Home Blog Page 27

Haljine od vreća brašna – lekcija iz reciklaže

Foto-ilustracija: Unsplash (Alexander Grey)

U vremenu Velike depresije u Sjedinjenim Američkim Državama, kada novac za osnovne potrebe gotovo da nije postojao, žene su pokazale da se i iz ograničenih resursa može stvoriti funkcionalnost i estetika.

Vreće od brašna tada su bile tkane od pamuka i, umesto da završe odbačene, postajale su sirovina za haljine, suknje, košulje i posteljinu. U tome ima nečeg izuzetno racionalnog – ciklus ponovne upotrebe nastajao je spontano, mnogo pre nego što se o reciklaži počelo govoriti kao o društvenoj ili ekološkoj obavezi.

Kompanije su brzo prepoznale ovaj trend. Umesto grubih platnenih vreća, počele su da koriste nežniji pamuk, a na tkaninu su štampale cvetne i geometrijske motive. Shvatile su da njihova ambalaža ne završava u otpadu, već u domaćinstvima, i da može biti deo jedne šire životne priče. Čak su i logotipi kompanija prilagođeni – štampani su biljnim mastilom koje se lako uklanjalo, kako bi žene mogle da iskoriste materijal bez neželjenih oznaka. Na taj način marketing i funkcionalnost postali su saveznici u teškim vremenima.

Haljina sašivena od vreće brašna / Foto: Wikipedia (Smithsonian)

Ova epizoda istorije govori mnogo više od puke praktičnosti. Ona otvara pitanje vrednosti materijala i našeg odnosa prema stvarima. Ako je u oskudici bilo prirodno da se ambalaža pretvara u garderobu, zašto nam je danas, u vremenu obilja, toliko teško da pronađemo smisao u ponovnoj upotrebi?

Haljine od vreća brašna nisu bile simbol romantizovanog siromaštva, već svedočanstvo racionalnog i održivog razmišljanja. Danas, kada živimo u eri viška i kratkotrajnog proizvoda, upravo iz tih primera možemo učiti. Reciklaža nije nova ideja – ona je oduvek bila tu, samo što je nekada bila nužnost, a danas bi trebalo da bude svesni izbor.

Na internetu se i dalje mogu pronaći priručnici kako od džakova sašiti garderobu. To možda zvuči kao zanimljiv kuriozitet, ali zapravo je dragocen podsetnik da inovativnost i održivost idu ruku podruku.

Zato, neka i ovaj članak bude podsetnik da materijali uvek imaju vrednost, i da ona ne nestaje samim činom prvobitne upotrebe.

Milena Maglovski

Nova politička klima – da li će Poljska zadržati investicioni zamah u OIE?

Foto-ilustracija: Unsplash (michal turkiewicz)

Prethodnih meseci u Poljskoj održani su predsednički izbori na kojima je pobedio Karol Navrocki, kandidat konzervativne orijentacije koji nije pokazivao naklonost klimatskoj politici EU. Njegov dolazak na vlast otvorio je potom pitanje kontinuiteta dosadašnje podrške zelenoj tranziciji među analitičarima, naročito zbog zalaganja za maksimalno suverenu Poljsku, samim tim i energetski što nezavisniju, što dalje može implicirati vraćanje energentima koja su već prisutna, kao što je ugalj, s obzirom da je diskurs o klimatskom planu ipak došao spolja. Energetika i ekologija nisu izolovane od političkih odluka, pa se sada povoljni tehničko-ekonomski uslovi susreću sa rastućom političkom neizvesnošću i potencijalnom preorijentacijom.

Do skoro, Poljska je važila za jedno od atraktivnih tržišta obnovljivih izvora u regionu. Nacionalne aukcije dodeljivale su gigavate kapaciteta, a krajem 2024. godine obezbeđeno je i 1,6 GW novih solarnih projekata. Regulatorna pravila omogućavala su i složene hibridne konfiguracije – povezivanje solarnih elektrana sa baterijskim skladištima i vetroparkovima – čime je zemlja postala sigurna destinacija za investitore u potrazi za dugoročnim povratom.

Ipak, pitanje ostaje da li će nova administracija zadržati taj kurs. Signali o mogućem preispitivanju podrške obnovljivim izvorima već su izazvali mogući talas dezinvesticija. Investitori pažljivije procenjuju regulatorni rizik, a neki se odlučuju na prodaju projekata dok je tržište još u zamahu.

Pročitajte još:

Takav potez povukla je i kompanija R.Power, kako pišu i svetski medji, jedan od najvećih nezavisnih proizvođača solarne energije u Poljskoj. Firma, koja upravlja portfeljom većim od 1 GW, objavila je prodaju paketa projekata od 440 MW spremnih za izgradnju, uključujući opcije za baterijska skladišta i vetroelektrane.

Za razliku od Srbije, koja tek poslednjih godina uvodi aukcije i privlači strane kompanije uz i dalje složene administrativne procedure, Poljska je još od 2016. razvila aukcioni sistem i otvorila pristup evropskim fondovima. Problem dakle nije u nedostatku instrumenata, već u neizvesnosti da li će dosadašnji tempo i obim podrške biti nastavljen.

Osim toga, nedavno je poljski predsednik najavio da neće potpisati ni zakon kojim bi se olakšala izgradnja vetroparkova na kopnu i zamrznule cene struje do kraja godine. Vlada tvrdi da je ovaj zakon ključan za razvoj obnovljivih izvora i snižavanje cena električne energije, dok predsednik, blizak konzervativnoj stranci, najavljuje sopstveni predlog za zamrzavanje cena. Time se produbljuje sukob između predsednika i Vlade, ali ostaje pitanje kako će izgledati dalji put energetike.

Drugim rečima – tržište ostaje atraktivno po svojim osnovama (aukcije, fondovi, potražnja, geografske prednosti), ali investiciona klima je pod znakom pitanja i sve češće se ocenjuje kao nestabilna, što postaje ključan faktor rizika za buduće projekte.

