Home Blog Page 265

Sporazum za zaštitu morskog života i dalje na čekanju

Foto-ilustracija: Pixabay (ArtTower)
Foto-ilustracija: Unsplash (Noah Boyer)

Tokom pete runde pregovora u Ujedinjenim nacijama, koji su trajali gotovo dve nedelje, nije dogovoren i finaliziran Sporazum za zaštitu morskog života u međunarodnim vodama. 

Uprkos trudu ekologa, koji su tokom dugih razgovora pokušavali da nađu rešenje i premoste jaz, pregovori su stopirani. Po svemu sudeći ovi razgovori će biti nastavljeni najkasnije početkom 2023. godine.

Odlaganje donošenja sporazuma praktično znači da dve trećine međunarodnih voda, koje su van nacionalnih nadležnosti i dalje nije pod jasnim pravilima za zaštitu biodiverziteta, a otvorene su za saobraćaj, ribolov i istraživanja.

Okeani, koji pokrivaju 70 odsto planete na direktnom su udaru klimatskih promena, zagađenja i eksploatacije, prenose svetski mediji.

Da je sporazum usvojen okeani bi dobili status “zaštićenih morskih područja” što bi uticalo na poboljšanje biodiverziteta i obaveznu izradu ekoloških procena za tešku industriju.

Ranije je postavljen globalni cilj da se 30 odsto površine okeana “odvoji” kao neka vrsta “morskog utočišta”, ali kada će do ovoga doći, to niko ne zna. 

„Očigledno je napravljen značajan napredak ka sporazumu, ali sam razočaran što, uprkos svim sve većim dokazima o razornom uticaju na morski život i pozivima na mnogo veće ambicije, nismo postigli dogovor. Vreme nije na našoj strani i moramo ubrzati napore da zaštitimo najveći ekosistem na našoj planeti“, rekao je Lens Morgan, predsednik Instituta za zaštitu mora.

Naučnici, ekolozi i aktivisti za zaštitu životne sredine se nadaju da će do velikih promena doći i da će na Konferenciji UN o biodiverzitetu (COP 15), koja će se održati u Montrealu ovog decembra, biti usvojen ovaj važan sporazum.

Milica Radičević

“Otvoreni Balkan“ važan za ekonomsku budućnost regiona

Foto: Predsedništvo Srbije / Dimitrije Goll
Foto: Predsedništvo Srbije/Dimitrije Goll

Otvarajući Samit lidera u okviru inicijative “Otvoreni Balkan”, predsednik Republike Srbije Aleksandar Vučić poručio je da od uspeha ovog projekta zavisi koliko će zemlje članice ove inicijative uspeti da osiguraju svoju dobru ekonomsku budućnost, ali i da učvrste mir i stabilnost u regionu.

On je izrazio nadu da će ova inicijativa doprinositi daljem ekonomskom jačanju i povezivanju, ali i pružiti mogućnost da svi govorimo jednim glasom i kada se radi o ključnim pitanjima od interesa za sve zemlje regiona.

Kako je ukazao na to da je uspostavljanje zelenog koridora za prevoz namirnica na graničnim prelazima doveo do rasta trgovine u ovom sektoru za 17 odsto, a otvaranje namenskih voznih traka skratilo je dosadašnje višečasovno čekanje na 10 do 15 minuta, što nemerljivo olakšava poslovanje kompanijama.

Prema njegovim rečima, Sporazum o mehanizmima za obezbeđivanje nesmetanog snabdevanja osnovnim životnim namirnicama unutar „Otvorenog Balkana“ predviđa da kada neka od tri zemlje donese odluku o zabrani neke namirnice, to se neće odnositi na ostale članice te inicijative.

On je naglasio i da je osnivanje zajedničke radne grupe za saradnju u energetskoj krizi i na strateškim projektima veoma važno, posebno pred dolazeću zimu.

Predsednik je izrazio zadovoljstvo time što su tri zemlje organizovale Međunarodni sajam vina, kojim su pokazale da jednu tako važnu manifestaciju mogu da sprovedu na svetskom nivou, dovodeći najveći deo svojih vinskih kuća, ali i najpoznatije svetske vinarije, promovišući glavne gradove i naše zemlje.

Premijer Albanije Edi Rama najavio je da će lideri zemalja članica „Otvorenog Balkana“ ozbiljno razmisliti o tome da pozovu u ovu regionalnu inicijativu i druge zemlje važne za naš region, kao što su Grčka, Italija, Turska i Mađarska.

Premijer Severne Makedonije Dimitar Kovačevski ocenio je da su pomenutom inicijativom Severna Makedonija, Albanija i Srbija napravile ključni korak u ključno vreme.

Okupili smo se kako bismo promovisali regionalnu saradnju na putu ka Evropskoj uniji. Zajedno smo se posvetili tome da olakšamo slobodno kretanje ljudi, robe, usluga. Izgradili smo komšijske odnose i poverenje između prijateljskih zemalja, podvukao je on.

Izvor: Vlada Republike Srbije

Posle 43 godine ukrštanja stvorena nova kineska rasa goveda – Huaxi

Foto-ilustracija: Unsplash (Alex Azabache)
Foto-ilustracija: Pixabay (BorgMattisson)

Novu rasu goveda stvorili su kineski naučnici, a rezultati su nadmašili očekivanja. Farmer je izvestio da je 9. avgusta ove godine Institut za nauku o životinjama Kineske akademije poljoprivrednih nauka (IAS CAAS) objavio uspešan završetak uzgoja i selekcije za stvaranje kineske rase goveda pod nazivom „Huaxi niu“ ili Huaxi goveda.

