Home Blog Page 31

HR: Zbog prevelikog interesovanja privremeno obustavljen javni poziv za solare

Foto-ilustracija: Pixabay (pasja1000)

Fond za zaštitu životne sredine i energetsku efikasnost Republike Hrvatske (FZOEU) će 1. septembra 2025. godine u 12:00 časova privremeno zatvoriti Javni poziv za podsticanje ugradnje solarnih elektrana u porodičnim kućama, otvoren 6. juna 2025. godine.

Razlog za to je, kako navode iz FZOEU, veliki broj pristiglih zahteva – oko 4.100 – koji su u postupku obrade.

„Veliko interesovanje za ovaj program pokazuje da građani sve ozbiljnije pristupaju energetskoj tranziciji i žele aktivno da učestvuju u proizvodnji zelene energije. Uz finansijsku podršku, instaliranje solarnih panela postaje dostupnije široj javnosti, a veliki broj prijava potvrđuje da je ulaganje u obnovljive izvore energije dugoročno isplativa odluka za domaćinstva”, navodi se u saopštenju.

Iz Fonda dodaju da se radi o uspešnom programu finansiranja kojim podstiču građane na korišćenje obnovljivih izvora energije, smanjenje emisija gasova sa efektom staklene bašte i povećanje energetske nezavisnosti domaćinstava.

Pročitajte još:

Poziv je bio otvoren više od dva meseca, čime je svim zainteresovanim građanima pružena prilika da podnesu prijavu. Pravo učešća imala su isključivo fizička lica – vlasnici ili suvlasnici porodičnih kuća, pod uslovom da su u trenutku puštanja elektrane u rad imali prijavljeno prebivalište na toj adresi. Podrška je bila namenjena isključivo za elektrane ugrađene i puštene u rad od 1. januara 2025. godine, uz mogućnost sufinansiranja do 50 odsto opravdanih troškova, odnosno do 600 evra po instaliranom kilovatu.

U ovom trenutku traje postupak obrade i ocenjivanja pristiglih prijava. Svi podnosioci koji ispunjavaju uslove i dostave kompletnu dokumentaciju mogu računati na dodelu podsticaja Fonda. U skladu sa raspoloživim budžetom i kvalitetom prijavljenih projekata, razmatraće se i mogućnost ponovnog otvaranja javnog poziva.

U prethodne dve godine domaćinstvima je kroz programe Fonda sufinansirano oko 5.600 solarnih elektrana, čime su građani značajno smanjili svoje račune za energiju i povećali energetsku nezavisnost.

Energetski portal

Danska pretvara poljoprivredno zemljište u šume – EU daje 626 miliona evra

Foto - ilustracija: Pixabay/artellliii72

Danska će dobiti pomoć u vrednosti od 626 miliona evra od Evropske unije kao podršku pošumljavanju. Cilj ove mere je jačanje zaštite životne sredine i ublažavanje posledica klimatskih promena, kao i prilagođavanje njima, a doprineće i ostvarivanju ciljeva Zajedničke poljoprivredne politike EU.

Ova mera je deo političkog dogovora o „zelenoj”, kojim je predviđeno da se do 2045. godine oko 10 odsto ukupne teritorije pretvori u prirodna staništa i šume. Program će trajati do 31. decembra 2030. godine.

Podrška će se dodeljivati u vidu direktnih grantova vlasnicima poljoprivrednog zemljišta pogodnog za pošumljavanje i pokriće do sto odsto troškove koji budu opravdani.

Naime, Danska je obavestila Evropsku komisiju o planu da podrži vlasnike zemljišta u pretvaranju poljoprivrednog zemljišta u šume.

Pročitajte još:

Program pokriva troškove sadnje šume, održavanja, kao i nadoknadu zbog izgubljenog poljoprivrednog prihoda.

Dodatna kompenzacija je predviđena u slučaju da zemljište postane „netaknuta šuma”, zbog posebnih ograničenja u korištenju.

Iz EK navode da ova mera podstiče razvoj ekonomske aktivnosti – vlasnika zemljišta pogodnog za pošumljavanje, kao i da je neophodna i primerena za dostizanje ciljeva pošumljavanja i razvoj šumarstva u kontekstu klimatskih promena.

Prema Smernicama za poljoprivredu iz 2022. godine, Komisija procenjuje ovakve šeme državne pomoći kako bi se osiguralo da donose korist društvu, a da pri tom ne narušavaju konkurenciju na jedinstvenom tržištu. Komisija je odobrila danski program državne pomoći jer pokriva samo ono što je zaista potrebno i ima mali uticaj na konkurenciju i trgovinu između država članica.

Energetski portal

Beograd izgubio deset odsto zelenila za dve decenije – temperature sve više, drvoreda sve manje

Foto-ilustracija: Unsplash (Johannes Plenio)

Iako planovi obećavaju više šuma, dosadašnje iskustvo pokazuje da se broj stabala i zelenih površina zapravo smanjuje. U poslednje dve decenije glavni grad je ostao bez značajnog dela svojih zelenih površina, a pošumljavanje ne prati seču starih stabala. Profesor Nenad Stavretović ističe da ozelenjavanje nije prosta matematika te da seča starih stabala znači i gubitak hlada, kiseonika i biodiverziteta.

