Home Blog Page 241

Razvoj zelenih projekata u Grčkoj i Bugarskoj uz podršku EBRD

Foto-ilustracija: Unsplash (Towfiqu barbhuiya)
Foto-ilustracija: Pixabay (nattanan23)

Evropska banka za obnovu i razvoj (EBRD) obezbeđuje zajam od 60 miliona evra bugarskoj ProCredit banci za finansiranje investicija koje ublažavaju uticaje klimatskih promena i promovišu otpornost na životnu sredinu.

Dodeljena sredstva nameniće se za dalje pozajmljivanje kako bi se realizovali zeleni projekti u Bugarskoj i Grčkoj, koji uključuju, između ostalog, projekte o energetskoj efikasnosti, obnovljivoj energiji i merama otpornosti na klimu.

Zajam će proširiti aktivnosti zelenog kreditiranja ProCredit banka Bugarske i ubrzati tranziciju obe zemlje prema zelenijim i održivijim ekonomijama.

Kako se navodi na sajtu EBRD-a, ProCredit banka Bugarska je bila pionir u zelenom finansiranju u Bugarskoj, posvećena aktivnostima koje imaju za cilj zaštitu životne sredine, poboljšanje energetske efikasnosti i smanjenje ekološkog otiska. Osnovana 2001. godine od strane saveza međunarodnih investitora orijentisanih na razvoj, ProCredit banka Bugarska je sada u isključivom vlasništvu ProCredit Holdinga, sa sedištem u Frankfurtu na Majni (Nemačka), i usmerava svoju podršku na mala i srednja preduzeća.

„Zadovoljstvo nam je što gradimo na našim uspješnim rezultatima sa ProCredit bankom. Tokom poslednjih nekoliko godina bili smo svedoci razornih uticaja klimatske krize u Grčkoj i Bugarskoj, i uvereni smo da će ovaj zajam, koji daje prioritet zelenim projektima, doprineti ublažavanju tog uticaja i ubrzati put ka održivoj budućnosti za obe zemlje”, rekla je Melis Ekmen Tabojer, direktor EBRD-a za banke Evropske unije i strukturirane finansije, pozdravljajući partnerstvo.

Pročitajte još:

Rumjana Todorova, član Upravnog odbora i izvršni direktor ProCredit banke, rekla je da im njihovo strateško partnerstvo sa EBRD omogućava da pružaju kontinuiranu i redovnu podršku malim i srednjim preduzećima odgovarajućim finansijskim rešenjima.

,,Novi ugovor o zajmu, zajedno sa našom internom stručnošću i iskustvom, pomoći će bugarskim i grčkim kompanijama da postanu konkurentnije i inovativnije u kontekstu današnje brze zelene tranzicije“, rekla je ona.

EBRD je vodeći institucionalni investitor u Bugarskoj, sa kumulativnim ulaganjem od 4,5 milijardi evra u više od 290 projekata u zemlji. Pažnja Banke u Bugarskoj ostaje usmerena na jačanje konkurentnosti privatnog sektora, kao i jačanje finansijskog sektora i sužavanje infrastrukturnog jaza.

Energetski portal

Podnošenje zahteva poljoprivrednika za povrat akciza za gorivo

Foto-ilustracija: Unsplash (Dietmar Reichle)
Foto-ilustracija: Unsplash (Yulian Alexeyev)

Poljoprivrednici u Srbiji mogu podneti zahtev za povraćaj akcize na gorivo u online formi. Uprava za agrarna plaćanja omogućila je podnošenje ovih zahteva preko softverskog rešenja eAgrar tačnije elektronskog Registra poljoprivrednih gazdinstava (eRPG).

Procedura podrazumeva unos računa ili fakture za kupljeno gorivo ili biogorivo u delu “Računi za gorivo”.

Povraćaj akcize odnosi se na dizel i biogorivo kupljeno u veleprodaji, gorivo nabavljeno iz uvoza, kao i na gorivo kupljeno korporacijskom karticom. Poljoprivrednici mogu ostvariti povraćaj od 50 dinara po litru, do 100 litara po hektaru prijavljene površine, a maksimalno za 100 hektara, saopšteno je na sajtu Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede.

Pročitajte još:

Važno je da fiskalni računi sadrže tačne i određene informacije o kupcu, vrsti, količini i vrednosti goriva. Za fizička lica, na fiskalnom računu mora biti naveden broj poljoprivrednog gazdinstva (BPG) ili JMBG, dok pravna lica i preduzetnici trebaju navesti PIB.

Izuzetak važi od 1. januara do 31. januara 2024. godine, kada fiskalni račun ne mora sadržati identifikacionu oznaku registrovanog poljoprivrednog gazdinstva. U tom periodu, na računu se može navesti JMBG ili PIB umesto BPG-a.

Energetski portal

Budućnost istraživanja u Kragujevcu: Uskoro otvaranje Centara izvrsnosti

Foto-ilustracija: Unsplash (Glenn Carstens-Peters)
Foto-ilustracija: Unsplash (louis reed)

Grad Kragujevac našao se u centru značajnog projekta Vlade Srbije i Ministarstva nauke, tehnološkog razvoja i inovacija, čiji je fokus razvoj nauke i digitalizacije. Ovim povodom, uskoro će biti otvoreni Centri izvrsnosti, koji će pružati više nego napredne uslove za rad najboljih istraživača, profesora i mladih naučnika u oblastima bioloških nauka i informacionih tehnologija, zahvaljujući modernoj infrastrukturi.

