Home Blog Page 21

Raspisan tender za obilaznicu oko Budve, vrednost radova 196,2 miliona evra

Foto-ilustracija: Unsplash (Jake Blucker)

U Crnoj Gori u planu je izgradnja obilaznice oko Budve,a Monteput doo raspisao je tender za izradu glavnog projekta i izvođenje radova.

Procenjena vrednost radova iznosi 196,27 miliona evra bez PDV-a, a planirani rok za završetak radova, uključujući izradu glavnog projekta je 48 meseci od dana uvođenja odabranog izvođača u posao.

Dužina ove deonice, koja obuhvata delove opština Kotor i Budva, iznosi oko osam kilometara. Deonica počinje na petlji Lastva Grbaljska (veza sa magistralnim putem M1), a završava na petlji Markovići (veza sa putem M10).

Pročitajte još:

Na ovoj deonici predviđena je izgradnja četiri mosta ukupne dužine oko 1.400 metara, kao i dva dvocevna tunela ukupne dužine oko 4.300 metara. To znači da je više od 70 odsto trase predviđeno za gradnju objekata.

Izgradnja obilaznice oko Budve predstavlja projekat od izuzetnog značaja za Crnu Goru, jer će omogućiti brže, bezbednije i efikasnije saobraćajno povezivanje primorja, kao i značajno doprineti razvoju saobraćajne infrastrukture i regionalne povezanosti.

Energetski portal

Evropa pred zimskom sezonom: Niži nivoi skladišta i veća zavisnost od tečnog gasa

Foto-ilustracija: Freepik (freepik)

Evropska mreža operatora transportnih sistema za gas (ENTSOG) objavila je analizu Winter Supply Outlook 2025/26 i pregled prethodne sezone Winter Supply Review 2024/25, u kojima se procenjuje spremnost evropskog gasnog sistema na predstojeću zimu i modeliraju scenariji mogućih poremećaja u snabdevanju. Izveštaj obuhvata period od 1. oktobra 2025. do 31. marta 2026. godine, uz dodatni osvrt na letnju sezonu 2026.

Niži nivo skladišta i veća zavisnost od LNG-a

Prema proceni ENTSOG-a, evropska skladišta gasa su na početku oktobra popunjena 83 odsto (943 TWh), što je oko 10 odsto manje nego prošle godine. Tokom prethodne zime čak 31 odsto ukupne potrošnje bilo je pokriveno gasom iz skladišta. Glavni izvori snabdevanja i dalje su tečni prirodni gas (LNG) i gas iz Norveške, a analize pokazuju da, uz dovoljne količine LNG-a, evropska gasna mreža može da ispuni potražnju i zadrži više od 30 odsto zaliha na kraju grejne sezone.

ENTSOG je analizirao više stres-situacija, uključujući potpuni prekid isporuka cevovodnog gasa iz Rusije, kao i prekid rada najveće offshore infrastrukture prema kontinentalnoj Evropi i prekid uvoza iz Alžira. Rezultati pokazuju da bi evropski sistem, čak i bez ruskog gasa, mogao da zadrži stabilnost, ali uz veće korišćenje skladišta, navodi se dalje u saopštenju za javnost.

U slučaju ekstremno hladne zime i istovremenog smanjenja LNG isporuka, rizik od nestašica mogao bi da se izbegne samo kroz kombinaciju dodatnih isporuka, mera na strani potražnje i intenzivnije saradnje među državama članicama. Pritom se upozorava i na moguće „uska grla“ u prenosu gasa od zapada ka istoku kontinenta, što bi moglo ograničiti snabdevanje istočne Evrope.

Generalni direktor ENTSOG-a Pjotr Kuš naglasio je da analiza potvrđuje presudnu važnost obezbeđivanja dovoljnog snabdevanja LNG-om. „Većina scenarija pokazuje da, uz efikasnu upotrebu terminala i uvoza, Evropa može da održi energetsku nezavisnost od ruskog gasa i zadrži više od 30 odsto kapaciteta u skladištima do kraja zimske sezone 2025/26“, rekao je Kuš.

Energetski portal

Upitno finansiranje globalnih klimatskih ciljeva od strane Nemačke

Foto-ilustracija: Freepik (master1305)

Nemačko međunarodno klimatsko finansiranje u 2024. godini iznosilo je ukupno 11,8 milijardi evra, ali je budućnost ulaganja u dalje klimatske akcije neizvesna zbog nedavnih odluka o smanjenju budžeta za 2025. godinu, što će otežati postizanje ciljeva za narednu godinu.

U svom godišnjem izveštaju o klimatskom finansiranju, koji je dostavljen u Brisel, nemačka vlada navodi da su iz saveznog budžeta za 2024. godinu obezbeđena sredstva u iznosu od oko 6,1 milijardu evra za podršku zemalja u razvoju u smanjenju emisija i prilagođavanju klimatskim promenama.

Daljih 4,6 milijardi evra obezbeđeno je kroz sredstva mobilisana od strane Nemačke razvojne banke (KfW) i nemačke investicione i razvojne kompanije (DEG). Ukupno javno klimatsko finansiranje u 2024. tako je dostiglo nivo od oko 10,7 milijardi evra. Pored toga, Nemačka je po prvi put uspela da mobilizuje preko milijardu evra privatnih investicija za klimatske projekte, što predstavlja značajan korak uključivanju privatnog sektora u globalne klimatske napore.

Sa ovim ukupnim obimom, nemačka vlada doprinosi cilju razvijenih zemalja od 100 milijardi evra.