„Jedno staro stablo ni tri stotine novih mladih stabala ne mogu zameniti”, kaže profesor.

U protekle dve decenije Beograd je izgubio oko 10 odsto zelenila. Profesor Šumarskog fakulteta Nenad Stavretović rekao je za RTS da treba raditi u pravcu pošumljavanja i ozelenjavanja, ali da ni 300 novih mladih stabala ne mogu zameniti jedno staro od 30 do 100 godina. Prof. Stavretović ističe da se Beograd širi i da određeni statistički podaci koji nam pokazuju određene procente u ranijem periodu i sada, ne mogu se direktno upoređivati.

„Ako uzmete u obzir nekadašnje šume Beograda, na primer  Košutnjak je 1892. godine bio privatno vlasništvo. Onda je ova šuma postala lovište za bogatije ljude i kneževe. Zato je i dobila ime Košutnjak po košutama. Pre 130 godina tu je bilo i drugih divljih životinja i ptica”, rekao je Stavretović.

Poslednji put, navodi profesor, pre desetak godina je video krdo srna u Makišu, napojile bi se vodom između Železnika i Ostružnice i otišle dalje u šumu.

Cilj Sekretarijata za zaštitu životne sredine je da do 2030. godine, Beograd bude 20 odsto pod šumama.

„Volim dobre planove i želim da verujem u njih, ali sam skeptičan. Imam godina i iskustva u praksi. Imali smo slične ciljeve i 2010. godine da postignemo tu šumovitost Beograda i da postignemo povećanje broja metara zelenih površina u samom gradu. Od 2010. godine do danas i jedno i drugo se smanjuje”, navodi profesor Šumarskog fakulteta.

Pročitajte još:

Ozelenjavanje nije prosta matematika

Stavretović je rekao da zeleni krovovi mogu da pomognu, ali u manjoj meri.

„Često smo imali, nažalost lošu, demagogiju ′Zasadiću 30 stabala, a poseći ću jedno veliko′. To ne može da se meri. Jedno drvo koje je 30 ili 100 godina staro, ne mogu zameniti ni 300 novih mladih stabala. Naravno treba raditi u pravcu pošumljavanja i ozelenjavanja. Danas su tu i prostorni planovi, pogotovo u Beogradu, gde svi treba da imaju malo više obzira prema oblasti šumarstva i prema oblasti ozelenjavanja gradova”, istakao je Stavretović.

I ovog leta, bili smo svedoci tropskih temperatura koje su bile preko 35 stepeni Celzijusa.

„Šuma živi, šuma diše, šuma proizvodi kiseonik. U jednoj ulici sa drvoredom znatno je manja temperatura. Imate mnogo slika na internetu gde možete da nađete Terazije i centralni deo grada. Travnjaci nekoliko stepeni smanjuju temperaturu. Drveće smanjuje desetak stepeni temperaturu. To je neki osećaj koji svi mi imamo”, istakao je profesor.

Izvor: RTS

Počela sistemska ekološka edukacija u sportskim kampovima u Srbiji

Foto-ilustracija: Freepik (freepik)

Prošle nedelje potpisan je sporazum između Ministarstva zaštite životne sredine i Ministarstva sporta kojim se predviđa sistemska edukacija dece i mladih o ekologiji u okviru sportskih kampova širom Srbije.

Sporazum se već primenjuje u sportskom centru u Karatašu, koji se nalazi u granicama Nacionalnog parka Đerdap, gde trenutno borave deca uzrasta od 10 do 14 godina.

Sara Pavkov, ministarka zaštite životne sredine poručila je prilikom posete kampu da je ovaj korak važan za formiranje stabilnog i solidarnog društva koje se gradi na vrednostima discipline, timskog duha i odgovornosti prema životnoj sredini.

Ona je najavila i da će Ministarstvo zaštite životne sredine u septembru pokrenuti veliku nacionalnu ekološku kampanju, u okviru koje će mladi biti direktno uključeni kroz konkretne zadatke i aktivnosti, kako bi postali „mostovi i stubovi održivosti“ u svojim zajednicama.

Energetski portal

Kina smanjuje emisije CO2 zahvaljujući rekordnom rastu solarne energije

Photo-illustration: Pixabay

Kina je smanjila emisije ugljen-dioksida (CO2) za jedan odsto u prvih šest meseci 2025. u odnosu na isti period prošle godine zahvaljujući rastu čiste energije, a procene ukazuju da će solarna energija omogućiti da emisije CO2 budu u padu  do kraja 2025. godine.

Emisije CO2 iz kineskog elektroenergetskog sektora, koji je dominantan izvor emisija, pale su za tri odsto u prvih šest meseci ove godine, jer je rast solarne energije sam po sebi pokrio povećanje potražnje za električnom energijom, navodi britanska istraživačka ogranizacija Carbon Brief.

Ipak, iako će emisije znatno opasti u 2025 godini, Kina će verovatno propustiti više važnih klimatskih ciljeva ove godine.

