Home Blog Page 283

Nagrade za inovacije koje smanjuju emisije CO2 i povećavaju otportnost Srbije na klimatske promene

Foto: UNDP
Foto: UNDP

Ministarstvo zaštite životne sredine i Program Ujedinjenih nacija za razvoj (UNDP) dodelili su priznanja najuspešnijim inovatorima koji su u praksi sproveli rešenja za smanjenje emisija gasova sa efektom staklene bašte (GHG), čineći gradove i opštine u Srbiji otpornijim na klimatske promene. 

Ova rešenja su realizovana zahvaljujući podršci Globalnog fonda za životnu sredinu (GEF), a doprineće smanjenju emisija GHG u Srbiji ekvivalentom pola miliona tona ugljen-dioksida, što je jednako pošumljavanju 145 fudbalskih stadiona, odnosno sadnji 115.000 stabala drveća. Priznanja je dobilo 11 timova inovatora iz javnog, privatnog, nevladinog i istraživačkog sektora, kao i šest lokalnih samouprava.

„Sprovedeni projekti su pokazali da Srbiji ne manjka inovacija, ne samo u privatnom i javnom sektoru, već i u naučnim institucijama i nevladinim organizacijama čija rešenja već pokazuju veliki uticaj u lokanim zajednicama”, rekla je Sandra Dokić, pomoćnica ministarke zaštite životne sredine.

Kako je istakla za izazove za inovativna rešenja stiglo je 117 prijava, a da je novčano nagrađeno njih 25.

“Ministarstvo je uložilo velike napore da podatke lokalnih samouprava i privatnog sektora koji su relevantni za klimatske promene objedini, na čemu ćemo raditi i u budućnosti kroz objedinjeni informacioni sistem. Važno nam je to što će svi projekti imati značajan efekat i na smanjenje emisija gasova sa efektom staklene bešte, a procena je da će to biti oko 0,5 miliona tona ugljen-dioksida”, objašnjava Dokić i dodaje da samo na osnovu tačnih podataka mogu da se planiraju aktivnosti i finansijska sredstva za njihovo sprovođenje.

Prema rečima Miroslava Tadića, vođe tima za životnu sredinu i klimatske promene u UNDP-u, inovacije čije je sprovođenje podržano i nagrađeno doprineće očuvanju zdrave životne sredine, ali će i uticati na nova, zelena radna mesta.

„Na taj način pomažemo Srbiji da ublaži uticaj klimatskih promena na razvoj privrede i društva“, kazao je Tadić i ocenio da je projekat pomogao da se o klimatskim promenama govori na drugačiji način i da one nisu više samo pitanje naučnika i ekološki problem, već i ekonomsko pitanje koje se tiče svih građana i privrede.  

Priznanja za Lidere u inovacijama dodeljena su Javno-komunalnom preduzeću “Toplana” Šabac, preduzećima “Esotron”, “Jugo-Impex” “E-reciklaža”, “GreenEnergy Point”, “Sanicula”, “Telefon – Inženjering”, “Global Sustainabiliy Experts”, zatim Institutu Mihajlo Pupin i Institutu za multidisciplinarna istraživanja, organizaciji civilnog društva Nacionalna asocijacija autohtonih i električnih vozila, i Gradu Kraljevu.

Primena njihovih rešenja u praksi doprinosi povećanju energetske efikasnosti sistema daljinskog grejanja, povećanju udela obnovljivih izvora energije (biomase, biogasa i solarne energije) u ukupnom energetskom miksu, digitalizaciji i uštedama resursa u poljoprivrednoj proizvodnji, iskorišćavanju otpada za dobijanje novih proizvoda, đubriva i energije, uvođenju cirkularnih modela poslovanja, promociji održivog modela saobraćaja, prečišćavanju vazduha u urbanim sredinama, kao i ranoj najavi i sprečavanju šumskih požara. Takođe, otvoreno je 35 novih zelenih radnih mesta.

Foto: UNDP

Ukupna vrednost sredstava koja su u realizaciju inovativnih rešenja uložili nagrađeni timovi i su-finansiranja koje su obezbedili Globalni fond za životnu sredinu i Ministarstvo zaštite životne sredine iznosi oko 11 miliona dolara.

Priznavanja za inovacije dobilo je i šest lokalnih samouprava u Srbiji i to za uvođenje Informacionih sistema za prikupljanje i otvaranje podataka o emisijama GHG i za izradu Lokalnih planova nisko-ugljeničnog razvoja. To su: Kragujevac, Kruševac, Kraljevo, Niš, Šabac i Sremska Mitrovica.

Informacioni sistemi i akcioni planovi će omogućiti ovim gradovima da imaju bolji uvid u podatke o emisijama GHG u sektorima poput energetike, saobraćaja, upravljanja otpadom, poljoprivrede i šumarstva, kako bi na osnovu njih mogle da prate sprovođenje postojećih mera za smanjenje tih emisija, kao i da bolje planiraju nove mere u budućnosti.

Takođe, dodeljena su i specijalna priznanja u kategorijama: Doprinos smanjenju ugljeničnog otiska preduzeću „Jugo-Impex E-reciklaža“ iz Niša. Najbolje digitalno rešenje Javno komunalnom preduzeću „Toplana“ Šabac. Najveći uticaj u lokalnoj zajednici organizaciji civilnog društva „BioIdea“. Najbolja inovacija koje su podelili Institut za multidisciplinarna istraživanja i Institut Mihajlo Pupin.

Sve nagrađene inovacije realizovane su u okviru projekta „Lokalni razvoj otporan na klimatske promene“, koji je u proteklih pet godina, u partnerstvu sa Ministarstvom zaštite životne sredine, sproveo UNDP, uz finansijsku podršku Globalnog fonda za životnu sredinu (GEF). 

Milica Radičević

Evropa samo zanemarljivo povećava proizvodnju energije iz uglja

Foto-ilustracija: Unsplash (Eduardo Jaeger)
Foto-ilustracija: Pixabay

Ako se realizuju planovi po kojima je mali broj elektrana na ugalj u Evropi privremeno stavljen u stanje pripravnosti, to bi uvećalo godišnje emisije u EU za gotovo zanemarljivih 1,3 odsto, čak i uz najgori scenario u kome one rade na najvišim nivoima, procenju u nezavisnom institutu za oblast energetike Ember.