Energetski portal

Coca-Cola HBC Srbija i Crna Gora pruža podršku zajednicama pogođenim požarima – donacija od gotovo 50.000 litara proizvoda

Foto-ilustracija: depositphotos.com.

Kao odgovor na razarajuće požare koji su tokom leta zahvatili južne i centralne delove Srbije, kao i područja na teritoriji Crne Gore, Coca-Cola HBC Srbija i Crna Gora donirala je gotovo 50.000 litara svojih proizvoda kako bi, u saradnji sa lokalnim humanitarnim organizacijama i nevladinim sektorom, pružila podršku pogođenim zajednicama i vatrogasno-spasilačkim ekipama na terenu.

Kompanija je u Srbiji donirala ukupno 42.948 litara pića, u saradnji sa Bankom hrane Vojvodine i Crvenim krstom Srbije, namenjenih ugroženim građanima i vatrogasno-spasilačkim jedinicama koje su delovale na području Topličkog okruga. U Crnoj Gori donirano je 6.417 litara, od čega je deo isporučen u saradnji sa Crvenim krstom Crne Gore, dok je ostatak direktno dostavljen vatrogasnim jedinicama angažovanim na području Podgorice.

– Naša posvećenost zajednicama u kojima poslujemo posebno je važna u trenucima velikih izazova kada su, kao u ovom slučaju, solidarnost, saradnja i zajednička odgovornost ključni za smanjenje štetnih posledica prirodnih nepogoda. Brzom reakcijom i kroz partnerstvo sa lokalnim organizacijama, mobilisali smo resurse kako bismo pružili podršku najugroženijima i izrazili duboku zahvalnost vatrogasno-spasilačkim službama na njihovoj izuzetnoj predanosti. Kao deo Coca-Cola HBC Grupe, ponosni smo što nastavljamo dugu tradiciju društveno odgovornih inicijativa koje osnažuju i jačaju lokalne zajednice – izjavio je Saša Marković, generalni direktor Coca-Cola HBC Srbija i Crna Gora.

Pročitajte još:

Kompanija Coca-Cola HBC Srbija i Crna Gora, sa višedecenijskim poslovanjem na ovim tržištima, snažno je ukorenjena u lokalnoj zajednici kroz proizvodnju i distribuciju, saradnju sa lokalnim dobavljačima i kupcima kroz celokupan lanac vrednosti, potvrđujući svoju trajnu posvećenost jačanju otpornosti naših zajednica i očuvanju prirodnog okruženja.

Proteklo leto donelo je nezapamćeni talas požara u Srbiji i Crnoj Gori: samo u julu u Srbiji je registrovano više od 3.500 požara, pri čemu su najkritičnija područja bila u južnim i centralnim delovima zemlje. U Crnoj Gori je sredinom avgusta posebno pogođena Podgorica i okolna naselja, što je zahtevalo angažovanje i domaćih i međunarodnih vatrogasno-spasilačkih snaga.

Kao deo šireg regionalnog reagovanja na prirodne nepogode koje su pogodile više teritorija na kojima posluje, Coca-Cola HBC je, putem Fondacije Coca-Cola HBC, donirala ukupno 2,3 miliona evra za podršku zajednicama u Grčkoj, Kipru, Bugarskoj i Rumuniji, koje su bile pogođene razornim požarima i poplavama. Sredstva su namenjena obnovi prirodnih šuma i jačanju otpornosti zajednica kroz nabavku opreme i obuke volontera.

Fondacija Coca-Cola HBC osnovana je 2023. godine sa misijom da podrži zajednice u zemljama u kojima Coca-Cola HBC posluje, kroz dodelu grantova nevladinim organizacijama u četiri ključne oblasti – otpornost zajednica i pomoć u vanrednim situacijama, pristup čistoj vodi, ekonomsko osnaživanje mladih i cirkularna ekonomija.

Izvor: Coca-Cola HBC Srbija i Crna Gora

EPS do 2030. planira 45 odsto proizvodnje iz obnovljivih izvora

Foto: Elektroprivreda Srbija

„Elektroprivreda Srbije” (EPS) nastavlja da ulaže u nove projekte obnovljivih izvora energije, diversifikaciju i energetsku efikasnost, sa ciljem da do 2030. godine čak 45 odsto ukupne proizvodnje energije bude iz OIE, izjavio je Aleksandar Latinović, šef službe za sistemske usluge u EPS, na „Korejsko–srpskom forumu za strateški razvoj energetike” održanom u Beogradu.

Latinović je istakao da EPS razvija strateške projekte i prepoznaje nove potencijale, te podsetio da je solarna elektrana „Petka” snage 10 MW već mesec dana u probnom radu, dok izgradnja prvog vetroparka ulazi u završnu fazu.

 – Samo iz Kostolca ove godine ćemo ukupno imati novih 76 MW zelene energije – rekao je on.

Pročitajte još:

Među najvažnijim projektima EPS-a ostaje reverzibilna hidroelektrana „Bistrica”, koja će, prema rečima Latinovića, biti ključna za sigurnost sistema i povećanje balansne rezerve.

– Kapacitet ovog budućeg skladišta energije približno je jednak zbiru svih baterijskih skladišta električne energije koja su sada u radu u Evropi – dodao je.

EPS paralelno razvija i projekat izgradnje solarnih elektrana ukupne snage 1 GW, dok se radovi odvijaju i na zatvorenim deponijama pepela termoelektrana, jalovištima kopova u Kolubari i Kostolcu, kao i na krovovima sopstvenih objekata.

Novi pravac razvoja EPS-a je i oblast vodonika.

– Radimo analizu isplativosti vodonika, i to ne samo kao zamene za mazut, već i kao energenta koji bismo mogli da proizvodimo u našim elektranama. Energetska nezavisnost za nas nema cenu – poručio je Latinović.