Upotreba uglja u elektroenergetskom sektoru smanjena je za 3,4 odsto u poređenju sa istim periodom prethodne godine, dok je upotreba gasa porasla za šest odsto, što je rezultiralo ukupnim padom emisija sektora od 3,2 odsto.

Pročitajte još:

Proizvodnja čiste energije iz solarne, vetro i nuklearne energije porasla je za 270 teravat-sati (TWh), značajno nadmašivši rast potrošnje električne energije od 170 TWh (3,7 odsto). Hidroenergija je pala za tri odsto (16 TWh), umanjujući pad proizvodnje električne energije iz fosilnih goriva.

Kina je u prvih šest mjeseci 2025. dodala 212 GW nove solarne energije, dvostruko više nego u prvih šest meseci 2024. godine. Samo u maju izgrađeno je 93 GW novih solarnih kapaciteta.

Za vetroenergiju, kompanija za distribuciju električne energije State Grid očekuje 140 GW novih kapaciteta, a Kinesko veće za električnu energiju (CEC) predviđa 110 GW, dok je u prvih šest meseci dodano 51 GW. Ovi podaci ukazuju na veća dodavanja kapaciteta u drugoj polovini 2025. i rast u odnosu na 2024.

U prvih šest meseci 2025. jedini sektor u kojem su emisije CO2 porasle bio je hemijski sektor, u kojem je upotreba uglja – kao goriva i sirovine – porasla za 20 odsto, duplo više nego u 2024.

Energetski portal

Solarni paneli u svemiru mogli bi smanjiti potrebe Evrope za OIE za 80 odsto

Foto-ilustracija: Unsplash (NASA)

Solarna energija prikupljena u svemiru mogla bi da promeni pravila igre u energetskoj tranziciji Evrope i da smanji potrebu za obnovljivim izvorima sa kopna i do 80 odsto, pokazuje nova studija istraživača sa Kings koledža u Londonu.

Studija, objavljena u uglednom časopisu Joule, prvi put je analizirala mogući uticaj svemirske solarne energije na evropski energetski sistem. Naučnici su procenili Nasin koncept RD1, jedan od dva razvijena dizajna sistema za proizvodnju solarne energije u svemiru. Prema njihovim nalazima, ova tehnologija bi mogla da smanji potrebe za skladištenjem energije u baterijama za više od dve trećine, dok bi ukupni troškovi elektroenergetskog sistema Evrope mogli da se umanje za 15 odsto, što predstavlja uštedu od oko 35,9 milijardi evra godišnje.

Profesor Vei He, glavni autor i viši predavač na Odseku za inženjerstvo Kings koledža, istakao je da rezultati otvaraju novu perspektivu za Evropu.

„Po prvi put smo pokazali pozitivan uticaj koji bi ova tehnologija mogla da pruži Evropi. Iako se izvodljivost još uvek ispituje, naše istraživanje ističe ogroman ekonomski i ekološki potencijal ako se usvoji. Dostizanje neto nulte emisije do 2050. godine zahtevaće značajan prelazak na obnovljive izvore, a svemirski solarni sistemi mogli bi da igraju ključnu ulogu u toj tranziciji”, rekao je He.

Pročitajte još:

Za razliku od solarnih elektrana na Zemlji, paneli postavljeni na satelite u orbiti izloženi su znatno većoj količini sunčeve svetlosti i mogu da proizvode energiju neprekidno, bez obzira na oblake, padavine ili ciklus dan-noć. Energija prikupljena u svemiru prenosila bi se bežično na prijemne stanice na Zemlji, gde bi se pretvarala u električnu energiju i uključivala u mrežu ili skladištila u baterijama.

Iako je tehnologija još u fazi razvoja, potencijalne prednosti su brojne: stabilnije snabdevanje, veća energetska sigurnost, otpornost na prirodne katastrofe poput poplava i zemljotresa, ali i značajno smanjenje potrebe za gradnjom novih solarnih i vetroelektrana na kopnu.

Autori studije naglašavaju da je ovo prvi rad koji daje sveobuhvatnu procenu troškova i koristi svemirske solarne energije za evropsko tržište. Ako se tehnologija pokaže izvodljivom i komercijalno održivom, mogla bi da predstavlja prekretnicu u borbi protiv klimatskih promena i u transformaciji evropskog energetskog sistema.

Energetski portal

Stanovanje bez računa za energiju: U Hrvatskoj niče prva održiva kuća nulte emisije

Foto: wienerberger

Sve veća potreba za održivim rešenjima u građevinarstvu dovela je do povratka prirodnim i inovativnim biomaterijalima koji istovremeno štede energiju i smanjuju emisije CO₂. Takvi pristupi omogućavaju gradnju objekata koji ispunjavaju savremene standarde energetske efikasnosti i doprinose manjem uticaju na klimu.

U skladu s tim načelima i direktivom EU o energetskoj efikasnosti zgrada (EPBD), u Hrvatskoj je započela gradnja zgrade s nultim emisijama. Reč je o prvoj zgradi nulte emisije u Hrvatskoj koja je građena materijalima s niskim ugrađenim emisijama ugljen-dioksida, a svoju celokupnu energiju koristiće iz obnovljivih izvora.

