Home Blog Page 33

Zajednički projekat Italije i Slovenije za povećanje kapaciteta prekogranične veze za 600 MW

Foto-ilustracija: Unsplash (BLAGOV)

Operatori prenosnih sistema Slovenije i Italije, ELES i Terna, potpisali su sporazum o zajedničkoj investiciji vrednoj oko 250 miliona evra radi povećanja kapaciteta i jačanja pouzdanosti prekogranične elektroenergetske veze, navodi se na sajtu ELES-a. Projekat, koji se pripremao više od deset godina, treba da dovede do povećanja prenosnog kapaciteta između dve zemlje za 600 megavata, što je više od 50 odsto u odnosu na postojeće stanje. Radovi bi trebalo da počnu 2029. godine, a završetak se očekuje do kraja 2031.

Slovenačko-italijanske interkonekcije trenutno su među najopterećenijim prekograničnim vezama u regionu, stoga modernizacija obuhvata tri glavna segmenta elektroenergetske mreže:

  1. Dalekovod 400 kV Divača–Redipulja biće ojačan instalacijom treće jedinice transformatora sa pomeranjem faze (PST) u trafostanici Divača, čime će se prenosni kapacitet povećati sa 1.200 na 1.800 MVA.
  2. Dalekovod 220 kV Divača–Padriče biće opremljen provodnicima sa smanjenim progibom, koji omogućavaju veće opterećenje i otpornost na visoke temperature, pa će kapacitet ove veze porasti na 700 MVA.
  3. Na italijanskoj strani, Terna će modernizovati trafostanicu i vezu Padriče–Redipuglia, ugradnjom novog transformatora radi efikasnijeg upravljanja internim tokovima energije.

Projekat će, osim veće sigurnosti snabdevanja, omogućiti i bolju integraciju obnovljivih izvora, smanjenje zagušenja u prenosnoj mreži i efikasnije korišćenje infrastrukture na nivou Evropske unije. ELES planira da deo ulaganja finansira kroz fondove EU namenjene projektima koji unapređuju energetsku povezanost i otpornost mreža.

Energetski portal

EU podržava izgradnju kanalizacione mreže u opštini Palilula

Foto-ilustracija: Unsplash (Timothy L. Brock)

U beogradskoj opštini Palilula biće izgrađena kanalizaciona mreža, čime će se poboljšati sanitarni uslovi za oko 86.000 stanovnika i zaštititi javno zdravlje.

Ukupna vrednost projekta iznosi više od 84 miliona evra, od čega je Evropska unija, kroz Investicioni okvir za Zapadni Balkan (WBIF), obezbedila doprinos od 36 miliona evra.

Prema rečima Plamene Halacheve, zamenice šefa Delegacije EU u Srbiji, projekat donosi preko potrebnu infrastrukturu zajednici koja trenutno nema kanalizacionu mrežu ni postrojenje za preradu otpadnih voda.

Pročitajte još:

Kako je dodala, ovo je značajan poduhvat ne samo za Beograd, već i za reke Savu i Dunav – dve od najvažnijih evropskih reka koje protiču kroz srce Evrope.

Prerađena otpadna voda ispuštaće se u Dunav, što će doprineti poboljšanju ekoloških uslova i unapređenju javnog zdravlja. Tokom izgradnje postrojenja, kao i nakon što ono počne s radom, biće otvoreno više od 200 radnih mesta, navodi se na sajtu Investicionog okvira za Zapadni Balkan.

Energetski portal

Švedska ukida zabranu rudarstva uranijuma od 1. januara 2026.

Foto-ilustracija: Unsplash (Dion Beetson)

Švedski parlament usvojio je zakon kojim se od 1. januara 2026. godine ukida zabrana istraživanja i eksploatacije uranijuma, koja je na snazi još od 2018. godine. Ova odluka označava veliki zaokret u energetskoj i rudarskoj politici zemlje, koja želi da iskoristi svoje domaće resurse i ojača energetsku bezbednost u kontekstu planiranog širenja nuklearne energije.

Prema novim propisima, uranijum će biti ponovo klasifikovan kao „koncesioni mineral“, što znači da će spadati u red sirovina od posebnog društvenog značaja i da će se njegovim istraživanjem i eksploatacijom upravljati kroz standardni sistem rudarskih dozvola, navodi World Nuclear News. Time se ukida prethodna zabrana izmenama Zakona o zaštiti životne sredine iz 2018, koja je potpuno obustavila aktivnosti u vezi s uranijumom.

Pročitajte još:

Prema procenama, Švedska poseduje oko 27 odsto poznatih evropskih rezervi uranijuma, što bi joj moglo obezbediti vodeću poziciju u snabdevanju nuklearnog sektora u Evropi.