Energetski portal

Nacionalni projekat za koordinaciju prilagođavanja klimatskim promenama u Hrvatskoj

Foto-ilustracija: Pixabay (Goran Horvat)

Ministarstvo zaštite okoliša i zelene tranzicije u Hrvatskoj donelo je odluku o finansiranju projekta vrednog 8,23 miliona evra, kojim će biti uspostavljena središnja tačka za koordinaciju politike prilagođavanja klimatskim promenama. Nosilac projekta je Zavod za zaštitu okoliša i prirode, uz partnerstvo Hrvatskih voda.

Za realizaciju je obezbeđeno 6,99 miliona evra bespovratnih sredstava, iz državnog budžeta za 2025. godinu, s planiranim nastavkom finansiranja i u 2026. i 2027. godini.

Sama središnja tačka biće zamišljena kao mesto koje povezuje različite institucije, lokalne zajednice, naučnike i privredu, s ciljem da se informacije i rešenja učine dostupnijim i brže primenjuju. Građanima će, između ostalog, biti na raspolaganju web platforma s podacima i primerima dobre prakse, dok će za gradove biti izrađene karte toplotnih ostrva i katalog prirodnih rešenja, poput zelenih površina i urbanih parkova.

Deo projekta podrazumeva i unapređenje sistema videonadzora za rano otkrivanje požara, naročito u nacionalnim parkovima i parkovima prirode, što bi trebalo povećati sigurnost i smanjiti štetu od elementarnih nepogoda.

Na kraju, cilj je da se kroz ovaj projekat olakša svakodnevno prilagođavanje klimatskim promenama i da zajednice budu bolje pripremljene na rizike koje one donose.

Energetski portal

Tojota najavila proizvodnju novog električnog modela u Evropi

Foto: toyota.eu

U Vladi Češke najavaljena je proizvodnja novog baterijskog električnog vozila (BEV) u Toyota Motor Manufacturing Czech Republic (TMMCZ).

Finansiranje izgradnje nove proizvodnje BEV obezbediće Tojota kroz kapitalna ulaganja od približno 680 miliona evra, što uključuje i investiciju Vlade Češke od 64 miliona evra za namenski objekat za sklapanje baterija.

— Automobilska industrija čini oko 10 odsto našeg BDP-a, i ako želimo da je zadržimo, moramo je sistematski modernizovati. Upravo takvi projekti su ključni za budućnost češke automobilske industrije – povećavaju njenu konkurentnost, podržavaju inovacije i stvaraju nova  radna mesta. U ovom slučaju, u regionu će biti otvoreno 245 novih radnih mesta —rekao je Petr Fijala, premijer Češke.

Tojota ima dugoročni plan za smanjenje emisija ugljen-dioksida, odnosno da postane ugljenično neutralna u Evropi do 2040. godine.

— Proizvodnja novog baterijskog električnog vozila dokaz je predanosti naših zaposlenih i vizije koju delimo sa Vladom Češke, da unapredimo održivu mobilnost i inovacije. U potpunosti cenimo ovu investiciju, istorijsku podršku i priznanje Češke — rekao je Jošihiro Nakata, izvršni direktor, Toyota Motor Europe.

Trenutno u tvornici u Češkoj proizvode modele Aygo X i Yaris Hybrid, sa kapacitetom od oko 220.000 vozila godišnje. Uvođenje proizvodnje baterijskog električnog vozila (BEV) povećava kapacitet fabrike za više vrsta vozila i donosi nova radna mesta, uz slične koristi za dobavljače, jer će većina delova biti proizvedena u Češkoj.

Inače, u Češkoj TMMCZ fabrika postoji više od dvadeset godina i tokom tog perioda proizvela je više od 4,5 miliona vozila. U njoj se nalazi i prvi evropski logistički mega centar Tojote, otvoren 2024. godine, koji snabdeva vozila za Tojotu i Leksus prodajne salone u Nemačkoj, Austriji, Poljskoj, Slovačkoj, Mađarskoj i Češkoj.

Energetski portal

Novi centri rasta menjaju svetsku industriju čelika

Foto-ilustracija: Unsplash (prachak ananta)

Prema najnovijoj analizi kompanije Wood Mackenzie globalna potražnja za čelikom ulazi u novu fazu u kojoj Kina, koja je decenijama bila neprikosnoveni potrošač i proizvođač istog, gubi primat, dok se Indija i Jugoistočna Azija nameću kao centri rasta.

Kina trenutno pokriva skoro polovinu svetske potražnje za čelikom, koji se potom korsiti za građevinske konstrukcije, mostove, tunele, poljoprivrednu mehanizaciju, cevovode, automobilsku industriju i mnoge druge sektore privrede. Ipak, procenjuje se da će u narednoj deceniji beležiti pad potrošnje od pet do sedam miliona tona godišnje. Prema prognozama, njen udeo u globalnoj tražnji mogao bi da se smanji sa 49 odsto, koliko je činila u 2024. godini, na svega 31 odsto do 2050. godine. Slabljenje građevinskog sektora i smanjenje ulaganja u nekretnine, koji su bili glavni pokretači potrošnje, doprinose dugoročnoj stagnaciji, dok se industrija suočava sa ogromnim viškom proizvodnih kapaciteta – procenjenim na 50 miliona tona u 2025, a čak i mogućih 350 miliona tona do sredine veka.

Za razliku od Kine, Indija beleži ubrzan rast. Samo u 2024. potražnja je porasla osam odsto, a u 2025. očekuje se dodatnih 7 odsto. Dugoročno, indijsko tržište čelika beležiće stabilan rast od četiri do pet odsto godišnje, što znači da bi do 2050. godine potrošnja mogla da se utrostruči. Time bi udeo Indije u globalnoj tražnji skočio sa osam na 21 odsto. Pokretači ovog trenda su masovna ulaganja u infrastrukturu, razvoj transporta i urbanih sredina, kao i ubrzano širenje industrije, posebno automobilske i mašinske.

Pročitajte još:

Jugoistočna Azija sledi sličan obrazac. Udeo regiona u svetskoj potrošnji mogao bi da se udvostruči, sa sadašnjih pet na deset odsto, pri čemu se kao vodeći izdvajaju Vijetnam, Tajland i Indonezija. Njihova prednost leži u brzoj industrijalizaciji, povoljnim troškovima rada i geografskoj blizini ključnim sirovinama.