Prema direktivi EPBD, koja će se primenjivati od 2028. godine, ove standarde moraće imati sve nove građevine koje finansiraju ili koriste javne institucije. Od 2030. godine i sve nove zgrade, uključujući i porodične kuće.

ZEB standard (Zero-Emission Building), odnosno zgrade nulte emisije imaju vrlo malu potrebu za energijom koja se 100 odsto pokriva iz obnovljivih izvora energije. Imaju nultu emisiju CO₂ kroz životni vek zgrade i ne koriste fosilna goriva na lokaciji.

Pročitajte još:

Prva porodična Net Zero kuća biće izgrađena fasadnom opekom, korištenjem sistemskog rešenja koji smanjuje gubitke toplote, imaće eko grejanje, pametno upravljanje energijom i vodom, kao i priključak za punjenje električnih automobila.

„Kako bi se olakšala pravovremena i kvalitetna tranzicija prema novim zahtevima EU Direktive te pružio primer dobre prakse struci, kompanija Wienerberger i Građevinski fakultet Univerziteta u Zagrebu istražuju mogućnosti projektovanja i izgradnje zgrada nulte emisije kroz primer porodične kuće „Wienerberger Net Zero House”, koja je projektovana tako da njen uticaj na životnu sredinu iznosi samo 1 kg CO2/m² godišnje bruto razvijene površine godišnje”, kaže Bojan Milovanović, saradnik na projektu.

Inače, standardna gradnja proizvodi od 12 do 15 kilograma ugljen dioksida po metru kvadratnom.

U primeni net zero i nearly zero energy kuća prednjače Holandija, Francuska, Nemačka i Ujedinjeno Kraljevstvo.

Energetski portal

Odobrene nove cene struje i izmene obračuna za domaćinstva od 1. oktobra

Foto-ilustracija: Unsplash (Nikola Johnny Mirkovic)

Savet Agencije za energetiku Republike Srbije, na sednici održanoj prošle nedelje, dao je saglasnost na nove cene pristupa elektroenergetskim sistemima.

Kako je navedeno na sajtu AERS-a, cena prenosa električne energije od 1. oktobra 2025. porašće za 10 odsto u odnosu na nivo iz oktobra 2021. godine, dok će cena distribucije porasti za 16 odsto.

Tom prilikom usvojena je i izmena Metodologije za određivanje cene pristupa sistemu za distribuciju električne energije, kojom je produžen rok do kada će korisnici sistema iz kategorije Široke potrošnje – grupa kupaca Domaćinstvo imati pravo da im se obračunava manji iznos odobrene snage bez promene rešenja o odobrenju za priključenje. Ova mogućnost važi do 31. decembra 2026. godine.

Pročitajte još:

Takođe, Savet Agencije usvojio je i izmene Metodologije za određivanje cene električne energije za garantovano snabdevanje. Granica između „crvene“ i „plave“ zone potrošnje za kupce široke potrošnje smanjena je sa 1.600 na 1.200 kWh.

Pored toga, domaćinstva sa trofaznim priključkom i odobrenom snagom između 11,04 i 17,25 kW i dalje mogu da obračunavaju struju kao da imaju 11,04 kW. Ako je mesečna potrošnja aktivne energije u objektu do 350 kWh, odobrena snaga za taj mesec obračunavaće se za 6,90 kW. Ova mogućnost važi do 31. decembra 2026. godine.

Energetski portal

Pokrenut postupak nominacije srpskih bukovih šuma za UNESCO listu

Foto-ilustracija: Unsplash (Ken Shono)

Četiri lokaliteta sa drevnim i netaknutim bukovim šumama u Srbiji kandidovana su za upis na UNESCO listu svetske baštine, a postupak nominacije pokrenulo je Ministarstvo zaštite životne sredine.

Ovaj korak ima za cilj uključivanje naših šuma u dobro svetske prirodne baštine Drevne i netaknute bukove šume Karpata i drugih regiona Evrope, koje trenutno obuhvata 93 lokaliteta u 18 evropskih država i predstavljaće prvo prirodno dobro Srbije na UNESCO listi svetske baštine.

Radnu grupu za nominaciju sa ciljem proglašenja prvog prirodnog dobra svetske baštine u Srbiji čine predstavnici Ministarstva zaštite životne sredine, Zavod za zaštitu prirode Srbije i Pokrajinski zavod za zaštitu prirode, zatim, Uprave za šume Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede, kao i Nacionalne komisije za saradnju Republike Srbije sa UNESCO-m Ministarstva spoljnih poslova.

Pročitajte još:

Četiri lokaliteta koja su predložena za upis na UNESCO-vu listu su:

  • Nacionalni park Fruška gora: lokalitet „Papratski do”
  • Nacionalni park Kopaonik: lokalitet „Kozje stene”
  • Nacionalni park Tara: lokalitet „Klisura Rače” i lokalitet „Zvezda”

Bukove šume u Srbiji predstavljaju jedinstvene primere očuvanih ekosistema umerenog pojasa, a njihovo uvrštavanje na UNESCO listu potvrđuje njihov izuzetan značaj i univerzalnu vrednost za svetsku prirodnu baštinu.