Centri koji će uskoro biti otvoreni, jesu deo šireg progrma čiji je cilj smanjenje odlaska mladih stručnjaka u inostranstvo, nudeći im priliku da ostanu i rade u svojoj zemlji. Sličan projekat, sa istom svrhom, jeste i BIO 4 kampus  osmišljeno da omoguće mladim talentima da imaju jednake uslove za rad i razvoj start-ap biznisa kao mladi ljudi u Evropi i drugim delovima sveta, saopšteno je na sajtu Vlade Srbije.

PROČITAJTE JOŠ:

Trenutno se očekuje da će na ovom mestu raditi preko 300 istraživača, a nastavu će pohađati oko 1.500 studenata. S obzirom da postoji Univerzitet u Kragujevcu, on će zauzeti značajan deo, jer će imati prostor od 11.500 kvadrata u okviru Centara izvrsnosti, koji će uključivati edukativne delove Fakulteta medicinskih nauka i Instituta za informacione tehnologije, kao i prostor za istraživanje matičnih ćelija.

Svečano otvaranje Centara izvrsnosti u Kragujevcu je planirano na proleće, sa zvaničnim početkom rada u junu, saopštio je rektor Univerziteta u Kragujevcu. Ukupna investicija u izgradnju objekata iznosi 18 miliona evra, dok oprema vredi oko četiri miliona evra.

Energetski portal

Do kraja 2024. stvaranje međunarodnog pravno obavezujućeg instrumenta o zagađenju plastikom

Foto-ilustracija: Freepik (freepik)
Foto-ilustracija: Freepik (frimufilms)

Iako industrija plastike vredi oko 700 milijardi dolara godišnje, čime obezbeđuje i milione radnih mesta i drugih društvenih koristi, potrebano je da se u obzir uzme šira slika, odnosno način na koji se plastika koristi i odlaže zato što nepravilnim načinom šteti životnoj sredini, ljudima, ali i privredi i samim preduzećima.

Kako se navodi na sajtu Svetskog ekonomskog foruma (eng World Economic Forum), ovo sveobuhvatno gledište dovelo je do toga da su se zemlje dogovorile da do kraja 2024. godine stvore međunarodni pravno-obavezujući instrument o zagađenju plastikom.

Pregovori o ovom Instrumentu traju skoro dve godine, a poslednje dve runde pregovora ove godine biće ključne, kao i proaktivno angažovanje svih zainteresovanih strana – uključujući i privatni sektor, koji mora pomoći pregovaračima da dobiju prave tržišne signale za privredu koja okončava zagađenje plastikom.

Postoji nekoliko ključnih tačaka koje moraju da se ostvare Instrumentom.

Pročitajte još:

Prvo, moraju se eliminisati nepotrebni, problematični i plastični proizvodi koji se mogu izbeći. To se uglavnom odnosi na one predmete za jednokratnu upotrebu ili eventualno koji se koriste nekoliko puta.

Drugo, proizvodi treba da se redizajniraju, uključujući ambalažu, što znači da se koristi manje plastike i da se ovakvi proizvodi lakše ponovo koriste, dopunjuju, popravljaju, preuređuju i recikliraju. Kao primer ponuđen je prelazak sa tečnih sapuna, šampona i deterdženata na čvrste materije koje se isporučuju u neplastičnoj ambalaži.

Treće, potrebno je primeniti inovacije kako bismo prešli na druge materijale, alternativne plastike i plastične proizvode koji ne stvaraju negativne uticaje na životnu sredinu, zdravlje i društvo. Ovo uključuje rad sa mikroplastikom i hemikalijama štetnim po ljudsko zdravlje.

Foto-ilustracija: Freepik (rawpixel.com)

Četvrto, ključno je ulagati u bolje sisteme za smanjenje, ponovnu upotrebu, dopunu, popravku, recikliranje i upravljanje i odlaganje otpada na ekološki prihvatljiv način. Upravo to će podstaći da se proizvodi dizajniraju na način da se više puta koriste i osiguraće se da resursi postanu kružni. Ipak, sve ovo mora da se desi uz obezbeđivanje pravedne tranzicije i pristojnih poslova za zajednice.

Procene su da ukoliko bi se postigao ovakav dogovor, većina zagađenja plastikom mogla bi da se okonča do 2040. godine, uključujući i morsko okruženje, uz istovremeno otključavanje društvenih i ekonomskih mogućnosti. Šta više, istraživanje Programa zaštite životne sredine Ujedinjenih nacija (UNEP), ali i drugih, pokazalo je da bi moglo da se postigne stotine hiljada novih i pravedno raspoređenih radnih mesta, ali i da se uštede milijarde dolara u javnim i privatnim fondovima i mnogo više novca kada bi se izbegli negativni uticaji plastike na zdravlje, klimatske promene, zagađenje vazduha i degradaciju ekosistema.

Kako bi se sve ovo ostvarilo, potrebno je da se Instrumentom reše još neka važna pitanja. Moraju da se stvore jednaki uslovi za sve, te da regulatorni pristupi budu usklađeni na međunarodnom nivou. Takođe, zemlje koje troše velike količine plastike, treba da preuzmu i veću odgovornost i da pruže podršku onim ekonomijama koje zavise od proizvodnje plastike. Ovo su samo neke od akcija koje moraju da se usklade među državama koje podržavaju stvaranje ovog Instrumenta.