Pročitajte još:

Međutim, prema procenama NGO Oxfam, nemačka međunarodna klimatska pomoć mogla bi znatno pasti u 2025. i 2026. godini zbog planiranih budžetskih smanjenja. Procene zasnovane na odobrenom budžetu za 2025. i nacrtu budžeta za 2026. pokazuju da bi klimatsko finansiranje moglo pasti na između 4,4 i 5,2 milijarde evra u 2025., a na između 4,4 i 4,9 milijardi evra u 2026.

Ovo stavlja nemačku vladu u neugodan položaj, jer bi na predstojeću UN klimatsku konferenciju COP30 otišla sa porukom da je moguće da prekrši svoje obećanje o klimatskom finansiranju.

U tekućim pregovorima o budžetu u nemačkom parlamentu, koalicija bi trebalo da odustane od planiranih smanjenja budžeta i da značajno poveća sredstva za klimatsko finansiranje, kako bi se pouzdano dostigao minimum od šest milijardi evra godišnje.

Prema zahtevima Nemačkog klimatskog saveza i Saveza federalnih razvojnih i humanitarnih nevladinih organizacija (VENRO), budžetska sredstva za klimatsko finansiranje do 2030. godine treba da budu povećana na najmanje 12 milijardi evra godišnje.

Energetski portal

Za još osam zaštićenih područja obezbeđena nova tranša subvencija

Foto-ilustracija: Pixabay (Sethish kumar Periyasamy)

Na osnovu Odluke o dodeli sredstava subvencija za programe upravljanja zaštićenim prirodnim dobrima od nacionalnog interesa u 2025. godini, za još osam zaštićenih područja od nacionalnog interesa obezbeđena je nova tranša subvencija.

Kako se navodi u Ministarstvu zaštite životne sredine, upravljači zaštićenih područja dobiće 33,05 miliona dinara, čime će biti podržani programi i projekti efikasnog upravljanja prirodnim dobrima.

Reč je o trećoj tranši za ovu namenu, u okviru ukupnog iznosa koji je opredeljen za 2025. godinu i koji iznosi 550 miliona dinara.

Ovom prilikom subvencije su dodeljene za:

  • Specijalni rezervat prirode Uvac
  • Predeo izuzetnih odlika Dolina Pčinje
  • Specijalni rezervat prirode Zasavica
  • Predeo izuzetnih odlika Ovčarsko-kablarska klisura
  • Predeo izuzetnih odlika Potamišje
  • PIO Ade i odseci kod Slankamena
  • PIO Tršić–Tronoša
  • PIO Planina Rudnik

Komisija ispunjenost uslova za dodelu sredstava utvrđuje na osnovu uvida u programe upravljanja, date saglasnosti na programe upravljanja za 2025. godinu, podnete zahteve, kao i druge merodavne akte i dokumente, navodi se u Odluci.

Energetski portal

Odobrena sredstva iz IPARD III programa za 70 srpskih proizvođača hrane

Foto-ilustracija: Freepik (gpointstudio)

Sredstva iz IPARD 3 programa Evropske unije, namenjenog razvoju agrara, odobrena su za 70 srpskih proizvođača hrane. U Palati Srbija uručeni su ugovori za prvih 10 odobrenih projekata, koji su odgovorili na zahteve prvog poziva „mere jedan“. Na raspolaganju im je ukupno 41 milion evra, a novac će biti uložen u podizanje novih zasada, izgradnju vinarija, hladnjača, farmi tovljenika i solarnih elektrana. Sredstva Evropske unije su bespovratna i pokrivaju od 60 do 75 odsto investicije.

Miloš Tomić iz Novih Karlovaca je poljoprivredni inženjer i druga generacija na gazdinstvu, koje se bavi tovnim svinjarstvom.

Novac iz IPARD-a iskoristiće za izgradnju farme po najsavremenijoj tehnologiji, a broj tovljenika povećaće sa 400 na 2.000. Ukupna vrednost investicije je, kaže, 134 miliona dinara, a povrat oko 84 miliona.

Ističe da je proces kompleksan, kao i sam projekat. Kaže da su uložena velika sredstva, trud i energija, i da je trebalo vremena da se to sprovede u delo.

„Ja sam u ovom projektu već skoro dve godine. Morate da imate gazdinstvo koje jako dobro posluje da biste ostvarili bilo koju beneficiju od banke, a to je za početnike, iskreno, malo teže. Eto, nešto iz ličnih sredstava, nešto iz bankarskih, imamo ponudu i od same Uprave za agrarna plaćanja za 50 posto avansa, tako da ćemo iskoristiti sve mogućnosti da bismo došli do ostvarenja projekta“, objašnjava Tomić.

Pročitajte još:

Na konkursu za meru jedan IPARD 3 programa, koja podrazumeva investicije u fizičku imovinu poljoprivrednih gazdinstava, u ovom pozivu odobreno je 70 projekata od 389 prijavljenih.

Inače, Evropska unija kroz taj program do kraja 2027. godine, za pomoć srpskoj poljoprivredi i ruralnom razvoju, opredelila je 288 miliona evra. Ako bi se sva sredstva iskoristila, uz sufinansiranje države od 90 miliona evra i investicije samih korisnika, u srpski agrar bilo bi uloženo više od pola milijarde evra.

„Sredstva u IPARD 3 programu značajno su veća u odnosu na IPARD 2, što pokazuje da smo posvećeni osnaživanju srpskog agrara i da na Srbiju gledamo kao na buduću članicu EU. Nažalost, tek 1.200 poljoprivrednika i preduzeća iskoristilo je IPARD 2 da unaprede svoju proizvodnju, a sav neiskorišćeni novac vraćen je u Brisel. Pozivam ceo sektor da se uključi, da potrošimo svaki cent bespovratnih sredstava“, naglasio je Andreas fon Bekerat, ambasador EU u Srbiji.

