Home Blog Page 342

Dodeljeno 783.000 dolara najboljim inovacijama za ubrzanje cirkularne ekonomije u Srbiji

Foto-ilustracija: Unsplash (Micheile Henderson)
Foto: UNDP

Povodom Svetskog dana reciklaže, koji se obeležava 18. marta, Ministarstvo zaštite životne sredine i Program Ujedinjenih nacija za razvoj (UNDP), uz podršku Globalnog fonda za životnu sredinu (GEF),  nagradili su danas autore najboljih inovacija za dalji razvoj cirkularne ekonomije u Srbiji. Nagrađena su preduzeća iz privatnog i javnog sektora i organizacije civilnog društva. Njihove inovacije će doprineti  smanjenju emisija gasova sa efektom staklene bašte (GHG) i otpada, kao i očuvanju prirodnih resursa.

Pomoćnik ministarke zaštite životne sredine Dušan Čarkić, istakao je ovom prilikom da je Ministarstvo zaštite životne sredine prošle godine donelo dva ključna dokumenta koji imaju za cilj da unaprede sistem upravljanja otpadom i prelazak na cirkularnu ekonomiju – Program upravljanja otpadom u Republici Srbiji i Program razvoja cirkularne ekonomije.

„Nagrađene inovativne ideje nude nova rešenja u načinu na koji se proizvodi dizajniraju, proizvode i koriste, što će doprineti smanjenju emisija gasova sa efektom staklene bašte, reciklaži materijala i njihovoj ponovnoj upotrebi umesto nove sirovine. Time će biti smanjena potrošnja neobnovljivih resursa i ukupna količina otpada koji će završiti na deponijama“, dodao je Čarkić.

„Svetski dan reciklaže proslavljamo nagrađivanjem 10 najinovativnijih ideja koje će pomoći Srbiji da ubrza prelazak na cirkularnu ekonomiju. Ova rešenja će doprineti unapređenju kvaliteta životne sredine, otvaranju novih, zelenih radnih mesta i povećanju konkurentnosti srpskih kompanija“, poručio je Jakup Beriš, stalni predstavnik Programa Ujedinjenih nacija za razvoj (UNDP) u Srbiji.

Pročitajte još:

Deset inovacija je dobilo finansijsku podršku od ukupno 783.000 dolara kako bi mogle da budu realizovane tokom ove godine. Radi se rešenjima za uštedu energije korišćenjem novih tehnologija, za proizvodnju energije od bio-otpada, upotrebu organskog otpada za dobijanje komposta, đubriva i novih materijala, korišćenje opasnog otpada za proizvodnju visoko kvalitetnog đubriva, kao i za reciklažu tekstila, papira, kartona i paklica od cigareta kako bi se od njih dobili novi proizvodi. Nagrađeni su: Nektar d.o.o, DETO d.o.o. Pančevo, Elixir Zorka-mineralna đubriva d.o.o. Šabac, Bitgear Wireless Design Services d.o.o, Mivaka d.o.o Beograd, Udruženje za podršku osobama ometenim u razvoju „Naša kuća“, Javno komunalno preduzeće (JKP) Osečina, JKP Novi Pazar i JKP Novi Sad i beogradska opština Stari grad.

Ovom prilikom, Ministarstvo zaštite životne sredine je dodelilo Eko znak Republike Srbije kompaniji Wienerberger (Vinerberger) – za proizvod presovani crep, i kompaniji Tarkett (Tarket)  – za proizvod višeslojna parketna daska. Uslov za dobijanje Eko znaka je da je proizvod napravljen u Srbiji i da je u procesu njegove proizvodnje smanjen najmanje jedan od faktora koji utiču na životnu sredinu: potrošnja električne energije, emisija štetnih i opasnih materija, proizvodnja otpada ili potrošnja prirodnih resursa. Važno je i da kompanije čiji proizvodi nose Eko znak podstiču upotrebu sekundarnih sirovina i recikliranih materijala, da smanjuju emisiju buke, vibracija i zračenja, kao i da njihovi proizvodi na kraju životnog ciklusa mogu da budu ponovno upotrebljeni ili reciklirani.

Ovaj događaj je organizovan u okviru projekta “Smanjenje ugljeničnog otiska lokalnih zajednica primenom principa cirkularne ekonomije u Republici Srbiji – Cirkularne zajednice”, koji sprovode Ministarstvo zaštite životne sredine i UNDP, uz finansijsku podršku GEF-a.

Izvor: UNDP

Evropski parlament usvojio novi cilj za smanjenje emisija staklene bašte

Foto-ilustracija: Pixabay
Photo-illustration: Unsplash (Roman Synkevych)

Evropski parlament usvojio je reviziju Uredbe o korišćenju zemljišta, premaneni zemljišta i šumarstvu sa ciljem da se do 2030. godine smanje emisije staklene bašte u EU za 57 odsto u poređenju sa 1990. godinom, a da do 2050. Evropa postane prvi klimatski neutralni kontinent, kao i da se poboljša biodiverzitet u skladu sa evropskim zelenim planom.

Prethodno postavljen cilj bio je da se do 2030. neto emisije staklene bašte iz ovih sektora smanje za 55 odsto. Novi cilj, koji podrazumeva 57 odsto, postavljen je na 310 miliona tona ekvivalenta CO2, što je približno 15 odsto više od trenutnog nivoa, navodi se na sajtu Evropskog parmalenta.

Kako se navodi, sve države članice imaće obavezujuće nacionalne ciljeve za 2030. za emisije gasova staklene bašte i uklanjanje iz sektora korišćenja zemljišta, konverzije zemljišta i šumarstva, utvrđene na osnovu nedavnih nivoa uklanjanja i potencijala za dodatno uklanjanje. Do 2025. godine primenjivaće se postojeća pravila prema kojima zemlje članice moraju da obezbede da emisije iz sektora korišćenja zemljišta, konverzije zemljišta i šumarstva ne prelaze količine koje su uklonjene. Od 2026. godine, države članice će umesto obavezujućih godišnjih ciljeva imati četvorogodišnji budžet za period 2026-2029.

