Home Blog Page 193

Počele prijave za akciju “Za zeleniji Beograd”

Foto-ilustracija: Freepik (freepik)
Foto-ilustracija: Unsplash (Aniston Grace)

Javno komunalno preduzeće „Zelenilo-Beograd“ i ove godine organizuje akciju „Za zeleniji Beograd“, a prijavljivanje će trajati od 27. maja do 21. juna.

Kako je saopšteno iz ovog preduzeća, cilj Akcije je  razvijanje pozitivnog odnosa prema zelenilu i cveću kod građana, uz istovremenu motivaciju da u pozitivnoj konkurenciji za izbor najlepših prostora unaprede stanje svog neposrednog okruženja.

Izbor najlepših zelenih prostora, kao i prethodnih godina, vrši se u sedam kategorija:

  1. Najlepša zelena površina oko stambene zgrade gde se udruživanjem stanara prave divne zelene oaze;
  2. Najlepši balkon, gde svaki stanar iskazujući i uživajući u svom mikro prostoru istovremeno doprinosi ukupnoj lepoti zgrade, ulice pa na kraju i Grada;
  3. Najlepša zelena površina ispred poslovnih objekata, doprinosi ukupnoj lepoti Grada, ali i sama kompanija ima zasigurno mnogo pozitivnih poena od posetilaca, korisnika usluga;
  4. Najlepše školsko dvorište ima isključivo za cilj edukaciju dece od školskog uzrasta da nauče koliko im „zeleni svet“ znači za ukupan život i da ulažući svoj trud u ozelenjavanje kasnije umeju da cene javne zelene površine svog grada;
  5. Najleše zelenilo oko predškolske ustanove, gde i sasvim mala deca treba da spoznaju prirodu koja ih okružuje i nauče od odraslih da je to nešto veoma važno za njihov život;
  6. Najlepše uređeno zelenilo ugostiteljskog objekta (letnja bašta)- kategorija u kojoj se takmiče isključivo ugostiteljski objekti;
  7. Najlepša okućnica u kojoj se nagrađuje trud i doprinos lepšem izgledu grada vlasnika objekata za individualno stanovanje.

Takmičenje se sprovodi na nivou 10 centralnih opština (Voždovac, Vračar, Zvezdara, Zemun, Novi Beograd, Palilula, Rakovica, Savski venac, Stari grad i Čukarica), koje biraju po troje najboljih u svih sedam kategorija.

Pročitajte još:

Osvajači prvih mesta, sa svih deset centralnih opština, učestvuju u takmičenju koje će se održati na nivou grada, a na završnoj svečanosti, koja se tradiconalno održava u prostorijama JKP „Zelenilo-Beograd“, na Malom Kalemegdanu, će biti proglašeni „najbolji od najboljih“.

Osim navedenih kategorija, od ove godine biće otvoren i konkurs koji će se odnositi na učenike od prvog do četvrtog razreda osnovne škole. Naime, ideja je da naši najmlađi sugrađani, na nivou odeljenske zajedice, tehnikom koja je njima prihvatljiva, nacrtaju ili naprave rad na temu „Za zeleniji Beograd“. JKP „Zelenilo-Beograd“ će sve pristigle radove objaviti na sajtu Preduzeća, a najbolji radovi biće nagrađani i korišćeni u medijskim objavama.

Svi građani zainteresovani za učešće mogu se prijaviti „Zelenilu-Beograd“ na adresu Mali Kalemegdan br. 8 ili mejl adresu: info@zelenilo.rs, sa naznakom Za akciju “Za zeleniji Beograd”.

Energetski portal

Konferencija posvećena unapređenju energetske efikasnosti u industriji

Foto-ilustracija: Freepik (freepik)
Foto-ilustracija: Unsplash (Ant Rozetsky)

Nemačko-srpska privredna komora, uz pokroviteljstvo Ministarstva za ekonomiju i zaštitu klime Savezne Republike Nemačke, organizuje stručnu konferenciju pod nazivom “Primena obnovljivih izvora energije i energetski efikasnih rešenja u industriji u Srbiji i Bosni i Hercegovini”. Konferencija će se održati u utorak, 4. juna 2024. godine, sa početkom u 10 časova (početak registracije od 09.30 časova), u hotelu Metropol Palace u Beogradu.

Stručna konferencija će okupiti eksperte iz Nemačke, Srbije i Bosne i Hercegovine s ciljem predstavljanja najnovijih tehnologija i rešenja u ovoj oblasti, kao i razmene znanja o primeni energetski efikasnih mera u industriji.

U poslednjih nekoliko godina, Srbija je ostvarila značajan napredak u primeni obnovljivih izvora energije i energetski efikasnih rešenja, naročito u industrijskom sektoru. Povećana ulaganja u solarne i vetroelektrane, kao i u biomase i hidroenergiju, rezultirala su većom diverzifikacijom energetskog portfolija zemlje. Pored toga, sve više industrijskih kompanija uvodi energetski efikasne tehnologije, smanjujući tako svoje operativne troškove i negativan uticaj na životnu sredinu.