Ministar poljoprivrede, Dragan Glamočić, poručuje da je cilj jasan – da svaki poljoprivrednik u Srbiji oseti podršku države, da svako selo ima perspektivu i da poljoprivreda postane stabilan izvor prihoda, a ne samo rizik.

„Zato ćemo nastaviti sa novim javnim pozivima, sa novim merama i preciznijim i jasnijim procedurama, kako bi što više naših proizvođača iskoristilo mogućnosti koje IPARD program nudi“, dodao je Glamočić.

Sledeće nedelje biće uručena i prva rešenja za nabavku 30 novih traktora iz drugog poziva za meru jedan. U toku je i rok za prigovore na preliminarnu listu za treći poziv za istu meru, koja se tiče investicija u mehanizaciju.

Izvor: RTS

Dugoročna bezbednost jeremenske nuklearne elektrane u fokusu međunarodne kontrole

Foto-ilustracija: AI

Nuklearna elektrana u Mecamoru, jedina nuklearna elektrana u Jermeniji, igra ključnu ulogu u snabdevanju zemlje električnom energijom. Od kada je drugi blok reaktora ponovo pokrenut 1995. godine, elektrana obezbeđuje između 30 i 40 odsto ukupne potrošnje struje u Jermeniji, što je čini jednim od stubova nacionalne energetske stabilnosti.

Elektrana se sastoji od dva reaktora sovjetskog tipa VVER-440, ali nakon razornog zemljotresa koji je 1988. pogodio region, oba reaktora su privremeno zatvorena iz predostrožnosti, iako nisu pretrpela fizička oštećenja. Blok 2 je ponovo pušten u rad sedam godina kasnije, dok je Blok 1 trajno isključen i u fazi dekomisije.

Usled potrebe za obezbeđivanjem sigurnog dugoročnog rada, operator elektrane je od Jermenske agencije za nuklearnu regulaciju (ANRA) 2021. godine dobio produženje licence za rad Bloka 2 do septembra 2026. godine, uz zahtev da se period eksploatacije dodatno produži do 2036. godine, navodi se na sajtu Međunarodne agencije za atomsku energiju (IEAE).

Pročitajte još:

Kako bi se ocenila spremnost elektrane za bezbedan produženi rad, tim eksperata Međunarodne agencije za atomsku energiju (IAEA) završio je 9. oktobra još jednu SALTO misiju – specijalizovanu bezbednosnu proveru fokusiranu na strategije i mere koje omogućavaju produženi rad nuklearnih postrojenja nakon isteka inicijalne projektovane životne dobi.

Tim je brojao deset članova iz sedam zemalja i uključivao eksperte iz oblasti nuklearne bezbednosti, uključujući posmatrače iz Mađarske i Svetske asocijacije nuklearnih operatera. IAEA je istakla da su mnoga poboljšanja već uspešno sprovedena, naročito u oblasti organizacionih praksi, seizmičke kvalifikacije i tehničke modernizacije opreme.

Konačan izveštaj IAEA biće dostavljen jeremenskim institucijama i Vladi u naredna tri meseca, a njegov sadržaj će poslužiti kao osnova za donošenje odluka o budućnosti elektrane u Mecamoru.

Energetski portal

Međunarodni dan smanjenja rizika od katastrofa: potreba za većim ulaganjima u otpornost

Foto-ilustracija: Freepik (wirestock)

Promene koje se dešavaju u prirodi dovode do sve češćih, razornijih i skupljih katastrofa širom sveta. U svom najnovijem Globalnom izveštaju o smanjenju rizika od katastrofa 2025, Kancelarija Ujedinjenih nacija za smanjenje rizika od katastrofa (UNDRR) iznela je procenu da stvarni ekonomski troškovi premašuju 2,3 biliona dolara godišnje.

Direktni troškovi iznose oko 202 milijarde dolara godišnje, ali kada se uračunaju indirektni gubici, lančani efekti i ekosistemske štete, brojka je više od deset puta veća.

Iako ulaganja u smanjenje rizika od katastrofa (DRR) rastu, ona su i dalje nedovoljna. Podaci pokazuju da neretko manje od jedan odsto nacionalnih budžeta bude umereno u ove svrhe.

Pročitajte još:

Zbog toga Međunarodni dan smanjenja rizika od katastrofa, koji se obeležava od 1989. godine, poziva vlade, međunarodne organizacije i donatore da povećaju ulaganja u izgradnju otpornosti, kako bi se smanjili budući gubici i humanitarne potrebe.

Kako je ovogodišnja tema Ulažimo u otpornost, a ne u katastrofe, izveštaj Ujedinjenih nacija ističe da svaki dolar uložen u infrastrukturu otpornu na katastrofe može doneti uštede od četiri dolara kada se katastrofa dogodi.

Najčešće katastrofe obuhvataju poplave, oluje, suše, zemljotrese i šumske požare, koje pogađaju milione ljudi svake godine i značajno otežavaju razvoj zajednica širom sveta.

Energetski portal

Zrenjanin nakon više od 20 godina ima ispravnu vodu za piće

Foto-ilustracija: Unsplash (Manki Kim)

U maju ove godine započet je monitoring na vodovodnoj mreži u Zrenjaninu, a danas, kako je izjavio gradonačelnik Simo Salapura, ovaj grad nakon više od 21 godine ima ispravnu vodu za piće – apsolutno bezbednu i u skladu sa svim pravilnicima i propisima.

Kako je istakao, urađene su stotine analiza, a prethodnih dana stvorili su se uslovi da nadležno Javno komunalno preduzeće Vodovod i kanalizacija podnese zahtev sanitarnoj inspektorki da se rešenje kojim je uvedena zabrana upotrebe vode za piće stavi van snage.