Ukidanje zabrane vremenski se poklapa sa planovima vlade da značajno proširi kapacitete nuklearne energije. Do 2035. godine predviđena je izgradnja najmanje dva nova reaktora, a do 2045. čak deset novih postrojenja. U okviru budžeta za 2026. godinu predviđeni su državni krediti i ugovori o zaštiti cena u vrednosti većoj od 19 milijardi evra, čime Švedska stvara stabilno okruženje za dugoročna ulaganja u nuklearni sektor.

Energetski portal

FAO: 1,7 milijardi ljudi ugroženo zbog degradacije zemljišta

Foto-ilustracija: Pixabay (klimkin)

Najnoviji izveštaj Organizacije Ujedinjenih nacija za hranu i poljoprivredu (FAO) otkriva alarmantne razmere degradacije zemljišta izazvane ljudskim delovanjem, koja danas utiče na živote približno 1,7 milijardi ljudi širom sveta. Prema izveštaju SOFA 2025, prinosi useva u ovim regionima niži su za najmanje 10 odsto, što direktno ugrožava poljoprivrednu produktivnost, egzistenciju miliona malih poljoprivrednika i globalnu bezbednost hrane.

U dokumentu se navodi da degradacija zemljišta predstavlja „tihu, ali sveprisutnu krizu” koja potkopava ključne funkcije ekosistema. Reč je o dugoročnom smanjenju sposobnosti zemljišta da obezbedi vitalne usluge, a uzroci su najčešće kombinacija prirodnih procesa i ljudskih aktivnosti poput krčenja šuma, prekomerne ispaše i neodrživih poljoprivrednih praksi.

Kako navodi FAO, štetu trenutno trpi i 47 miliona dece mlađe od pet godina, koja zbog posledica degradacije zemljišta žive u područjima sa visokim rizikom od pothranjenosti i usporenog rasta. Azijske zemlje su među najpogođenijima, pre svega zbog velike gustine naseljenosti i dugogodišnjeg akumuliranja degradacije.

Pročitajte još:

Ipak, izveštaj donosi i ohrabrujuće nalaze. Preokretanjem samo 10 procenata degradiranih površina na već postojećem obradivom zemljištu – uvođenjem održivih praksi poput plodoreda, pokrivnih useva i smanjenja erozije – moglo bi se obezbediti dovoljno dodatne proizvodnje hrane da se prehrani 154 miliona ljudi godišnje.

Generalni direktor FAO-a Ću Dongju poručio je da se „mogućnosti za obnovu zemljišta mogu iskoristiti samo odlučnim delovanjem i stvaranjem okruženja koje podstiče dugoročna ulaganja, inovacije i održivo upravljanje”.

SOFA 2025 posebno naglašava da su potrebne integrisane strategije korišćenja zemljišta i političke intervencije koje uključuju strožu kontrolu krčenja šuma, programe podsticaja za održivu poljoprivredu i mehanizme koji će povezati subvencije sa ekološkim rezultatima. Poljoprivredne politike, zaključuje FAO, moraju biti prilagođene različitoj strukturi farmi – jer mali proizvođači i velike farme imaju različite kapacitete, izazove i mogućnosti u borbi protiv degradacije zemljišta.

Izveštaj SOFA 2025 predstavlja dosad najkompletniju analizu globalnog stanja zemljišta i jasno ukazuje da je sprečavanje degradacije i obnova zemljišta jedan od ključnih preduslova za sigurnu, otpornu i održivu budućnost globalnog sistema hrane.

Milena Maglovski 

Evropi potreban novi pristup – ciljevi CO₂ za automobile i kombije nedostižni do 2035.

Foto-ilustracija: Unsplash (jeffrey correa)

Tempo rasta tržišta električnih vozila na baterije (BEV) za automobile i kombije pokazuje da ciljevi za 2030. i 2035. više nisu ostvarivi, navodi Evropsko udruženje proizvođača automobila (ACEA). Pri tome ističu da je potreban pametniji i realniji pristup koji prepoznaje različite izazove kod automobila i kombija i podržava konkurentsku, potrošački vođenu tranziciju ka mobilnosti bez emisija.

Iako su proizvođači posvećeni klimatskoj neutralnosti do 2050. i elektrifikaciju vide kao ključ dekarbonizacije saobraćaja, infrastruktura, podsticaji i potražnja potrošača ne prate tempo potreban za ostvarenje cilja od 100 odsto vozila bez emisija, čak ni uz sve veću ponudu pristupačnih električnih vozila (EV).

EU tek počinje uspostavljati vlastiti lanac vrednosti za baterije električnih vozila, a slaba potražnja potrošača znači da proizvođači automobila imaju poteškoća u prodaji EV vozila u većem obimu.

Prema trenutnim procenama tržišta, cilj za 2030. godinu nije ostvariv, a kazne za automobilsku industriju mogle bi dostići između 20 i 25 milijardi evra. Međutim, to se može izbeći uvođenjem ciljanih mera.

Kada je reč o baterijskim električnim kombijima, u glavnim tržištima EU ona ostaje preniska da bi se ostvario čak i cilj za 2025. godinu, a trenutno čini svega 8,5 odsto tržišta u EU, dok cilj za smanjenje emisija CO₂  iznosi 15 odsto.