Pročitajte još:

Države članice moći će da kupuju ili prodaju kredite za ukljanjanje u okviru ove Uredbe i Uredbe o raspodeli terete, kako bi postigle svoje ciljeve. Biće uspostavljen i mehanizam kako bi se osiguralo da države članice dobijaju naknadu u slučaju prirodnih katastrofa poput šumskih požara.

Države članice će morati da preduzmu korektivne mere ukoliko se pokaže da njihov napredak nije dovoljan, a biće uvedene i kazne na prekršaje.

Kako bi se osiguralo postizanje cilja EU, Komisija će podneti izveštaj o napretku najmasnije šest meseci posle prvog globalnog pregleda stanja dogovorenog u okviru Pariskog sporazuma. Ukoliko bude potrebno, uz izveštaj će biti predloženi i zakonski predlozi.

Savet treba još da formalno odobri tekst, koji će potom biti objavljen u Službenom listu Evropske unije i stupiti na snagu 20 dana kasnije.

Energetski portal

“PLASTIČNO KAMENJE” PRONAĐENO NA UDALJENOM OSTRVU

Foto-ilustracija: Pixabay (StockSnap)
Photo-illustration: Pixabay

Geologija brazilskog vulkanskog ostrva Trindade godinama fascinira naučnike, ali novo otkriće na tom lokalitetu nazvali su “zastrašujućim”. Na ostrvu koje se smatra zaštićenim prirodnim staništem kornjača otkriveno je kamenje nastalo od ostataka plastičnog otpada.

Istopljena plastika se pomešala sa kamenjem na ostrvu, koje se nalazi 1.140 kilometara od jugoistočne države Espirito Santo. Naučnici kažu da je otkriće “plastičnog kamenja” dokaz rastućeg uticaja ljudi na geološke cikluse Zemlje.

,,Ovo je novo i zastrašujuće u isto vreme, jer je zagađenje stiglo do geologije”, rekla je Fernanda Avelar Santos, geološkinja sa Federalnog univerziteta Parana.

Ostrvo Trindade je jedno od najvažnijih svetskih zaštićenih mesta za zelene kornjače (chelonia midas), sa hiljadama koje svake godine pristižu da polažu jaja. Jedini ljudski stanovnici na Trindadeu su pripadnici brazilske mornarice, koja održava bazu na ostrvu i štiti kornjače tokom faze u kojoj se gnezde.

Pročitajte još:

Santos i njen tim sproveli su hemijske testove kako bi otkrili kakva se plastika nalazi u stenama koje se nazivaju “plastiglomerati” jer su napravljene od mešavine sedimentnih granula i drugih ostataka koje spaja plastika.

,,Identifikovali smo da zagađenje plastikom uglavnom dolazi od ribarskih mreža, što je veoma čest otpad na plažama ostrva Trinidad”, rekla je Santos.

Mreže vuku morske struje i akumuliraju se na plaži. Kada temperatura poraste, ova plastika se topi i postaje deo prirodnog materijala lokaliteta plaže.

,,Mesto gde smo pronašli ove uzorke plastike je trajno zaštićeno područje u Brazilu, u blizini mesta gde zelene kornjače polažu jaja”, rekla je Santos.

Otkriće izaziva pitanja o tome šta će čovečanstvo ostaviti na planeti, upozorila je Santos. Ona je podvukla i antropocen, predloženi naziv geološke epohe definisane uticajem ljudske vrste na geologiju i ekosisteme planete.

,,Toliko smo pričali o antropocenu, i eto ga. Zagađenje, smeće u moru i plastika koja je bačena u okeane postaju geološki materijal… sačuvan u geološkim zapisima naše planete”, rekla je ona.

Izvor: EURACTIV

Svetski dan reciklaže

Foto-ilustracija: Unsplash (Sigmund)
Foto-ilustracija: Unsplash (Gary Chan)

Svetski dan reciklaže ustanovljen je 2015. godine na Svetskoj konvenciji recikliranja, a obeležava se svake godine 18. marta, od 2018.

Globalna fondacija za reciklažu postavila je dve misije ovog Dana, a upućene su prema svetskim liderima i ljudima. Svetski lideri treba da uvide preveliku važnost reciklaže, koja mora da bude globalno pitanja i za šta je potrebna zajednička saradnja. Sa druge strane, ljudi širom sveta o reciklabilnim stvarima treba da razmišljaju kao o resursu, a ne o otpadu.

Recikliranje je prepoznato i u Ciljevima održivog razvoja UN do 2030. godine, predstavljajući ključni deo cirkularne ekonomije i načina da se zaštite prirodni resursi i životna sredina.

Zahvaljujući reciklaži, godišnje se uštedi preko 700 miliona tona emisija CO2, a predviđa se da će se povećati na milijardu tona do 2030.

Pročitajte još:

Ukoliko se reciklira, time se ne doprinosi samo smanjenju zagađenja otpadom, već i štedi energija, poboljšava kvalitet vode i vazduha, a doprinosi i borbi protiv klimatskih promena.

Ono što možemo da recikliramo jesu kartonske kutije, tetrapak i kartonska ambalaža od mlečnih proizvoda i sokova. Ipak potrebno je voditi računa da se ambalaža ispere, a da se sa kartonskih kutija uklone lepljiva traka, celofan i stiropor. Kada je reč o papiru, mogu da se recikliraju papirne kese, sveske, novine…

Plastične flaše takođe mogu da se recikliraju, ali je potrebno da se sa njih uklone čepovi. Plastika čepova je tvrđa i nju je potrebno odložiti posebno – recimo u kutije ,,Čep za hendikep”. U ambalažni otpad spadaju i limenke, čelični poklopci, poklopci od staklenih flaša, staklene flaše vode, sokova i alkoholnih pića i tegle.

Kada je reč o ostalom otpadu možemo da recikliramo palete od drveta, drvene gajbice, čepove od plute, tekstil i garderobu. I baterije mogu da se recikliraju ih je potrebno odložiti u specijalizovane prodavnice koje preuzimaju takav otpad.

Kada je reč o hrani, kako ne bi završila na deponiji kao organiski otpad, kompostiranjem možemo da je učinimo veoma korisnom.