Energetski portal

Kraljevo, polemika o poskupljenju grejanja i teret za gradski budžet i građane

Foto-ilustracija: Pixabay (analogicus)

Nadzorni odbor kraljevačke Toplane zatražio je saglasnost od lokalne samouprave da domaćinstvima i privredi poveća cenu grejanja za gotovo 11 odsto. Dok potrošači negoduju, u Toplani kažu da su povećanje cene morali da traže i da bi, i ako poskupi, grejanje u Kraljevu bilo među povoljnijim u odnosu na ostale gradove.

Sa temperaturnim minusom računi za grejanje u Kraljevu otići će u plus ukoliko na kraju većina odbornika Skupštine Kraljeva za to podigne ruku.

Na primeru stana od 60 kvadrata, to bi značilo da gradska Toplana pošalje račun veći za oko 700 dinara.

Građani su nezadovoljni predloženim poskupljenjem.

„To je van pameti za nas penzionere. Šta još treba da nam poskupi? Život”, kaže jedna sugrađanka.

Druga Kraljevčanka kaže da je zadovoljna grejanjem, a da kao i svaki drugi penzioner ne voli poskupljenja.

Pročitajte još:

Ko će platiti povećanje cene energenata

Uredba Vlade Srbije obavezuje da se do 1. septembra osnivaču pošalje predlog cena, odgovaraju u kraljevačkoj Toplani. Uredba je, kažu, propisala i formulu po kojoj su izračunali da, zbog rasta troškova, cena treba da se poveća za 10,76 odsto. Najviše, jer je kompanija „Srbijagas” tokom prošle grejne sezone, za razliku od domaćinstava kojima isporučuje gas, Toplanama povećala cenu.

Rukovodilac sektora za opšte poslove „Toplane Kraljevo” Miloš Rakić kaže da je tokom prošle godine, prema podacima udruženja „Toplana Srbije”, tokom grejne sezone, i do 25 odsto porasla cena prirodnog gasa, te da se zbog toga krenulo sa pretpostavljenom cenom za narednu grejnu sezonu.

Ukoliko Skupština grada krajem septembra uvaži predlog Toplane, prvi uvećani račun bio bi za novembar.

„Ukoliko Skupština grada, koja je osnivač Javnog energetskog preduzeća ne odobri povećanje cena, odnosno odobri u manjem obimu nego što je predloženo, ona je po istoj uredbi u obavezi da nadoknadi gubitke Javnom energetskom preduzeću u toj grejnoj sezoni”, kaže Rakić.

U tom slučaju gubitke bi nadoknadili svi građani koji pune gradski budžet.

Izvor: RTS

EU i dalje kasni sa sprovođenjem reformi u izdavanju dozvola za obnovljive izvore energije

Foto-ilustracija: Freepik (fabrikasimf)

Države članice Evropske unije i dalje ne uspevaju da sprovedu ključne reforme u oblasti izdavanja dozvola neophodnih za ubrzanje energetske tranzicije, upozorava novi izveštaj udruženja SolarPower Europe.

Iako je revidirana Direktiva o obnovljivim izvorima energije (RED III) stupila na snagu u novembru 2023. godine, postavljajući obavezujući cilj od najmanje 42,5 odsto udela obnovljivih izvora do 2030, usvajanje pojednostavljenih procedura u mnogim državama članicama i dalje kasni. Rok za prenos odredbi o izdavanju dozvola u nacionalna zakonodavstva istekao je 30. juna 2024, ali više od godinu dana kasnije, tranticija nije potpuna, a napredak na terenu ograničen.

Izveštaj navodi nekoliko ključnih problema: rokovi za izdavanje dozvola se ne ubrzavaju, procesi su i dalje previše komplikovani, a potencijal solarnih projekata na veštačkim površinama ostaje neiskorišćen.

Pročitajte još:

Prema analizi, postoje značajne razlike među članicama EU. Italija, Rumunija i Slovenija prednjače u transpoziciji sa 78 odsto mera, dok Letonija beleži najmanji napredak sa samo 13 odsto. Francuska, Hrvatska, Holandija i Slovačka prate sa 22 odsto. Međutim, čak i tamo gde su pravni okviri formalno usvojeni, njihova implementacija na terenu ostaje spora i neefikasna.

Kako bi se ubrzao proces, SolarPower Europe preporučuje da Evropska komisija da prioritet implementaciji postojećih pravila, podrži države članice u usklađivanju i harmonizaciji procedura, obezbedi finansiranje i obuku lokalnih vlasti, kao i da promoviše pojednostavljene postupke izdavanja dozvola za inovativne solarne tehnologije i hibridne projekte.

Udruženje podseća da je pojednostavljivanje procedura ključno za korišćenje punog potencijala obnovljivih izvora i dostizanje evropskih klimatskih ciljeva do 2030. godine.

Energetski portal

Održiva energija u praksi – Prvi napredni EV sistem u Srbiji

Foto: Charge&GO

Kompanije Charge&GO i Schneider Electric realizovale su prvi projekat dinamičkog upravljanja opterećenjem na električnom punjaču na lokaciji OMV Lapovo Jug.