Pročitajte još:

— Forsiranje potrošača ka opcijama isključivo električnih vozila bez odgovarajućih uslova verovatno će imati suprotan efekat, ljudi će duže zadržavati starija vozila, što će rezultirati starenjem voznog parka i većim ukupnim emisijama — navode iz ACEA i pozivaju na realniji i pragmatičniji pristup za režim nakon 2035. godine, koji bi bio zasnovan na jačanju uslova za elektrifikaciju, povezivanju ciljeva dekarbonizacije vozila s konkurentnošću i  tehnološkoj neutralnosti.

Nedostatak punjača

Ključni preduslov za dekarbonizaciju drumskog saobraćaja je razvoj infrastrukture. Trenutno na 100.000 stanovnika ima 173 punjača, a cilj je dostići 300 javnih punjača. ACEA procenjuje da će do 2030. godine biti potrebno 8,8 miliona punjača, što je znatno više od cilja Evropske komisije od 3,5 miliona. Odnos brzih i sporih punjača i dalje je nezadovoljavajući, a postoje i velike regionalne razlike – čak 60 odsto infrastrukture za punjenje nalazi se u samo tri zemlje EU.

Takođe, ciljevi za razvoj infrastrukture za vodonik moraju se barem zadržati na postojećem nivou kako bi se osigurala osnovna mrežna pokrivenost.

Jasna Dragojević

U izradi novi nacrti zakona o zdravlju i zaštiti bilja

Foto-ilustracija: Unsplash (Sushobhan Badhai)

Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede pokrenulo je izradu dva nacrta zakona – o zdravlju bilja i o sredstvima za zaštitu bilja – sa ciljem da unapredi bezbednost hrane, zaštitu biljne proizvodnje i uskladi propise Srbije sa pravilima Evropske unije. Javne sugestije na radne verzije oba akta prikupljaju se do 25. novembra 2025. godine.

Šta menja nacrt Zakona o zdravlju bilja

Nacrt novog Zakona o zdravlju bilja ima za cilj da modernizuje i ojača sistem kontrole biljnog zdravlja u Srbiji. Propis uvodi preciznije definicije uloga i nadležnosti Direkcije za nacionalne referentne laboratorije i drugih službenih tela, čime se obezbeđuje brža i efikasnija primena mera u slučajevima pojave štetnih organizama. Novi pristup kontroli, zasnovan na proceni rizika, posebno će doprineti bezbednosti uvoza i boljoj zaštiti domaće poljoprivredne proizvodnje. Uvođenjem novih kategorija profesionalnih subjekata i jasnijih kriterijuma za utvrđivanje karantinskih i nekarantinskih organizama, Srbija se usklađuje sa evropskim standardima, bez dodatnih troškova za privredu.

Pročitajte još:

Šta donosi nacrt Zakona o sredstvima za zaštitu bilja

Predloženi zakon uspostavlja potpun i stroži okvir za proizvodnju, promet i upotrebu pesticida i drugih sredstava za zaštitu bilja. Ključna promena je zahtev da svako sredstvo mora biti registrovano i prethodno procenjeno u pogledu efikasnosti, uticaja na zdravlje ljudi i životnu sredinu. Uvode se i obavezne obuke za profesionalne korisnike, koji će morati da steknu sertifikate za bezbedno rukovanje i primenu. Zakon predviđa i redovne tehničke provere uređaja za prskanje i prvu izradu Akcionog plana za održivu upotrebu pesticida. Time se postiže bolja zaštita zdravlja i konkurentnost domaćih proizvođača, bez dodatnog finansijskog opterećenja građana.

Sledeći koraci i kako učestvovati

Radne verzije nacrta dostupne su za uvid stručnim organizacijama, udruženjima, privredi i svim zainteresovanim stranama. Predlozi i sugestije dostavljaju se elektronski najkasnije do 25. novembra 2025. Nakon prikupljanja komentara, Ministarstvo najavljuje doradu tekstova i upućivanje u dalju proceduru usvajanja.

Energetski portal

Volvo električni kamioni prešli 250 miliona kilometara

Foto: Volvo Truck

Volvo električni kamioni su do sada prešli više od 250 miliona kilometara otkako je kompanija 2019. godine lansirala svoje prve električne modele. Volvo je lider u segmentu električnih kamiona, sa više od 5.700 vozila isporučenih kupcima u 50 zemalja.

Od 2019. godine, flota Volvo električnih kamiona do sada je prešla više od 250 miliona kilometara u komercijalnom saobraćaju širom sveta. To je jednako 6.200 krugova oko Zemlje.

Kamioni učestvuju sa oko pet odsto u ukupnim globalnim ekvivalentnim emisijama CO, a električni kamioni na baterije predstavljaju važno sredstvo za smanjenje uticaja transporta robe na klimu. Da su istu udaljenost prešli kamioni na dizel, potrošili bi više od 78 miliona litara dizela. Zahvaljujući upotrebi električnih kamiona, emisije ugljen-dioksida iz izduvnih gasova smanjene su za 213.000 tona kubnih.