Nemačka, Austrija, Francuska i Holandija nedavno su najavile da planiraju da povećaju proizvodnju energije iz uglja u slučaju da stanu isporuke ruskog gasa.

Analiza Embera pokazala je da su u stanje pripravnosti stavljene elektrane na ugalj kapaciteta 14 GW dodajući 1,5 odsto ukupnom instaliranom kapacitetu proizvodnje električne energije (920 GW).

Najviše je u Nemačkoj, koja je odobrila rezervni kapacitet od 8 GW u sklopu zakona o obezbeđenju zamenskih elektrana usvojenog 8. jula.

Čak i prema najgorem scenariju, gde bi te elektrane na ugalj radile tokom 2023. sa faktorom opterećenja od 65 odsto, one bi proizvele 60 TWh struje, što je dovoljno za napajanje Evrope oko nedelju dana.

Gledano iz perspektive promena klime, neto dodatna emisija CO2 u 2023. bila bi oko 30 miliona tona ili 1,3 odsto ukupne emisije CO2 u EU u 2021. i 4 odsto godišnje emisije u sektoru energetike.

Foto-ilustracija: Unsplash (Bence Balla-Schottner)

Dugoročno gledano, ugalj nema budućnost u Evropi, navodi se u saopštenju Embera i dodaje da nijedna zemlja nije odustala od obaveze da postepeno izbaci ugalj iz upotrebe najkasnije do 2030.

Kako se ističe, tekuća kriza deluje na ubrzanje evropske tranzicije na čistu energiju.

Podseća se da je u maju Evropska komisija objavila ažurirani dokument RipauerIJu (REPowerEU) u koji je uključeno povećanje energije iz uglja (+105 TWh) i smanjenje iz gasa (-240 TWh) bez narušavanja klimatskih ciljeva EU.

Emberove analize pokazuju da će na bazi ciljeva iz plana RipauerIJu obnovljivi izvori učestvovati sa 69 odsto u proizvodnji električne energije do 2030.

Analitičarka Embera Sara Braun rekla je da se Evropa našla u ovoj situaciji zbog ranijih grešaka u energetici.

„Uprkos znacima upozorenja, članice EU ignorisale su rizike preterane zavisnosti od uvoznog gasa i zanemarivanja potrebe da ga brzo zamene domaćim obnovljivim izvorima“, rekla je Braun.

Kako je dodala, EU se zbog toga suočava sa teškom odlukom da se privremeno oslanja na ugalj dok znatno povećava upotrebu čiste energije.

Izvor: EURACTIV /Beta

Revolucionarna “Vodena baterija” biće jedan od glavnih obnovljivih izvora energije u Evropi

Foto: Printscreen/Youtube
Foto: Printscreen/Youtube

Pravo kroz švajcarske Alpe, kroz tunel dug više od 18 kilometara, stiže se do “Vodene baterije” koja može da skladišti električnu energiju ekvivalentnu 400.000 baterija električnih automobila.

U podzemnu pećinu u kantonu Vale ugrađena je reverzibilna hidroelektrana koja može da skladišti i generiše ogromnu količinu hidroelektrične energije. Ova “Vodena baterija” u velikoj meri će doprineti stabilizaciji napajanja u Švajcarskoj, ali i u Evropi, prenose svetski mediji.

Reverzibilna hidroelektrana je napravljena od dva velika bazena koja se nalaze na različitim visinama. Sistem je napravljen tako da ona može da skladišti višak električne energije pumpanjem vode iz nižeg u viši bazen. Kada dođe do trenutka kada je potrebna energija, dolazi do obrnutog procesa. Protok vode rotira turbinu koja generiše hidroelektričnu energiju.

Ovo postrojenje ima šest pumpnih turbina i ukupnu izlaznu snagu od 900 MW, koja je dovoljna za napajanje čak 900.000 domova. Nalazi se 600 metara ispod zemlje, između rezervoara Emosson i Vieux Emosson u Valeu. Bilo je potrebno čak 14 godina da se ovaj projekat završi i to zbog velikih izazova, poput prokopavanja tunela kroz Alpe kroz koje je transportovan neophodan materijal kroz planinu.

Centralni deo objekta, koji se nalazi u samoj planini, je mašinska prostorija dugačka skoro 200 metara i široka 32 metra.

Od 2012. do 2016. godine, visina brane Vieux Emosson je povećana za 20 metara, kako bi se akumulacijama omogućilo skladištenje više vode i stvaranje više energije.

Milica Radičević

Objavljene nove cene derivata nafte

Foto: Ministarstvo trgovine, turizma i telekomunikacija
Foto: Ministarstvo trgovine, turizma i telekomunikacija

Ministarstvo trgovine, turizma i telekomunikacija saopštilo je nove najviše maloprodajme cene derivata nafte za period od 15 časova 15. jula 2022. godine do 15 časova 22. jula 2022. godine, i to za:

EVRO DIZEL, u iznosu 218,00 dinara za jedan litar i

EVRO PREMIJUM BMB 95 u iznosu 199,00 dinara za jedan litar.

Takođe, u skladu sa članom 3. stav 5. Uredbe o ograničenju visine cena derivata nafte, obaveštavaju se privredni subjekti koji obavljaju delatnost trgovine motornim i drugim gorivima na stanicama za snabdevanje prevoznih sredstava da su dužni da utvrđene maloprodajne cene derivata nafte primene odmah po objavljivanju na zvaničnoj internet stranici Ministarstva trgovine, turizma i telekomunikacija.

Izvor: Ministarstvo trgovine, turizma i telekomunikacija

Održana obuka za inspektore zaštite životne sredine Zlatiborskog i Moravičkog okruga

Foto: Grad Užice
Foto: Grad Užice

U svečanoj sali Gradske kuće Užice održana je obuka inspektora zaštite životne sredine i predstavnika JLS iz Zlatiborskog i Moravičkog okruga, za korišćenje novog softvera i aplikacije kojim će biti omogućena bolja komunikacija i koordinacija između građana, inspektora, nadležnih komunalnih preduzeća i Ministarstva zaštite životne sredine, saopšteno je na sajtu Grada.