Novom saradnjom obe kompanije još jednom potvrđuju svoju lidersku poziciju na tržištu e-mobilnosti i predanost uvođenju održivih rešenja, budući da ovaj projekat predstavlja model za budućnost punjačke infrastrukture gde se pametno upravljanje resursima kombinuje sa ekološkom odgovornošću.

Nakon obavljene analize potrošnje na lokaciji i neophodnih priprema, Charge&GO je početkom maja uspešno pustio u rad DC punjač snage 120 kW, gde je primenjen i napredni sistem EcoStruxure EV Charging Expert with Dynamic Modes, koji služi za dinamičko upravljanje opterećenjem – LMS (Load Management System). Proizvođač punjača kao i uređaja LMS je renomirana kompanija Schneider Electric, a sistem je implementiran na jednoj od najfrekventnijih benzinskih stanica OMV Lapovo jug, na auto-putu E-75, u smeru ka Nišu.

Koristi primene LMS-a

Inovativni uređaj LMS u realnom vremenu prati potrošnju kompletne benzinske stanice, uključujući sve potrošače priključene na glavni razvodni orman (GRO). U GRO su postavljeni strujno-merni transformatori, koji mere ukupnu potrošnju objekta. Na osnovu tih informacija, uređaj EcoStruxure EV Charging Expert kontinuirano analizira situaciju i u skladu s tim upravlja maksimalno dostupnom snagom koju punjač koristi za punjenje vozila.

U FOKUSU:

Ključna prednost ovog sistema sastoji se u tome što punjač postaje sekundarni potrošač, energija se u prvom redu dodeljuje osnovnim potrošačima kao što su frižideri, klima-uređaji, ventilacija i ostala oprema, dok se samo višak energije koristi za punjenje električnih vozila. Time se osigurava stabilnost elektroenergetskog sistema objekta, bez prekoračenja ugovorene snage.

Osim toga, benzinska stanica je delimično snabdevena električnom energijom sa solarnih panela postavljenih na krovu objekta, što dodatno doprinosi efikasnosti i ekološkoj održivosti sistema. U toku dana, energija dobijena iz solarne elektrane koristi se za potrebe stanice i punjenje vozila, čime se smanjuje potrošnja energije iz distributivne mreže i doprinosi smanjenju emisije CO2.

Ovo je prvi projekat u Srbiji koji omogućava dinamičko upravljanje raspoloživom energijom i njeno pametno usmeravanje ka električnom punjaču, čime se omogućava optimalno korišćenje ograničenih energetskih resursa. Ovo je danas od izuzetne važnosti s obzirom na sve veća ograničenja i pritiske na elektroenergetsku mrežu.

Naposletku, treba naglasiti da primenjeno rešenje može biti idealno za sve objekte sa promenljivim energetskim opterećenjem, kao i za one koji poseduju sopstvenu proizvodnju električne energije putem solarnih panela, jer se tako maksimalno koristi raspoloživa energija i smanjuje zagađenje. U takve objekte spadaju i benzinske stanice, tržni centri, hoteli, logistički centri i poslovne zgrade. Sistem je modularan i skalabilan, pa se lako može prilagoditi potrebama različitih korisnika i kapacitetima objekata.

Ana Spasojević 

Tekst je objavljen u Magazinu Energetskog portala ČISTA ENERGIJA

Energy Week Western Balkans 2025 – Perspektive za održivu energiju regiona

Foto-ilustracija: Unsplash (abby anaday)

Konferencija Energy Week Western Balkans 2025, koja će se održati 8. i 9. oktobra u renomiranom hotelu i kazinu Maestral Resort, Sveti Stefan, Crna Gora, okupiće ministre, energetske lidere i međunarodne investitore sa ciljem da definišu put regiona ka održivoj energetskoj budućnosti. Događaj ulazi u svoju četvrtu godinu i postao je ključna platforma koja povezuje zemlje Zapadnog Balkana i Hrvatsku sa evropskim tržištem.

Pored panela i predavanja, konferencija nudi i posebnu B2B zonu za profesionalno umrežavanje. Delegati će imati priliku da kroz unapred organizovane sastanke i korišćenje digitalne aplikacije za povezivanje ostvare direktne kontakte sa potencijalnim partnerima, investitorima i donosiocima odluka, čime se Energy Week profiliše kao događaj koji stvara konkretne rezultate, a ne samo razmenu ideja.

Učesnici će tokom panela i diskusija razmatrati strategije za postizanje 20 GW novih kapaciteta obnovljivih izvora do 2040. godine, ubrzanje hibridnih projekata, modernizaciju mreže, razvoj skladištenja energije i nove modele ugovora poput CfD i PPA sporazuma. Posebna pažnja biće posvećena pionirskim projektima vodonika i industrijskoj dekarbonizaciji.

Na događaju će učestvovati visoki državni zvaničnici, rukovodioci javnih energetskih kompanija (EPS, KESH, ESM, EPCG, EP BiH), operatori sistema i berzi (SEEPEX, ALPEX, MEPX, KOSTT, CGES), kao i međunarodni investitori i finansijske institucije poput Masdar-a, Statkraft-a, Acciona-e, European Energy-ja, EBRD-a, IFC-a, Svetske banke i EIB-a.