Ovo nije jedina vrsta otpada koja može da se reciklira, ali je njima potrebno upravljati na poseban način, primera radi građevinskim otpadom.

Energetski portal

PRIDRUŽITE SE STRUČNJACIMA U OPATIJI OD 10. DO 12. 05. I SAZNAJTE ZAŠTO JE GAS TEMELJ ZA REŠAVANJE ENERGETSKE TRILEME 

Foto: Promo
Foto: Promo

Tradicionalni 38. Međunarodni znanstveno-stručni susret stručnjaka za plin biće održan od 10. do 12. 05. 2023. u Kongresnom centru Grand Hotela Adriatic u Opatiji, u organizaciji Hrvatske stručne udruge za plin (HSUP), članice Međunarodne plinske unije (IGU) i Centra za plin Hrvatske. Trodnevna međunarodna konferencija i izložba posvećena prirodnom gasu, tečnom prirodnom gasu (UPP-u) i rešenjima sa niskim sadržajem ugljenika, jedna je od najvećih u jugoistočnoj Evropi.

Učešće na skupu pružiće vam priliku da se sastanete s vodećim liderima iz gasnog sektora i UPP-a iz Republike Hrvatske i više od 20 zemalja. Tokom prethodnih 37 izdanja MEĐUNARODNI SUSRETI STRUČNJAKA ZA PLIN omogućili su poslovno povezivanje više od 17.000 stručnjaka iz sektora, iz više od 30 zemalja i tokom decenije stvarali su nova partnerstva i nove poslove uz prijatna druženja u Opatiji. Skup će okupiti 500 priznatih stručnjaka za gas i energetiku iz više od 20 zemalja, a svoje učešće potvrdilo je 50-ak uglednih predavača i 30-ak izlagača.

Zanimljiv program konferencije obuhvata 10 aktuelnih tematskih celina, nekoliko interaktivnih panel-diskusija i postersku sekciju o najaktualnijim temama iz područja gasne ekonomije i energetike.

Prvi deo konferencije obradiće strateške teme poput ključne uloge prirodnog gasa i UPP-a pri suočavanju s međusobno povezanim izazovima: sigurnosti snabdevanja, energetskom tranzicijom i pristupačnom energijom. Andrea Stegher, budući predsednik Međunarodne plinske unije (IGU), u mandatu od 2025. do 2028. te trenutni dopredsednik IGU-a (od 2021. do 2025.) održaće otvarajuće predavanje o prirodnom gasu kao energetskom temelju za rešavanje energetske trileme. Stegher smatra da su nužna nova ulaganja i šira diverzifikacija, a ne samo etiketiranje gasa kao tranzicijskog goriva s ograničenim vekom trajanja. Budući predsednik IGU-a navodi potrebu ulaganja u nove izvore gasa, uključujuči i nove „zelene“ i niskougljenične gasove, primenu tehnologije hvatanja, korišćenja i skladištenja ugljenika (CCUS) te izgradnju novih infrastrukturnih projekata koji bi osigurali potporu energetskoj tranziciji.

Filimon Antonopoulos, direktor kompanije Tallon Commodities iz Londona prezentovaće strategije pomoću kojih kompanije, koje su izložene visokim cenama energije, mogu upotrebom energetski finansijski derivata ponovno da preuzmu kontrolu nad svojim troškovima i proračunima te da se zaštite u periodima ekstremne volatilnosti cena i iracionalnih tržišta. 

Foto: Promo

Mr. sc. Marijan Krpan, predsednik Uprave Agencije za ugljovodonike održaće stručno izlaganje na temu izgleda za istraživanje prirodnog gasa i međunarodnu saradnju u jugoistočnoj Evropi i mediteranskom bazenu (Izrael, Kipar, Egipat i Grčka). Stručnjaci iz kompanija INA-Industrija nafte d.d. i MOL Group prezentovaće rad o upravljanju istraživanjima gasa kroz organski rast (INA naftna industrija). Biće potvrđena i uloga gasova iz obnovljivih izvora i gasova sa niskim sadržajem ugljenika kao ključnih dodataka obnovljivim izvorima energije, kao i važna uloga opsežne gasne infrastrukture pri uspostavi dekarbonizovanog i pouzdanog energetskog sistema. Laslo Farkaš Višontai iz kompanije Podzemno skladište gasa predstaviće projekat izgradnje novog podzemnog skladišta gasa u Republici Hrvatskoj  – PSP Grubišno polje.

S obzirom da je za savladavanje izazova nove tržišne dinamike i energetske tranzicije potrebna i diverzifikacija obrazovanja, vezanog za energiju, na ovogodišnjem skupu biće govora i o budućnosti ljudskih potencijala u gasnom sektoru. Studenti sa nekoliko fakulteta iz Republike Hrvatske predstaviće samostalne radove na zadane teme konferencije. 

Važan deo predstojećeg skupa biće prezentacije više stručnih radova o izazovima i prilikama u procesu dekarbonizacije budućeg lanca vrednosti gasa i UPP-a te o primeni pametnih tehnologija, inovacijama i digitalnoj transformaciji u gasnom sektoru. Biće prikazani i razvojni potencijali terminala za tečni prirodni gas (UPP), njihova buduća uloga u evropskoj gasnoj infrastrukturi i tehnologije tečnog prirodnog gasa.

Stručnjaci iz kompanije LNG Hrvatska prikazaće sve razmatrane mogućnosti povećanja maksimalnog kapaciteta Terminala te dati detaljni prikaz odabranog rešenja, nabavkom i ugradnjom dodatnog modula za gasifikaciju. Julie Cejkova iz kompanije Chart Ferox prikazaće tehničku i komercijalnu izvodljivost tehnologije Small-scale LNG i objasniti kako se koncept kriogenog lanca vrednosti može primeniti i na vodonik.

Na konferenciji će biti govora i o doprinosu prirodnog gasa i gasa iz obnovljivih izvora u postizanju održivog transportnog sistema. Brojni domaći i inostrani stručnjaci izložiće radove o problematici transporta, distribucije, skladištenja i potrošnje prirodnog gasa s obzirom na osiguranje sigurnog, pouzdanog i gasnog sistema sa niskim sadržajem ugljenika. 