Međutim, Generalno, međunarodna trgovina čelikom, prema izveštaju, suočava se sa usporavanjem. Nakon 381 milion tona u 2024, obim bi već ove godine mogao da padne za više od pet odsto. Sve je izraženiji protekcionizam, naročito prema kineskom izvozu, koji je pod sve većim pritiskom carina i zaštitnih mera. Dugoročno, očekuje se da će samo 12 odsto globalne proizvodnje biti namenjeno izvozu, u poređenju sa današnjih 25 odsto.

Ipak, ni situacija sa zelenim čelikom nije u dobrom stanju. Iako se sve više govori o prelasku na tehnologije sa manjim emisijama ugljen-dioksida, poput elektrolučnih peći, napredak je spor. U Evropi je od planiranih 75–80 miliona tona novih kapaciteta izgrađeno tek 20–25 miliona, dok su brojni projekti pauzirani ili otkazani.

Energetski portal

Nova pravila oblikuju tržište peleta u Srbiji

Foto-ilusracija: Unsplash (Kasia)

Na domaćem tržištu drvne biomase odnedavno važe jasna pravila, koja donose više reda, bezbednosti i transparentnosti. Kvalitet ogrevnog drveta, drvnog peleta i drvnih briketa prvi put je obuhvaćen jedinstvenim pravilima koja standardizuju ključne karakteristike ovih goriva.

U „Službenom glasniku RS” objavljen je Pravilnik o tehničkim i drugim zahtevima za čvrsta goriva iz drvne biomase koja se stavljaju na tržište Republike Srbije, koji precizno definiše fizičko-hemijske parametre, načine uzorkovanja i obaveznu laboratorijsku kontrolu.

Kada je reč o peletu i briketima, uvedena je i dodatna provera kvaliteta – kroz izveštaje imenovanih tela i obaveznu deklaraciju o usaglašenosti koju izdaju proizvođači i uvoznici.

O primeni i mogućim efektima novog pravilnika razgovarali smo sa sagovornicima iz dve komplementarne perspektive: Igorom Milekićem, predstavnikom industrije peleta i komercijalnim direktorom kompanije Sparrow d. o. o., i sa prof. dr Brankom Glavonjićem, redovnim profesorom Šumarskog fakulteta Univerziteta u Beogradu i jednim od glavnih autora ovog propisa.

Značaj Pravilnika iz ugla proizvođača

Prema Milekićevim rečima, ideja za formiranjem pravilnika rođena je još 2017. godine, kada su najveći proizvođači, u saradnji sa prof. dr Brankom Glavonjićem, upozorili na drastična odstupanja u kvalitetu domaćeg peleta. Tokom prošle godine inicijativa je oživela, između ostalog i zbog dramatičnog pada proizvodnje i prodaje nakon 2023. godine, a snažnu logističku podršku pružila je Privredna komora Srbije.

Milekić dodaje da slične regulative postoje i na teritoriji EU, pod okriljem posebnih međunarodnih organizacija, kao što je ENplus  organizacija, koja okuplja, registruje, sertifikuje i kontroliše proizvođače i trgovce peletom na globalnom nivou. Ovoj organizaciji pripada 12 od oko 90 domaćih proizvođača peleta u Srbiji.

Foto-ilustracija: Pixabay (moses)

 – Upravo je predmetni pravilnik sa svojim tehničkim zahtevima usklađen sa zahtevima koje propisuje i ENplus, uz definisanje procedure tržišne kontrole kvaliteta koja je maksimalno pooštrena, uzimajući u obzir prisustvo nelojalne konkurencije i kritično loše strukture kvaliteta ponude na domaćem tržištu – objašnjava Milekić.

Što se tiče novih pravila, svaki proizvođač ili uvoznik peleta sada mora dva puta godišnje da dokaže usaglašenost gotovog proizvoda sa dvadeset i jednim jasno definisanim parametrom. Akreditovane domaće laboratorije, koje po pozivu dolaze u fabriku, uzimaju uzorke i rade analize u roku od nekoliko dana; ako rezultati zadovoljavaju propisane opsege, izdaje se deklaracija o kvalitetu koja se lepi na svaki džak pojedinačno i važi šest meseci, do sledeće provere. Trošak jedne analize biće, prema procenama, nekoliko stotina evra – što nije ogroman pritisak u odnosu na ukupne troškove proizvodnje.

U FOKUSU:

Najvažnije novine iz ugla prof. dr Branka Glavonjića

Kako objašnjava prof. dr Glavonjić, Pravilnik je donet prateći nekoliko glavnih motiva – prvenstveno da se uvede jedinstven, obavezujući sistem kontrole kvaliteta drvnih goriva na srpskom tržištu. Time se istovremeno štite krajnji potrošači od lošeg peleta ili briketa i uklanjaju nepoštene prednosti kompanija koje su do sada izbegavale laboratorijske provere, čime se svim proizvođačima i uvoznicima obezbeđuju ravnopravni uslovi poslovanja. Samim tim, najvažnija novina za ogrevno drvo odnosi se na obavezu prodavaca da prilikom prodaje izdaju potvrdu o usaglašenosti kojom garantuju da su parametri ogrevnog drveta usaglašeni sa zahtevima iz Pravilnika. Na taj način prodavci preuzimaju obavezu da kupcima moraju da isporuče količinu i kvalitet ogrevnog drveta koji su platili.

Kada je u pitanju drvni pelet, glavna novina je to što se sada na tržište može distribuirati samo pelet u A1 i A2 klasi kvaliteta – B klasa više nije dozvoljena. Dakle, ubuduće na tržištu Srbije biće plasiran samo najkvalitetniji drvni pelet.