Inspektori iz Užica, Požege, Priboja, Čajetine, Nove Varoši, Kosjerića, Prijepolja, Sjenice, Arilja, Bajine Bašte, Čačka, Gornjeg Milanovca, Ivanjice, Lučana, Kraljeva, Vrnjačke Banje, Tutina, Raške i Novog Pazara, ovom prilikom dobili su i mobilne telefone sa instaliranim softverima, nakon čega je usledila  prezentacija rada sistema i obuka inspektora za rad na aplikaciji. Istovremeno su predstavnici JLS obučeni za rad na WEB destkop aplikaciji.

Predstavnici Ministarstva zaštite životne sredine i firme koja je angažovana za vršenje obuke objasnili su da sama aplikacija za sada funkcioniše odlično i da je odziv građana je na visokom nivou.

Kako stoji u saopštenju grada, građani iz svojih lokalnih sredina šalju informacije o problemima sa kojima se susreću a koji su vezani za životnu sredinu, nakon čega inspektori utvrđuju stanje na terenu i dalje postupaju ka Ministarstvu.

Naredni korak je obaveštavanje JLS o potencijalnoj divljoj deponiji, zagađenju okoline ili nekom drugom problemu i utvrđivanje nadležnosti preduzeća koje je dužno da taj problem reši.

Uspostavljanjem ovog sistema biće omogućena bolja komunikacija, ali i brže i efikasnije delovanje, sve u cilju zaštite životne sredine, lepšeg i čistijeg okruženja.

Energetski portal

Haos u avio-saobraćaju, letovi bez reda letenja

Foto-ilustracija: Unsplash (Marcus Zymmer)
Foto-ilustracija: Pixabay

Velike su šanse da putnici koji su planirali let iz Frankfurta ili Minhena uopšte ne polete. Nemačka avio-kompanija „Lufthanza“ najavila je da, zbog nedostatka osoblja, otkazuje 2.000 letova. Sa istim problemom ove sezone suočeni su mnogi aerodromi u Evropi, što mnogima može da iskomplikuje godišnji odmor.

Putnici koji lete sa briselskog aerodroma gotovo nigde ne stižu na vreme. Početkom meseca kasnila je većina letova, a za kraj jula najavljen je dvodnevni štrajk „Rajanera“ što će dodatno poremetiti aviosaobraćaj.

„Na platformi za praćenje evropske avijacije briselski aerodrom Zaventem zauzima neslavno prvo mesto po broju kašnjenja u prvih deset dana jula i to praktično znači da sedam od 10 letova sa briselskog aerodroma je polazilo sa većim ili manjim zakašnjenjem. Objašnjenje koje se daje za to je kao i u drugim delovima Evrope, pre svega nedostatak osoblja koje se bavi raspoređivanjem prtljaga putnika, kao i radnika i na pasoškoj kontroli“, rekao je Dušan Gajić, dopisnik RTS-a iz Brisela.

Uz kašnjenje, putnici u Nemačkoj imaju dodatni stres – gubljenje prtljaga. Čak 20.000 kofera nije utovareno u avione ili nije isporučeno onima koji su leteli iz Frankfurta. Još je gore u Minhenu, a kao razlog nadležni navode nedostatak radnika.

„Najveći nemački avioprevoznik „Lufthansa“ i njene ćerke firme su odlučile da ovom problemu pristupe tako što su ukinule brojne letove kako bi smanjile gužve na aerodromima, a s druge strane narednih dana će sprovesti nekoliko tzv. letova duhova odnosno praznih letova kojima će isporučiti zagubljeni prtljag“, rekao je Nenad Radičević, dopisnik RTS-a iz Nemačke.

Prema njegovim rečima, s druge strane nemačke vlasti su pokušale da ovu situaciju reše tako što su izdale posebnu dozvolu za uvoz radne snage iz Turske, ali kritičari ukazuju da je ta odluka došla kasno budući da radnici na aerodromima moraju da prođu bezbednosnu kontrolu.

Problemi sa velikih evropskih aerodroma prelili su se i na beogradski. Za sada se, kažu, prtljag ne gubi, ali se čeka i do sedam dana. Iz Beograda, uveravaju, putnici retko polete bez kofera. Problem su dolazni letovi sa kratkim vremenom presedanja na tranzitnom aerodromu.

„U svakom slučaju putnici po prispeću na beogradski aerodrom treba da naprave zapisnik kod službe za potragu za prtljagom. Naša služba danonoćno i predano radi na procesuiranju svih tih zapisnika, nalaženju prtljaga naših putnika i dostavljanja Istog. S obzirom na višetruko povećan obim posla može se desiti da naše kolege ne odgovore odmah na vaš poziv ili mejl ali to ne znači da nećete biti blagovremeno obavešteni o prispeću vašeg prtljaga“, istakao je Marko Baroš, šef smene Aerodroma „Nikola Tesla“.

Bez blagovremenog obaveštenja, londnonski Hitrou je početkom nedelje otkazao više od 60 letova jer nije mogao da usluži sve putnike i kofere. Kako bi se sprečila nova otkazivanja i gužve, ograničili su broj putnika na 100.000 dnevno.

Izvor: RTS

Sombor – Raspisan Javni poziv za subvencije za solarne panele

Foto-ilustracija: Unsplash (Bill-Mead)
Foto-ilustracija: Pixabay

Grad Sombor, u okviru Programa energetske sanacije stambenih zgrada, porodičnih kuća i stanova, po prvi put će sprovoditi mere ugradnje solarnih panela za proizvodnju električne energije za sopstvene potrebe i unapređenje termotehničkog sistema putem ugradnje kalorimetara, cirkulacionih pumpi, termostatskih ventila i delitelja toplote.

Raspisan je Javni poziv za učešće privrednih subjekata u sprovođenju mera energetske sanacije putem ugradnje solarnih panela za proizvodnju električne energije za sopstvene potrebe i unapređenje termotehničkog sistema putem ugradnje kalorimetara, cirkulacionih pumpi, termostatskih ventila i delitelja na teritoriji Grada Sombora za 2022. godinu.