– Sjajno je videti ovaj razvoj i način na koji transportne kompanije prihvataju prednosti korišćenja električnih kamiona u svakodnevnom poslovanju. Električni kamioni smanjuju emisije i obezbeđuju udobnije i tiše radno okruženje za vozače – rekao je Roger Alm, predsednik kompanije Volvo Trucks – Ipak, svi znamo da prelazak na električna vozila napreduje suviše sporo. Nedostaju nam tržišni uslovi koji bi omogućili svim transportnim kompanijama da profitabilno dekarbonizuju transport. To se mora promeniti ako želimo da vidimo više električnih kamiona na putevima.

Pročitajte još:

Najveća tržišta za Volvo električne kamione su Nemačka, Holandija, Norveška, Švedska i SAD. Portfolio električnih kamiona kompanije obuhvata osam modela koji zadovoljavaju potrebe različitih delatnosti – od gradske distribucije i upravljanja otpadom do regionalnog transporta i građevinskih radova. Tokom šest godina elektrifikacije, kompanija je izgradila veliko iskustvo u optimizaciji korišćenja energije, punjenja i održavanja električnih kamiona. U 2026. godini, Volvo planira lansiranje teškog električnog kamiona sa dometom do 600 km po jednom punjenju.

U ponudi Volvo električnih kamiona nalaze se modeli: Volvo FL Electric, FE Electric, FM Electric, FM Low Entry, FMX Electric, FH Electric, FH Aero Electric i VNR Electric.

Strategija dekarbonizacije kompanije Volvo Trucks uključuje električne kamione na baterije i gorivne ćelije, kao i motore sa sagorevanjem koji koriste obnovljiva goriva, uključujući biogas i vodonik.

Izvor: Volvo Trucks

COP30 u srcu Amazonije – hoće li konferencija doneti konkretne akcije?

COP30
Foto-ilustracija: Freepik (freepik)

Amazonija, poznata kao pluća planete i jedno od područja sa najvećim biodiverzitetom na svetu, ovog novembra postaje i centar globalne klimatske diplomatije. U njenom središtu, u brazilskom gradu Belemu, juče je otvorena 30. Konferencija Ujedinjenih nacija o klimatskim promenama (COP30).

Simbolika ovogodišnje konferencije ogleda se u tome da je upravo ova lokacija istovremeno područje koje nas podseća na hitnost rešavanja klimatskih promena, ali i nadu za očuvanje zdravlja čitave planete.

Ovo je na svečanom otvaranju potvrdio i predsednik Brazila, ističući da je odluka da se COP30 održi u Belemu bila politička i simbolična – usmerena na to da pokaže da Amazonija nije samo tema za raspravu, već i deo rešenja za klimu.

Na zvaničnom sajtu konferencije izneta su tri stuba delovanja prema kojima treba da budu usmereni pregovori. Pre svega, treba istaći da je COP30 zamišljen kao COP implementacije – što znači da pažnja neće biti usmerena na donošenje novih, već na konkretno sprovođenje postojećih obaveza.

To potvrđuje i Akciona agenda (Action Agenda) koju je COP30 definisao kao način da se rezultati prvog Globalnog preispitivanja (Global Stocktake) pretoče u konkretne akcije. Reč je o mehanizmu koji je uveden Pariskim sporazumom iz 2015. godine. Njegova svrha je da na svakih pet godina proveri koliko svet napreduje u ispunjavanju ciljeva Pariskog sporazuma. Prvo globalno preispitivanje, koje je završeno na COP28 u Dubaiju, pokazalo je da svet nije na dobrom putu da ograniči globalno zagrevanje na 1,5 °C. Zbog toga COP30 nastoji da rezultate tog ispitivanja prevede u konkretne mere.

Imajući u vidu prethodno navedeno, tri stuba delovanja uključuju:

  1. Ispunjavanje klimatskih obaveza koje su zemlje već preuzele,
  2. Jačanje globalnog upravljanja klimom,
  3. Stavljanje ljudi u centar klimatskih odluka.

Kada je reč o poslednjem stubu, COP30 uvodi značajnije uključivanje dece i tinejdžera u samu klimatsku debatu i proces odlučivanja kroz različite mehanizme.

Pročitajte još:

Akciona agenda COP30

Akciona agenda ima šest tematskih stubova, u okviru kojih je ukupno 30 najvažnijih ciljeva. Stubovi obuhvataju:

  • Energetsku, industrijsku i transportnu tranziciju
  • Upravljanje šumama, okeanima i biodiverzitetom
  • Transformaciju poljoprivrede i prehrambenih sistema
  • Otpornost gradova, infrastrukture i vodnih resursa
  • Razvoj ljudi i društva
  • Podsticaje i akceleratore (mehanizme za ubrzanje akcija): finansije, tehnologije i kapaciteti

Kako bi se ostvarilo zamišljeno, formirano je 30 aktivacionih grupa koje će koordinisati sprovođenje ciljeva u okviru svakog od šest stubova.