Nekoliko zanimljivih radova prikazaće pravne instrumente kontrole rizika u vreme globalne energetske krize i predstojeće zakonodavno uređenje vodpnika u hrvatskom zakonodavstvu kao i komparativna rešenja iz drugih država članica. Biće govora i o zaštiti krajnjih potrošača u gasnim distributivnim sistemima te uticaju ogrevne vrednosti. Brojni izlagači iz zemlje i inostranstva predstaviće napredna tehnička rešenja za gasnu ekonomiju i energetiku na izložbi gasne opreme i tehnologije, koja će se održati usporedo s konferencijom. 

Sponzorstvo skupa pruža idealnu platformu za pozicioniranje vaše kompanije kao lidera u industriji te osigurava najveću vidljivost brenda pre skupa, tokom održavanja skupa i nakon održanog skupa pred ključnim igračima u vrednosnom lancu gasa, UPP-a i rešenja sa niskim sadržajem ugljenika. Ciljane tematske celine i priznati govornici odlike su skupa što spaja nauku, obrazovanje, struku i poslovne subjekte koji aktivno učestvuju u gasnoj ekonomiji. Mobilna aplikacija, dostupna pre otvaranja skupa, i društvenog događanja u Opatiji osiguraće dovoljno vremena za umrežavanje i ostvarivanje novih poslovnih prilika.

OSIGURAJTE SVOJE MESTO U OPATIJI NA VREME!  Za više informacija pogledajte Preliminarni program konferencije, link za prijavu sudionika i rezervaciju izložbenih jedinica.

Izvor: Centar za plin Hrvatske

Vlada donela Uredbu o raspodeli podsticaja u poljoprivredi i ruralnom razvoju za 2023. godinu

Foto-ilustracija: Unsplash (Dietmar Reichle)
Foto-ilustracija: Pixabay

Vlada Srbije donela je Uredbu o izmeni i dopuni Uredbe o raspodeli podsticaja u poljoprivredi i ruralnom razvoju u 2023. godini čime je izvršena raspodela budžetskih sredstava za podsticaje za 2023. godinu u ukupnom iznosu od 59.977.161.000 dinara, navodi se na sajtu Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede.

U okviru Uredbe opredeljena su finansijska sredstva za sledeće vrste podsticaja: direktna plaćanja, u ukupnom iznosu od 38.599.361.000 dinara; za mere ruralnog razvoja izdvojeno je ukupno 2.620.585.000 dinara; za posebne podsticaje 244.400.000 dinara; kreditna podrška od 650.000.000 dinara; a za IPARD podsticaje predviđen je ukupan iznosu od 6.294.000.000 dinara.

Pročitajte još:

U okviru direktnih plaćanja za premiju za mleko (4. kvartal 2022. i 1. i 2. kvartal 2023.) predviđen je ukupan iznos od 7.860.000.000 dinara, za osnovni podsticaji za biljnu proizvodnju 11.389.950.000 dinara, za podsticaje za kvalitetna priplodna grla 8.529.436.000 dinara, za tov junadi, jagnjadi, jaradi i svinja 3.225.000.000 dinara, za košnice pčela 1.000.000.000 dinara, za krave za uzgoj teladi za tov 900.000.000 dinara, a za regres za gorivo 5.694.975.000 dinara.

Energetski portal

RE-Source Croatia – kako do PPA ugovora

Foto: OIEH
Foto: OIEH

Energetska kriza i rast cena električne energije pokazuju da je energetska nezavisnost jedan od prioriteta ukoliko želimo stabilnost i održivo poslovanje. U idealnom slučaju svi bi želeli da unapred znamo iznos na računu za električnu energiju, a da smo ujedno sigurni da ona dolazi iz obnovljivih izvora energije. Upravo to omogućavaju PPA ugovori (Power Purchase Agreement), o kojima se kod nas tek priča.

Konferencija RE-Source Croatia – je prva regionalna konferencija o razvoju PPA ugovora za kupovinu zelene energije direktno od proizvođača, koju je organizovalo Udruženje OIEH. Kako je rečeno na konferenciji PPA ugovori otvaraju velike mogućnosti i veoma su važni za energetsku budućnost Hrvatske i Evrope.

“Veliki broj učesnika potvrđuje aktuelnost i važnost ove teme za energetsku tranziciju i savremeno tržište energije. Nagli porast cena električne energije prošle je godine postao velik izazov u poslovanju mnogih kompanija, ali je istovremeno naterao na ozbiljnije razmišljanje i traženje dugoročno najboljeg rešenja. Odgovor je poznat i jednostavan, ali su ga tek u okolnostima krize mnogi postali svesni – da je jedino dostupna energija iz obnovljivih izvora put ka energetskoj nezavisnosti”, rekla je Maja Pokrovac, direktorka OIEH.

Kako je dodala Evropska komisija je ove nedelje predlogom reforme tržišta električne energije poslala jasnu poruku da zelena energija treba da bude svima dostupna.

Pročitajte još:

Stefano Mirielo, savetnik za javne politike u evropskoj RE-Source platformi, naglasio je važnost ovog koraka za razvoj PPA u Hrvatskoj i regionu. On je istakao da će cPPA ugovori imati ključnu ulogu u tranziciji Evrope prema klimatskoj neutralnosti i dodao je kako je sve više kupaca iz industrije zainteresovano za dugogodišnju kupovinu zelene energije kroz PPA ugovore. 

Hrvatska je prošle godine prvi put upisana u evropsku PPA statistiku, uz prvi potpisani virtualni PPA ugovor o kom se razgovaralo tokom prvog panela – Kupovina zelene energije direktno od proizvođača u Hrvatskoj.

Foto: OIEH

Igor Radojković iz Hrvatskog Telekoma pojasnio je virtualni model PPA ugovora na čijem sklapanju rade i naglasio da im je to deo strategije dostizanja klimatske neutralnosti do 2040. godine. On je dodao da im je jedan od ciljeva i da do 2025. godine 50 odsto potrošnje bude iz obnovljivih izvora energije.