Pravo učešća na Javnom pozivu imaju svi zainteresovani privredni subjekti koji ispunjavaju propisane uslove i koji vrše nabavku, radove i ugradnju materijala, opreme i uređaja.

Za realizaciju ovih mera energetske sanacije Grad Sombor i Ministarstvo rudarstva i energetike obezbedili su sredstva u iznosu od 6.000.000 dinara. 

Za više informacija pogledajte ovde.

Javni poziv je otvoren do 29.07.2022. godine.

Izvor: Grad Sombor

Sastanak ministara životne sredine EU u Pragu

Foto: Green world photo created by jcomp - www.freepik.com
Foto-ilustracija: Pixabay

Državna sekretarka u Ministarstvu zaštite životne sredine Ivana Hadži Stošić učestvovala je na neformalnom sastanku ministara zaštite životne sredine u Pragu.

Učesnici su razgovarali o novom globalnom okviru za biodiverzitet, očuvanju prirode, predstojećoj konferenciji COP15 koja će biti održana u decembru u Montealu, adaptaciji na klimatske promene, smanjenju emisije gasova staklene bašte, i o predstojećoj konferenciji COP27 u Šarm el Šejku u novembru ove godine.

„Jasno je da je jedina energija koja će biti jeftinija od sadašnjih izvora jeste ona iz obnovljivih izvora“, izjavio je potpredsednik Evropske komisije za Zeleni dogovor (Green Deal) Frans Timermans, uoči drugog dana neformalnog sastanka ministara životne sredine EU u Pragu.

Prelazak na obnovljive izvore energije postao je još hitniji od kada je Rusija napala Ukrajinu, rekao je Timermans, apelujući na jedinstvo među zemljama članicama u rešavanju pitanja vezanih za klimatsku krizu.

Očekuje se da će ministri razmotriti zajednički stav EU na novembarskoj konferenciji UN COP 27 o klimatskim promenama, koja će se održati u Egiptu. Češka ministarka za životnu sredinu Ana Hubáčková izjavila je da sve zemlje članice trenutno nastoje da nastave sa smanjenjem svojih emisija ugljenika.

Energetski portal

Biopaneli sa algama proizvode struju i kiseonik i apsorbuju CO2

Foto: Fejsbuk skrinšot

Svet se nalazi pred velikim izazovom – da sačuva ovo malo zdravog vazduha koji nam je preostao, a da sa druge strane nastavi da sa svojom urbanizacijom, modernizacijom, digitalizacijom i drugim neminovnostima koje bi trebalo da opravdaju našu zamisao gradova budućnosti.

Neki veruju da “ne može i jare i pare” jer sa tonama betona, zbijenim automobilima i milionskom populacijom koji “krase” svaku metropolu, teško da možemo govoriti o nekoj ekologiji, a ponajmanje zdravom načinu života. Brojni pokušaji da se u kontekst velikih gradova uvede pojam “održivost” ispostavili su se kao “grinvošing”, dok su tehnološke inovacije, koje je trebalo da nas izbave od kataklizmičnih posledica zagađenja, samo na kratko zablistale na naučnoj pozornici.

Sa druge strane, nemalo je optimista koji su uvereni da zarad zdravlja ne moramo da se odreknemo svega što čini moderan život u velikom gradu i nastanimo se u kući od blata na obronku neke planine. Tu su obnovljivi izvori energije, električni automobili, usisivači ugljen-dioksida, održiva gradnja i mnoga druga tehnološka rešenja koja će urbanim sredinama vratiti kiseonik i omogućiti im da se održivo razvijaju.

Pored dobro poznatih zelenih tehnologija, često imamo  priliku da se sretnemo sa novim idejama koje na prvi pogled deluju previše dobro da bi bile istinite, pa je opravdano zašto neki u njima vide “grinvošing”, a drugi veliku nadu.

Meksički startap Grinfluidiks privukao je veliku pažnju medija nakon što je predstavio svoje inovativne biopanele koji filtriraju ugljen-dioksid, oslobađaju kiseonik i proizvode struju. Sada, nije da sumnjam da je ovako nešto moguće jer, ako možemo da šaljemo ekspedicije na Mars, sigurno možemo da napravimo i zelene biopanele, ali hajde da ih ipak stavimo pod lupu i kritički razmotrimo da li ova tehnologija ima budućnost.

Šta je ideja – koncept biopanela meksičkog startapa sastoji se od dva stakla između kojih se nalazi voda sa algama. Tehnologija panela omogućava ugljen dioksidu da struji kroz rastvor algi i u procesu fotosinteze bude konvertovan u šećere i kiseonik. Alge se brzo razmnožavaju kreirajući biomasu koja se u vidu kašaste pulpe odvodi u postrojenje za proizvodnju elektrilčne energije.

Dodatno, paneli stvaraju prijatnu zelenkastu senku u svakom prostoru čime snižavaju temperaturu tokom letnjih meseci, a time i potrbu za uključivanjem klima uređaja.

Čini se da će koncept dobiti još jednu novinu nakon što je direktor Grinfluidiksa Migel Majorga najavio uvođenje nanofluida koji povećavaju toplotnu provodljivost vode, a ova toplota će se direktno transformisati u električnu energiju preko termo-električnog generatora što biopanele približava tradicionalnim solarnim panelima.

Opširnije o bioanelima još uvek se ne može pročitati na sajtu pomenutog startapa, osim da je očekivana godišnja proizvodnja struje po panelu oko 328 kWh, dok jedan panel znači 200 kg CO2 manje na godišnjem nivou.

Nije loše – možda su biopaneli baš ono što nam treba za održive gradove budućnosti s obzirom na to da mogu zameniti prozore u velikim zgradama, kafićima, kućama, salama, a i izgled im se, mora se priznati, uklapa u futurističku estetiku.