Ona je već upisana u kineske genetske resurse 1. decembra 2021. godine. Genetska, oplemenjivačka i selekcijska istraživanja o razvoju ove rase su počela 1978; dakle trajala su 43 godine.

Karakterističan izgled

Huaxi goveda su nastala ukrštanjem muškog genetskog materijala simentalske i sanhe rase, ženske simentalske i šaroleske rase i mongolskog goveda iz regije Vulagai (Autonomna regija Unutrašnje Mongolije, op.a.).

Njihovim mešanjem stvoreno je novo govedo koje ima karakterističan izgled. Boja je smeđe-crvena ili žuta, sa malo belih polja. Glava je bela sa crveno-žutim oreolom oko očiju. Noge, kopita, rep i trbuh su potpuno ili delimično beli. Bikovi su mišićavi, a krave imaju dobro razvijeno vime, blage su naravi i dobro se odnose prema potomstvu.

Dobri proizvodni parametri

Odlikuje ih brz porast, dobar randman klanja, visoka otpornost na stres i dobre reproduktivne performanse. Odrasli bikovi imaju težinu od 936 kilograma, dok su krave nešto lakše, oko 575 kilograma.

Težina životinja za klanje starosti 20 do 24 meseca je 690 kilograma. Težina trupa je 430 kg, a indeks sadržaja mesa je 54 odsto. Prosečan dnevni prirast goveda, starosti 12-18 meseci, iznosi 1,36 kilograma po danu, dok je najveći dnevni 1,86 kg po danu.

Otporna i prilagodljiva goveda

Naučnici su uspeli da stvore goveda otporna i prilagodljiva na različite klimatske prilike u Kini, navodi se. Mogu da se uzgajaju u stepama, ravnicama, ali i na blagim planinskim padinama. Plan je da se do 2025. isporuči oko 400 bikova godišnje, a da će se broj onih za osemenjivanje do 2027. povećati na 500 godišnje.

Izvor: Agro klub

„Otvoreni Balkan“ je prilika da sve države budu energetski bezbednije

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto-ilustracija: Pixabay (Magnascan)

Inicijativna „Otvoreni Balkan“ predstavlja mogućnost da Srbija, Albanija i Severna Makedonija zajedno realizuju projekte u oblasti energetike, pre svega kada je reč o novim kapacitetima i jačanju energetske bezbednosti, izjavila je ministarka Zorana Mihajlović.

„“Otvoreni Balkan“ je odlična prilika i za povezivanje i saradnju, za protok ljudi, robe i kapitala, kao i za zajedničke projekte. Dolaze predsednici vlada Albanije i Severne Makedonije, biće potpisano i nekoliko sporazuma. Imamo i zajedničku energetsku kriznu grupu o kojoj smo pričali nedavno u Tirani’’, rekla je ministarka.

Istakla je da Srbija sa Severnom Makedonijom ima nekoliko projekata koji su u planu. Jedan od njih je gasovod koji će koštati oko 20 miliona evra, sa kapacitetom od 1,4 milijarde kubnih metara gasa. Biće razgovara o mogućnostima da zajedno sa Severnom Makedonijom, naša zemlja gradi i zajedničku solarnu elektranu.

Kada je reč o saradnji sa Albanijom i izgradnji novog LNG terminala, ministarka je rekla da razgovaraju o mogućnostima da i Srbija bude deo tog projekta. Terminal bi trebalo da bude operativan za dve godine i imaće kapacitet od pet milijardi kubnih metara gasa. Ministarka je istakla da bi bilo veoma značajno da Srbija ima tu mogućnost snabdevanja.

„Ono što je važno za sve tri države i o čemu smo takođe razgovarali jeste i zajedničko balansiranje električnom energijom, s obzirom na to da svi imamo kapacitete koji koriste OIE i u planu je njihovo povećanje“, rekla je ministarka.

Energetski portal

EU – Skladišta gasa puna do 80 odsto

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto-ilustracija: Pixabay (geralt)

Zemlje članice Evropske unije postigle su zacrtani cilj i mnogo pre roka su napunile skladišta gasa do najmanje 80 odsto uprkos čestim prekidima u snabdevanju gasom.

Prema pisanju Euractiv-a vest o postignutom cilju saopštila je Kadri Simson, predstavnica EU za energetiku.

EU je u maju donela odluku da sva skladišta do 1. novembra budu popunjena najmanje 80 odsto kako bi bili spremni za zimu. 

„Države članice i kompanije su uradile odličan posao. Hajde da nastavimo da popunjavamo tamo gde je nivo još niži i primenimo plan EU za smanjenje potražnje. Ovo će nam pomoći da bezbedno prebrodimo zimu“, rekao je Simson u sredu na Tviteru.

Skladišta u Belgiji, Češkoj, Danskoj, Francuskoj, Nemačkoj, Italiji, Poljskoj, Portugalu, Španiji i Švedskoj popunjena su više od 80 odsto.

Dok je situacija u Austriji, Hrvatskoj, Mađarskoj, Holandiji, Rumuniji i Slovačkoj nešto drugačija, u toku je punjenje skladišta i oni bi uskoro trebali da ispune zacrtani cilj od 80 odsto.