Ivona Zagajski iz Advokatskog društva Marohnić, Tomek & Gjoić govorila je o razlikama između fizičkog i virtualnog PPA ugovora, o stavkama o kojima treba voditi računa, ali i o tome da se svaki pojedinačni ugovor pravi po meri kupca i proizvođača energije. Važno je odmeriti rizike i prednosti, a dugoročno, koristi ovakve kupovine mnogo znače za tržište.

Prema rečima Željke Blatančić iz Zagrebačke banke, sve više je zahteva za finansiranje OIE projekata putem PPA ugovora. Zato banke ubrzano rade kako bi se prilagodile potrebama tržišta.

Mislav Slade Šilović iz PwC Hrvatska govorio je o tome kako je pre nekoliko godina bilo teško razgovarati o PPA ugovorima i objašnjavati sve njihove prednosti, ali da dolazi do promena i da je sada sve više zainteresovanih za ovu temu.

Tomislav Ćurković, direktor ENCRO-a podelio je svoje iskustvo potpisivanja virtualnog PPA ugovora za vetroelektranu koja će se uskoro graditi. On je istako da cPPA i PPA ugovori treba da budu jedan od glavnih podsticaja za razvoj OIE.

Konferencija RE-Source Croatia organizovana je u saradnji sa evropskom RE-Source Platformom sa kojom je OIEH potpisivanjem saradnje postao deo RE-Source imena i nacionalni Hub – mesto znanja i razmene iskustva o PPA ugovorima za Hrvatsku, ali i region. 

Energetski portal

Premijera BMW X5 modela u novom BMW salonu

Foto: BMW
Foto: BMW

Najpopularniji BMW SUV model X5 premijerno je predstavljen u Beogradu zajedno sa BMW Connected Drive sistemom, koji je od sada dostupan i u Srbiji. Prezentacija je održana u novootvorenom The BMW Store-u u Galeriji Beograd, koji se prostire na 500m² i pruža sve usluge jednog prodajnog salona.

Salon će biti namenjen najekskluzivnijim, novim modelima iz BMW ponude, a posetioci će moći i da se informišu o elektrifikaciji, kao i da konfigurišu svoja vozila uz pomoć prodajnog savetnika, ali i uz „virtuelnu realnost’’ kako bi imali što verniji prikaz automobila. Dodatno, za ljubitelje BMW i MINI brenda selektovan je i široki izbor originalnih aksesoara, modnih dodatka i odevnih predmeta, kao i posebni artikli iz putnog programa.

Pročitajte još:

NOVI BMW X5 – Lider u svojoj klasi

Foto: BMW

Enterijer novog BMW X5 modela poseduje upečatljivi zakrivljeni ekran veličine 12.3+14.9 inča (operativni sistem 8.0), nove ventilacione otvore, konzolu koja je u standardnoj opremi presvučena Sensafin kožom; ispred suvozača je osvetljeni ambijent Light Bar, a u srednjoj konzoli je novo kontrolno ostrvo koje može (opcionalno) biti izvedeno sa brušenim staklom u opciji Craft & Clarity. Adaptivni amortizeri takođe dolaze u standardnom paketu opreme, a moguće je poručiti vazdušno oslanjanje.

BMW X5 u novoj verziji dolazi sa modernizovanim dizajnom eksterijera na kome se posebno ističu atletske elegantne linije, a tu je i novi standardni paket opreme sa hromiranim detaljima koji naglašavaju „off road’’ karakteristike.

Opciono, M Sport paket može da se nadogradi u M Sport paket Pro sa proširenim High-Gloss Black detaljima, redizajniranim farovima, novim dnevnim svetlima i opcionalnim Iconic Glow svetlećim grilom. Na zadnjem delu pored izmenjenog branika su postavljena zadnja svetla sa novom grafikom u obliku slova X.

Najsnažnija verzija novog modela BMW X5 nosi oznaku xDrive M60i i razlikuje se od ostalih modela po specifičnim sportskim detaljima kao sto su M retrovizori, prednja maska sa duplim rešetkama i četvorostrukim izduvnim završecima.

Primenjena je i nova verzija osmostepenog automatskog menjača uz revidirane dizel i benzinske agregate sa Mild Hybrid tehnologijom.

Foto: BMW

Trolitarski dizel agregat ima ukupnu snagu od 298KS i 650 Nm, a ubrzanje od 0 do 100 je 6,1 sekundi. Maksimalna brzina BMW X5 modela u ovoj verziji je 233km/h.

Benzinski šestocilindraš od tri litre nosi oznaku xDrive40i i sada ostvaruje 381KS. Ubrzava 0 do 100km/h za 5,4 sekunde, a maksimalna brzina koju dostiže je 250 km/h. Značajno je unapređen PHEV model koji sada nosi oznaku xDrive50e i ima ukupnu snagu od 489KS. Ostvaruje maksimalnih 250 km/h i ubrzava od 0 do 100 4,8 sekundi.

Maksimalna brzina u čisto električnom modu je 140 km/h, a autonomija po WLTP standardu se kreće od 94 do 100km, zahvaljujući novoj, petoj generaciji hibridnog pogona koja pored povećanog kapaciteta baterije ima mogućnost i dvostruko bržeg punjena (7,4kW) u odnosu na prethodnu generaciju.

Model M60i je dobio novi V8 zapremine 4,4l uz maksimalnu snagu od 530KS i obrtni moment od 750Nm. Ostvaruje maksimalnih 250km/h i ubrzabava od 0 do 100km/h za 4,3 sekunde.

Novi BMW X5 od sada je dostupan po početnoj ceni od 92.180€.

BMW CONNECTED DRIVE Inovativni koncept korišćenja vozila

BMW Connected Drive predstavlja inovativni koncept korišćenja vozila koji je od sada dostupan i u Srbiji. Svi dolazeći novi i facelift BMW modeli sa opcijom „6C6 Unlimited Connectivity Plus“ imaće ovaj softver koji povezuje vozača, njegovo vozilo i nas (BMW kompaniju).

Putem „My BMW“ aplikacije BMW Connected Drive omogućava niz pogodnosti za vozača kroz Comfort, Security & Safety i Entertainment segmente.