Pročitajte još:

– Voda za piće u Zrenjaninu je ispravna, bezbedna za upotrebu, za kuvanje, tačnije – dozvoljena je za sve ono za šta je do sada bila zabranjena. Ovo je istorijski dan za Zrenjanin i želim da se zahvalim, pre svega, građanima Zrenjanina koji su imali strpljenja – rekao je gradonačelnik.

Tom prilikom nagovestio je da postoji još tema o kojima će se naknadno razgovarati, a koje se odnose na nastavak efikasnijeg upravljanja čitavim sistemom vodosnabdevanja na teritoriji grada Zrenjanina.

Energetski portal

Započeta priprema za izradu Mape puta održivog razvoja severnog regiona Crne Gore

Foto-ilustracija: Unsplash (anton lukin)

U Crnoj Gori je započeta priprema analize koja će poslužiti kao osnova za izradu Mape puta održivog razvoja sjevernog regiona, saopštilo je tamošnje Ministarstvo ekologije, održivog razvoja i razvoja severa. Reč je o dokumentu koji bi trebalo da objedini lokalne razvojne inicijative i nacionalne prioritete u jedinstven strateški okvir.

U okviru pripremnih aktivnosti, Crnu Goru je posetio ekspert za regionalni razvoj i profesor na Politehničkom univerzitetu u Torinu, Loris Servilo. Tokom trodnevne posete održao je niz sastanaka s predstavnicima više ministarstava, lokalnih samouprava i međunarodnih partnera, u cilju prikupljanja podataka i sagledavanja ključnih izazova severnog regiona. Njegovo angažovanje omogućeno je kroz saradnju Ministarstva i Kancelarije Ujedinjenih nacija za projektne usluge (UNOPS).

Kako je saopšteno, na sastancima su analizirane razvojne mogućnosti, ali i problemi sa kojima se suočavaju opštine na severu, poput upravljanja otpadom, vodosnabdevanja, infrastrukture i nedostatka stručnih kadrova. Učesnici su se saglasili da je za napredak regiona neophodan koordinisan i multisektorski pristup, uz tesnu saradnju svih nivoa vlasti.

Pročitajte još:

Servilo je tokom boravka predstavio primere dobre prakse iz Italije i drugih evropskih zemalja, ističući važnost inovativnih pristupa u stvaranju novih radnih mesta i zadržavanju stanovništva u manje razvijenim područjima. Takođe je obišao više lokacija, uključujući nacionalne parkove i odlagališta otpada, kako bi se upoznao sa dosadašnjim rezultatima Crne Gore u ispunjavanju obaveza iz Poglavlja 27.

Zaključeno je da će analiza, koju će ekspert izraditi na osnovu prikupljenih podataka, sastanaka i terenskih obilazaka, biti ključni dokument za finalizaciju Mape puta održivog razvoja severnog regiona.

Energetski portal

Nova bio-tkanina sa senzorima otkriva oštećenja asfalta iznutra

Foto: Fraunhofer WKI

Saobraćaj i vremenski uslovi postepeno uništavaju asfalt, stvarajući pukotine, udarne rupe i skrivena oštećenja, a trenutno jedini faktor koji određuje kada je potrebno obnoviti cestu je stanje same površine. Međutim razvijen je novi sistem nadzora koji omogućava rano otkrivanje oštećenja i kontinuirano praćenje stanja asfaltne podloge.

Istraživači nemačkog Fraunhofer instituta sa partnerima razvijaju pametan sistem merenja i analize koji može kontinuirano, nestruktivno i na velikim površinama pratiti stanje asfaltne podloge, poboljšavajući planiranje radova na obnovi cesta. Cilj istraživača bio je omogućiti određivanje i predviđanje nivoa degradacije asfaltnih puteva. Trenutni proces procene strukturalnog stanja asfaltne podloge vrši se tako što se buši i vadi mali uzorak (jezgro) iz ceste, a to dodatno oštećuje cestu i često zahteva privremeno zatvaranje saobraćaja.

Zbog toga su razvili tkaninu s ugrađenim senzorima, koja se postavlja u asfalt. Tkanina je jeftina za proizvodnju i može se koristiti na velikim površinama. Promer senzorske žice je manji od jednog milimetra, a integrisana je u prirodnu vlaknastu tkaninu tokom procesa tkanja, što osigurava otpornost na pomicanje ili klizanje. Deblji i teži konci, kao i široki razmaci stabilizuju materijal. Tkanina sa senzorima se proizvodi na dvostrukom rapier tkalačkom stroju Fraunhofer WKI, u širini od 50 centimetara i proizvoljne dužine.

Pročitajte još:

Funkcionisanje

Nakon što je ugrađena u asfalt, tkanina kontinuirano prikuplja podatke, omogućavajući zaključke o unutrašnjem stanju asfaltne podloge. Opterećenja na cestama stvaraju deformacije u podlozi, što uzrokuje promene u stanju električno provodnih senzora. Kako se senzor materijala širi, menja se i njegova električna otpornost. To se može meriti, a promena u otpornosti može se povezati s oštećenjem asfaltne podloge ili stanjem ceste. Senzorska žica je spojena na mernu jedinicu pored ceste koja pohranjuje podatke i prenosi ih analitičkom softveru.

Kristina Hekster, istraživačica, kaže da im je cilj dugoročno planiranje, kontinuirano praćenje promena u stanju ceste i na osnovu toga uspostavljanje prognoza i uključivanje u aktivnosti održavanja.