Kada je reč o Holandiji, koja je ključna zemlja za skladištenje gasa u Evropi, blizu je ispunjenju cilja od 80 odsto, a u planu je da popune skladišta do 90 odsto.

Nažalost Bugarska i Letonija nisu uspele da popune svoja skladišta prema predviđenom planu.

Podsetimo, Evropska komisija je ranije objavila plan za okončanje zavisnosti Evrope od ruskih fosilnih goriva do 2027. godine i brži prelazak na zelenu energiju vredan više od 210 milijardi evra.

EK ističe da potrošnju energije do 2030. godine treba smanjiti za 13 odsto, umesto predloženih devet odsto. Kao i da do 2030. čak 45 odsto energije treba da dolazi iz obnovljivih izvora, umesto planiranih 40 odsto.

Milica Radičević

Objavljene nove cene goriva

Foto: Ministartvo trgovine, turizma i telekomunikacija
Foto: Ministartvo trgovine, turizma i telekomunikacija

Ministartvo trgovine, turizma i telekomunikacija utvrdilo je nove maloprodajne cene derivata nafte za period od 15 časova 2. septembra 2022. godine do 15 časova 9. septembra 2022. godine, i to za:

EVRO DIZEL, u iznosu 217,50 dinara za jedan litar i

EVRO PREMIJUM BMB 95 u iznosu 180 dinara za jedan litar.

Takođe, u skladu sa članom 3. stav 5. Uredbe o ograničenju visine cena derivata nafte, obaveštavaju se privredni subjekti koji obavljaju delatnost trgovine motornim i drugim gorivima na stanicama za snabdevanje prevoznih sredstava da su dužni da utvrđene maloprodajne cene  derivata nafte primene odmah po objavljivanju na zvaničnoj internet stranici Ministarstva trgovine, turizma i telekomunikacija.

Energetski portal

Vlada FBiH donela smernice za štednju energije

Foto-ilustracija: Unsplash (Anastasia Zhenina)
Foto-ilustracija: Unsplash (Julian Hochgesang)

Vlada FBiH donela je smernice za smanjenje potrošnje energije i energenata u FBiH, a sačinjene po uzoru na paket dokumenata Evropske komisije od 20.7.2022. godine, kao i plana REPower Evropske unije. Njima se upozorava da je važno da se promeni ponašanje i da se racionalno koriste energija i energenti, navodi se na sajtu Vlade FBiH.

Vlada je naložila da javne institucije i javna preduzeća u FBiH treba da intenziviraju aktivnosti u skladu s Pravilnikom o informacionom sistemu za energetsku efikasnost u FBiH, kao i da na službenim veb stranicama objave Smernice. Takođe, sve administrativne jedinice treba da izrade konkretne programe za slučaj potencijalne krize, kako bi se sprovele Smernice, informirasala javnost i osiguralo sprovođenje mera koje su predložene.

Programi bi trebalo da obuhvate potrebe za energentima, rizike od smanjenja/prekida snabdevanja iz različitih razloga, nedostajuće količine, mere koje treba preduzeti za ublažavanje posledica i potrebna finansijska sredstva.

Smernice se sastoje od mera koje mogu da preduzmu građani, javni sektor, preduzetnici i energetski subjekti, a po karakteru mogu biti kratkoročne i dugoročne mere.

Kada je reč o upravljanju energijom i merama koje mogu da preduzmu građani, Smernice sadrže preporuke za efikasnu potrošnju energije za grejanje i hlađenje, zatim preporuke za pravilnu ventilaciju prostora, zatim za efikasnu potrošnju energije za rasvetu i uređaje za domaćinstvo, ali i dugoročne mere energetske efikasnosti.

U Smernicama je navedeno da ukoliko se temperatura koja se održava u prostoru smanji za samo 1°C, godišnje može da se uštedi oko pet odsto energije za grejanje.

Primena načela energetske efikasnosti kroz Smernice usmerena je na smanjenje računa svih građana, preduzetništva, javnih usluga i servisa, što će FBiH učiniti otpornijom na energetsku krizu. Zbog toga je svim kantonalnim vladama, ali i Ministarstvu spoljne trgovine i ekonomskih odnosa BiH, data preporuka da se svako, u okviru svoje nadležnosti, pobrine o sprovođenju preporuka i mera energetske efikasnosti kako bi se osigurala ušteda u potrošnji energije i energenata.

Energetski portal

Momirović: U Bugarskoj nam je zarobljeno više od milion tona uglja i 400.000 tona žitarica

Foto: Ministarstvo građevinarstva, saobraćaja i infrastrukture
Foto: Ministarstvo građеvinarstva, saobraćaja i infrastrukturе

Pojedine reke su ovog leta potpuno presušile, neke su na istoriskom minimumu, a vodostaj velikih reka, kao što je Dunav, opao je nekoliko metara. Ministar građevinarstva, saobraćaja i infrastukture u Vladi Srbije Tomislav Momirović navodi za RTS da je Dunav svojim tokom kroz našu zemlju plovan ali da je obustava plovidbe tom rekom u Bugarskoj veliki problem. 

„Mi imamo zarobljenih milion i dvesta hiljada tona uglja, 400.000 tona žitarica, ogroman broj sirovina za našu metalsku i hemijsku industriju. Naravno, jedan deo se prebacuje na drum i železnicu, ali ona ne može da podrži ovoliki saobraćaj. Jedan rečni tanker zamenjuje 144 kamiona cisterne, jedan brod koji prevozi rasuti teret zamenjuje 70 kamiona“, navodi Momirović.