Čini se da nema potrebe da sumjnamo u tehnologiju koja spaja prirodne procese i finu elektroniku kako bi pribavila maksimalnu korist za buduće naraštaje. Ipak, autori tekstova o biopanelima primetili su nekoliko obeshrabrujućih detalja, a to su: upitan izgled organske materije nakon izvesnog vremena, troškovi ugradnje takvog sistema, kao i cena i učestalost njegovog održavanja.

Odgovor na pitanje da li će meksički patent zaživeti dobićemo tek nakon što se okončaju svi testovi i realizuje prvi konkretan projekat koji će nam pokazati kako se biopaneli ponašaju u realnim uslovima, a to bi moglo da bude već krajem ove godine. Nadajmo se da je pred nama još jedno sjajno rešenje, a ne neuspeli pokušaj entuzijastičnih naučnika.

Milena Maglovski

Projekat obnovljive energije povećaće profitabilnost poljoprivrede u Egiptu

Foto: Wikimedia (Thzorro77)
Foto-ilustracija: Wikimedia (Thzorro77)

Istraživači iz Egipta proučavali su upotrebu solarne energije i biogasnih postrojenja i došli su do otkrića da se kombinacijom ova dva izvora energije može ostvariti ušteda u troškovima energije i cene od neverovatnih 0,0226 dolara po kWh.

Istraživanje su sproveli na farmi koja se nalazi u selu blizu Kaira koja ima problema sa snabdevanjem električnom energijom što u velikoj meri utiče na dnevni raspored kako muže, tako i proces mešanja hrane i rashlađivanja prostorija. Upotrebu obnovljive energije u hibridnoj konfiguraciji sproveli su na farmi od 6.300 kvadratnih metara na kojoj je smešteno 200 grla stoke. 

Njihova glavna zamisao je bila da procene održivost kombinovanja solarnih elektrana i projekata anaerobne digestije stočnog đubriva (AD) u Egiptu.

Postrojenja za anaerobnu digestiju su objekti u kojima se razlaganjem organske materije u uslovima bez prisustva kiseonika formira mešavina gasova (biogas) koja se pretežno sastoji od metana (50–75 vol%) i ugljen-dioksida (25–50 vol%) koji se koriste za proizvodnju energije.

Istraživači su koristili Particle Swarm Optimization (PSO) metodu optimizacije zasnovanu na kretanju i inteligenciji rojeva, kako bi se minimizirala cena energija oba izvora u modeliranju. Takođe su razmatrali i ograničenja kao što su maksimalni broj goveda i maksimum koji je dostupan za fotonaponski sistem.

“Došli su do zaključka da solarni paneli zahtevaju veću površinu od postrojenja za anaerobnu digestiju za istu dnevnu proizvodnju”, prenosi Energy Reports.

Za normalno funkcionisanje farme dnevno je potrebno oko 60 kWh, a cena energije fotonaponske instalacije i AD sistema iznosila je 0,029 dolara po kWh i 0,0273 dolara po kWh, dok je prosečna cena energije za hibridno postrojenje procenjena na 0,0226 dolara po kWh.

Naučnici su zaključili da su oba izvora energije pristupačna za male farme, iako je njihova cena energije veća od cene električne energije iz mreže. Ovo hibridno rešnenje povećava pouzdanost i dostupnost napajanja i njegovom implementacijom može se povećati profitabilnost poljoprivrede u Egiptu, kao i investiranja u ovu oblast što će dugoročno uticati na elektroenergetsku nezavisnost ruralnih područja.

Milica Radičević

Srbija: Naredne godine 30 do 40 odsto gasa od drugih snabdevača

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto-ilustracija: Unsplash (Quinten de Graaf)

Država radi sve kako bi tokom zime gasa bilo dovoljno, kroz povezivanje sa drugim zemljama Srbija dobija mogućnost da gas kupuje i od drugih snabdevača, objašnjava Zorana Mihajlović, ministarka rudarstva i energetike.

„Nismo iskoristili priliku da neke stvari uradimo ranijih godina, ali verujem da ćemo sada ubrzano raditi kako više ne bismo zavisili samo od jednog snabdevača gasom. Iduće godine u septembru Srbija završava gasovod Niš-Dimitrovgrad i kroz taj gasovod moći će da stiže i gas od drugih snabdevača, pre svega iz Azerbejdžana i iz LNG terminala u Grčkoj. Iduće godine moći ćemo najmanje 30 do 40 odsto gasa da dobijamo od drugih snabdevača”, rekla je ona, navodi se u saopštenju Ministarstva.

Prema njenim rečima već sada se razgovara sa Ministarstvom energetike Azerbejdžana o zakupu kapaciteta za iduću godinu. Do tada, imamo ugovor i sa Ruskom Federacijom, mogućnost za skladištenje gasa i u Mađarskoj, kao i zalihe u skladištu u Banatskom Dvoru.

Ona je dodala da je za gasnu bezbednost posebno važno povezivanje sa susedima i da Srbija planira da gradi gasne interkonekcije i sa Rumunijom, Severnom Makedonijom, Bosnom i Hercegovinom i Hrvatskom. 

Govoreći o tranziciji ka čistijim izvorima energije, ona je rekla da je za Srbiju važno da gradi nove energetske kapacitete, pre svega da počne izgradnju reverzibilnih hidroelektrana, Đerdapa 3 i Bistrice, koje su važne zbog balansiranja i sigurnosti u snabdevanju kad se poveća korišćenje obnovljivih izvora energije.

„Moramo biti svesni da je za dve i po godine u našem regionu skoro 20.000 ljudi umrlo kao posledica emisija iz elektrana koji koriste prljave izvore energije. Osamnaest termoelektrana u našem regionu proizvelo je četiri puta više emisija štetnih gasova nego 220 termoelektrana u zemljama EU. Zbog toga treba da učinimo sve obezbedimo da imamo dovoljno energije i da to bude čista energija, a to možemo samo kroz nove investicije. Otpori tom procesu ne postoje ni kod privrede ni kod građana, najveći kočničari procesa dekarbonizacije su javna preduzeća, koji bi da se ništa ne menja, iako bi upravo zelena energija mogla da im donese ozbiljne profite”, rekla je Mihajlovićeva.