COP30
Foto-ilustracija: Freepik (wahyu_t)

Akciona agenda takođe pruža priliku da se na COP30 podrže ciljevi održivog razvoja (SDGs) kroz rešenja koja promovišu klimatsku pravdu, smanjenje gladi i siromaštva, kao i uklanjanje strukturnih nejednakosti, uključujući one zasnovane na polu, rasi i socioekonomskom statusu.

Predsednik Brazila naglasio je da su svetu potrebne institucije koje su dorasle razmerama krize sa kojom se suočavamo. Zbog toga je istakao potrebu za osnivanjem Globalnog klimatskog saveta. Kroz povezanost ovog saveta sa Generalnom skupštinom Ujedinjenih nacija obezbedilo bi se bolje upravljanje i politička odgovornost među državama.

Rečenica predsednika koja je obeležila otvaranje COP30 bila je – Krećemo se u pravom smeru, ali pogrešnom brzinom. Zbog toga je važno da ova konferencija bude istorijska prekretnica i početak decenije sprovođenja Pariskog sporazuma.

NDC 3.0 i COP30

Na 30. Konferenciji Ujedinjenih nacija o klimatskim promenama posebna pažnja biće posvećena trećoj rundi nacionalno određenih doprinosa (NDC 3.0). Kako je istaknuto na zvaničnom sajtu konferencije, NDC 3.0 moraju da budu progresivniji i ambiciozniji od trenutnih.

Prema Okvirnoj konvenciji Ujedinjenih nacija o klimatskim promenama (UNFCCC), zabrinjavajuće je što oni ujedno mogu predstavljati i poslednju šansu da se svet postavi na putanju globalnih emisija u skladu sa ciljem Pariskog sporazuma od 1,5 °C.

Energetski portal

Ecomondo 2025 završen uz rast posećenosti i snažan fokus na inovacije i održivost

Foto: Italian Exhibition Group

Četvorodnevni Ecomondo 2025, vodeći evropski sajam zelene, plave i cirkularne ekonomije koji organizuje Italijanska izložbena grupa (IEG), završen je u Riminiju 7. novembra, ostavivši iza sebe najuspešnije izdanje u svojoj istoriji.

Ovogodišnje, 28. izdanje zabeležilo je rast ukupne posećenosti od 7 odsto, dok je broj stranih posetilaca porastao za 10 odsto. Na površini od 166.000 kvadratnih metara predstavilo se više od 1.700 izlagača, od kojih 18 odsto iz inostranstva, a događaj je privukao i preko 600 akreditovanih novinara, uključujući značajan broj međunarodnih medija.

U okviru saradnje sa Italijanskom trgovinskom agencijom (ITA) i Ministarstvom spoljnih poslova i međunarodne saradnje (MAECI) okupio je više od 800 kupaca i delegacija iz 65 zemalja. Najzastupljenije su bile delegacije iz Španije, Turske, Poljske, Rumunije, Srbije, Hrvatske, Bugarske, Tunisa, Maroka i Egipta, a događaj je podržalo i oko 90 međunarodnih udruženja. Rezultat je bio 3.800 poslovnih uparivanja, što ovaj sajam čini jednim od najznačajnijih evropskih poslovnih čvorišta za sektor zelene ekonomije.

Foto: Italian Exhibition Group

Više od 200 događaja posvećenih globalnoj ekološkoj tranziciji

Tokom četiri dana organizovano je preko 200 stručnih događaja, od kojih 70 u organizaciji Tehničkog i naučnog komiteta na čelu sa profesorom Fabiom Favom. Program je obuhvatio teme od upravljanja otpadom i kritičnim sirovinama, preko cirkularne tekstilne industrije i održivog finansiranja, do plave ekonomije, veštačke inteligencije u upravljanju resursima, bioenergije i posmatranja Zemlje.

Posebno su istaknuti razgovori o zelenim politikama u Mediteranu, kao i energetskoj tranziciji u Africi, kroz inicijative Mateijevog plana i program Misija 300, uz peto izdanje Afričkog foruma za zeleni rast.

Održano je i 14. izdanje Generalnih država zelene ekonomije, sa predstavljanjem Izveštaja o stanju zelene ekonomije 2025. godine. Prvi put, plenarna sesija drugog dana bila je u potpunosti na engleskom jeziku, što je dodatno istaklo globalni značaj događaja.

Pročitajte još:

Inovacije u centru pažnje

Ecomondo 2025 ponudio je i Inovacioni distrikt, poseban prostor namenjen startapovima, gde se predstavilo 40 visokotehnoloških kompanija iz Italije i sveta. Među njima i 20 startapova iz Tunisa i Maroka, odabranih u okviru projekta Luca Attanasio – Lab Innovates for Africa.