Ukazuje da su reke ključne za snadbevanje i kako kaže, ako se mi ne umešamo u ovoj problem koji je trenutno u Bugarskoj, imaćemo još veći problem na jesen.

Podsetio je da ni u jednom trenutku, ni na jednom delu Dunava u Srbiji nije bilo obustave rečnog saobraćaja. 

„Mi smo na vreme počeli da radimo sa pripremama na našem delu reke, uspeli smo da izvedemo sve interventne bagerske radove koje smo planirali. Dunav na našem delu ni u jednom trenutku nije obustavljen što se tiče rečnog saobraćaja. Međutim to je zajednički koridor i u ovom slučaju zajednički problem jer kada u Bugarskoj on nije plovan mi nemamo punu operativnost“, ističe Momirović.

Najavio je da će sutra biti potpisan sporazum sa bugarskom vladom, čime ćemo našu mehanizaciju staviti na raspolaganje Bugarima.

„I zajedno ćemo sa Rumunima izvršiti te interventne radove kako bismo obezbedili plovnost Dunava, ne samo plovnog puta već i pristup lukama i time osloboditi ne samo ugalj već i žitarice. Ako mi to ne uradimo, mi ćemo biti u velikom problemu“, rekao je Momirović.

Ukazao je da je nama plovnost Dunava od strateške važnosti kako bi obezbedili energetsku stabilnost.

„Ovo nije samo pomoć Bugarskoj, ovi radovi su od strateške važnosti za nas, mi obezbeđivanjem plovnosti Dunava u Bugarskoj omogućujemo našim energetskim kapacitetima da iskoriste taj ugalj, da manje struje uvozimo. Ja sam zadovoljan i ponosan što ćemo mi intervenisati u Bugarskoj, pomoći njima i vrlo brzo rešiti problem“, naveo je on.

Očekuje da će radovi na Dunavu trajati oko 60 dana.

Foto: Ministarstvo građеvinarstva, saobraćaja i infrastrukturе

„Ali ljudi treba da razumeju da to ne znači da će Dunav biti blokiran 60 dana. Ako mogu da zamisle kako to izgleda na auto-putu kada vi blokirate dve trake, pa onda koristite samo dve. Ja očekujem da ćemo mi vrlo brzo osloboditi Dunav da može da se odvija saobraćaj usporeno, ali da ćemo za 60 dana, ako nam vreme ide na ruku uspeti da potpuno obezbedimo plovnost Dunava sa Bugarske strane. Naravno tu su i Rumuni koji će priteći u pomoć i ovo je još jedna demonstracija regionalnih i dobrih odnosa“, rekao je Momirović. 

„U naredne dve ili tri godine izvadićemo 21 ratni brod iz Dunava“

Ukazuje da se na Dunavu radi još jedan veliki projekat – reč je o vađenju nemačke flote koja je potopljena u Drugom svetskom ratu kod Prahova.

„Tu je potopljeno više od 220 brodova, odmah posle rata jedan deo brodova je pomeren sa plovnog puta, a jedan manji deo je izvađen ali je došlo do eksplozija i to je bilo nebezbedno da se izvadi sa puta u tom trenutku“, kaže Momirović.

Ukazuje da je reč o ratnim naoružanim brodovima u kojima se nalazi eksploziv, puno podvodnih, podmorničkih mina.

„Mi prvo moramo da deminiramo, razoružamo te brodove, da se bezbedno uklone te mine, sve to mora da se odvija pod vodom„, navodi ministar.

Ukazuje da taj proces nije jeftin te da će se izvaditi 21 brod, a da će kada bude dodatnih sredstava u budžetu izvaditi sve brodove. Projekat će se, kako kaže, sprovesti u naredne dve ili tri godine.

Izvor: RTS

U EU na snagu stupile nove obavezne mere štednje energije

Foto-ilustracija: Pixabay (analogicus)
Foto-ilustracija: Pixabay

Nakon saopštenja Evropske unije da razmatra različite mere za smanjenje troškova energije koji su nastali usled energetske krize, u Evropi su se za tri dana referentne cene električne energije umanjile za više od polovine.

Nemački fjučersi za električnu energiju za godinu dana unapred, umanjili su se za 54 odsto u odnosu na maksimum od ponedeljka, kada su bili preko 1.000 evra po magavat-satu, navodi se na sajtu Biznis.rs.

U Evropskoj uniji na snagu su stupile nove obavezne mere štednje energije koje će važiti tokom grejne sezone. Velika zabrinutost nastupila je nakon zatvaranja ,,Severnog toka 1’’ i prekida isporuke ruskog gasa tim gasovodom. Iako je plan da ,,Gasprom’’ ponovo odvrne slavine ,,Severnog toka 1’’ u subotu, za 3. septembar i dalje nema zakupa kapaciteta za nove isporuke.

Kako bi se zaustavio rast cene struje i gasa, evropske države uvode i „mehanizam tarifnog deficita“ u kome se cena za određeni broj jedinica u domaćinstvu snižava, kako bi se računi za najsiromašnija domaćinstva umanjili, navodi se na sajtu RTS-a.

Evropska komisija najavljuje da će do sredine meseca izaći sa predlogom ograničenja cena energije i reforme energetskog tržišta na duži rok, a Bela kuća saopštava da će ministri finansija G7 razmatrati ograničenje cene ruske nafte.