Energy Week Western Balkans i ove godine potvrđuje svoj značaj kao mesto na kojem se oblikuju politike, partnerstva i investicije koje će definisati budućnost energetike regiona.

Zainteresovani mogu da se registruju ovde.

Energetski portal

Pokrenuto ispitivanje interesovanja za učešće na prvoj FIT aukciji za solarna postrojenja u BiH

Foto-ilustracija: Unsplash (Evgeniy Alyoshin)

Operator za obnovljive izvore energije i efikasnu kogeneraciju (Operator za OIEiEK), uoči objave javnog poziva za podnošenje ponuda u okviru prve FIT aukcije za primarni izvor solarne energije, pokrenuo je ispitivanje interesovanja potencijalnih učesnika za prvu FIT aukciju (aukcija za mala postrojenja – instalisane snage do i uključivo 150 kW) u Bosni i Hercegovini.

Cilj ankete je da se prikupi orijentaciona procena broja prijava koje se mogu očekivati u sklopu predstojeće FIT aukcije za primarni izvor solarne energije. Operator za OIEiEK će ovo ispitivanje sprovoditi u periodu od 22. avgusta do 22. septembra.

Na ovu prvu organizovanu FIT aukciju, osim neizgrađenih postrojenja, mogu se prijaviti i sva izgrađena postrojenja, a koja do sada nisu ostvarila bilo kakav vid podsticaja za proizvodnju električne energije.

Pročitajte još:

Uzimajući u obzir navedeno, kao i povećan broj upita investitora i proizvođača električne energije o očekivanom broju prijava na prvu FIT aukciju, Operator za OIEiEK je odlučio da pokrene ovo anketno ispitivanje, sa ciljem boljeg razumevanja trenutnog nivoa interesovanja za učešće na predstojećoj FIT aukciji za primarni izvor solarne energije.

Kako se navodi, anketa ima isključivo informativni karakter i koristiće se isključivo u svrhu orijentacione procene broja potencijalnih prijava. Popunjavanje ankete ne predstavlja prijavu na javni poziv, niti stvara bilo kakvu pravnu ili formalnu obavezu.

Energetski portal

Koliki je neiskorišćen potencijal reciklaže litijumskih baterija?

Foto-ilustracija: Unsplash (newpowa)

Litijum-jonske baterije pokreću današnju tehnologiju. Njihova popularnost zasnovana je na velikoj energetskoj gustini, dugom veku trajanja i efikasnom punjenju, ali njihova proizvodnja otvara i brojna pitanja. Rudarenje litijuma, kobalta i nikla nosi posledice, dok istrošene baterije, iako i dalje sadrže dragocene resurse, često završavaju na deponijama. Time nastaje sada već poznat paradoks – tehnologija energetske tranzicije postaje i jedan od izazova onome čemu teži.

Neiskorišćen potencijal

Novo istraživanje Univerziteta Edit Kovan u Australiji pokazuje da se u odbačenim litijum-jonskim baterijama krije ogroman neiskorišćen potencijal. Stručnjaci upozoravaju da se u proseku koristi tek deo njihovog kapaciteta, dok baterije koje završe u skladištima ili na otpadu i dalje zadržavaju i do 80 odsto svojih resursa. To znači da u njima ostaje litijum, ali i nikl i kobalt. Ističe se da će tržišta litijum-jonske baterije nastaviti da rastu prosečnom stopom od 13 odsto godišnje, dostižući vrednost od 87,5 milijardi dolara do 2027. godine, dok bi potrošnja litijuma mogla da poraste sa 390 hiljada tona u 2020. na čak 1,6 miliona tona do 2026. godine.

Pročitajte još:

Australijsko Ministarstvo industrije, nauke i resursa procenjuje da bi industrija reciklaže litijumskih baterija mogla vredeti između 603 miliona i 3,1 milijarde dolara godišnje u narednoj deceniji. Prema podacima istraživanja, reciklaža koristi do 83 odsto manje energije i 79 odsto manje vode u poređenju sa rudarenjem, dok emisije ugljen-dioksida mogu biti smanjene za više od 60 odsto. Hidrometalurški procesi mogu čak da donesu profit od 27,70 dolara po kilogramu recikliranog litijuma, pri čemu je on već pročišćen i spreman za ponovnu upotrebu.

Ipak, i pored brojnih prednosti, istraživači upozoravaju da izazovi i dalje postoje. Hemijski sastav baterija se stalno menja, tehnologija napreduje brzo, a infrastruktura za reciklažu sporo. Zaključak istraživanja Univerziteta Edit Kovan je da reciklaža litijum-jonskih baterija jeste i prilika za razvoj industrije vredne milijarde dolara, koja može značajno doprineti očuvanju resursa.

Energetski portal

Nuklearna energija – rizik ili stub energetske stabilnosti?

Foto: Unsplash/Nicolas Hippert

Zemlje koje teže energetskoj stabilnosti i postizanju ugljenične neutralnosti sve češće govore o nuklearnoj energiji kao mogućem izvoru održive i stabilne električne energije.