U okviru sajma dodeljena je i prestižna nagrada Lorenzo Cagnoni za najbolje zelene inovacije, koja je ove godine pripala sedam kompanija – po jednoj iz svakog ključnog sektora.

Sledeće, 29. izdanje Ecomondo sajma biće održano od 3. do 6. novembra 2026. godine u sajamskom centru Rimini, gde će ponovo okupiti svetsku zajednicu lidera, inovatora i kompanija posvećenih održivoj budućnosti.

Energetski portal

Mobilnost bez emisija: Slovenija daje do 7.200 evra za kupovinu električnih automobila

Foto-ilustracija: Pixabay/stux

Slovenci će za kupovinu novih ili polovnih električnih automobila u naredne dve godine moći ostvariti do 7.200 evra bespovratnih sredstava.

Ministarstvo za životnu sredinu, klimu i energiju je objavilo javni poziv za dodelu bespovratnih finansijskih podsticaja fizičkim licima sa stalnim prebivalištem u Sloveniji.

Cilj javnog poziva je podrška u prelasku na mobilnost bez emisija, kroz dodelu finansijskih podsticaja za kupovinu električnih vozila bez emisija CO₂ na ispustu.

Bespovratni podsticaj može se dodeliti za kupovinu vozila čija je prva registracija u Sloveniji izvršena od 1. januara 2025. nadalje, pre podnošenja zahteva.

Pročitajte još:

Polovno vozilo ne smije biti starije od 36 meseci, računajući od datuma prve registracije i datuma registracije vozila kod podnosioca zahteva. Za jedan zahtev, podnosilac može konkurisati za podsticaj za jedno vozilo.

Ukupna okvirna sredstva za sufinansiranje projekata iznose 15.6 miliona evra. Sredstva će se koristiti u 2025., 2026. i 2027. godini, a osigurava ih Evropska unija preko instrumenta za oporavak „NextGenerationEU” u okviru Fonda za oporavak i otpornost i plana oporavka i otpornosti (NOO).

Energetski portal

WWF Adria organizuje Treći Forum ekoloških politika – „Lokalna rešenja za (inter)nacionalne politike“

Foto-ilustracija: Freepik (atlascompany)

WWF Adria organizuje Treći Forum ekoloških politika pod nazivom „Lokalna rešenja za (inter)nacionalne politike“, koji će se održati 18. novembra s početkom u 9.30 časova u Sali 1 Privredne komore Srbije u Beogradu.

Ovim događajem biće obeležen završetak projekta „Akcije Srbije u oblasti životne sredine, prirode i klime“ (BEZBEDNA priroda i klima / SAFE nature & climate), koji je podržan od strane Evropske komisije kroz Program podrške civilnom društvu. Projekat predstavlja direktan doprinos zajedničkim naporima Srbije u okviru globalne borbe za ublažavanje i prilagođavanje klimatskim promenama.

Forum će okupiti predstavnike institucija, lokalnih samouprava, organizacija civilnog društva i međunarodnih partnera kako bi razmenili iskustva i predloge za unapređenje javnih politika u oblasti zaštite prirode, klime i održivog razvoja.

Događaj ima za cilj da ukaže na značaj lokalnih inicijativa kao ključnog pokretača promena u sprovođenju nacionalnih i međunarodnih ekoloških ciljeva.

Energetski portal

Pod pritiskom američkih sankcija: Bugarska pokušava da zaštiti svoju rafineriju

Foto-ilustracija: Unsplash (michael pointner)

Rafinerija „Lukoil Neftohim Burgas“, smeštena na obali Crnog mora, jedina je aktivna naftna rafinerija u Bugarskoj i jedno od najvećih i najmodernijih postrojenja te vrste na Balkanu, sa preko  190.000 barela dnevno. U vlasništvu je ruske kompanije Lukoil od 1999. godine, a njen značaj za bugarsku ekonomiju je ogroman, naročito u kontekstu doprinosa bruto domaćem proizvodu i prihodima državnog budžeta među privatnim kompanijama u zemlji.

Sirova nafta stiže morskim putem do terminala Rosenec, a zatim cevovodom do same rafinerije. Sankcije koje su Evropska unija i zapadne zemlje uvele Rusiji od 2022. godine značajno su ograničili poslovanje Lukoila. Iako je Bugarska tada dobila izuzeće koje je omogućavalo nastavak uvoza ruske sirove nafte morskim putem do kraja 2024. godine, kompanija nije preduzela korake da diversifikuje izvore snabdevanja, već je nastavila da koristi gotovo isključivo rusku naftu. Zbog toga je bugarska vlada preduzela niz mera: 2023. godine oduzeta je Lukoilu koncesija za upravljanje terminalom Rosenec (dodeljena 2011. na 35 godina), uveden je porez od 60 odsto na profit, zabranjen izvoz goriva proizvedenih iz ruske nafte i skraćen period izuzeća za uvoz ruske sirove nafte do 29. februara 2024. godine, objašnjeno je u saopštenju Instituta za Centralnu Evropu iz Poljske („Instytut Europy Środkowej“).