Foto: Ministarstvo rudarstva i energtike

Unapređenje saradnje Srbije i Irana u oblasti rudarstva i OIE

Ministarka Mihajlović razgovarala je i sa delegacijom Ministarstva industrije, rudarstva i trgovine, Privredne komore i Agencije za promociju trgovine Irana o bilateralnim odnosima dveju zemalja i unapređenju saradnje u oblasti energetike i rudarstva.

Tokom sastanka Mihajlović sa delegacijom, koju je predvodio zamenik ministra i direktor pomenute agencije Aliriza Pejmanpak, bilo je reči i o energetskoj bezbednosti, zajedničkim projektima u rudarskom sektoru i razvoju sektora obnovljivih izvora energije (OIE).

“Energetika i rudarstvo predstavljaju najpogodniju oblast za to, imajući u vidu prirodna bogatstva Irana, posebno kada je reč o kritičnim mineralnim sirovinama koje su svetu potrebne danas i biće potrebne u narednim decenijama”, navela je ona.

Prema njenim rečima, pored rudarstva treba zajedno da radimo na razvoju i izgradnji kapaciteta koji za proizvodnju energije koriste obnovljive izvore.

Pejmanpak je ocenio da sektor rudarstva i energetike ima mnogo potencijala za bližu saradnju dveju zemalja, naglasivši da Iran smatra Srbiju za jednu od najvažnijih država u Evropi sa kojom treba da razvija zajedničke projekte, pre svega u rudarstvu.

Unapređenju saradnje Srbije i Italije u energetskom sektoru i investicijama

Foto: Ministarstvo rudarstva i energetike

O saradnji u oblasti energetike, razvoju bilateralnih odnosa i zajedničkim projektima u sektoru OIE i energetskoj efikasnosti, ministarka Mihajlović je razgovarala sa Lukom Gorijem, novim ambasadorom Italije u Srbiji.

„Veoma smo zadovoljni dosadašnjom saradnjom sa Italijom i u ovom i u prethodnom resoru, posebno u sektoru saobraćaja i mislim da je vreme da sada unapredimo i konkretizujemo saradnju dve države u energetici, posebno kada je reč o novim OIE kapacitetima i unapređenju energetske efikasnosti. Postoji mnogo potencijala i mogućnosti za razvoj naših odnosa u ova dva sektora, jer smo donošenjem novog zakonodavnog okvira stvorili uslove da u izgradnji novih elektroenergetskih kapaciteta koji za proizvodnju energije koriste OIE učestvuju i javna preduzeća i privatni investitori i građani. Unapređenje energetske efikasnosti je takođe jedan od prioriteta i pokrenuli smo projekte kojima donosimo konkretne rezultate“, rekla je Mihajlovićeva.

Ministarka i ambasador Gori saglasili su se da je zbog aktuelne situacije na tržištima u Evropi i svetu ugrožena energetska bezbednost i da je diverzifikacija u gasnom sektoru neophodna. 

„Moj prethodnik mi je kada sam došao rekao koliko ste posvećeni razvoju odnosa Srbije i Italije i drago mi je da možemo da nastavimo da radimo na podizanju bilateralnih odnosa na viši nivo, posebno danas kada je energetika centralna tema. Potencijali Srbije su veliki i postoji prostor za zajedničke projekte, pre svega u elektroenergetici“, rekao je Gori.

Na sastanku je razgovarano i o saradnji u elektroenergetici, povezivanju u prenosnom sistemu i izgradnji Transbalkanskog koridora.

Energetski portal

Predstavljen projekat „BIO4 kampus“ – budućnost su veštačka inteligencija i biotehnologija

Foto-ilustracija: Unsplash (Possessed Photography)
Foto: Vlada Republike Srbije

U Vladi Srbije predstavljeno je idejno rešenje BIO4 kampusa čiji se početak izgradnje očekuje sledeće godine.

Kampus će se nalaziti između ulica Vojvode Stepe i Kumodraške, i u njemu će biti tri fakulteta – Biološki, Farmaceutski i Grupa za bioinženjering Tehnološkog-metalurškog fakulteta. U BIO4 kampusu će se takođe nalaziti osam naučnih instituta, Ekstenzija Naučno-tehnološkog parka i istraživački centri privatnih kompanija. Useljenje je planirano za 2025. godinu.

Premijerka Srbije Ana Brnabić ukazala je na to da će izgradnja ovog kampusa koštati 190 miliona evra i da će biti uloženo 100 miliona evra u opremu, uz napomenu da će novac verovatno biti obezbeđen iz kredita Razvojne banke Saveta Evrope.

“Budućnost je u dva polja – veštačka inteligencija i biotehnologija, a BIO4 uvodi ta dva nova polja u našu zemlju. Ukoliko uspemo to da uradimo, a nemam sumnje da hoćemo, onda je nebo granica za Srbiju”, poručila je ona, dodavši da Srbija već danas nije ista zemlja kao 2012. ili 2015. godine i da sve više stranih kompanija dolazi u našu državu.

Prema njenim rečima, već postoje kompanije koje su zainteresovane da otvaraju svoje razvojne centre za biotehnologiju i žele da budu stanari BIO4 kampusa.

Brnabić je naglasila da je BIO4 nadogradnja onoga što je Vlada Srbije, u saradnji sa obrazovnim i naučnim sistemom, radila od 2016. godine, kada je najavljen početak transformacije naše ekonomije u ekonomiju zasnovanu na znanju, inovacijama i novim tehnologijama.

“Od tada smo izgradili četiri naučno-tehnološka parka, mrežu startap centara, najmoderniji data centar za čuvanje podataka i reformama u obrazovnom sistemu, pre svega uvođenjem programiranja, uspeli smo da privučemo veliki broj najprestižnijih stranih kompanija, koje su izabrale Srbiju kao mesto gde otvaraju svoje razvojne i istraživačke centre”, navela je premijerka.

Energetski portal

Novi Sad je grad roda – Kolonija belih roda bogatija za novih 70 mladunaca

Foto-ilustracija: Unsplash (Maurice Schalker)
Foto-ilustracija: Unsplash (Maurice Schalker)

Od kako je pre osam godina prvi par belih roda svio gnezdo na nezavršenoj zgradi uz autoput na novosadskoj Klisi, ove graciozne selice ne prestaju da iznenađuju stručnjake za ptice, ali i širu javnost.