Nuklearna energija može da upotpuni energetski miks sačinjen od obnovljivih izvora energije, i to tako što će preuzeti primat u proizvodnji energije u trenucima kada su vremenski i hidrološki uslovi nepovoljni, odnosno kada solarne, vetroelektrane i hidroelektrane ne mogu da proizvedu dovoljno struje.

Ipak, svet se još uvek nije oporavio od nuklearnih nesreća koje su se dogodile ne tako davno, pa se otuda postavlja pitanje treba li uopšte da damo novu šansu ovom izvoru električne energije. Na ovo pitanje odgovara nam Stefan Aleksić, glavni i odgovorni urednik portala Nuklearna perspektiva. On kaže da je strah od nuklearne energije sličan strahu od letenja. Naime, iako je letenje bezbedno, emotivno ga doživljavamo kao opasno.

– Podaci do kojih možemo doći pokazuju da je nuklearna energija jedan od najbezbednijih oblika energije. I nije teško pretpostaviti zašto: prilikom rada, nuklearna elektrana nema karbonski otisak, nuklearna industrija je prošla ogroman put od prvih reaktora i trenutno ima gotovo neprevaziđen bezbednosni rekord – objašnjava Aleksić.

Što se tiče zemalja koje prednjače u procesu vraćanja nuklearnoj energiji, zanimljivo je da su to zemlje Azije, na prvom mestu Kina. Naš sagovornik ističe da rastuće ekonomije uslovljavaju rast potreba za energijom i azijske zemlje sve češće i ozbiljnije razmatraju nuklearne elektrane i reaktore.

– Ove zemlje ozbiljno razvijaju tehnologije koje će u prvom redu pojeftiniti izgradnju nuklearnih instalacija, pa se mogu čak čuti i cifre koje mogu doći i do samo oko šest milijardi dolara za dve reaktorske jedinice. To je, u poređenju sa cenom reaktorskih jedinica na Zapadu, veoma povoljno – kaže Aleksić.

U FOKUSU:

Kao ključnu prednost nuklearne energije, on ističe energetsku gustinu nuklearnog goriva. Prema njegovim rečima, iz neverovatno male količine materijala dobijamo ogromne količine energije. To je nešto što nijedan drugi izvor, pa ni fosilni, ne može da pruži. Dodaje i druge značajne prednosti – minimalan prostor potreban za izgradnju, nisku cenu proizvodnje električne energije nakon puštanja elektrane u rad, kao i mogućnost višegodišnje energetske nezavisnosti zahvaljujući retkoj zameni goriva.

Nuklearna energija, prema mišljenju našeg sagovornika, nije samo energetsko već i društveno pitanje.

– Iako je tačno da je svaka tehnologija prvenstveno ograničena političkoekonomskim kontekstom u kojem nastaje i razvija se, neke tehnologije imaju kapacitet da te političkoekonomske odnose „gurnu” u pravom pravcu. A po mom mišljenju, nuklearna energija jedna je od tih tehnologija: da bismo napravili nuklearnu elektranu u našoj zemlji, moramo izgraditi obrazovne institucije, regulatorne institucije, pa i izvesnu bezbednosnu kulturu, a sve zajedno to znači i, makar malo, bolje društvo – kaže Aleksić.

U Srbiji je 2024. godine ukinut višedecenijski moratorijum na izgradnju nuklearnih elektrana, čime su otvorene nove mogućnosti za investicije i saradnju sa međunarodnim kompanijama. Naš sagovornik ocenjuje da je ukidanje moratorijuma dobar potez, s tim što, kako kaže, moratorijum nije trebalo ukinuti kroz usvajanje novog zakona o energetici, već kroz rad relevantnih institucija. Tek kada institucije budu adekvatno uključene, poverenje javnosti u ovu industriju će se vratiti.

Na pitanje o potencijalnim lokacijama za izgradnju prve nuklearne elektrane u Srbiji, Aleksić je oprezan – To moraju odlučivati nezavisni eksperti. Mi novinari i civilno društvo treba da stvaramo uslove za rad takvih institucija – i da stalno podsećamo koliko su one važne.

Iako savremene tehnologije omogućavaju visok stepen bezbednosti – sa višeslojnim sistemima zaštite i automatskim bezbednosnim mehanizmima – naš sagovornik jasno naglašava da je najveća garancija sigurnosti nezavisna i kompetentna regulatorna infrastruktura.

Na kraju, Aleksić ostavlja poruku za razmišljanje – nuklearna energija nije savršena, ali jeste nužna. Ako želimo stabilan i čist energetski miks, ne možemo je ignorisati. A ako se već odlučimo za nju, moramo to raditi ozbiljno, odgovorno i institucionalno.

U vremenu kada se svet suočava sa pritiskom klimatskih promena, sve nestabilnijim tržištima i ograničenjima obnovljivih izvora, nuklearna energija se sve jasnije profilira kao stub energetske stabilnosti. Da li ćemo kao društvo imati kapacitet da je pametno i odgovorno uključimo u svoj energetski miks – pitanje je koje ostaje pred nama.

Priredila: Milena Maglovski

Tekst je objavljen u Magazinu Energetskog portala ČISTA ENERGIJA