Pročitajte još:

Ipak, tokom novembra 2025. situacija se zakomplikovala. Bugarski parlament je u novembru 2025. usvojio zakon kojim se omogućava da država preuzme kontrolu nad rafinerijom „Lukoil Neftohim Burgas“ u vlasništvu ruske kompanije Lukoil. Ova odluka doneta je nakon što su Sjedinjene Američke Države uvele sankcije Lukoilu, koje stupaju na snagu 21. novembra i mogle bi dovesti do obustave rada postrojenja.

Rafinerija „Lukoil Neftohim Burgas“ i dalje ostaje ključni proizvođač i dobavljač, ali njen budući status zavisiće od ishoda državne intervencije i pronalaženja novog strateškog partnera.

Energetski portal

Od 2026. prijave za subvencije geotermalne energije u Mađarskoj

Foto-illustracija: Pixabay (longdan91)

Mađarska ima značajan kapacitet čiste energije, koji je premašio 9 gigavata, ali geotermalna energija trenutno čini svega 2,7 MW. Ipak, prepoznajući njen potencijal, mađarska vlada pokrenula je Jedlik Ányos Energetski program, koji nudi ukupno 41 milijardu forinti (oko 105 miliona evra) za projekte zasnovane na geotermalnoj energiji.

Prvi poziv u okviru programa predviđa 12 milijardi forinti za sisteme koji proizvode električnu energiju i toplotu koristeći postojeće bušotine. Po projektu se može odobriti najmanje 1 milijarda forinti, a fond može biti iskorišćen i za jednu veću investiciju. Prijave će biti otvorene od 26. januara do 27. februara 2026. godine.

Pročitajte još:

Pored toga, planirani su i drugi geotermalni pozivi: 10 milijardi forinti bespovratne pomoći namenjene troškovima prvih bušenja, kao i 19 milijardi forinti u obliku kamatno oslobođenog kredita, koje industrijske kompanije mogu iskoristiti za geotermalne projekte proizvodnje toplote.

Gabor Czepek, zamenik ministra energetike, istakao je da Mađarska već sada spada među pet vodećih evropskih zemalja po korišćenju geotermalne energije.

Jedlik Ányos Energetski program, oslanjajući se na izvanredne domaće resurse, sa ukupno 41 milijardom forinti u okviru svojih konkursa, ima za cilj da dodatno ubrza širenje geotermalne energije u zemlji.

Energetski portal

Zajedno za sive vetruške i ljude – dm podržava očuvanje jedne od najugroženijih vrsta ptica u Srbiji

Foto: Milivoj Vasiljević

U okviru konkursa {ZAJEDNO} za održive ideje, kompanija dm drogerie markt podržala je, sa ukupnim fondom od preko pet miliona dinara, sedam izuzetnih projekata koji doprinose očuvanju prirode, učenju o održivosti i jačanju lokalnih zajednica. Među njima se ističe projekat Zajedno za sive vetruške i ljude, koji sprovodi Društvo za zaštitu i proučavanje ptica Srbije, sa ciljem da se zaštite globalno ugrožene vrste ptica – sive vetruške (Falco vespertinus).

Zašto su sive vetruške važne

Siva vetruška spada u grupu manjih sokolova i predstavlja strogo zaštićenu vrstu čija se populacija u Srbiji procenjuje na svega 100 do 150 parova, koji se nalaze uglavnom u Vojvodini. Njihov broj iz godine u godinu opada – zbog nestanka mesta za gnežđenje, intenzivne upotrebe pesticida i promena u poljoprivrednim pejzažima. Klimatske promene dodatno otežavaju njihov opstanak: dugotrajne kiše i oluje u periodu gnežđenja često uništavaju gnezda i onemogućavaju pticama roditeljima da pronađu dovoljno hrane.

Foto: Milivoj Vasiljević

Konkretni koraci za očuvanje

Zahvaljujući sredstvima koje je dm obezbedio na konkursu {ZAJEDNO} za održive ideje, Društvo za zaštitu i proučavanje ptica Srbije postavilo je 100 drvenih kutija za gnežđenje na teritoriji Severnog i Srednjeg Banata, na područjima od međunarodnog značaja za ptice (IBA zone). Kutije su izrađene od materijala otpornih na vlagu i druge vremenske uslove, čime je obezbeđena njihova dugotrajnost i stabilnost u prirodnom okruženju. Projekat je obuhvatio i edukativne radionice za decu, kao i akciju čišćenja Parka prirode Rusanda, čime se dodatno podigla svest o značaju očuvanja biodiverziteta i prirodnih staništa.

Zajedništvo kao osnova održivosti

Podrškom ovom projektu dm nastavlja da pokazuje kako briga o očuvanju životne sredine i biodiverziteta nije samo deo poslovne strategije već je i vrednost koja se živi svakog dana. Projekat „Zajedno za sive vetruške i ljude” spaja stručnost ornitologa, entuzijazam lokalnih zajednica i posvećenost kompanije dm, stvarajući konkretne rezultate na terenu – nova sigurna mesta za gnežđenje i bolju budućnost za jednu od najugroženijih vrsta ptica u Srbiji.