Druga važna novina odnosi se na obavezu proizvođača da vrše polugodišnju kontrolu kvaliteta svog peleta, što obuhvata 21 parametar raspoređenih u tri grupe:

  • Fizičke karakteristike drvnog peleta (dimenzije, nasipna gustina, mehanička postojanost, sadržaj sitnih čestica, prisustvo aditiva)
  • Hemijske karakteristike drvnog peleta (sadržaj pepela, ponašanje pepela pri topljenju, sadržaj azota, sumpora, hlora, sadržaj teških metala)
  • Energetske karakteristike drvnog peleta (sadržaj vlage, neto kalorijska vrednost)

Da bi drvni pelet bio svrstan u A1 klasu kvaliteta, svaki parametar mora da ispunjava propisane vrednosti za tu klasu kvaliteta. Ukoliko samo jedan parametar ne zadovoljava vrednosti, takav pelet postaje deo A2 klase kvaliteta.

 – Na bazi izvršene kontrole i dobijanja Izveštaja o kontrolisanju od strane imenovane domaće laboratorije, proizvođači moraju da na svako pojedinačno pakovanje (svaku PVC vrećicu) drvnog peleta stave Deklaraciju o usaglašenosti. Pravilnikom je propisana procedura po kojoj će domaće laboratorije morati da postupaju u procesu kontrolisanja kvaliteta drvnog peleta, kao i sadržaj Izveštaja koje one izdaju proizvođačima. Najvažnija novina u tom postupku je da će se uzimanje uzoraka za ispitivanje kvaliteta morati obavljati direktno u proizvodnji, a ne na bazi donetog uzorka od strane proizvođača, kao što su to do sada radili neki proizvođači – kaže prof. Glavonjić.

Foto-ilustracija: Freepik (freepik)

Kada je reč o uvoznom peletu, Pravilnik predviđa tri opcije. Prva je da strani proizvođač angažuje domaću akreditovanu laboratoriju koja vrši uzorkovanje i izdaje izveštaj o kontrolisanju, na osnovu kojeg proizvođač izdaje deklaraciju o usaglašenosti, pa pelet može ući na tržište Srbije. Druga opcija je da, ako proizvođač to ne učini, uvoznik po carinjenju poziva domaću laboratoriju, koja proverava svaku partiju peleta; na osnovu izveštaja uvoznik stavlja izjavu o usaglašenosti na svako pakovanje. Treća mogućnost je priznavanje izveštaja strane laboratorije, ako su ispunjeni svi uslovi iz srpskog pravilnika i ako postoji sporazum o međusobnom priznavanju rezultata sa domaćom laboratorijom. Spisak akreditovanih laboratorija objavljuje Ministarstvo rudarstva i energetike na svom sajtu.

Pozitivni efekti Pravilnika

Primena novog pravilnika, koja počinje 19. jula, imaće pozitivan efekat za potrošače i druge učesnike na tržištu iz nekoliko razloga. Uvođenje jedinstvenog sistema kontrole kvaliteta drvnog peleta i drvnih briketa podjednako će važiti za sve učesnike na tržištu.

– Obaveza ispunjavanja standarda i kontrole kvaliteta trebalo bi da eliminiše prisustvo drvnog peleta i drvnih briketa lošeg kvaliteta, što će povećati poverenje potrošača u ova drvna goriva. Kupci će imati jasnije informacije o kvalitetu goriva koji kupuju, što znači manju verovatnoću nastajanja problema sa sagorevanjem, pepelom i oštećenjima uređaja – kaže prof. Glavonjić.

Zaključno, novi Pravilnik o tehničkim i drugim zahtevima za čvrsta goriva iz drvne biomase predstavlja važan korak ka uređenju domaćeg tržišta i podizanju kvaliteta peleta i briketa u Srbiji. Očekuje se da će Pravilnik doprineti oporavku sektora, jačanju konkurentnosti domaćih proizvođača, kao i većem poverenju u drvnu bioenergiju kao održivo rešenje za grejanje.

Priredila: Milica Vučković 

Tekst u celosti pročitajte u Magazinu Energetskog portala ČISTA ENERGIJA

Olakšice za kupovinu ogreva: niže cene i besplatno drvo za najugroženije porodice

Foto-ilustracija: Pixabay

JP „Srbijašume” objavilo je novi cenovnik drvnih sortimenata u skladu sa paketom ekonomskih mera Vlade Republike Srbije čiji je cilj poboljšanje životnog standard najugroženijih građana.

Kako se navodi u saopštenju JP „Srbijašume”, od 01. septembra se za socijalno ugrožene kategorije stanovništva važeća cena ogrevnog drveta od 4.581,50 dinara po metru kubnom sa PDV-om umanjuje se za 36,7 odsto i iznosi 2.900,00 dinara po metru kubnom sa PDV-om po domaćinstvu.

Za penzionere, osobe sa invaliditetom, borce I, II i III kategorije, ratne vojne invalide, mirnodopske vojne invalide, civilne invalide rata i korisnike porodičnog prava (članove porodica palog borca, umrlog ratnog vojnog invalida, umrlog mirnodopskog invalida, članove porodice civilnog invalida rata)– važeća cena od 5.269,00 dinara po metru kubnom sa PDV-om umanjuje se za 15 odsto i iznosi 4.478,65 dinara po metru kubnom sa PDV-om po domaćinstvu.

Pročitajte još:

Za 1.000 najugroženijih porodica biće obezbeđen besplatan ogrev u količini od osam metara kubnih po domaćinstvu.

Navedene olakšice važe šest meseci, odnosno do 01. marta 2026. godine, uz mogućnost produženja.

Zainteresovani građani za više informacija mogu se obratiti najbližoj Šumskoj upravi ili Šumskom gazdinstvu, gde će moći da izvrše prijavu uz odgovarajuću dokumentaciju kojom potvrđuju da pripadaju jednoj od navedenih kategorija.