Digitalizacija

Sistem uključuje i AI algoritme za analizu prikupljenih podataka, koje omogućavaju procenu trenutnog stanja i predviđanje oštećenja kolovoza. Podaci se prikazuju putem internet platforme s kontrolnom pločom razvijenom u okviru projekta. Na osnovu toga se planiraju radovi na održavanju u ranoj fazi i uključiti u planiranje i budžet.

Testiranje

Trenutno se provodi testiranje demonstratora na ravnom delu puta u industrijskoj zoni, a tkanina sa senzorima postavljena je preko cele širine puta. Merne i analitičke jedinice beleže promene otpornosti senzora kada vozilo prolazi preko demonstratora.

Jasna Dragojević

Pametne bašte – tehnološki odgovor na klimatske izazove u poljoprivredi

Ilustracija: Institut Mihajlo Pupun

Poljoprivreda u Srbiji danas se nalazi pred ozbiljnim izazovima. Klimatske promene donose sve nepredvidivije vremenske uslove, dok je prosečna starost poljoprivrednog stanovništva visoka, a finansijska moć proizvođača često ograničena. Tome se dodaju i problemi u organizaciji otkupa i sistema subvencija, pa proizvođači, posebno manji, moraju da se oslanjaju na sopstvenu snalažljivost i nova znanja kako bi opstali na tržištu.

Foto: Institut Mihajlo Pupun

U poslednjih nekoliko godina klimatske promene pokazale su svoje pravo lice: duge suše, obilne padavine, gradonosni oblaci, toplotni talasi i iznenadni mrazevi postali su česta pojava. Tradicionalni načini rada sve teže mogu da obezbede stabilan prinos, pa se poljoprivreda postepeno okreće tehnološkim rešenjima koja mogu da povežu prirodu i nauku, a istovremeno očuvaju ekonomski interes proizvođača.

Institut „Mihajlo Pupin”, vodeća naučnoistraživačka organizacija u oblasti tehničko-tehnoloških nauka, prepoznao je potrebu da proizvođačima ponudi konkretne alate za prevazilaženje posledica klimatskih promena. Jedan od njihovih najnovijih projekata je „Pametna bašta” – integrisani sistem za plansko navodnjavanje i odvodnjavanje zemljišta, posebno pogodan za povrtarsku proizvodnju na otvorenom.

Kako automatizovano navodnjavanje menja poljoprivredu

Podaci jasno pokazuju ozbiljnost situacije: u Srbiji je svaka druga godina sušna, svaka treća sa prekomernim padavinama, a tek svaka peta u granicama višegodišnjeg proseka. Uz to, obrasci padavina su promenjeni – od marta do juna pada više kiše nego što je potrebno, dok se od jula do oktobra suočavamo sa izraženim nedostatkom vlage u zemljištu. „Pametna bašta” je osmišljena upravo kao odgovor na ovakve klimatske ekstreme.

Osnovna ideja sistema je jednostavna, ali moćna: višak vode tokom kišnih perioda se prikuplja, skladišti i koristi u periodima suše. Ispod površine zemljišta postavlja se mreža drenažnih cevi koje prikupljaju vodu iz zone korena biljaka i odvode je u rezervoare ili akumulacije. Ta voda se kasnije vraća usevima putem preciznog sistema navodnjavanja „kap po kap” ili perforiranih creva.

Ono što ovaj sistem izdvaja od klasičnih rešenja jeste potpuna automatizacija. Radom drenaže, pumpi i navodnjavanja upravlja PLC – programabilni logički kontroler povezan sa senzorima za vlagu, temperaturu i svetlost. Na osnovu podataka koje prikupljaju senzori, sistem sam odlučuje kada i koliko treba navodnjavati određeni sektor.

U FOKUSU:

Dodatna prednost „Pametne bašte” je njena energetska nezavisnost. Napaja se kombinacijom male solarne elektrane snage 3 kW i vetroturbina od 600 W, koji obezbeđuju električnu energiju za sve ključne komponente – senzore u zemljištu, elektromagnetne ventile, upravljačke jedinice i pumpe za vodu. Time sistem postaje potpuno energetski nezavisan, bez potrebe za dodatnim izvorima struje sa mreže.

Takođe, postoji i mogućnost tečne fertirigacije – primene rastvorenih hraniva direktno kroz cevovod sistema „kap po kap”. Hraniva se tako dodaju u precizno kontrolisanim količinama i u fazama razvoja biljaka kada su najpotrebnija, što doprinosi optimalnom rastu i kvalitetu prinosa.

Celim sistemom upravlja MobiSun – uređaj koji je ujedno i „mozak” celog procesa. On ne samo da proizvodi električnu energiju iz solarnih panela već služi i kao komunikaciono čvorište, prenoseći podatke sa senzora na daljinu do računara ili mobilne aplikacije proizvođača. Tako korisnik može u realnom vremenu pratiti stanje useva i menjati parametre rada sistema, čak i kada nije fizički prisutan na njivi.

Pilot-projekat realizovan u selu Belegiš, opština Stara Pazova, u saradnji sa Institutom za ekonomiku poljoprivrede, pokazao je da ovakva tehnologija donosi opipljive rezultate. Korisnik sistema ostvario je do 30 odsto veće prihode na istoj površini zemljišta, i to zahvaljujući stabilnijim prinosima i smanjenju štete od vremenskih nepogoda.

Kako ističe prof. dr Aleksandar Rodić sa Instituta „Mihajlo Pupin”, vreme kada su pametni sistemi bili luksuz je prošlo – danas su oni nužnost za sve one koji žele stabilnu, ekonomski održivu i ekološki odgovornu proizvodnju. „Pametna bašta” pokazuje da poljoprivreda u Srbiji ne mora da bude talac vremenskih prilika, već da tehnologija može da joj pruži sigurnost, otpornost i konkurentnost.