Italija je kao meru za smanjenje potrošnje električne energije i gasa najavila da će od 1. oktobra radijatori grejati za stepen manje, maksimalno na 19 stepeni, kao i da će se gasiti sat ranije u toku dana.

U Severnoj Makedoniji takođe su počele mere štednje struje koje će se primenjivati do 31. marta naredne godine. Za građane i preduzeća ove mere ostati samo preporuke, dok su za ustanove predviđene posebne obaveze i sankcije u slučaju nepoštovanja mera.

Energetski portal

Vlada usvojila Odluku o dozvoli izvoza drvnih briketa

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto-ilustracija: Pixabay (Dimhou)

Vlada Republike Srbije usvojila je Odluku o dozvoli izvoza drvnih briketa, koji su ovom odlukom izuzeti od zabrane izvoza određenih drvnih sortimenata od bitne važnosti za Republiku Srbiju.

U prethodnim godinama, najveći deo proizvodnje briketa plasiran je na tržište Evropske unije s obzirom na to da je potražnja na domaćem tržištu mala.

Na predlog Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede usvojena je i uredba kojom se vrši preraspodela u okviru sredstava opredeljenih za direktna plaćanja.

Podsetimo, početkom avgusta na snagu je stupila Odluka o ograničenju cene peleta i privremeno je zabranjen izvoz.

Odluka o privremenoj zabrani izvoza peleta i određenih drvnih sortimenata za potrebe proizvodnje čvrstih goriva na bazi biomase na domaćem tržištu doneta je kako bi se sprečile kritične nestašice ovih proizvoda nastale usled povećanog izvoza i potrebe stanovništva za snabdevanjem prouzrokovanim krizom na svetskom tržištu energenata, i trajaće do 1. novembra ove godine.

Energetski portal

Odobren prvi paket strateških planova Zajedničke poljoprivredne politike

Foto-ilustracija: Unsplash (Jan Kopřiva)
Foto-ilustracija: Pixabay (Didgeman)

Evropska komisija odobrila je prvi paket strateških planova Zajedničke poljoprivredne politike za Dansku, Finsku, Francusku, Irsku, Poljsku, Portugal i Španiju. Plan svake države rađen je tako da podržava deset ključnih ciljeva Zajedničke poljoprivredne politike, ali prilagođavajući ga specifičnim potrebama svake od država.

U pomenutih deset ciljeva spadaju osiguravanje pravednog dohotka za poljoprivrednike, povećanje konkurentnosti, jačanje položaja poljoprivrednika u lancu snabdevanja hranom, borba protiv klimatskih promena, briga za životnu sredinu, očuvanje pejzaža i biodiverziteta, podsticaj generacijske obnove, zaštita kvaliteta hrane i zdravlja, dinamična ruralna područja i na kraju podsticaj znanja i inovacija.

Ovo predstavlja važan korak za implementaciju nove Zajedničke poljoprivredne politike (ZPP) čijom bi primenom trebalo da se počne 1. januara 2023. godine.

Komesar za poljoprivredu Janusz Vojciechovski rekao je da su sada korak bliže sprovođenju nove ZPP koja će pomoći da se podrže stabilni poljoprivredni resursi i dugoročna sigurnost hrane. Dodaje da ovaj korak dolazi u ključnom trenutku, kada je važnost pružanja snažne podrške poljoprivrednom sektoru EU postala jasna, navodi se na sajtu Evropske komisije.

,,Poljoprivrednici se suočavaju sa izazovnim okruženjem, koje je obeleženo naglim povećanjem troškova proizvodnje usled dešavanja u Ukrajini, ali i letnje suše. Poljoprivreda je dugoročan posao i evropski farmeri treba da imaju jasan pravni i finansijski okvir za budućnost’’, izjavio je komesar.

Šta je Zajednička poljoprivredna politika?

Foto-ilustracija: Unslash (Elaine Casap)

Zajednička poljoprivredna politika uspostavljena je 1962. godine od strane šest država osnivača Evropske zajednice. Cilj osnivanja politike bio je da se građanima EU osigura hrana koja je sigurna, kvalitetna i dostupna po pristupačnim cenama, zatim da se poljoprivrednicima obezbedi adekvatan životni standard i zaštita njihovih prava i na kraju cilj je da se očuvaju prirodni resursi i životna sredina.

Kako se ZPP kroz godine menjala uporedo sa novim ekonomskim okolnostima i zahtevima građana, Evropska komisija je 2018. godine iznela zakonodavne predloge o novoj Zajedničkoj poljoprivrednoj politici. Nova politika biće jednostavnija i efikasnija, a pored toga što će biti ključna kako bi se osigurala održiva poljoprivreda i šumarstvo, njome će biti obuhvaćeno postizanje ciljeva Evropskog zelenog dogovora.

Nova ZPP zvanično je usvojena 2. decembra 2021. godine Sporazumom o reformi zajedničke poljoprivredne politike. Njena primena trebalo bi da počne 1. januara 2023. godine i da traje do 2027.

Katarina Vuinac

Mihajlovićeva: Potrebna nam je solidarnost, preporuke mogu da donesu uštede od 15 odsto

Foto: Bulb photo created by dashu83 - www.freepik.com
Foto: Vlada Republike Srbije

Preporuke koje je Ministarstvo rudarstva i energetike predložilo za smanjenje potrošnje električne i toplotne energije mogu da obezbede uštede od 15 odsto, a domaćinstva koja budu imala niži račun u odnosu na isti mesec prethodne godine biće stimulisana i dodatnim popustima.