Za sva dodatna pitanja i informacije građani mogu pozvati, radnim danima (ponedeljak–petak) od 07 do 15 časova, na sledeće brojeve telefona 011 711-85-10,  066 815-06-05

E-mail: ogrevnodrvo@srbijasume.rs

Energetski portal

Rumunija uvodi pet mera za postepeno smanjenje cena struje i stabilizaciju tržišta

Foto.ilustracija: Unsplash (arthur-lambillotte)

Rumunija je predstavila paket od pet mera kojima se planira smanjenje cena električne energije i generalni razvoj  energetskog tržišta. Ministar energetike Bogdan Ivan izneo je mere na konferenciji za medije u Bukureštu, naglasivši da svega 51 odsto računa za struju čini stvarna cena električne energije, dok ostatak odlazi na mrežne tarife, poreze i akcize.

Prva mera odnosi se na uspostavljanje mehanizma „Market Maker“, odnosno odabir operatora koji će obezbediti veću likvidnost na tržištu, podstaći dugoročne ugovore i doprineti stabilnom smanjenju cena. Druga mera podrazumeva obavezne garancije za sve učesnike na tržištu kako bi se povećala transparentnost i smanjili rizici. Kao treće rešenje predviđa se uvođenje dinamičkih i diferenciranih tarifa koje će nagraditi potrošače koji koriste struju u periodima kada je najjeftinija. Četvrta mera tiče se troškova distributera, gde se uspostavlja jedinstveni mehanizam nabavke struje za njihove potrebe, što bi trebalo da smanji distributivne tarife za sve potrošače. I na kraju, svi programi energetske efikasnosti biće objedinjeni i koordinisani od strane Ministarstva energetike, kako bi se ostvarili ujednačeni efekti, navodi se na sajtu resornog ministarstva.

Ministar je podsetio da Rumunija trenutno spada među zemlje sa najvišim cenama električne energije u Evropi, posmatrano u odnosu na kupovnu moć stanovništva. Kao glavne razloge naveo je geopolitičke probleme, nedovoljnu povezanost sa centralnoevropskim energetskim koridorima, gašenje oko 7.000 megavata kapaciteta na gas i ugalj u poslednjih deset godina uz istovremeno puštanje u rad samo 1.800 megavata novih, kao i sporu dinamiku ulaganja u nacionalnu infrastrukturu.

Posebno je naglasio da je Rumunija pokrenula pregovore na evropskom nivou o odlaganju zatvaranja termoelektrana na ugalj, planiranih za 2026. godinu, do 2030. godine. Produženjem roka zadržao bi se deo proizvodnih kapaciteta i smanjio pritisak na cene, dok se u međuvremenu ne razviju novi strateški projekti.

Energetski portal

Otvoren put izgradnji prve modularne elektrane u Evropi

Foto-ilustracija: Pixabay/corneliusV

Poljska se priprema da predvodi Evropu u oblasti čiste energije, planirajući izgradnju prve male modularne nuklearne elektrane (SMR) u zemlji.

Državna energetska kompanija Orlen najavila je da će u Vloclaveku  biti izgrađen SMR, što je ujedno i prvi  projekat ove vrste u Evropi. Orlen je otkrio da će reaktor biti baziran na modelu BWRX-300, dizajniranom u Sjedinjenim Američkim Državama.

Sporazum sa kompanijom Synthos Green Energy otvara put ka konkretnim koracima, pri čemu će svaka od kompanija imati po 50 odsto vlasništva. Za izgradnju male modularne nuklearne elektrane (SMR) biće odgovorna posebno formirana kompanija pod kontrolom koncerna, nazvana OSGE (Orlen Synthos Green Energy).

— Poljska će biti domaćin prvog BWRX-300 malog modularnog reaktora u Evropi. Gradimo energetski sistem budućnosti. Više od godinu dana pregovarali smo o uslovima koji štite interese Orlena, osiguravajući našem zajedničkom poduhvatu sa Synthos direktan pristup američkoj SMR tehnologiji koja će omogućiti realizaciju projekta — rekao je Ireneusz Fafara, iz kompanije Orlen.

Godine 2023. Poljska je odobrila izgradnju 24 SMR elektrane na šest lokacija. Elektrana u Vloclaveku predstavlja još jedan ključni korak u širem strateškom planu zemlje da smanji upotrebu fosilnih goriva. 

Orlen, najveća energetska kompanija u Poljskoj, planira da do 2035. godine pusti u rad najmanje dva mala modularna reaktora (SMR) ukupnog kapaciteta 0,6 gigavata.

Energetski portal

Dva značajna imenovanja za Konfindustriju Srbiju

Foto-ilustracija: Unsplash (krakenimages)

Udruženje italijanskih industrijalaca u Srbiji – Konfindustrija Srbija dobila je dva značajna imenovanja koja potvrđuju njen rastući uticaj u evropskom poslovnom okruženju.

Foto: Konfindustrija Srbija

Na poslednjem sastanku Saveta evropskih poslovnih udruženja i privrednih komora u Srbiji (CEBAC), održanom u julu ove godine, odlučeno je da Konfindustrija Srbija preuzme jednogodišnje vođstvo ovog tela.

CEBAC, osnovan u maju 2024. godine, okuplja 15 evropskih poslovnih organizacija sa ciljem unapređenja poslovnog okruženja u Srbiji i jačanja trgovinskih odnosa sa evropskim zemljama.

Takođe, od 2025. godine zvaničnici Konfindustrije Srbija izabrani su u rukovodeće organe Konfindustrije Est Evrope (CEE), federacije koja okuplja udruženja italijanskih privrednika iz devet zemalja jugoistočne Evrope i deluje kao platforma za jačanje saradnje italijanskih i lokalnih kompanija. Mandat na ovim funkcijama trajaće četiri godine.

Iz Konfindustrije Srbija poručuju da nova imenovanja predstavljaju potvrdu kredibiliteta i sve značajnije uloge Udruženja u srpskom i evropskom privrednom kontekstu, kao i važnu priliku za dodatno povezivanje kompanija u okviru evropske poslovne mreže.