Priredila: Milena Maglovski

Tekst je objavljen u Magazinu Energetskog portala KLIMATSKE PROMENE

Ministarka Đedović Handanović: Očekujemo ruski plan za NIS, gasni aranžman biće produžen do kraja godine

Foto-ilustracija: Unsplash (sebastian-morelli-peyton)

Treći je dan od primene američkih sankcija NIS-u. Ministarka Dubravka Đedović Handanović rekla je za RTS da je juče održana hitna sednica Odbora direktora NIS-a, ali da se nije čuo ni plan ni program, što je zabrinjavajuće. Predsednik Upravnog odbora „Gaspromnjefta”, Aleksandar Djukov, u nedelju stiže u Beograd, a u ponedeljak će se u 12 sati održati sastanak sa predsednikom Vučićem, najavila je ministarka. Država neće dozvoliti da bude ugroženo snabdevanje gasom, gasni aranžman sa Rusijom biće produžen do kraja godine, rekla je ona.

Na NIS-ovim pumpama snabdevanje je uredno, ali više ne prolazi nijedna inostrana kartica. Gorivo se može platiti gotovinom, Dina karticom ili elektronskim aplikacijama.

Ministarka rudarstva i energetike Dubravka Đedović Handanović izjavila je za RTS da će se predsednik Upravnog odbora „Gaspromnjefta”, Aleksandar Djukov, zajedno sa zamenikom ministra energetike Pavelom Sorokinom, sastati u ponedeljak sa predsednikom Srbije, Aleksandrom Vučićem, i da očekuje da se čuje kakav je plan Rusa povodom sankcija koje je Amerika uvela NIS-u.

„Očekujemo da čujemo šta su predlozi, šta je plan za tri, četiri, pet ili šest meseci”, rekla je Đedović Handanović i precizirala da će se sastanak održati u Beogradu u 12 sati.

Plan ne sme da bude, kako ističe, da vreme prolazi i da dođemo u decembar, i da se ništa ne desi, odnosno da tog plana još uvek nema.

Ministarka je navela da očekujemo da se zaštite interesi Srbije, da se zaštiti energetska sigurnost i bezbednost naše zemlje.

„To je i u našem zakonu o energetici predviđeno, i to je naš interes, to je naš cilj, i mi to moramo da saslušamo prvo. Onda ćemo nakon tog sastanka izaći sa našim predlozima”, napominje Đedović Handanović.

Na sastanku Odbora nije bilo plana menadžmenta za poslovanje

Navela je da je u petak održan vanredni sastanak Odbora direktora NIS-a, na inicijativu srpskih članova odbora, ali da na tom sastanku nije iznet plan menadžmenta za poslovanje NIS-a.

„Mi smo očekivali da čujemo kakav je plan menadžmenta i kompanije za poslovanje u narednih tri, četiri, pet ili šest meseci. Mi, nažalost, taj plan nismo čuli. Nismo čuli ni plan, ni program. I to je zabrinjavajuće”, rekla je ministarka.

Istakla je da su juče čuli da se menadžment kompanije nada da će predsednik Srbije da nađe nekakvo rešenje na višem nivou.

„Ali znate kako, čak ni predsednik Srbije nema magični štapić. Razgovori su vođeni i nedavno u SAD sa sekretarom Markom Rubijom. Međutim, u celoj ovoj situaciji ja i dalje ponavljam – šta je plan za snabdevanje sirovom naftom, za nastavak rada rafinerije u Pančevu, šta je plan za više od 13.000 zaposlenih, da se oni zaštite, da nastave da primaju plate”, rekla je Đedović Handanović.

Pročitajte još:

Značajno podignute zalihe goriva

Ministarka energetike je naglasila da smo u prethodnih 11 godina značajno podigli zalihe goriva, navodeći da danas imamo obavezne rezerve naftnih derivata ukupno skoro 200.000 tona.

„Samo evro-dizela imamo preko 230.000 tona, a nivo naših obaveznih rezervi 2012. godine bio je nula. Mi smo odgovorno radili u prethodnom periodu, u prethodnim godinama, i mi to i dalje radimo. Mi očekujemo nove isporuke naftnih derivata, obaveznih od 50.000 tona u narednom periodu, koji su već plaćeni. Znači, mi naše rezerve podižemo i podizaćemo i nastavićemo da ulažemo, jer znamo da je to važno upravo ukoliko dođe do ovakvih nepredviđenih situacija”, navela je Đedović Handanović.

Đedović Handanović je rekla da imamo dovoljno rezervi i poručila građanima da nema razloga da strepe.

„Država će naći rešenje, treba da veruju svojoj državi. U tom smislu i snabdevanje je redovno. Međutim, mi smo takođe i juče čuli da zaliha sirove nafte ima da rafinerija radi do 1. novembra, da NIS ima svoje zalihe naftnih derivata do početka decembra”, rekla je ministarka.

Gasni aranžman sa Rusima biće produžen do kraja 2025.

Ministarka Đedović Handanović kaže da je snabdevanje gasom veoma važna tema.

„Mi smo bili veoma strpljivi, više puta razgovarali o toj temi. Predsednik Srbije je još u maju pričao sa predsednikom Putinom u Moskvi. Takođe, smo očekivali u junu i julu da se ti razgovori okončaju, odnosno da se tehnički detalji dogovore. Predsednik Srbije razgovarao je sa predsednikom Putinom i u Kini nedavno”, rekla je ona.