Pročitajte još:

Međutim, i pored ovih pozitivnih trendova, Srbija se i dalje suočava sa izazovima, poput potrebe za dodatnim investicijama, unapređenjem zakonskog okvira i jačanjem svesti o značaju energetske efikasnosti. Upravo zbog toga, stručne konferencije i saradnja sa međunarodnim partnerima igraju ključnu ulogu u daljem razvoju ovog sektora.

Tokom konferencije, učesnici će imati priliku da saznaju više o značaju primene energetski efikasnih mera u industriji, zakonskim okvirima, trenutnom stanju i potencijalima tržišta, kao i o prednostima obnovljivih izvora energije. Nemačke kompanije će predstaviti svoje najnovije tehnologije i rešenja, pružajući tako jedinstvenu priliku za uspostavljanje novih poslovnih kontakata i razmenu znanja.

Prijave za konferenciju su moguće do petka, 31. maja 2024. godine. Za dodatne informacije možete se obratiti projektnoj menadžerki Nemačko-srpske privredne komore Tari Jevremović putem mejla jevremovic@ahk.rs.

Energetski portal

Strože mere za smanjenje emisija metana u EU

Foto: Pixabay
Foto-ilustracija: Pixabay

Metan predstavlja gas staklene bašte koji je i do 30 puta jači od ugljen-dioksida, kada je reč o zagađenju. Kako bi se ispunio cilj postavljen Pariskim sporazumom o ograničenju globalnog zagrevanja na 1,5oC i postigla klimatska neutralnost do 2050. godine, Evropska unija donela je nove mere.

Naime, Savet je danas usvojio uredbu o praćenju i smanjenju emisija metana, što je deo paketa Fit for 55. Uredbom se uvode novi zahtevi za merenje, izveštavanje i verifikaciju emisije ovog gasa u energetskom sektoru.

Prvenstveno se uvode stroža pravila u vezi sa praćenjem i izveštavanjem. To znači da će operatori morati da mere emisije metana na niovu izvora i da na osnovu toga sačine izveštaj o praćenju koji će biti proveren od strane nezavisnih akreditovanih verifikatora.

Od država članica se zahteva da održavaju i redovno ažuriraju inventar svih bušotina, kao i planove za sanaciju neaktivnih bušotina, sa ciljem sprečavanja rizika po javno zdravlje i životnu sredinu. Isto je i kada je reč o rudnicima uglja koji su zatvoreni ili napušteni pre manje od 70 godina. Razlog je taj, što emisije metana nastavljaju da se oslobađaju čak i nakon zaustavljanja proizvodnje.

Pročitajte još:

Kada se govori o merama prevencije i ublažavanja, operatori imaju posebna zaduženja. Oni će biti u obavezi da otkriju i poprave curenje metana, putem merenja i istraživanja curenja u različitim vrsta infrastrukture u određenim intervalima. U toj situaciji, operatori će morati da poprave ili zamene sve komponente iznad određenih nivoa curenja i to odmah nakon što otkriju, a najkasnije pet dana nakon tog trenutka.

Uredbom se zabranjuje i ispuštanje i spaljivanje metana iz odvodnih stanica do 2025. godine i iz takozvanih ventilacionih okana do 2027. godine. Izuzetak su situacije kada je to strogo neophodno. Inače, ispuštanje metana odnosi se na njegovo ispuštanje direktno u atmosferu, dok se spaljivanje koristi kako bi se smanjila količina koja se ispušta u atmosferu. Kada je reč o značenju pojmova, odvodne stanice predstavljanju instalacije koje se koriste za uklanjanje metana iz rudnika kako bi se sprečilo njegovo nagomilavanje. Sa druge strane, ventilaciona okna jesu sistemi kojima se obezbeđuje protok vazduha u rudnicima.

Takođe, pratiće se i emisije metana iz energetskih uvoza Evropske unije, odnosno biće praćeno koliko se metana oslobađa od trenutka proizvodnje energenata do prevoza u Evropsku uniju iz drugih zemalja.

Energetski portal

Počela izgradnja prenosne elektroenergetske infrastrukture za EXPO 2027

Foto-ilustracija: Unsplash (Alexander Schimmeck)
Foto-ilustracija: Unsplash (shane-rounce)

U toku su radovi na izgradnji prateće elektroenergetske infrastrukture neophodne za priključenje i funkcionisanje objekata za Svetsku izložbu EXPO 2027, uključujući i Nacionalni stadion, građevine u paviljonu, kao i ostale planirane objekte.

Projekti koje za ove potrebe realizuje Elektromreža Srbije podrazumevaju izgradnju novih nadzemnih dalekovoda i visokonaponskih podzemnih kablova, kao i rekonstrukciju i adaptaciju postojećih dalekovoda, a ukupna vrednost projekata je oko 25 miliona evra.