„Država sve vreme radi na tome da se obezbedi dovoljno energije i energenata i za privredu i za domaćinstva, ali je pitanje koliko novca za to dajemo i zato apel svima da počnu da štede. Dakle, nije pitanje da li ćemo moći da proizvedemo i uvezemo, ali da li treba da plaćamo tako visoku cenu električne energije? Da probamo da smanjimo potrošnju da bi država imala više novca. Mnoge države u Evropi pored kaznenih mera najavljuju i restrikcije, Francuska koja ima i nuklearne elektrane, kako je najavljeno će imati sigurno restrikcije. Mi hoćemo da se borimo da svako domaćinstvo ima dovoljne količine električne energije“, rekla je Zorana Mihajlović, ministarska rudarstva i energetike, navodi se u saopštenju.

Ona je pojasnila da je Ministarstvo donelo preporuke, ne samo za domaćinstva, nego i za gradove i opštine, za državnu upravu, javna preduzeća koja treba da naprave svoje planove kako da smanje potrošnju. 

„Preporuke nisu samo za domaćinstva, već i za privredu. Najveća potrošnja je u toplanama, vodovodima u EPS-u. Sva javna preduzeća treba da naprave plan o smanjenju potrošnje za 15 odsto u odnosu na prošlu godinu i da odrede ljude koji će kontrolisati sprovođenje svih mera, a nadam se da će biti obavezne. Pojedine lokalne samouprave su već krenule sa sprovođenjem preporuka, smanjivanjem javne rasvete. To neće ugroziti bezbednost, ali će pomoći da dajemo manje novca. Projekcije govore da će nam do kraja grejne sezone trebati 3,5 ili četiri milijarde evra da bismo imali struje, gasa, mazuta. Juče smo imali sastanak sa gradonačelnicima i predsednicima opština i direktorima toplana i treba da obezbedimo još oko 30 miliona evra za mazut koji im nedostaje“, izjavila je ona.  

Ministarka je uputila molbu svim medijima u Srbiji da doprinesu podizanju svesti o značaju štednje energije u uslovima energetske krize.

„Nažalost, mi rasipamo električnu energiju ne samo zato što je jeftina, nego zato što smo tako navikli, nemamo kulturu štednje struje. EPS ne može da proizvede dovoljne količine, a kriza je ogromna i cene se menjaju na dnevnom nivou. Danas megavat-čas košta 630 evra, pre tri dana je koštao 730, ko zna kakva će biti cena u decembru, a ako znamo da smo u avgustu potrošili skoro 100 miliona evra za uvoz struje, zašto bismo tokom zime davali i pola milijarde. Uštede su jako važne, a mi o tome pričamo već dve godine. I o energetskoj efikasnosti, i racionalnijoj upotrebi energije, i o solarnim panelima. Opredelili smo se za štednju, pored toga što pomažemo EPS-u da proizvede više energije i da smanjimo uvoz. U mnogim evropskim zemljama nema stimulativnih mera, već su propisane visoke novčane kazne. U Francuskoj je kazna 750 evra za prodavnice ako su otvorena vrata i uključena klima, govori se o milionskim kaznama u Španiji, Italija takođe propisuje kazne od 500 do 3.000 evra. Mi smo se opredelili za preporuke, da kažemo gde i kako je moguće uštedeti i da pomognemo domaćinstvima čiji računi će biti niži u odnosu na isti mesec prošle godine“, rekla je Mihajlovićeva.

Energetski portal

Obilaznica oko Beograda od strateškog značaja za Srbiju

Foto: Vlada Republike Srbije
Foto: Predsedništvo Srbije / Dimitrije Goll

Obilaznica oko Beograda biće puštena u saobraćaj na proleće sledeće godine, izjavio je ministar građevinarstva, saobraćaja i infrastrukture Tomislav Momirović i dodao da na sledeće leto nećemo imati tranzitni saobraćaj u glavnom gradu.

Ministar je prilikom obilaska radova na Sektoru 6 obilaznice oko Beograda rekao da je ovaj projekat od strateške važnosti ne samo za prestonicu, već za sve ljude koji prolaze kroz nju.

,,Radovi na obilaznici dobro napreduju i samo u poslednje dve godine rešeno je više od 400 otvorenih pitanja iz segmenta eksproprijacije’’, rekao je ministar i dodao da naša zemlja u uslovima velike energetske krize uspeva da održi radove na svim strateškim infrastrukturnim projektima.

Predstavnik JP „Putevi Srbije’’ Aleksandar Kostadinović podvukao je da se radovi izvode planiranom dinamikom i da će biti završeni u predviđenom roku u saradnji sa resornim ministarstvom.

Projekat obilaznice oko Beograda sastoji se iz više sektora, ukupne dužine 20,4 kilometara. U aprilu prošle godine pušten je u saobraćaj Sektor 4, dužine 7,7 kilometara od mosta na Savi kod Ostružnice do petlje Orlovača i Petlovo brdo, dok je Sektor 5 obilaznice, sa tunelom Straževica, otvoren za saobraćaj u junu.

Resorno ministarstvo ovaj projekat realizuje u saradnji sa JP „Putevi Srbije’’, kineskom kompanijom „Power Construction Corporation of China Ltd’’ i azerbejdžanskom kompanijom „Azvirt’’.