Gasni aranžman je najpre produžen do kraja oktobra, međutim poslednje najave, pre svega od direktora „Srbijagasa”, Dušana Bajatovića, koji je u Sankt Peterburgu – su da će taj aranžman da se produži do kraja godine, odnosno za dva meseca od kraja oktobra, istakla je ministarka.

„Međutim, mi smo bili zaista i strpljivi i fer i pošteni, i jedina smo zemlja, da podsetim, koja nije uvela sankcije Rusiji. U tom smislu očekujemo da se dugoročni gasni aranžman i zaključi. Ali za nas je isto tako važna i diversifikacija gasnih izvora – da stvorimo uslove da imamo izvore iz više pravaca”, rekla je ona.

Zaključila je da se neće dozvoliti da snabdevanje gasom bude ugroženo.

Izvor: RTS

U Mađarskoj otvorena najveća jedinica za skladištenje toplotne energije

Foto-ilustracija: Unsplash (Luca Bravo)

Na postrojenju velike mađarske prehrambeno-prerađivačke kompanije u mestu Tiszapüspöki, kompanija Kyoto Group pustila je u rad najveću industrijsku jedinicu za skladištenje toplotne energije na svetu – takozvani Heatcube. Radi se o modularnom, industrijskom „toplotnom baterijskom” sistemu koji skladišti energiju u obliku toplote i kasnije je oslobađa kao paru za industrijske procese.

Kapacitet novog sistema iznosi 56 MWh, što će omogućiti godišnju proizvodnju od preko 30 GWh čiste procesne toplote. Time se zamenjuje upotreba prirodnog gasa i smanjuju emisije ugljen-dioksida za oko 8.000 tona godišnje. Toplota se koristi u industrijskim procesima prerade kukuruza, jer je pomenuta kompanija jedan od najmodernijih pogona za preradu kukuruza u Evropi, sa kapacitetom obrade od čak 530.000 tona godišnje.

Pročitajte još:

Sistem će takođe doprineti stabilnosti mreže – koristiće viškove energije iz obnovljivih izvora, posebno kada su vetar i sunce u punom pogonu, i vraćati je u obliku pare za industrijske procese.

Kyoto tehnologija Heatcube koristi višak električne energije iz obnovljivih izvora – solarnu i vetroenergiju – za zagrevanje rastopljene soli na preko 400°C, koja zatim skladišti toplotu i po potrebi je oslobađa kao paru za proizvodne procese. Sistem može čuvati između 39 i 104 MWh energije i isporučiti snagu do 14 MW, navodi se na sajtu kompanije.

Kyoto Group, osnovana 2016. godine u Oslu, s kancelarijama u Norveškoj, Španiji i Danskoj, posvećena je razvoju tehnologija za dekarbonizaciju industrijske toplote, koja danas učestvuje sa oko 40 odsto u globalnim emisijama ugljen-dioksida.

Energetski portal

Veliko Gradište očekuje priliv solarne energije

Foto: Wikimedia (Zoran Cvetković)

Pravi trenutak za ulaganje u solarne elektrane u Srbiji ne mora više da se čeka, već je pred nama. Niže cene opreme i rastuće cene električne energije zajedno stvaraju izuzetne uslove za postizanje povrata investicije u solare. Takvu situaciju sada prepoznaju i ljudi širom Srbije, u svim regionima i mestima.

U Velikom Gradištu u planu je izgradnja nove solarne elektrane „Solar VG”, projekat preduzeća BOP SOLAR d. o. o. iz Beograda. Na parceli investitora koja je dobila građevinsku dozvolu biće postavljen sistem snage 3 MW, namenjen isključivo za proizvodnju električne energije iz sunčeve svetlosti i njeno isporučivanje u distributivnu mrežu. Time će opština dobiti moderan energetski projekat koji direktno doprinosi većem udelu obnovljivih izvora u domaćoj energetici.

Projekat konkretne solarne elektrane u istočnoj Srbiji i svu prateću tehničku dokumentaciju izradio je Centar za energetsku efikasnost i održivi razvoj (CEEFOR) – kompanija koja ima bogato iskustvo kada je reč razvoju projekata iz obnovljivih izvora energije.

Elektrana će biti opremljena sa 30 invertora pojedinačne snage 100 KW, predložen je proizvođač „Huawei”. Predviđeno je da elektrana bude opremljena sa 5.688 fotonaponskih panela snage 625 Wp, ili odgovarajućim brojem panela čija se pojedinačna snaga kreće u rasponu od 570 do 720 Wp, u zavisnosti od konačnog izbora opreme. Solarna elektrana imaće trapezni oblik, paneli će biti poređani u redovima orijentisanim ka jugu i sadržati ukupno dve transformatorske stanice.

U FOKUSU:

Projektnim rešenjem predviđeno je da najmanje polovina površine kompleksa bude pod zelenilom, dok izgrađeni objekti mogu zauzimati najviše 30 odsto parcele. Ceo prostor biće ograđen zaštitnom ogradom visine do 2,7 metara, sa protivpožarnim putevima i obezbeđenim parking-prostorima.

Po završetku izgradnje, „Solar VG” će postati jedan od lokalnih izvora čiste energije, projektovan da se istovremeno skladno uklopi u pejzaž.

Elektrana snage 3 MW, poput ove u Velikom Gradištu, mogla bi se u idealnim uslovima uporediti sa istovremenim napajanjem od oko 1.000 prosečnih domaćinstava, uzimajući u obzir da prosečno domaćinstvo troši približno 3 kW u trenutnom opterećenju (osvetljenje, kućni aparati, klima-uređaj i ostalo).

U poređenju sa istom količinom energije proizvedenom u termoelektrani na ugalj, ova solarna elektrana bi potencijalno mogla da spreči emisiju od 3.500 do 4.000 tona ugljen-dioksida godišnje, čime će znatno doprineti smanjenju zagađenja vazduha.

