pogledu njenog dometa. Konkretno, grupe za kampanju su dovele u pitanje da li će se ovo odnositi na sve zabranjene pesticide i izvoz zabranjenih pesticida.

Sada je služba Komisije za bezbednost hrane (DG SANTE) iznela svoje početno tumačenje presude, koje je potvrdilo da izvršna vlast EU veruje da se ovo proteže dalje od dotičnih neonikotinoidnih pesticida.

Pročitajte još:

„Smatramo zaista da države članice više ne mogu davati hitna odobrenja za stavljanje na tržište ili upotrebu sredstava za zaštitu bilja tamo gde je doneta odluka da se oni zabrane zbog štetnih efekata”, rekla je Kler Beri iz DG SANTE tokom sastanka komiteta Evropskog parlamenta za životnu sredinu.

„Želela bih da podsetim da je Komisija uvek kritički gledala na izdavanje odobrenja za hitne slučajeve, posebno tamo gde se ona ponavljaju”, dodala je ona, ističući da je izvršna vlast EU takođe preduzela mere da za povećanje transparentnosti i kontrolu nad hitnim ovlašćenjima koja su posebno dale države članice”, istakla je ona.

Foto-ilustracija: Pixabay

Portparol Komsije je EURACTIV pojasnio je da Komisija još uvek analizira presudu.

Opšte shvatanje ovog pitanja u Briselu, kako stvari trenutno stoje, najverovatnije da je sadašnje DG SANTE tumačenje ono koje će se održati.

Što se tiče zemalja članica koje su već izdale derogacije za pesticide zabranjene u EU za 2023. godinu, Beri je rekao da je državama članicama već savetovano da ponovo razmotre ovo pitanje.

„Za sva odobrenja koja su već data, oni moraju da pregledaju ovlašćenja i vide kako mogu da ih povuku u svetlu onoga što kaže njihovo zakonodavstvo”, objasnila je ona.

Kao takva, Komisija veruje da države članice „treba odmah da reaguju kako bi osigurale poštovanje presude i da više ne mogu davati hitna ovlašćenja”, kazala je Beri.

Grupa kampanje Pesticide Action Netvork Europe (PAN) proslavila je tu vest na Tviteru i ponovila poziv državama članicama koje su već odobrile derogacije za 2023, uključujući Belgiju i Finsku, da povuku svoje dozvole.

Međutim, CropLife Europe, koji predstavlja industriju zaštite bilja u EU, ponovio je u saopštenju da presuda Suda „pojašnjava kada države članice mogu da izdaju hitna ovlašćenja”.

Izvor: EURACTIV