Energetski portal

Globalna nuklearna flota dostigla istorijski maksimum proizvodnje

Foto-ilustracija: Unsplash (fusun-tut)

Tokom 2024. godine nuklearne elektrane širom sveta proizvele su 2.667 TWh električne energije, što je za 66 TWh više nego u 2023. i za sedam teravat-sati više od dosadašnjeg istorijskog rekorda iz 2006. godine, kada je dostignuto 2.660 TWh, navodi se u najnovijem izveštaju Svetske nuklearne asocijacije – World Nuclear Performance Report 2025.

Najveći pojedinačni doprinos pritekao je iz Francuske, gde je vraćanje reaktora u rad posle višegodišnjih zastoja donelo dodatnih 40 TWh.

Na kraju 2024. godine, globalna nuklearna flota obuhvatala je 440 operativnih reaktora sa ukupnim kapacitetom od 398 GWe, što predstavlja rast od 6 GWe u odnosu na 2023. U ovom zbiru se nalazi i oko 19 GWe kapaciteta u Japanu koji su i dalje u obustavljenoj eksploataciji. Od 410 reaktora koji su tokom godine proizvodili električnu energiju, četiri su trajno ugašena – dva u Kanadi, jedan u Rusiji i jedan na Tajvanu. Istovremeno je na mrežu priključeno sedam novih reaktora, od čega četiri u Kini, a po jedan u Francuskoj, Indiji, Ujedinjenim Arapskim Emiratima i Sjedinjenim Američkim Državama.

Tokom godine započeta je i gradnja devet novih reaktora – šest u Kini i po jedan u Pakistanu, Egiptu i Rusiji. Time je ukupan broj reaktora u izgradnji na kraju 2024. godine iznosio 62, što je za jedan više nego prethodne godine. Vreme gradnje među novopriključenim jedinicama pokazala su veliku varijabilnost – prosečno trajanje od polaganja prvog betona do priključenja na mrežu iznosilo je 114 meseci. Najbrže je završen Zhangzhou 1 u Kini, koji je bio spreman za 61 mesec, dok je francuski Flamanville 3 oborio negativni rekord sa 204 meseca gradnje. Posebno se ističe Shidaowan Guohe One u Kini, prvi reaktor svoje vrste, koji je završen za oko 64 meseca, što je neuobičajeno kratko vreme za prototipske tehnologije.

Faktor kapaciteta

Analiza performansi pokazuje da nuklearni reaktori zadržavaju visoku efikasnost bez obzira na starost. Prosečan globalni faktor kapaciteta u 2024. godini bio je 83 odsto, u odnosu na 82 odsto u 2023. Faktor kapaciteta je pokazatelj koji meri koliko električne energije je elektrana zaista proizvela u određenom periodu u odnosu na maksimalnu količinu koju bi mogla da proizvede da je radila punim kapacitetom bez prekida tokom tog perioda.

Najviše vrednosti i dalje se beleže u Severnoj Americi, gde je faktor kapaciteta dostigao 90 odsto. U Južnoj Africi je tokom većeg dela godine bio isključen blok Koeberg 2, ali je ponovo pušten u rad krajem decembra, nakon obimne rekonstrukcije koja će omogućiti produženje radnog veka za još 20 godina. Odsustvo značajnijeg pada performansi primećuje se i kod jedinica starijih od 40 godina, koje beleže rezultate na nivou mlađih postrojenja, što je važan pokazatelj za perspektivu dugotrajnog rada postojećih reaktora.

Azijsko tržište

Rast proizvodnje najizraženiji je bio u Aziji, gde je pet od sedam novih reaktora priključenih na mrežu tokom 2024. godine izgrađeno upravo u tom regionu. Azija je već i ranije bila glavni generator globalnog nuklearnog rasta – od 68 reaktora priključenih u poslednjoj deceniji, 56 je podignuto u azijskim zemljama. U Zapadnoj i Centralnoj Evropi rast je došao pre svega zahvaljujući Francuskoj, dok je u ostalim regionima proizvodnja ostala približno na istom nivou kao u 2023.

Podaci o dugotrajnim gradilištima pokazuju da brojni projekti i dalje nose teret višedecenijskih zastoja, na primer u Ukrajini, Slovačkoj, a slične pauze i odlaganja beleže se i u Japanu, Brazilu i Argentini, gde pojedini projekti traju više od tri decenije.

Ukupna slika 2024. godine pokazuje da je nuklearna energija potvrdila sposobnost da obezbedi stabilnu i pouzdanu proizvodnju, čak i u uslovima promenljive energetske potražnje i zatvaranja pojedinih reaktora. Kapaciteti u Aziji se ubrzano šire, dok je povratak reaktora u rad u Evropi  evidentan. Sa 440 aktivnih reaktora, gotovo 400 GWe instaliranog kapaciteta i prosečnim faktorom kapaciteta od 83 odsto, nuklearna energija otvara velika pitanja u energetskom svetu.

Energetski portal

Prvi dan primene Uredbe o cenama, privikavanje i za inspektore i za trgovce

Foto-ilustracija: Pixabay (Alexas_Fotos)

Marko Dragić iz Nacionalne organizacije potrošača Srbije rekao je za RTS da nisu u svim prodavnicama istaknune nove cene i da u prvoj nedelji inspektori neće naplaćivati kazne, već će se taj period iskoristiti za privikavanje na novu Uredbu Vlade Srbije. „Nije trebalo da dođemo u ovu situaciju, pa da onda radimo na Uredbi. Nego kada je bio najveći pik i kada su potrošači zaista digli glas zbog visokih cena, što je nesporno, trebalo je da se krene sa primenom ovakvih mera”, istakao je Dragić.

Ipak, oni koji su danas išli u prodavnice, prave svoju računicu kako su nove mere uticale na kućni budžet. Bilo je međutim prodavnica koje nisu istakle nove cene.

Marko Dragić rekao je da će kazne za pravna lica, koja ne budu poštovala Uredbu Vlade Srbije, biti 300.000 dinara, a za odgovorno fizičko lice u pravnom licu 50.000 dinara.