Energetski portal

TRŽIŠTE RECIKLAŽE U EVROPI U PROBLEMU NAKON ZABRANE IZVOZA OTPADA

Foto-ilustracija: Pixabay (Pexels)
Foto-ilustracija: Unsplash (Brian Yurasits)

Zabrana izvoza plastičnog otpada unutar i izvan Evrope, kao deo dogovora o regulaciji otpreme otpada postignutog 17. novembra, preti da sruši tržište za prikupljanje i recikliranje plastične ambalaže, upozorio je belgijski industrijski savez “Valipak” (Valipac).

To znači da će plastični otpad prikupljen u zemljama članicama EU morati biti skladišten tamo i na kraju spaljen ako niko u Evropi ili na drugom kontinentu ne bude želeo da kupi materijal za reciklažu.

“Bez mogućnosti izvoza prikupljene plastike i nedovoljno kapaciteta za reciklažu u Evropi, postoji rizik da će potražnja opasti”, upozorila je ova belgijska industrijska organizacija odgovorna za prikupljanje i reciklažu komercijalnog i industrijskog ambalažnog otpada. Prema njihovim izveštajima, samo Belgija godišnje troši 100.000 tona komercijalne plastične ambalaže, od kojih se oko 24.000 tona trenutno izvozi izvan OECD-a.

“Dakle, za procesuiranje četvrtine industrijskog plastičnog otpada, nema rešenja. Postoji stvarni rizik da će tržište sortiranja, prikupljanja i recikliranja plastične ambalaže možda kolabirati. Imamo premalo kapaciteta za reciklažu u EU i premalo preuzimanje reciklata”, rekao je belgijski savez za Euractiv.

Problem je u tome što je danas jeftinije praviti ambalažu od plastike nego koristiti reciklat, istakao je “Valipak” u saopštenju. Kao rezultat toga, objašnjava dalje, plastični otpad iz Evrope uglavnom se izvozi da bi se reciklirao u sekundarne proizvode, poput kesa za smeće, dok u EU postoji niska potražnja za recikliranim plastičnim otpadom, što rezultira malim kapacitetom recikliranja.

Pročitajte još:

Photo-illustration: Pixabay

Ako se ništa ne preduzme u vezi s tim, tržište za plastični ambalažni otpad rizikuje da upadne u kolaps zbog nedostatka prodajnih mesta u Evropi i zabrane izvoza u zemlje izvan OECD-a, upozorila je asocijacija. U kratkom roku, i dok se ne dodaju novi kapaciteti za recikliranje, nova regulativa o otpremi otpada EU “preti da će više ometati nego podržavati rast ka cirkularnoj ekonomiji”, zaključuju.

Reciklatorska industrija u Evropi slaže se da je potrebno uložiti više napora kako bi se promovisalo tržište recikliranih materijala u Evropi i izbegla kriza.

“Ako EU odluči da zabrani izvoz, obavezni ciljevi za reciklirane sadržaje su jedino rešenje da se poveća potražnja za recikliranim materijalima i tako stvore tržišta za cirkularne materijale koja su se prethodno oslanjala na izvoz”, rekao je Emanuel Katrakis, generalni sekretar Evropske federacije za recikliranje (EuRIC).

“Zato nam trebaju obavezni ciljevi za reciklirane sadržaje – i ne samo za plastiku, jer je stopa upotrebe cirkularnih materijala na nivou EU prilično stagnirajuća”, rekao je Katrakis za Euractiv.

“Valipak” već podstiče preduzeća finansijskim bonusima ako koriste plastičnu ambalažu koja sadrži najmanje 30 posto reciklata.

“Mi kao industrija moramo ozbiljno ulagati u upotrebu reciklata. To zahteva duboku saradnju između organizacija odgovornih za produženu proizvođačku odgovornost (EPR) u različitim zemljama i značajna ulaganja u razvoj procesa recikliranja i postrojenja unutar EU”, rekao je Francis Hujsman, izvršni direktor.

Foto-ilustracija: Pexels (Alex Fu)

Trgovinsko udruženje Plastik Jurop (Plastics Europe), zagovara iste principe, tvrdeći da tranzicija ka nuli emisija u cirkularnu ekonomiju “zahteva sistem upravljanja otpadom koji olakšava i favorizuje ponovnu upotrebu plastike i recikliranje plastičnog otpada”.

“Druge mere uključuju “postepeno ukidanje odlaganja na deponijama i spaljivanja plastičnog otpada” kako bi se težilo “budućnosti bez spaljivanja”, rekli su iz udruženja za Euractiv.

Međutim, evropska reciklažna industrija suočava se s još jednim problemom – porastom uvoza plastičnih proizvoda označenih kao reciklirani (rPET), koji se prodaju po cenama kojima evropski recikleri ne mogu parirati.

“Ovo ne može trajati zauvek jer ugrožava izgradnju kapaciteta u EU i ponovno postavlja pitanje ravnoteže koja nije samo evropska, već globalna”, rekao je Katrakis za Euractiv, ističući da EuRIC trenutno istražuje načine kako da se reši ova situacija.

Izvor: EURACTIV

Neistražene dubine Norveške: Izazovi i mogućnosti rudarenja u moru

Foto-ilustracija: Unsplash (Kym Ellis)
Foto-ilustracija: Unsplash (Scott Webb)

Rudarstvo u morskom dnu jeste proces ekstrakcije minerala iz velikih morskih dubina. Na stotine, čak i preko 1.000 metara ispod površine vode, kriju se kobalt, nikl, cink, bakar, olovo, litijum i drugi minerali skriveni u različitim izvorima.