Priredila: Milica Vučković

Tekst je objavljen u Magazinu Energetskog portala KLIMATSKE PROMENE

EMS i CGES pojednostavljuju upravljanje prenosnom mrežom kroz međudržavni dogovor

Foto-ilustracija: Freepik (evening_tao)

Elektromreža Srbije (EMS) i Crnogorski elektroprenosni sistem (CGES) učvrstili su svoju dugogodišnju saradnju potpisivanjem ugovora koji se odnosi na razmenu i otkup elektroenergetske infrastrukture.

Ugovor su u ime svojih kompanija potpisali direktorka EMS-a i izvršni direktor CGES-a. Predmet dogovora je prenos vlasništva nad pojedinim interkonektivnim dalekovodima naponskih nivoa 220 kV i 110 kV koji su do sada bili u vlasništvu EMS-a, ali se nalaze na teritoriji Crne Gore. Po novom aranžmanu, oni će preći u vlasništvo crnogorskog operatora.

Odluka da se vlasništvo uskladi sa teritorijalnom nadležnošću doneta je zbog brojnih tehničkih i pravnih izazova koje nosi upravljanje i održavanje infrastrukture izvan granica sopstvene države. U tom kontekstu, EMS i CGES su zajedno definisali model po kome svaki operator preuzima upravljanje nad onim delom mreže koji se nalazi na teritoriji njegove zemlje.

Ovaj dogovor obuhvata dalekovode 220 kV „Pljevlja–Bajina Bašta“, „Pljevlja–Bistrica“ i 110 kV „Pljevlja 1–Potpeć“, koji su do sada bili u vlasništvu EMS-a, kao i dalekovod 220 kV „Mojkovac–Pljevlja“, koji vodi CGES, ali delimično prolazi kroz Srbiju.

Ideja je da se obezbedi efikasnije upravljanje prenosnom mrežom i donosi veću pravnu sigurnost, pojednostavljuje operativne procedure i otvara prostor za planiranje novih zajedničkih projekata.

Energetski portal

Do 2030. svet bi mogao udvostručiti kapacitete OIE – predvodi solarna energija

Foto-ilustracija: Pixabay/ eliseocabrera

Obnovljivi izvori energije nastavljaju snažan rast širom sveta, a globalni kapacitet, prema najnovijoj srednjoročnoj prognozi Međunarodne agencije za energiju (IEA), mogli bi da porastu više nego dvostruko do 2030. godine.

Izveštaj Renewables 2025, predviđa povećanje globalnog kapaciteta obnovljive energije za 4.600 gigavata (GW) do 2030. godine – što je približno jednako ukupnom kapacitetu proizvodnje električne energije Kine, EU i Japana zajedno.

Foto-ilustracija: Pixabay (distelAPPArath)

IEA navodi da se rast obnovljivih izvora odvija u uslovima pritisaka u lancima snabdevanja, problema sa priključenjem na mrežu, finansijskih teškoća i promena u politikama.

Solarna energija činiće oko 80 odsto globalnog rasta kapaciteta OIE u narednih pet godina, i to zahvaljujući niskim troškovima i bržim postupcima izdavanja dozvola, a slede je energija vetra, hidroenergija, bioenergija i geotermalna. Geotermalne elektrane će dostići istorijski maksimum u ključnim tržištima, uključujući SAD, Japan, Indoneziju i brojne zemlje u razvoju.

S druge strane sve veći problemi integracije u mrežu ponovo povećavaju interesovanje za hidroelektrane sa pumpnim skladištenjem, čiji se rast očekuje da bude gotovo 80 odsto brži u narednih pet godina nego u prethodnom periodu.

Pročitajte još:

Solarna energija bi trebalo da čini oko 80 odsto rasta svetskog kapaciteta obnovljivih izvora u narednih pet godina. Pored rasta na razvijenim tržištima, očekuje se nagli porast solarne energije u ekonomijama kao što su Saudijska Arabija, Pakistan i nekoliko zemalja jugoistočne Azije. Kako uloga obnovljivih izvora u elektroenergetskim sistemima raste u mnogim zemljama, donosioci odluka moraju obratiti pažnju na bezbednost lanaca snabdevanja i izazove integracije u mrežu — izjavio je Fatih Birol, izvršni direktor IEA.

Smanjenje rasta kapaciteta OIE očekuje se u Kini i SAD. Prelazak sa fiksnih tarifa na aukcije utiče na ekonomsku isplativost projekata, što je dovelo do smanjenja prognoze rasta obnovljive energije u Kini. U SAD su ukinute savezne poreske olakšice i došlo je do drugih regulatornih promena pa su se smanjila očekivanja rasta na ovom tržištu za skoro 50 odsto u odnosu na prošlogodišnju prognozu.

Solarna energija očekuje se da dominira rastom OIE do 2030. godine, ostajući najjeftinija opcija za nove elektrane u većini zemalja. Energija vetra ima značajan potencijal rasta, posebno u Kini, Evropi i Indiji, a hidroenergija i druge tehnologije nastaviće da igraju važnu ulogu u podršci elektroenergetskim sistemima i povećanju njihove fleksibilnosti.

U sektoru transporta udeo OIE će u potrošnji energije porasti sa četiri odsto na šest do 2030. godine, uglavnom zahvaljujući električnim vozilima u Kini i Evropi, dok će biogoriva doprineti rastu u Brazilu, Indoneziji, Indiji i drugim ključnim tržištima.

Udeo OIE u energiji koja se koristi za grijanje zgrada i industrije povećaće se sa 14 na 18 odsto tokom perioda prognognoze.

Energetski portal