„To zaista jesu male kazne s obzirom da znamo koliko pojedini trgovinski lanci zarađuju. Tako da za njih ta kazna uopšte nije nešto velika i oni će možda vrlo rado prihvatiti da plate kaznu, nego da menjaju svoje poslovanje”, rekao je Dragić.

Pročitajte još:

Uredba je malo zakasnila

Dragić hvali Uredbu nadležnih organa, ali ističe da ih je trebalo ranije uvesti.

„Nije trebalo da dođemo u ovu situaciju, pa da onda radimo na Uredbi. Nego kada je bio najveći pik i kada su potrošači zaista digli glas zbog visokih cena, što je nesporno, trebalo je da se krene sa primenom ovakvih mera”, istakao je Dragić.

Dragić navodi da bi ovakva Uredba, doneta preko noći, mogla da se odrazi na male privrednike koje bi mogle da izbuge svoje postojanje ili otpustiti zaposlene.

Upozorenje iz regiona

„Kasnije dolazimo do možda još jednog potencionalnog problema. To je kada istekne da važi ova Uredba, da li ćemo zaista preko noći dobiti veliku inflaciju, što smo imali mogućnost da vidimo u regionu”, pretpostavio je Dragić.

Građani će znati da li je neki proizvod na sniženju tako što će biti istaknuta najniža cena u prethodnih 30 dana i ona ne sme da bude viša u periodu dok važi Uredba, objasnio je sagovornik i najavio da će svakog ponedeljka biti dopuna cenovnika.

„Možemo da kažemo da su neki trgovinski lanci primenili Uredbu i da zaista poštuju sve što je definisano, pojedini nisu. Ne znamo da li je to zato što nisu hteli ili su još u procesu privikavanja”, rekao je Dragić.

Izvor: RTS

Pokrenut postupak zaštite Gornjačke klisure kao prirodnog dobra prve kategorije

Foto: Wikipedia (Vl4d1w1r )

Radi očuvanja jedinstvenih geoloških, bioloških i kulturno-istorijskih vrednosti Gornjačke klisure, pokrenut je postupak njene zaštite kao Predela izuzetnih odlika – prirodnog dobra prve kategorije.

Kako navode iz Ministarstva zaštite životne sredine, klisura obuhvata više od 1.700 hektara i odlikuje se izuzetnim geološkim i biološkim karakteristikama. Predstavlja jedinstvenu geološku i geomorfološku strukturu, bogata je specifičnim staništima refugijalnog karaktera i čuva dragoceno kulturno-istorijsko i duhovno nasleđe.

Sara Pavkov, ministarka zaštite životne sredine naglasila je da je Manastir Gornjak, spomenik kulture i nepokretno kulturno dobro, skladno uklopljen u pejzaž, a jedinstvo koje ostvaruje s liticama klisure čini ga naročito upečatljivim.

Pročitajte još:

— Brojni arheološki lokaliteti i manastiri, poput Manastira Blagoveštenje, imaju ključnu ulogu u oblikovanju identiteta predela i svedoče o njegovoj vernakularnoj evoluciji koja je u jednom trenutku bila prekinuta. Zbog toga Gornjačka klisura nosi odlike kulturnih predela fosilnog (reliktnog) tipa — istakla je ministarka.

Dodaje se da klisura ispunjava sve uslove za proglašenje zaštićenog područja prve kategorije, odnosno područja od međunarodnog, nacionalnog i izuzetnog značaja. Postupak zaštite zvanično je pokrenut objavljivanjem obaveštenja i izvoda iz Studije zaštite na sajtu Ministarstva.

Energetski portal

Perovskitne solarne ćelije – korak bliže jeftinijoj i snažnijoj energiji

Foto-ilustracija: Pixabay (torstensimon)

Nove solarne ćelije izrađenje od perovskita, mogu učiniti solarnu energiju jeftinijom i snažnijom, pa se smatraju budućnošću solarne tehnologije.

Perovskitne ćelije, predstavljaju dva ili više slojeva solarnih ćelija postavljenih jedne na druge, a svaki sloj se može podesiti da apsorbuje različite delove solarnog spektra. Time mogu pretvoriti više svetlosti u električnu energiju.

Ove solarne ćelije u poslednjoj deceniji nametnule su se kao vodeća alternativa tradicionalnim silicijumskim panelima. Poput silicija, perovskiti su poluprovodnici – materijali koji mogu provoditi struju pod određenim uslovima. Prednost perovskita je što se mogu proizvoditi na niskim temperaturama, koristeći jednostavnije i manje energetski zahtevne procese. To ih čini pogodnim za masovnu proizvodnju, ali i otvara mogućnosti za lagane i fleksibilne solarne panele.

Istraživači sa Univerziteta u Londonu (UCL), u novoj studiji koristili su so pod nazivom gvanidinijum tiocijanat i došli do novih saznanja kako one utiču na formiranje kristala i na koji način to vodi ka efikasnijim i stabilnijim solarnim ćelijama. 

— Ovo istraživanje nam je dalo dragocen uvid u proces formiranja kristala. Njegovom kontrolisanom modulacijom uspeli smo stvoriti filmove znatno višeg kvaliteta – promenu koja se direktno odražava na efikasnije i dugotrajnije uređaje — rekla je Juejau Dong, prva autorica studije.

Rad se nadovezuje na ranija istraživanja tima, objavljena u časopisu ACS Energy Letters, koja su pokazala da gvanidinijum može poboljšati transport naboja i smanjiti neželjeno kretanje jona unutar ćelije.

U testovima, tim je postigao efikasnost od 22,3 odsto za ovaj materijal, dok najbolje silikonske solarne ćelije u laboratorijama dosežu do oko 27 odsto efikasnosti, a da većina komercijalnih panela na krovovima danas postiže oko 22 odsto.

Tandem uređaji na bazi isključivo perovskita već su u laboratorijima premašili 30 odsto, što pokazuje njihov ogroman potencijal za značajan iskorak u proizvodnji solarne energije.

Energetski portal