Energetski portal

Odgovorno i održivo poslovanje OTP banke Srbija

Foto: OTP banka
Foto: Aleksandar Anđić/OTP banka

OTP banka Srbija veliku pažnju posvećuje društveno odgovornom poslovanju i sa razlogom se pozicionirala kao predvodnik zelene tranzicije u Srbiji i primeni ESG principa delovanja. Za svoj angažman i doprinos društvu, banka je ove godine nagrađena sa čak dva priznanja. U okviru kampanje „Najbolje u Srbiji“ banci je dodeljeno priznanje “Dobročinitelj”, dok je Francusko-srpska privredna komora, nagradila projekat Generator Zero, prestižnim priznanjem “Grand Prix”. Na ovogodišnjoj tradicionalnoj dodeli „Euromoney nagrade za izvrsnost 2022“ OTP banka Srbija proglašena je za “Najbolju banku u Srbiji”.

OTP banka na inovativne načine ostvaruje energetsku efikasnost – na krovu svoje centralne zgrade ima solarnu elektranu tako da proizvedena električna energija ide direktno u sistem snabdevanja EPS-a. Sve  filijale povezane su na sistem koji omogućuje da se rasveta svuda gasi istovremeno. Banka, takođe, ima zaključen ugovor o potpunom snabdevanju električnom energijom iz obnovljivih izvora (100 odsto ZelEPS).

Ovo su samo neki od reprezentativnih primera koji su deo Izveštaja o održivom poslovanju za 2021. godinu koji je u potpunosti usklađen sa priznatim standardima Globalne inicijative za izveštavanje, kao i sa Ciljevima održivog razvoja Ujedinjenih nacija (UN). 

Prilikom predstavljanja Izveštaja, Milena Mićanović, direktorka za komunikacije i odnose sa javnošću OTP banke, istakla je da je novina  u godišnjem izveštaju to što po prvi put sadrži i detaljan pregled nefinansijskih učinaka kompanije i rekla:

„Kao najveći kreditor privrede i stanovništva i lider na tržištu faktoring, lizing i e-commerce usluga, svesni smo da imamo značajnu ulogu i uticaj na društveno i prirodno okruženje u kome poslujemo. Upravo ta odgovornost na svim poljima predstavlja temelj našeg poslovanja. Zbog toga našu strategiju baziramo na principima održivosti, kroz ostvarivanje balansa između ekonomskih, socijalnih i ekoloških uticaja. Za nas ekonomski rast nije potpun ako ne podrazumeva odgovoran odnos prema prirodnim resursima i okruženju. Mi preduzimamo i podržavamo inicijative koje sprečavaju kreiranje negativnih uticaja na životnu sredinu. Već smo usvojili ESG Strategiju održivog poslovanja čiju smo primenu započeli i time se obavezali na ispunjenje zadatih ciljeva“. 

Jedna od najznačajnijih inicijativa na polju „zelene“ tranzicije u 2021. godini je projekat Generator Zero namenjen mikro, malim i srednjim preduzećima, startap kompanijama, startap neformalnim timovima i preduzetnicima, koji žele da svojim idejama i projektima doprinesu smanjenju karbonskog otiska, jednom od najvećih izazova današnjice. Program se realizuje i sa ciljem uvećanja znanja zaposlenih o tome na koji način mogu doprineti smanjenju karbonskog otiska u svom poslovnom i privatnom okruženju. 

Pročitajte još:

Prepoznajući važnost borbe protiv klimatskih promena, kao prva i jedina banka u Srbiji se priključila globalnoj inicijativi Priceless Planet Coalition kompanije Mastercard sa ciljem da se u sledećih pet godina posadi čak 100 miliona stabala u područjima širom sveta kojima je pošumljavanje najpotrebnije. 

Pored zaštite životne sredine, poslovanje Banke temelji se na odgovornosti prema tržištu, zaposlenima i zajednici, dok je u Izveštaju za 2021. godinu posebna pažnja posvećena društveno odgovornom poslovanju. Recimo, krajem 2019. godine Banka je pokrenula inicijativu Generator dobrih dela sa ciljem povećanja vidljivosti socijalnog preduzetništva u Srbiji i svih onih koji su njegovi direktni učesnici a koja se nastavlja u oktobru 2022. godine. Takođe, Banka se odazvala i pozivu Koalicije za dobročinstvo i priključila kampanji „Spasimo hranu, spasimo humanost“ koja se organizuje povodom obeležavanja Nacionalnog dana davanja. 

Foto: Aleksandar Anđić/OTP banka

U toku prethodne godine realizovani su i značajni projekti u segmentu korporativne odgovornosti čime je ostvarena uspešna saradnja sa brojnim organizacijama civilnog društva i državnim institucijama. Podrška OTP banke uključuje realizaciju robnih i novčanih donacija, mentorsku podršku, podršku u segmentu promocije, korporativno volontiranje, kao i doprinos uvećanju javne svesti o određenim temama opšteg značaja. 

Podrška i ulaganje u sport, kao i promocija olimpijskih vrednosti, predstavljaju jedno od najznačajnijih oblasti u segmentu korporativnih davanja OTP banke koja je već 20 godina sponzor Olimpijskog komiteta Srbije. Ujedno, ovo je ubedljivo najduže sponzorstvo u srpskom sportu i primer je uspešne saradnje između biznis sektora i institucija sporta. 