Svakodnevno ljudi koriste aparate, laptopove, telefone, električne trotinete, u nekim zemljama i električne automobile, međutim, sve to zahteva određene minerale.

S druge strane, na istim tim dubinama se krije i pretežno neistražen morski svet, mnoge neistražene vrste i njihova staništa.

Baš iz tog razloga, u Norveškoj je godina počela sa dilemom – ekonomija ili ekologija. Sa jedne strane, politička struktura se već opredelila da Norveška bude jedna od prvih zemalja koja će rudariti u morskim dubinama, dok s druge strane istraživači, naučnici, ekološki zagovornici, misle da se ovim procesima mogu razoriti ekosistemi za koje i ne znamo koliko su važni, jer je okean vrlo neispitan pojam, kako prenosi i svetski mediji.  Postoji zabrinutost zbog ekoloških uticaja, kao što su uništavanje staništa, poremećaji u sedimentu i zagađenje vode. 

Pročitajte još:

Foto-ilustracija: Unsplash (Mikita Karasiou)

Dobra strana jeste iskustvo, tehnologija i uslovi rada koje ova zemlja pruža, za razliku od nekih odakle se trenutno ove rude uvoze, i sigurno da Norveškoj inudstrija, more i rudarstvo nisu strani, s obzirom da su aktivni na ovom polju još od otkrića nafte, kako navodi WWF. Ipak, flora i fauna na ovim dubinama svima su još uvek misterija. Baš zbog toga, pisane su i peticije, apelovao je Evropski parlament, ali se čini da će vlada, bez protivljenja norveškog parlamenta ipak presuditi.

Norveška je zemlja koja sama po sebi ispunjava mnoge ekološke standarde – električni automobili su na svakom koraku, benzinci i dizelaši vrlo brzo neće imati tržište; vetrogeneratori i solarni paneli obezbeđuju obnovljivu energiju koja ne proizvodi štetne emisije, ipak minerali potrebni da bi ove tehnologije postojale, i da bi jedna zemlja bila održiva, čista i nezagađena, zahtevaju rudarenje i kopanje istih, postavlja se pitanje na koji način i po koju cenu?

Energetski portal

Crna Gora: EPCG planira više od 80MW solarnih elektrana

Foto-ilustracija: Freepik (freepik)
Foto-ilustracija: Unsplash (Raphael Cruz
)

Finansijski izveštaj Elektroprivrede Crne Gore za prošlu godinu biće najbolji u istoriji, poručuje predsednik Odbora direktora EPCG Milutin Đukanović. On je u emisiji “Dobro jutro Crna Goro” rekao da je izuzetno zadovoljan saradnjom sa novom Vladom. Istakao je da su u toj kompaniji povukli dobre poslovne poteze koji su omogućili suficit električne energije, kao i da ne planiraju povećanje cene struje.

,,Čitava dobit EPCG će se kretati oko 70-80 miliona evra. Da ne bude zabune, postoji jedna sporna faktura od 10 miliona evra, da li će to otići na teret CEDIS-a ili će biti prihod EPCG, to ćemo da vidimo, ali kretaće se 70-80 miliona eura”, naveo je on.

Istakao je da je došlo do uvećanja imovine. Smatra da su trgovinom električnom energijom poslovali dobro.

,,Mislim da smo jedina Elektroprivreda u regionu i šire koja nije povećavala cenu električne energije”, rekao je Đukanović.

Plan EPCG je da napravi preko 80 megavata solarnih elektrana.

Pročitajte još:

,,Uočili smo sve probleme koje imamo, ali do zastoja TE Pljevlja zbog rekonstrukcije, moramo da uradimo najmanje 100 megavati solarnih elektrana”, kazao je on.

Poručio je da će svi monteri koji su ostali bez posla veoma brzo biti ponovo angažovani i da će se vratiti na svoja radna mesta. Upozorio je da u Nemačkoj monteri imaju plate oko pet hiljada evra, zbog čega ih treba čuvati “kao suvo zlato”.

Foto-ilustracija: Pixabay (LCEC)

Istakao je da i u 2024. očekuje dobar poslovni rezultat.

,,Imamo izuzetnu saradnju sa novom Vladom. Gotovo na dnevnom nivou komuniciramo. Gospodin Mujović ima dobre reference i zadovoljni smo što je došao na tu poziciju”, istakao je Đukanović.

On je naglasio da ne planiraju povećanje cene električne energije.

,,Mi trenutno ne razmišljamo o povećanju cene električne energije, mada građani treba da znaju da je Elektroprivreda opterećena značajnim troškovima. Mi moramo na godišnjem nivou da izdvajamo preko 40 miliona evra povlašćenim proizvođačima. Takođe, CGES-u plaćamo G komponentu”, kazao je on.

Ističe da je sistem javnih nabavki veliki problem i očekuje od pravnika i CEDIS-a i Elektroprivrede da naprave predloge izmena Zakona o javnim nabavkama, da se te procedure pojednostave.

Prema njegovim rečima, moguće je da cena električne energije u 2025. godini, pogotovo u tom letnjem periodu, bude jeftina.

,,Zbog čega? Još jeftinija nego danas, jer je ekspanzija izgradnje solarnih elektrana u Evropi. Evo, malo da sačekamo da vidimo našu spremnost, i da vidimo otprilike kretanje na tržištu, bićemo odgovorni i taj posao ćemo na odgovoran način uraditi”, istakao je Đukanović.