Novosadske bele rode svet posmatraju sa visine, tačnije sa preko 20 metara visokih betonskih stubova i greda odakle se pruža odličan pogled na grad, ali i deponiju na kojoj se često hrane. Osim deponije, u neposrednoj blizini kolonije roda nalaze se veliki kopovi šljunka i peska na kojima rode pronalaze dodatnu gozbu.

Ornitolozi iz Društva za zaštitu i proučavanje ptica Srbije su 2017. u svojevrsnoj koloniji pronašli osam gnezda, da bi brojnost rasla sve do 2021. kada su izbrojana čak 33 para roda. Ove godine u koloniju je došao 31 par, a njih 26 uspešno je ostavilo potomstvo. Rodama je potrebno izuzetno umeće da naprave velika i stabilna gnezda na toj visini, prkoseći čestim olujnim vetrovima. Upravo tako su najmanje tri gnezda stradala ovog proleća.

Novi Sad se vekovima razvijao na močvarnim poljima koja su isušena i zatrpana. Ta nekada bogata staništa nepovratno su nestala, a sa njima i kolonije ptica močvarica. Međutim, nekima od njih, poput roda i galebova, sada pogoduju komunalne deponije na kojima pronalaze nove izvore hrane, kao što su tone otpadne hrane iz domaćinstava. Bele rode su se prilagodile novonastalim uslovima i otpad koji mi ljudi proizvodimo okrenule u svoju korist“, objašnjava Milan Ružić iz Društva za zaštitu i proučavanje ptica Srbije.

Poslednji nacionalni popis belih roda sproveden je 2014. i 2015. godine kada je u Srbiji prebrojano oko 1.350 gnezda, od čega ih je u Vojvodini bilo oko 1.100. Tada se u celom Novom Sadu gnezdilo svega tri para belih roda, a poslednjih godina njihova populacija u najvećem vojvođanskom gradu povećana je za više od 10 puta.

Krajem leta iz Novog Sada put Afrike krenuće najmanje 150 belih roda.

Izvor: Društvo za zaštitu i proučavanje ptica Srbije

Cene ogrevnog drveta i peleta divljaju – kako ih obuzdati

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto-ilustracija: Pixabay

Cene ogrevnog drveta i peleta su paprene. Profesor Šumarskog fakulteta u Beogradu Branko Glavonjić kaže za RTS da su cene energenata na stovarištima nerealne i da ne opravdavaju troškove u lancu u kome se formiraju. Ističe i da je potražnja za ogrevnim drvetom i peletom „ekstremno visoka“, te da je disbalans u ponudi i potražnji jedan od uzroka visokih cena.

Tona peleta doseže i do 380 evra, a ogrevnog drveta nema ispod 50 evra u malim mestima, u velikim gradovima doseže i do 10.000 dinara. Ugalj na stovarištima teško je naći. Zbog energetske krize potražnja je i 10 puta veća nego lane, za isporuke većina stovarišta pravi liste čekanja jer sve što stigne već je i prodato.

Profesor Glavonjić kaže za RTS da se cene na stovarištima već od juče za pojedine kategorije peleta kreću i do 411 evra.

„Ovo su nerealne cene. Cene su visoke i ne opravdavaju troškove u lancu u kom se formiraju“, ističe Glavonjić.

Prema njegovim rečima, potražnja za ogrevnim drvetom, peletom i gorivima je „ekstremno visoka“.

„Kada je reč o drvnom peletu u prva tri meseca, proizvođači su imali smanjenu proizvodnju. Bila je manja količina peleta na tržištu u ponudi. Probalo se i još uvek se to dešava da se manjak proizvodnje nadoknadi uvozom. U prva četiri meseca Srbija je uvezla 37.500 tona“, objašnjava Glavonjić, podsećajući da je na snazi zabrana izvoza drva u Srbiji.

„Disbalans u ponudi i potražnji je jedan od uzroka zašto je ovako visoka cena“, ističe Glavonjić.

Ko najviše profitira, a ko treba da „popusti“

U lancu su „Srbijašume“ kao glavni dobavljač sirovinom, proizvođači peleta i trgovci.

Gost Dnevnika kaže da njihova istraživanja pokazuju da u ovom trenutku najveći benefit i profit u ovakvim situacijama imaju trgovci.

„U lancu dobavljača, proizvođača i trgovaca svi po malo treba da popuste i pokažu vrstu društvene odgovornosti i brige o tržištu i potrošačima, zato što potrošači ne kupuju drvna goriva samo za ovu grejnu sezonu“, kaže Glavonjić.

Prema njegovim rečima, cene peleta su od 15. maja do 28. juna porasle između šest i osam hiljada dinara, a da nije bilo rasta drugih troškova, što, napominje, nije opravdano.

Foto-ilustracija: Pixabay

Šta je rešenje

Glavonjić smatra i da je Vlada donela dobru odluku da zabrani izvoza peleta i drvnih goriva, ali da ona nije dovoljna.

„Srbija i pre ove odluke nije izvozila u velikoj količini drvna goriva. U 2021. godini je izvezla svega 22.000 kubika ogrevnog drveta, što je manje od jednog procenta u odnosu na ukupnu potrošnju. Izvezli smo i male količine peleta, svega oko 11 odsto u odnosu na ukupnu proizvodnju, samim tim i potrošnju“, dodaje profesor.

Naglašava da odluka Vlade treba da se produži, jer svaki kubik ogrevnog drveta i tona peleta je „dragocena“ u ovoj situaciji.

„Zamolio bih Vladu da se uključi aktivnije u ovaj proces i da svojim autoritetom pozove glavne i ključne igrače na tržištu i u segmentu snabdevanja i proizvodnje i prodaje da se napravi dogovor da se prvo zaustavi rast cena, a zatim da se razgovara o tome kako cene sniziti“, rekao je gost Dnevnika.