Foto: BMW

Pa tako u okviru Comfort segmenta vozači mogu da koriste navigaciju u realnom vremenu, da otključavaju auto uz pomoć smart telefona i da daljinski ažuriraju softver. Tu je i dvosmerna komunikacija između vozila i ovlašćenog servisa, optimizacija broja zaustavljanja i vremena provedenog na stanicama za punjenje kod električnih vozila, kao i mnogi drugi benefiti.

Security i Safety segment podrazumeva 360° pogled na vozilo, unutrašnju kameru, kao i informacije o lokaciji vozila. Entertainment solucije nude WiFi Hotspot opciju, kao i striming video materijala.

Novi BMW X5 model sa BMW Connected Drive sistemom biće predstavljen publici u Srbiji na predstojećem 55. Međunarodnom sajmu autombila Beogradu od 22. do 28. marta.

Izvor: BMW

NAGRADA EUPD-A SOLARPROSUMERAWARD© 2022/23 ZA LUXOR SOLAR

Photo-illustration: Pexels (Kelly)
Foto: Promo

Na osnovu istraživanja EuPD Resarch-a među nemačkim prozjumerima u oblastima: svesti o brendu, rasprostranjenost proizvoda i preporuke, Luxor Solar se svrstava među najbolje brendove u Nemačkoj.

U nezavisnoj anketi koju je sprovela kompanija za istraživanje tržišta i mišljenja EuPD Research iz Bona, nemački prozjumeri dali su proizvođaču modula Luxor Solar-u najviše ocene u kategorijama svesti o brendu, preporuke i kvalitet proizvoda. Zbog svog posebnog učinka Luxor Solar je dobio nagradu EuPD Research-a SolarProsumerAward©.

U tom smislu, Luxor Solar spada u grupu vrhunskih svetskih brendova koji imaju pravo da nose ovu oznaku.

„Posebno smo ponosni na ovu nagradu jer smo suštinski orijentisani na potrebe naših potrošača na svim tržištima. Činjenica da nas sada i oni sami prepoznaju kao vrhunski brend u Nemačkoj pokazuje nam da smo na dobrom putu sa našom strategijom. Njihovo zadovoljstvo je i potvrda i podsticaj za nas,“ kaže Nino Sijerić, menadžer razvoja poslovanja u kompaniji Luxor Solar GmbH.

Pročitajte još:

EuPD – SolarProsumerAward©: Nagrada zasnovana na anketi među prozjumerima u Nemačkoj sa preko 22.000 ocene proizvoda.

Izvor: Luxor Solar

Objavljene nove cene goriva

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto-ilustracija: Pixabay (PublicDomainPictures)

Nove najviše maloprodajne cene derivata nafte za period od 15 časova 17. marta 2023. godine do 24. marta 2023. godine iznosiće:

EVRO DIZEL, u iznosu 190,00 dinara za jedan litar i

EVRO PREMIJUM BMB 95 u iznosu  174,00 dinara za jedan litar.

Takođe, u skladu sa članom 3 stav 5 navedene uredbe, obaveštavaju se privredni subjekti koji obavljaju delatnost trgovine motornim i drugim gorivima na stanicama za snabdevanje prevoznih sredstava da su dužni da utvrđene maloprodajne cene derivata nafte primene odmah po objavljivanju na zvaničnoj internet stranici Ministarstva unutrašnje i spoljne trgovine.

Energetski portal

Vlada usvojila Predlog zakona o izmenama i dopunama Zakona o korišćenju obnovljivih izvora energije 

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto-ilustracija: Unsplash (Karsten Würth)

Vlada Republike Srbije usvojila je Predlog zakona o izmenama i dopunama Zakona o korišćenju obnovljivih izvora energije (OIE), kojim će biti omogućen dalji razvoj sektora OIE, uključujući i sprovođenje aukcija za nove kapacitete iz obnovljivih izvora.

„Izmenama zakona postiže se balans između dva podjednako važna cilja – veće integracije OIE u nas energetski sistem i obezbeđenja sigurnog rada elektroenergetskog sistema u Republici Srbiji. Izmenama zakona omogućiće se sprovođenje aukcija na način koji će investitore brže integrisati na tržište i omogućiti im preko potrebnu predvidljivost u pogledu troškova i podsticaja, a sa minimalnim troškovima po građane i državu, ali i podsticanje privatnih investicija u OIE, uz veću dostupnost proizvodnih kapaciteta za naše građane i privredu iz zelenih, čistih izvora” rekla je Dubravka Đedović, ministarka rudarstva i energetike, navodi se u saopštenju.

Ona je podsetila da Srbija trenutno oko dve trećine električne energije dobija iz uglja i da je povećanje proizvodnje energije iz obnovljivih izvora ključno za uspešno sprovođenje energetske tranzicije i smanjenje negativnog uticaja energetskog sektora na životnu sredinu.

„Da bismo to postigli potrebno je bolje definisanje uloge i odgovornosti svih učesnika, kako bismo imali i veću proizvodnju zelene energije i stabilnost elektroenergetskog sistema i to je ono što želimo da postignemo kroz izmene ovog zakona”, navela je Đedović.

Izmene zakona dopreće i rešavanju pitanja velikog broja zahteva za priključenje vetroelektrana i solarnih elektrana na elektroenergetski sistem koji izazivaju zabrinutost kod operatora sistema, između ostalog, kroz adekvatnije regulisanje odgovornosti prema elektroenergetskom sistemu komercijalnih projekata.

Pročitajte još:

Jedna od promena u predloženim izmena i dopunama Zakona o korišćenju OIE odnosi se i na ograničenje instalisane snage kupaca-proizvođača, u skladu sa sličnom praksom u EU i Energetskoj zajednici. 

Predloženo rešenje ima za cilj da postojeći model kupca-proizvođača, koji uključuje značajne povoljnosti i izuzeća u odnosu na obaveze ostalih učesnika na tržištu prema operatorima sistema, funkcioniše u jasno definisanim granicama kapaciteta koji su prihvatljivi sa aspekta sigurnosti rada elektroenergetskog sistema, ali i da omogući veće učešće građana i male privrede u energetskoj tranziciji, podstičući bolju uravnoteženost proizvodnje i potrošnje kupaca-proizvođača tokom godine.