Zaključio je da je broj redovnih platiša povećan sa 190.000 na 240.000.

Izvor: RTCG

Srbija, Slovenija i Mađarska – sve bliže stvaranje najveće regionalne berze električne energije

Foto-ilustracija: Unsplash (Andrey Metelev)
Foto-ilustracija: Freepik (rawpixel.com)

Zajednička berza električne energije Srbije, Slovenije i Mađarske sa radom bi mogla da počne već u prvoj polovini 2024. godine.

O ovome je obavestio Peter Sijarto, ministar spoljnih poslova Mađarske, dodavši da su slovenačke, srpske i mađarske korporativno-profesionalne odluke donete, vladina odobrenja ostaju, a da će razmena električne energije u velikoj meri poboljšati energetsku bezbednost celog regiona.

Prema njegovim rečima, energetska bezbednost je postala jedan od najozbiljnijih izazova u Evropi u poslednjih godinu i po do dve godine, zbog čega bliska energetska saradnja među državama možda nikada nije bila toliko važna kao sada.

Kako se navodi na sajtu Ministarstva unutrašnjih poslova Mađarske, to je posebno slučaj u srednjoj Evropi, gde nema velikih nalazišta nafte ili prirodnog gasa, pa je međuzavisnost zemalja ovde još veća.

Pročitajte još:

Prošle godine, prilikom sastanka ministra Sijarta i ministarke rudarstva i energetike Dubravke Đedović Handanović, razgovaralo se o projektu ,,Blue Sky’’ koji bi trebalo da obezbedi zajedničku platformu za razmenu električne energije između Srbije, Slovenije i Mađarske, nakon što su Srbija i Slovenija već pokrenule prvu regionalnu berzu električne energije, a kojem je Mađarska u tom trenutku trebalo da tek pristupi.

Sada, kada se Mađarska pridružuje ovoj regionalnoj berzi, stvarenje najveće integrisane berze električne energije u centralnoj Evropi sve je bliže svojoj realizaciji.

Energetski portal

Energetski kalkulator – kako da tačno izračunate koliko možete da uštedite na struji

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto-ilustracija: Unsplash (Recha Oktaviani)

Trošimo struju do tri i po puta više od evropskog proseka što je pokazatelj da nešto moramo da promenimo. Projekt menadžer “USAID Srbija” Siniša Čađo ističe da su zasad tokom projekata “Bolja energija” informisali građane na koje načine mogu da uštede energiju. Stručnjak za upravljanje u energetici Branimir Kalanj preporučuje aplikaciju “Energetski kalkulator”, koja nam može pomoći da postanemo energetski efikasni.

Stambene zgrade su jedan od najvećih potrošača električne energije u zemlji, jer troše trećinu ukupne energije.

Siniša Čađo je za RTS rekao, na početku treće godine petogodišnjeg projekta “Bolja energija”, da su obišli veliki broj lokalnih samouprava širom Srbije i razgovarali sa građanima i lokalnim vlastima.

“Građanima pojmovi poput bolja energetska efikasnost i obnovljivi izvori energije nisu na radaru, ali se situacija promenila. Građani sada pitaju kako mogu da ostvare uštede, kome treba da se obrate za utopljavanje zgrada. Ohrabreni smo da smo na pravom putu i da ćemo ostvariti rezultate. Doskora je prekidač bio struja, a grejanje drvo”, kaže Čađo.

PROČITAJTE JOŠ:

Još energetskih centara

Čađo najavljuje da je u planu digitalizacija procesa za ostvarivanje uštede električne energije, što bi građani mogli da imaju na raspolaganju.

Naglašava takođe da je ove godine planirano otvaranje još energetskih centara širom Srbije, poput nedavno otvorenog centra u Kuli.

“Lokalne samouprave su same počele da planiraju energetske centre, bez traženje pomoći USAID-a, što znači da postoji interesovanje”, poručuje Čađo.

Šta je energetski kalkulator

Foto-ilustracija: Pixabay (qimono)

Branimir Kalanj, govoreći o “energetskom kalkulatoru”, kaže da je reč o softverskom proizvodu koji je razvijen s ciljem da građanima pomogne u donošenju odluka o investicionim merama koje treba da sprovedu u svojim objektima.

“Građani mogu na jednostavan način da dođu do informacije kojoj energetskoj klasi pripadaju, koje su mere koje treba da sprovedu i koliko to košta. Mogu da urade simulacije, i da dobiju koliko treba da se investira, kakva je mesečna rata i za koliko vremena se uloženo vraća”, objašnjava Kalanj.

“Energetski kalkulator” se može naći na veb-adresi www.energetski-kalkulator.rs.

Kako možemo da uštedimo

Metode štednje se mogu podeliti u dva dela, kaže gost Dnevnika RTS-a.

Kalanj objašnjava da u prvom neinvesticionom delu, građani moraju da nauče kako da se odnose prema energiji, odnosno da energiju troše samo koliko je nužno.

“Naučimo se da gospodarimo energijom. To je prvi korak”, poručuje Kalanj.

Prema njegovim rečima, drugi korak su investiciona ulaganja, a smernice za to mogu da pronađu upravo na “energetskom kalkulatoru”.