Situacija u regionu

Glavonjić kaže da je najjeftinije ogrevno drvo u Banjaluci, 65 evra za prostorni metar, sledi Skoplje sa 74 evra, a Beograd je između 87 i 90 evra, koliko košta i u Zagrebu. U Ljubljani je oko 96 evra.

Kada je reč o peletu, Glavonjić navodi da je Banjaluka opet najjeftinija, 294 evra po toni, Skoplje 305 evra, Beograd 363 evra, Ljubljana 362 evra. Jedno je u Zagrebu skuplji pelet nego u Beogradu.

U Italiji je prosečna cena peleta 372 evra, dok je u Austriji 367 evra, kaže profesor Šumarskog fakulteta u Beogradu.

Izvor: RTS

SWE objavio prognozu do kraja leta: Delove Evrope čeka toplotni talas i suša

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto-ilustracija: Pixabay

Posle osveženja i pada temperatura, već ove nedelje nam se vraćaju vrućine, bez padavina, ali i toplotni talas koji bi moglo potrajati do početka avgusta, prognozira meteorološki servis Severe Weather Europe koji je objavio prognozu za Evropu do kraja leta.

Vrućina i suša

SWE koristi jedan od najpouzdanijih prognostičkih modela za dugoročne prognoze, ECMWF, prema kojem bi natprosečno toplo i suvo vreme trebalo da se nastavi u južnim krajevima do septembra.

Navode kako iznad Evrope vide neutralno područje iznad severozapadnih krajeva ispod zone niskog pritiska. Temperature više od normalnih nastavljaju se nad južnom polovinom našeg kontinenta, ispod zone visokog pritiska. Kada je reč o suši, ona će na jugu biti veća od uobičajenih u ovo doba godine. Pored toga, nad severnim delom preovladavaće vlažniji uslovi pod uticajem zone niskog pritiska.

Slično prognoziraju i za veći deo srednjih i južnih Sjedinjenih Država.

Treba napomenuti da se ograđuju kako niti jedan sistem dugoročne/sezonske prognoze ne može biti u potpunosti pouzdan, pa da samo predviđa trendove zavisno od toga kako se razvijaju vremenski obrasci.

Prete šumski požari

Novi toplotni talas već je zahvatio čitavu Španiju gde očekuju temperature i više nego u junu.

„Prate ga više noćne temperature i vrlo visoke vrednosti u područjima gde to nije uobičajeno. Zabeleženo je čak 40 stepeni u Burgosu ili Palenciji“, izjavio je  Ruben del Kampo, portparol tamošnje Državne meteorološke agencije AEMET.

Kaže kako će temperature tamo dostići i 46 stepeni Celzijusa, navodi antena3.

Uz Španiju, ovakvo se vreme očekuje i u Portugalu, kao i na severu Italije koja se već nedeljama bori s nezapamćenom sušom. Jugu Evrope sve više prete šumski požari koji su već spalili stotine hektara, a sa dolaskom toplotnog talasa rizik je sve veći.

Izvor: Agroklub

Građani uspeli: Sakupljen novac za zadružne solarne elektrane na Staroj planini

Foto-iluatracija: Pixabay
Foto-ilustracija: Pixabay (Colmkay)

Meštani staroplaninskih sela, uz podršku koju su dobili širom Srbije, uspeli su da zaustave izgradnju malih hidroelektrana na njihovim rekama. Sada, ponovo uz pomoć građana, nakon 23 dana trajanja kampanje prikupljen je novac za izgradnju zadružnih solarnih elektrana u selima Temska i Dojkinci na Staroj planini

Od prvog minuta leta, 21. juna, kada je kampanja simbolično krenula novac za prve zadružne solarne elektrane u Srbiji doniralo je preko 212 donatora, a osam dana pre kraja donacijske kampanje sakupljeno je 885.000 dinara, što je za 45.000 više od ciljane sume. Sav novac koji se sakupi do 20. jula biće potrošen na dodatne solarne panele. 

Predrag Momčilović i Energetske zadruge Elektropionir, od koje je potekla ideja, kaže da su kampanju podržali ljudi iz cele Srbije, ali i ljudi iz Hrvatske, regiona i Evrope.

“Mi smo se nadali, ali ne da ćemo toliko brzo prikupiti novac. Imali smo strahove jer znamo u kakvoj situaciji živimo i koliko ljudi mogu da doniraju za ovakve projekte, ali smo jako srećni što očigledno postoji veliko interesovanje za solarnu energiju, ali i za Staru planinu i da njen razvoj postane održiviji. Ja bih rekao da je ovo početak jedne nove borbe za postavljanje mnogo više solarnih elektrana i na individualnim kućama”, kaže Momčilović.

Iz Energetske zadruge objašnjavaju da će novac koji se u narednim danima sakupi biti potrošen na dodatne solarne panele, a da će prve solarne elektrane biti postavljane ove jeseni ili na proleće sledeće godine.

“Nakon izrade projektne dokumentacije za ove prve zadružne krovne solarne elektrane, pristupiće se i administrativnim procedurama i u zavisnosti od trajanja ovih procesa solarne elektrane će biti postavljane ove jeseni ili na proleće 2023. godine. Energetska zadruga Elektropionir vidi inicijativu Solarna Stara kao pokazni primer, prvi u nizu ovakvih projekata posvećenih energiji iz obnovljivih izvora, u kojima zajedno učestvuju zadruga, stručnjaci, aktivisti, lokalna zajednica i lokalna uprava”, poručuju iz Elektropionira.

Njihova poruka je da svi građani mogu biti pokretači promene ka održivoj energiji i da to nije pozicija rezervisana isključivo za velike investitore. Veruju da energija mora biti čista i da može biti u zajedničkom vlasništvu.

Podsetimo, ukupna vrednost ovog projekta je 1,6 miliona dinara. Od toga su članovi Elektropionira uz pomoć donatora i od sopstvenog novca prikupili polovinu tog iznosa, a sada je druga polovina prikupljena uz podršku građana.

Projektom je predviđena ugradnja solarnih panela sa garancijom od 25 godina, a sav godišnji prihod koji se u narednih 25 godina ostvari od proizvodnje električne energije iz tih elektrana biće na raspolaganju lokalnoj zajednici.

Izvor: Južne vesti