Pored sporta, OTP banka ulaže i u kulturu i ima dugogodišnju saradnju sa Galerijom Matice srpske kojoj kontinuirano pruža podršku u projektima posvećenim očuvanju nacionalnog kulturnog nasleđa. U 2021. godini realizovan je projekat nazvan „DigitArt“ kroz koji je vredna kolekcija ove Galerije predstavljena u najsavremenijem, digitalnom formatu a saradnja se nastavlja u oktobru ove godine novim projektom. Banka je podržala i nagradni književni konkurs za originalan i neobjavljen roman na srpskom jeziku izdavačke kuće BOOKA. Pobednik konkursa će dobiti novčanu nagradu i objavljivanje romana, kao i mogućnost distribucije u regionu uz promociju autora i pobedničkog romana. 

OTP Grupa postala deo svetske bankarske zajednice

Podršku ka „zelenoj“ strategiji OTP banka dobija od matične OTP Grupe koja je za sve svoje članice potpisala Principe za odgovorno bankarstvo UN-a, što je jedinstven okvir za održivo poslovanje ovog sektora. Time se pridružila najvećoj svetskoj bankarskoj zajednici fokusiranoj na održivo finansiranje. Inače, cilj OTP grupe je da do 2023. godine postane najbolje opremljena banka za „zeleno“ finansiranje u centralnoj Evropi. 

 Izvor: New Media Team Srbija

Struja za domaćinstva od danas skuplja za 6,5 odsto

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto-ilustracija: Pixabay

Cena struje za domaćinstva i male kupce od danas je veća za 6,5 odsto.

Računica Agencije za energetiku pokazuje da je prosečna cena kilovat-sata sada 8,144 dinara.

Savet Agencije za energetiku dao je krajem jula saglasnost na odluku o ceni električne energije za garantovano snabdevanje.

Ministarka rudarstva i energetike Zorana Mihajlović ranije je izjavila da će računi za električnu energiju, sa najavljenim poskupljenjem, za prosečnu potrošnju biće viši između 280 i 320 dinara.

Prema njenim rečima pripremljena je Uredba o energetski ugroženom kupcu koja će omogućiti da i oni građani koji nisu socijalno ugroženi prema kriterijumima socijalnih ustanova, ali imaju niska primanja, imaju pravo na pomoć države da plate struju, gas ili toplotnu energiju

Energetski portal

Međunarodni sajam vina, izuzetan trgovinski i turistički potencijal

Foto-ilustracija: Unsplash (Kym Ellis)
Foto-ilustracija: Pixabay (PhotoMIX-Company)

Međunarodni sajam vina „Vinska vizija Otvorenog Balkana’’ je prvi konkretan rezultat Memoranduma o razumevanju o saradnji u oblasti turizma na Zapadnom Balkanu, koji je potpisan pre nekoliko meseci, rekla je ministarka trgovine, turizma i telekomunikacija Tatjana Matić.

Ministarka je navela da krajem septembra ili početkom oktobra mogu da se očekuju ID kartice za sve stanovnike zemalja članica Inicijative „Otvoreni Balkan’’, kao i dalja liberalizacija protoka robe, ljudi i usluga, sa što manje zadržavanja na granicama.

,,Dalja konkretizacija Memoranduma o saradnji očekuje se tokom samita lidera ove inicijative, koji će biti održan uporedo sa sajmom’’, rekla je ministarka i ocenila da bi bilo veoma značajno da Crna Gora i BiH u toku sajma vide sve konkretne benefite pridruživanja ovakvom tržištu.

,,Na sajmu će biti više od 360 izlagača iz 22 zemlje – najviše iz zemalja članica „Otvorenog Balkana’’, a biće ih i iz Crne Gore, Bosne i Hercegovine, Hrvatske, Slovenije, Italije, Francuske, Argentine i Čilea’’, precizirala je ministarka.

Prema njenim rečima, vina će ocenjivati 25 međunarodnih sudija, od kojih pet sa oznakom „master of vine’’, što sajmu daje posebnu težinu i svrstava ga u red najekskluzivnijih u svetu.

Takođe, kako je objasnila, najprestižniji šefovi kuhinja će održati radionice i edukacije, a tokom sajma biće organizovan i gala koncert na Ušću.

,,Sve to čini ovaj događaj ne samo sajmom vina, već turističkim događajem koji će obeležiti kraj turističke sezone, koja je inače za Srbiju bila rekordna’’, potvrdila je ministarka.

,,Naime, od početka godine našu zemlju je obišlo 2,6 miliona turista, ostvareno je 8,5 miliona noćenja, a devizni priliv je iznosio više od 960 miliona evra’’, precizirala je ministarka i naglasila da su to izuzetno dobri podaci koji govore da će za nas, uprkos ekonomskoj krizi, godina biti rekordna, čemu će dodatno doprineti i pomenuti sajam.

Prema njenoj oceni, ova manifestacija će, pored trgovinskih i turističkih benefita, pokazati da zajedničko tržište zemalja „Otvorenog Balkana’’ pruža izuzetne mogućnosti.

U skladu sa tim, ministarka je najavila da će dva velika proizvođača vina tokom „Vinske vizije Otvorenog Balkana’’ sklopiti ugovor za plasman u Kinu vredan 880.000 evra.

,,Imamo velika očekivanja kada govorimo o udružavanju proizvođača vina iz zemalja članica Inicijative i zajedničkom nastupu na trećim tržištima’’, rekla je ona i predočila da će uslediti mnogo ovakvih ugovora o vinu.

Energetski portal