Izvor: RTS

Ambiciozni planovi Velike Britanije za nuklearnu energiju

Foto-ilustracija: Unsplash (Lea Fabienne)
Foto-ilustracija: Unsplash (lukas-lehotsky)

Ujedinjeno Kraljevstvo je zemlja koja se u velikoj meri oslanja na energiju vetra od obnovljivih izvora, i na gas, pored toga. Poslednjih godina količine gasa su slične prilikom potražnje, i ova dva izvora su glavni energetski stubovi zemlje.

Međutim, zemlja aktivno radi na svojim planovima modernizacije i proširenja nuklearnog kapaciteta. Civil Nuclear Roadmap predstavlja plan za ekspanziju nuklearne energije u zemlji, kako bi računi stanovništva bili umanjeni, a zemlja što bezbednija, s obzirom da je energetska kriza podsetila koliko je značajno biti energetski snabdeven. Međutim, ovo označava najveće širenje kapaciteta u poslednjih 70 godina. 

Ključni elementi ovog plana uključuju istraživanje izgradnje velikih novih nuklearnih elektrana i ulaganje u naprednu proizvodnju nuklearnog goriva.

Tokom 2023. godine zemlja je proizvodila oko 15 odsto svoje električne energije iz oko 6,5 GW nuklearnog kapaciteta, međutim većina postojećih reaktora do kraja ove decenije biće povučeno iz upotrebe, ali su u planu reaktori novog dizajna. Planovi zahtevaju do 24 GW novih kapaciteta do 2050. godine, što je preko tri puta više kapaciteta od trenutnog. Ideja je da četvrtina potrebne električne energije do tada dolazi iz nuklearnih reaktora, navodi World Energy Association.

Pročitajte još:

Foto-ilustracija: Unsplash (Bruno Martins)

Jedan od ključnih aspekata ovog plana je unapređenje regulative kako bi se ubrzao razvoj novih elektrana, ali i finanskija pomoć tamošnje Vlade koja će uložiti stotine miliona britanskih funti u proizvodnju urana za gorivo. Vlada je takođe pokrenula dve konsultacije: jednu o novom pristupu lociranju budućih nuklearnih elektrana i drugu o podsticanju privatnih ulaganja u napredne nuklearne projekte, objašnjava World Nuclear News

To znači da se još jedna zemlja ipak opredelila na ulaganja u nuklearnu energiju, i njen razvoj za budućnost kako bi ciljevi klimatske neutralnosti, pored energetske bezbednosti, bili ispunjeni.

Ovaj sveobuhvatan plan stavlja Ujedinjeno Kraljevstvo na put skoro pa četverostrukog povećanja nuklearnih kapaciteta do 2050. godine, što predstavlja ambiciozan plan.

Energetski portal

Prijava na volontersku praksu na poziciji “EKO-SARADNIK”

Foto-ilustracija: Freepik (freepik)
Foto: Envision EcoSerbia

Omladinsko ekološko udruženje Envision Eco Serbia, kao neprofitna studentska organizacija koja se bavi edukacijom mladih na temu ekologije i zaštite životne sredine, realizuje projekat sa ciljem podizanja svesti mladih u osnovnim i srednjim školama širom Srbije.

U okviru projekta biće organizovana volonterska praksa na poziciji “EKO-SARADNIK”, koja će uključiti obuku, pripremu za radionice, dobijanje relevantnih informacija i vođenje samostalnih radionica u saradnji s timom ovog udruženja.

Ovo je prilika da studenti razmene ideje, razviju kreativnost i veštine prezentovanja. Volonteri će držati radionice u osnovnim i srednjim školama u mestima Kovačica, Kovin, Vršac, Plandište i Stara Pazova, sa obezbeđenim prevozom.

Pre početka prakse, studenti prolaze kroz obuku i potpisuju ugovor o volontiranju na tri meseca. Nakon uspešno završene prakse, dobijaju pismo preporuke, dodatni ESBP poen i obogaćuju svoje iskustvo i znanje o ekologiji i zaštiti životne sredine.

Projekat počinje 1. marta 2024. godine, a zainteresovani za praksu mogu da se prijave ovde.

Kako biste se upoznali sa njihovim dosadašnjim radom, portfolio organizacije možete pogledati ovde.

Energetski portal

Kineski petrohemijski rast, uticaj na globalno tržište i naftu

Foto-ilustracija: Unsplash (robin-sommer)
Foto-ilustracija: Pixabay

Petrohemijska industrija je grana industrije koja se bavi proizvodnjom hemijskih proizvoda iz sirove nafte i prirodnog gasa. Ovi proizvodi uključuju različite vrste plastike, guma, deterdženta, đubriva, lekova, boja, kao i brojne druge materijale i hemikalije. Petrohemijski procesi obično uključuju razlaganje većih molekula sirove nafte ili tečnog gasa u manje, što omogućava dalju preradu. 

Trenutna situacija petrohemijske industrije je vrlo značajna za globalnu ekonomiju s obzirom da transformiše energetske resurse u nove materijale koji se svakodnevno koriste svuda u svetu.

Zemlja koja je jedan od vodećih igrača u petrohemijskoj industriji jeste Kina. Razvoj petrohemijske industrije u Kini je intenzivan, s obzirom na to da ulaže ogromna sredstva u izgradnju novih postrojenja. U posljednjih nekoliko godina, Kina je značajno povećala svoje kapacitete za proizvodnju ključnih petrohemijskih elemenata poput etilena i propilena, postižući proizvodne kapacitete koji su uporedivi sa kapacitetima cele Evrope, Japana i Koreje zajedno, navodi se u izveštaju Međunarodne agencije za energiju (IEA).