Energetski portal

U Somboru obnovljeni drvoredi i najavljeni novi ekološki projekti

Foto: Grad Sombor

Sombor je, u okviru nacionalne ekološke kampanje Deluj za prirodu, postao bogatiji za 123 nove sadnice. Na Apatinskom putu obnovljeni drvoredi uključili su 92 javora, sedam platana, četiri fotinije, pet liriodendrona, pet likvidambara, pet japanskih trešanja i pet ukrasnih jabuka.

Kako je istaknuto na sajtu Grada, cilj akcije bio je podizanje svesti o važnosti zaštite životne sredine i aktivnog delovanja građana, angažovanjem dece i mladih u ekološkim aktivnostima.

Zbog toga su u sadnju bili uključeni učenici Osnovnih škola Bratstvo-jedinstvo, Dositej Obradović, Avram Mrazović i Škole za osnovno i srednje obrazovanje Vuk Karadžić, kao i Udruženje za pomoć mentalno nedovoljno razvijenim osobama grada Sombora.

Pročitajte još:

Prema rečima Sare Pavkov, ministarke zaštite životne sredine, u ovom gradu će u narednom period početi izgradnja regionalnog centra za upravljanje otpadom.

– Uključivanje Sombora u Nacionalni program čvrstog otpada kroz Regionalni centar Rančevo predstavlja veliki korak ka modernom i održivom upravljanju otpadom – rekla je ministarka.

Pored toga, u ovoj godini će biti završena zamena kotlarnice u svečanoj sali u Gradskoj kući u Somboru, koja je prešla na ekološki prihvatljiviji energent, kao i rekultivacija parka u Kolutu.

Energetski portal

Predstavljeni nacrti tri nova zakona o gasu, nafti i obaveznim rezervama

Foto-ilustracija: Unsplash (sebastian-morelli-peyton)

Kvalitet i sigurnost snabdevanja, kao i usaglašavanje sa propisima EU, ciljevi su donošenja tri nova zakona o gasu, nafti i obaveznim rezervama, poručio je pomoćnik ministarke rudarstva i energetike Saša Koković na javnoj raspravi.

Cilj donošenja tri nova zakona – o nafti, o gasu i o obaveznim rezervama nafte, naftnih derivata i gasa – jeste veća sigurnost, kvalitet i pouzdanost snabdevanja domaćeg tržišta, kao i usaglašavanje sa propisima Evropske unije u ovim oblastima, rekao je pomoćnik ministarke rudarstva i energetike za naftu i gas Saša Koković na završnoj javnoj raspravi o tri nacrta zakona, održanoj u Domu inženjera „Nikola Tesla“ u Beogradu.

„Posebna pažnja posvećena je obezbeđivanju sigurnosti snabdevanja, uključujući i mere koje se preduzimaju u slučaju poremećaja u radu transportnog ili distributivnog sistema ili poremećaja na tržištu. Takođe, uređuje se i postupak sertifikacije operatora gasnog skladišta kod Agencije za energetiku. Usvajanje zakona treba da doprinese i usklađivanju domaćeg zakonodavstva sa regulatornim okvirom EU, kao i saradnji zemalja u regionu u slučaju krize u snabdevanju“, naveo je Koković, saopštilo je Ministarstvo rudarstva i energetike.

Pročitajte još:

Prema Nacrtu zakona o obaveznim rezervama nafte, derivata nafte i prirodnog gasa, nosilac aktivnosti u vezi sa formiranjem, održavanjem, investiranjem i izveštavanjem o obaveznim rezervama ovih energenata je Ministarstvo rudarstva i energetike, odnosno Uprava za rezerve energenata u njegovom sastavu.

Prema međunarodno preuzetim obavezama, obavezne rezerve naftnih derivata treba da dostignu nivo od 90 dana prosečnog dnevnog neto uvoza ili 61 dan prosečne dnevne potrošnje, po većoj količini, a koriste se na osnovu odluke Vlade i aktiviranja akcionog plana.

Nacrt zakona takođe utvrđuje, kao nacionalnu obavezu, držanje obaveznih rezervi prirodnog gasa.

„Obavezne rezerve gasa formiraju se za slučaj kada je ugrožena sigurnost snabdevanja prirodnim gasom. Visina obaveznih rezervi utvrđuje se za period od pet kalendarskih godina, a odluku o njihovom puštanju na tržište i sprovođenju mera donosi Vlada“, naveo je Koković.

Javna rasprava o Nacrtu zakona o gasu, Nacrtu zakona o nafti i Nacrtu zakona o obaveznim rezervama nafte, derivata nafte i prirodnog gasa održava se u periodu od 20. oktobra 2025. godine do 10. novembra 2025. godine.

Izvor: RTS