Energetski portal

Zašto Srbija uvozi rano povrće, računice i kalkulacije

Foto-ilustracija: Pixabay (Couleur)
Foto-ilustracija: Unsplash (Chantal Garnier)

Na osnovu statističkih podataka u strukturi prodaje na pijacama povrće učestvuje sa 32,4 odsto i ovaj pokazatelj stagnira u prethodnim godinama. Razlog za to je što se povrtari umesto razvoja plasteničke proizvodnje i prodaje ranog povrća na pijaci okreću gajenju na otvorenom. Veće površine im obezbeđuju saradnju sa marketima.

Porodica Sarvak iz Mužlje na 50 hektara gaji luk, šargarepu i krompir koje prodaje isključivo velikim trgovinskim lancima. Prednost je siguran plasman, a sa druge strane je zahtevno jer kupci traže velike količine.

,,Po nekom mom mišljenju minimum je šleper nedeljno. Meni je to unapređenje zato što imamo stalnu prodaju, možemo da napravimo neki plan i onda to radimo. Imamo bukvalno za svu robu tržište,” rekao je povrtar iz Mužlje Oskar Sarvak.

Pročitajte još:

Oni koji proizvode povrće na njivi, moraju da razmišljaju i o čuvanju, klasiranju i pakovanje povrća i da grade hladnjače i skladišta.

,,Koristimno i neke druge tehnologije u skladištima za manipulaciju vazduhom, čuvanje, strujanje vazduha, kontrolu temperature, vlažnosti vazduha. Mi posedujemo sertifikat Global gap, to velike robne kuće traže od nas i uspevamo to da osvojimo, a idemo i na tržište EU u prvom redu su to Rumunija i Mađarska,” kaže Ištvan Vereš iz “Agrosoja” Neuzina.

Ono čemu srpski proizvođači povrća treba da teže je da procentualno i srazmerno našoj površini sustignu pokazatelje u Evropsku uniju.

,,Na četiri posto ukupnih obradivih površina proizvede se preko 450 miliona tona povrća za pola milijarde ljudi. E ove trendove i mi moramo pratiti,” rekao je Žarko Ilin sa Poljoprivrednog fakulteta u Novom Sadu.

Povrtarska proizvodnja u Srbiji u okviru biljne proizvodnje učestvuje sa 3,5 odsto. Godišnje se zaseje 130.000 hektara što je dovoljno povrća za domaće potrebe, ali je 5.400 hektara stalnih i povremenih plastenika nedovoljno, zbog čega smo uvoznici ranog povrća.

Izvor: RTS

Evropski Parlament Novom uredbnom smanjenje emisija do 2030. povećao sa 30 na 40 odsto

Foto ilustracija: Pexels
Foto-ilustracija: Unsplash (Kristen Morith)

Evropski parlament usvojio je reviziju Uredbe o raspodeli tereta, kojom je određeno obavezujući godišnje smanjenje emisija staklene bašte iz drumskog saobraćaja, grejanja zgrada, poljoprivrede, malih industrijskih postrojenja i upravljanja otpadom u svim državama članicama.

Revizijom je cilj od 30 odsto smanjenja emisija do 2030. u odnosu na nivo iz 2005. godine, povećan na 40 odsto. Ovo je prvi put da sve države članice moraju da smanje emisije u rasponu od 10 do 50 odsto.

Potrebno je da se zatvore rupe u zakonima, kojima će se omogućiti smanjenje emisija, ali da se ipak osigura pravedna i društveno pravična zelena tranzicija. Kao jedna od mera smanjenja jeste da se ograniči broj emisionih jedinica koje države članice mogu da zadrže iz prethodnih godina ili pozajme iz narednih, kao i da se organiči mogućnost trgovine njima sa drugim članicama.

Kako bi se osigurala veća odgovornost država članica, Komisija će informacije o preduzetim merama na nacionalnom niovu objavljivati u skladu sa uputstvima Parlamenta.

Pročitajte još:

Nakon što tekst formalno bude odobren, biće objavljen u Službenom listu EU i 20 dana nakon toga stupiće na snagu.

Takođe, Evropski Parlament podržao je plan za klimatski neutralan sektor zgrada do 2050. godine u cilju smanjenja potrošnje energije i emisija staklene bašte.

Od 2028. godine, sve nove zgrade bi trebalo da imaju nulte emisije, dok je rok za nove zgrade u vlasništvu i posedu javnih organa 2026. godina.

Za postojeće objekte su drugačiji rokovi. Na energetskoj skali od A do G, zgrade koje spadaju u klasu G morale bi da do 2030. godine dostignu najmanje klasu E, a do 2033. glasu D. Rok za kancelarijske i javne zgrade je do 2027, odnosno do 2030. godine. To se postiže postavljanjem izolacije ili poboljšanja sistema grejanja.

Za najsiromašniji deo stanoviništva trebalo bi da se radi na bespovratnim sredstvima i subvencijama.

Prema podacima Evropske komisije, u EU zgrade uzrokuju oko 40 odsto potrošnje energije i 36 odsto emisija staklene bašte.

Energetski portal

Okrugli sto „Otpadno ulje – sirovina ili otpad“

Foto: Privredna komora Vojvodine 
Foto: Privredna komora Vojvodine

U Privrednoj komori Vojvodine održan je Okrugli sto „ Otpadno ulje – sirovina ili otpad “ u organizaciji Saveta za cirkularnu ekonomiju PKV-a i Inženjera za zaštitu životne sredine.

Predsednik Privredne komore Vojvodine Boško Vučurević istakao je da je važno da se o ovoj temi govori.

,,Privredna komora Vojvodine preko Saveta za cirkularnu ekonomiju daje punu podršku organizaciji skupova koji imaju za cilj edukaciju i kreiranje inicijativa prema donosiocima odluka. Procenti ulja koji se kod nas prerađuju su na minimalnom nivou, gotovo 10 odsto i to se mora poboljšati’, istakao je Vučurević.