Pročitajte još:

Foto-ilustracija: Unsplash (Waldemar Brandt)

Ovaj rast ne samo da je povećao domaću potražnju za naftom u Kini, već je i smanjio njenu zavisnost o uvozu petrohemijskih proizvoda, što lančano utiče na druge aktere na tržištu. Ovim se preoblikuje tržište nafte gde je jedan milion barela dnevno sada mera koja pokriva potražnju, a veliki uticaj ima upravo potražnja Kine za petrohemijsku industriju, navodi IEA. Kako se kineski petrohemijski sektor širi, dešava se i značajan uticaj na globalna tržišta koja zavise od petrohemije, kao što su plastika, sintetička vlakna i njihovi međuproizvodi.

Situacija na tržištu uvek utiče na sve aktere koji su na bilo koji način povezani sa ovom granom industrije, zbog čega se dešava pad petrohemijske aktivnosti u drugim regionima, uključujući Bliski istok i Aziju. Ali ni to nije izolovan slučaj, s obzirom da se i evropski petrohemijski proizvođači, bore se za poslovanje i svoju konkuretnost, naročito u doba kada je isporuka nafte u Evropu smanjena, i kada zbog svih zadatih ciljeva postoji tendencija da se nafta što manje koristi u Evropi. Međutim, SAD su tu nastupile kao veliki izvoznik petrohemisjkih sirovina, međuproizvoda i polimera.

Kina se sve više ističe kao glavni potrošač i proizvođač, dok SAD jača svoju ulogu kao izvoznik. Ova dinamika će verovatno imati dugoročneposledice, ne samo na petrokemijsku industriju već i na globalna tržišta nafte.

Energetski portal

EU: Uspešan razvoj energije vetra, ali potrebni dodatni napori za postizanje cilja do 2030

Foto-ilustracija: Unsplash (Karsten Würth)
Foto-ilustracija: Unsplash (Grahame Jenkins)

Završetak 2023. godine doneo je dobre rezultate kada je reč o razvoju obnovljivih izvora energije u Evropskoj uniji. Govoreći o energiji vetra, ona je činila 19 odsto ukupne električne energije koja je proizvedena prošle godine u Evropi. Štaviše, u državam članicama izgrađeno je ukupno 17 GW novih kapaciteta ovog izvora energije, pokazuju podaci WindEurope i to 14 GW na kopnu i 3 GW na moru.

Ipak treba istaći da je i pored ovakvog napretka, koji je značajno bolju u odnosu na 2022. godinu, potreban dodatan kako bi se postigli ciljevi Evropske unije postavljeni do 2030. godine. To znači da bi svake godine do 2030, trebalo da se izgradi po novih 30 GW kapaciteta.

Prošla godina najuspešnija je bila za Nemačku, koja je izgravila najviše novih kapaciteta vetra, a treba reći da je prvo mesto zauzela i kada je reč o solarnoj energiji. Drugo i treće mesto zauzele su Holandija i Švedska. Kako se navodi na sajtu WindEurope, Holandija je izgradila vetroelektranu na moru Hollandse Kust Zuid kapaciteta 1,5 GW, koja je ujedno u ovom trenutku najveći vetropark na svetu.

Procene Međunarodne agencije za energetiku (IEA), pokazuju da će Evropa tokom perioda od 2024. do 2028. godine instalisati godišnje 23 GW nove energije vetra. Tome bi trebalo da doprinesu akcije navedene u EU paketu energije vetra, ali i da ojačaju evropski lanac snabdevanja ovom energijom. Kako se navodi, nacionalna implementacija aktivnosti je ključna.

Pročitajte još:

Veoma važan korak u vezi sa ovim jeste to što je Evropska komisija u oktobru prošle godine objavila Paket energije vetra (eng Wind Power Package), a koji je usvojilo u decembru 26 ministra energetike Evropske unije. Paket sadrži 15 hitnih akcija za jačanje konkurentnosti evropskog lanca vrednosti vetra. Ključne akcije uključuju dalje pojednostavljenje izdavanja dozvola, poboljšanja u dizajnu aukcija za izgradnju novih vetroparkova i javnu finansijsku podršku za proizvodnju vetroturbina i ključnu infrastrukturu, navodi se na sajtu WindEurope.

Kako je prethodno napisano, vetar je prošle godine činio 19 odsto električne energije proizvedene u Evropskoj uniji, a kada je reč o ostalim, 13 odsto predstavlja hidro, solarna energija osam odsto i biomasa tri odsto. Sveukupno, obnovlji izvori činili su 44 odsto proizvedene električne energije u 2023. godini.

Energetski portal

Pojednostavljenje prijave za subvencije, uz strogu kontrolu korišćenja tih sredstava

Foto-ilustracija: Unsplash (Dan Meyers)
Foto-ilustracija: Unsplash (Yulian Alexeyev)

U Vladi Srbije održan je sastanak sa predstavnicima poljoprivrednika na kojem je bilo reči o načinu prijavljivanja parcela na platformi eAgrar. Razgovaralo se naročito o prijavljivanja onih zemljišta za koje se nikada do sada nisu dobijale subvencije, s obzirom na to da se ova tema pokrenula na prethodnom sastanku premijerke i poljoprivrednika krajem prethodne godine.

Sa predstavnicima poljoprivrednih udruženja su tokom sastanka pređeni detaljno svi koraci procesa – od prijave za subvenciju, pa sve do same isplate.

Dogovoreno je da Ministarstvo poljoprivrede uradi predlog izjave o obrađivanju zemljišta, koji će sačekati formiranje nove vlade i biti spreman za dalje procedure, tačnije izmene i dopune zakona koje su neophodne.

Takođe, vlasnici parcela na kojima poljoprivrednici obrađuju zemljište, biće u obavezi da potpišu ugovor sa poljoprivrednicima, kako bi se mogućnosti zloupotreba svele na minimum.

Pročitajte još:

Tom prilikom, predsednica Vlade Ana Brnabić istakla je da su i poljoprivrednici i država na zajedničkom zadatku, a to je da u najvećoj mogućoj meri pojednostave sistem prijave za subvencije sa jedne strane, uz strogu kontrolu korišćenja tih subvencija sa druge strane.

Ona je rekla da je svaki predlog koji dolazi od poljoprivrednika izuzetno koristan, te da su ovakvi konstruktivni sastanci jednako značajni za Vladu, koliko za same poljoprivrednike.

Dogovoreno je da će se sastanci u ovom formatu nastaviti i u narednom periodu.

Sastanku je prisustvovala i ministarka poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Jelena Tanasković.

Energetski portal

Danas počinje prijavljivanje za turističke vaučere

Foto-ilustracija: Unsplash (Dejan Zakic)
Foto-ilustracija: Freepik (wirestock)

Danas počinje prijavljivanje građana za vaučere za subvencionisani odmor u Srbiji.

Kroz ovu inicijativu,  dodeljeno će biti 100.000 vaučera za subvencionisani odmor, sa povećanjem maksimalne vrednosti vaučera sa 5.000 na 10.000 dinara.

Ministarstvo ističe da je interesovanje za ovu akciju veliko, s obzirom na to da se oko 4.500 ugostiteljskih objekata širom zemlje prijavilo za učešće u programu. Nadaju se da će odziv građana biti sličan prošlogodišnjem, kada je kontigent od 100.000 vaučera distribuiran za samo jedan dan.

Osim povećanja vrednosti vaučera, ove godine je proširen i limit zarade za zaposlene koji mogu da apliciraju, na iznos do 80.000 dinara.

Pročitajte još:

Kategorije građana koji imaju pravo na vaučere uključuju penzionere, nezaposlene, korisnike prava na dodatak za pomoć i negu drugog lica, vojne invalide, nosioce poljoprivrednog gazdinstva, studente, osobe starije od 65 godina bez penzija, kao i zaposlene čija primanja ne prelaze 80.000 dinara mesečno, što je dakle povećan limit.

Prijave se podnose na šalterima Pošte Srbije, uz popunjenu prijavu i potrebnu dokumentaciju. Ministarstvo očekuje da će ova inicijativa doprineti razvoju domaćeg turizma i pružiti građanima priliku za povoljan odmor u Srbiji.

Energetski portal

Otkriveno veliko nalazaište litijuma u SAD-u: Veliki značaj geotermalne energije

Foto-ilustracija: Unsplash (don-stouder)
Foto-ilustracija: Unsplash (josh-sanabria)

Tokom prethodnih godina, litijum je česta tema na globalnom nivou, kao element potreban za izradu telefona, laptopova, trotineta, električnih automobila, zbog čega je sve važniji za mnoge grane industrije.

Svako novo nalazište postaje i nova tema. Pred kraj 2023. godine, Ministarstvo za energetiku SAD-a potvrdilo je saopštenjem da je Solton Si novo veliko nalazište. Jezero se nalazi u Kaliforniji, površine je oko 820 km2, a Nacionalna laboratorija Lorensa Berklija u SAD-u predviđa da bi ovaj region mogao da donese 3.4 miliona tona litijuma, što je prema proceni dovoljno za više od 375 miliona baterija potrebnih za izradu električnih vozila. 

Izveštaj navodi da ovo značajno čini domaću industriju litijuma bezbednom. SAD uglavnom uvozi litijum, mada su postojala nalazišta litijuma u Nevadi, Severnoj Karolini, Oregonu, međutim ovo otkriće vrlo je značajno.

Geotermalna električna energija u regionu Solton Si u Sjedinjenim Državama, igra ključnu ulogu u ekstrakciji litijuma. Ovo područje trenutno raspolaže sa oko 400 megavata instaliranog kapaciteta za proizvodnju geotermalne električne energije, ali se procenjuje da ima potencijal za sedam puta veći broj megavata. 

Pročitajte još:

Foto-ilustracija: Unsplash (josh-sanabria)

U procesu proizvodnje geotermalne energije, voda se crpi iz podzemnih vrućih izvora, gde je zagrejana sama po sebi. Tokom ovog procesa, geotermalna voda koja dolazi na površinu često sadrži visoke koncentracije minerala, uključujući litijum i cink. Ove minerale je moguće izdvojiti iz vode, čineći geotermalnu energiju ne samo izvorom električne energije već i potencijalnim izvorom važnih mineralnih resursa.

U slučaju Solton Si, geotermalna slana vode iz ovog područja posebno je bogata litijumom. Sa povećanjem kapaciteta za proizvodnju geotermalne energije, povećava se i količina geotermalne vode koja se crpi, a time i potencijal za ekstrakciju većih količina litijuma, što Sjedinjene Države stavlja u poziciju da zadovolje ili čak nadmaše globalnu potražnju za litijumom u narednim decenijama, navodi resorno ministarstvo SAD-a.

Energetski portal