Pročitajte još:

Pokrajinski sekretar za zaštitu životne sredine i urbanizam Nemanja Erceg zahvalio je Privrednoj komori Vojvodine na tome što okuplja zainteresovane činioce koji mogu da utiču na razne procese u zaštiti životne sredine. U današnje vreme otpadna ulja, kao velika količina generisanog opasnog otpada predstavljaju problem u čitavoj zemlji. Postoji  tek mala količina zbrinutog otpada takve vrste. Pokrajinski sekretarijat će u narednom periodu pokrenuti projekta koji će imati za cilj da ovu vrstu otpada približi sakupljačima. Životna sredina se posle zagađenja teško vraća u prvobitno stanje. Privredna komora Vojvodine svakako treba da da pun doprinos aktivnom doprinosu privrede, jer je ona generator industrijskog otpada, kako bi se dobili adekvatni podaci.

Igor Jezdimirović, predsednik UO  Inženjera za zaštitu životne sredine istakao je da je cilj današnjeg skupa da se ukaže na ozbiljan problem prikupljanja i tretmana otpadnih ulja. Svega 10 odsto otpadnih ulja se prikupi u Republici Srbiji, sve ostalo završi tako što se  najčešće spaljuju u ložištima, što negativno utiče na zdravlje ljudi. Smatramo da je neophodno povećati inspekcijski nadzor i promeniti zakonsku regulativu.

Izvor: Privredna komora Vojvodine

Dan džinovskih panda

Foto-ilustracija: Pixabay (wal_172619)
Foto-ilustracija: Pixabay

Današnji dan posvećen je pufnastim crno-belim bićima, čija slatkoća mnogima izmamljuje smešak na lice, a koji može da bude još veći ukoliko se malo bolje upoznamo ovim medvedićem. Iako opstanak vrste i dalje nije siguran, razlog za osmeh može da bude podatak da je od 2019. godine izbrisan sa liste ,,ugroženih’’ i upisan u listu ,,ranjivih’’. Mali korak prema porastu populacije je napravljen.

Ne samo da je džinovska panda simbol i ponos Kine, već predstavlja zaštitni znak jedne od najpoznatijih organizacija – Svetske fondacije za prirodu WWF.

Kada pomislim na pandu, neodvojivo se stvori slika bambusa. I nije slučajno tako. Pande imaju važnu ulogu u održavanju ekosistema kinskih bambusovih šuma, širenjem semena. Interesantan podatak, govoreći o širenju semena, jeste da pande veliku nuždu vrše i do 40 puta dnevno.

Bambusove šume predstavljaju dom drugih životinja, važne su za ljude, ali i za ekologiju. Proizvodi od bambusa postaju sve zastupljeniji na tržištu, kao alternativa plastici i drvetu. Ovakvi proizvodi su biorazgradivi, a biljka bambus ima sposobnost da apsorbuje veće količine ugljen-dioksida i da oslobađa veće količine kiseonika od drveća. Za sve ovo, veliku zahvalnost dugujemo crno-belom biću.

Foto-ilustracija: Pixabay (Pexels)

Čak 99 odsto ishrane džinovske pande predstavlja bambus, dok u jedan odsto spadaju male životinje ili jaja. Koliko je bambus važan za pandu, pokazuje nam podatak da ove životinje čak oko 12 sati dnevno provedu hraneći se.

Uništavanje staništa jedno je od glavnih razloga zbog čega je drastično opala populacija ove vrste. Ipak, zahvaljujući istraživanjima Smitsonijana, pronađeni su načini kako da se razmnožavanje poveća. U toku godine, ženke su plodne svega tri dana, a istraživanjima je omogućeno da se ti dani predvide i tako se poveća šansa za oplođenje. Četvrtina preostale populacije pandi umesto u divljini, živi u posebnim zoološkim vrtovima i centrima za razmnožavanje. Sve ovo dovelo je do povećanja broja populacije u poslednjih nekoliko godina.

Ovakvi zoološki vrtovi, redak su primer ‘zatočeništva’ životinja, koji treba da dobija podršku i pohvale svih nas.

Dok se sa jedne strane u strogo kontrolisam uslovima radi na povećanju populacije, naučnici Smitsonija uporedo rade i na obnovi bambusovih šuma, kao prirodnog staništa pandi.

Iako preferiram da uz Svetske dane napišem – obeležavamo ih, zato što se iza njihovog ozvaničenja nalaze ne tako lepe priče, za ovaj dan mogu da napišem – proslavljamo. Danas proslavljamo volju, napore i postignut uspeh dobrih ljudi, ali danas im pružamo i podršku da se u tekstu nekog narednog Dana džinovskih panda nađe rečenica – ,,izbrisani su iz liste ranjivih i upisani u listu sigurnih”.

Katarina Vuinac

Počinje proba elektronskog registra poljoprivrednih gazdinstava

Foto-ilustracija: Pixabay (NickyPe)
Foto-ilustracija: Pixabay (andreas160578)

Od danas počinje proba elektronskog registra poljoprivrednih gazdinstava (eRPG) što ujedno predstavlja novi korak u uvođenju sistema eAgrar.

Poljoprivredne savetodavne stručne službe će po sistemu slučajnog uzorka pozvati određeni broj poljoprivrednih proizvođača sa svoje teritorije kako bi im pomogli u ažuriranju podataka i ujedno testirali novi sistem.

Probni period ima za cilj da se prođe kroz ceo proces i u slučaju da se uoče neke nepravilnosti ili poteškoće u funkcionisanju sistema, one otklone na vreme i osigura nesmetano i efikasno funkcionisanje eRPG-a kada bude pušten u masovnu upotrebu.

Pročitajte još:

Svi poljoprivredni proizvođači moći će da se već od ponedeljka, 20. marta 2023. godine slobodno prijavljuju u eRPG, a ukoliko im je potrebna dodatna podrška, u svakom trenutku će moći da je potraže u najbližoj PSSS-u ili pozivom na broj 0800106107.

Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede još jednom poziva poljoprivrednike, koji do sada to nisu učinili, da preuzmu parametre za svoj eID broj i da provere i ažuriraju podatke o životinjama u centralnom registru Uprave za veterinu.

Energetski portal