Prema rečima Dubravke Đedović Handanović, ministarke rudarstva i energetike, ovi radovi će doprineti stabilnijem napajanju električnom energijom građana ovog dela Novog Beograda, Surčina, a daljim razvojem infrastrukture i svih Beograđana.

,,Do 2027. i EXPO izložbe koja će Beograd postaviti u centar sveta i Evrope, kada očekujemo da više od tri miliona ljudi iz više od 100 država poseti Srbiju, osim neophodnih energetskih radova na samom kompleksu u Surčinu, Nacionalnom stadionu, rezidencijalinim zgradama, planiramo da realizujemo i niz drugih projekata. Među najvažnijim su završetak vetroparka Kostolac i deo samobalansiranih solarnih elektrana koje će biti značajni za „zeleni“ portfolio EPS-a, zatim izgradnja naftovoda Srbija-Mađarska, gasnih interkonekcija sa našim susedima Severnom Makedonijom i Rumunijom, kao i proširenje skladišnih kapaciteta gasa u Banatskom Dvoru’’, navela je ministarka.

Pored toga, u planu je i energetska sanacija više od 250 stambenih zgrada u Beogradu i 26 zgrada centralne vlasti koje će nakon uređenja dati nov izgleda našem gradu, kaže ministarka i dodaje da će svi ovi projekti zajedno doprineti stabilnijem, nezavisnijem i jačem energetskom sektoru naše zemlje.

Pročitajte još:

Kako se navodi na sajtu Akcionarskog društva Elektromreža Srbije, radovi se odvijaju na lokaciji u blizini budućeg tržnog centra Eurasia na Novom Beogradu, i na njoj se grade stubovi potpuno novog dvosistemskog dalekovoda 2×110 kV kojim će se postojeći dalekovod 104/2 uvesti u buduću TS Beograd 44 u Surčinu, objekat Elektrodistribucije Srbije.

Na dužini od sedam i po kilometara biće izgrađeno 29 novih stubova, dok će se na postojećem dalekovodu 104/2 obaviti rekonstrukcija devet stubova, kao i adaptacija jednog sistema faznih provodnika u dužini od pet kilometara, uz zamenu dva stuba. Vrednost ovih radova je preko 13 miliona evra.

Uz priključenje TS Beograd 44, ovaj dalekovod će omogućiti i priključenje TS Beograd 58 – Nacionalni stadion – a stvoriće i uslove za rasterećenje postojeće TS Beograd 9, kao i za priključenje novih potrošača na području Surčina i šire.

Završetak radova na ovom segmentu se očekuje početkom 2026. godine.

Sledeće godine krenuće i izgradnja dva kablovska voda 110 kV od TS Beograd 44 do TS Nacionalni stadion, dužine dva puta po četiri kilometra. Procenjena vrednost te investicije je oko sedam miliona evra.

Dodatna sigurnost snabdevanja biće obezbeđena dvostranim napajanjem, i to sa druge strane Save, realizacijom projekta rekonstrukcije dalekovoda 104/1 od TS Beograd 2 do TS Beograd 32. Uz to, ova investicija će omogućiti stabilno napajanje i postojećih trafostanica TS Beograd 32 i TS Beograd 2, planirane distributivne trafostanice u blizini Makiškog polja, kao i TS Beograd 49 – Aerodrom. Vrednost tog segmenta je gotovo pet miliona evra.

Energetski portal

Olimpijske igre 2024 – održivost u svakom segmentu organizacije

Foto-ilustracija: Pixabay (Diego Torres)
Foto-ilustracija: Unsplash (Braden Collum)

Pariz će ove godine ugostiti preko 10.000 sportista i brojne posetioce na Olimpijskim igrama 2024.

Događaj ovih razmera zahteva velike količine resursa i energije, ali su se organizatori postarali da njegov ekološki otisak bude što manji zahvaljujući primeni cirkulare ekonomije.

Kako je saopšteno na zvaničnom sajtu Olimpijskih igara Paris 2024, organizatori su najpre izračunali „materijalni otisak“ Igara, odnosno zbir svih resursa koje je neophodno mobilisati za potrebe događaja.

Da bi obezbedili ove zalihe, organizatori su primenili strategiju odgovorne kupovine, definisanu 2019. godine, zahvaljujući kojoj će 90 odsto od šest miliona korišćenih elemenata biće preuzeto od strane dobavljača i partnera nakon Igara, dok će preostalih 10 odsto biti u nadležnosti Organizacionog odbora Olimpijskih igara.

Prilikom nabavke svih neophodnih elemenata – od sedišta za gledaoce, šatora, kreveta, stolova, zastava, sportske opreme itd, organizatori su dali prednost dobavljačima koji zadovoljavaju niz ekoloških standarda.

Reciklaža nije izostavljena ni kada su u pitanju podovi jer će preko 33.000 m² sportskih podova sadržacti oko 35 odsto recikliranih materijala i biti 100 odsto reciklabilni.

A u sektoru ugostiteljstva, Pariz 2024 se obavezao da će smanjiti plastiku za jednokratnu upotrebu za 50 odsto u poređenju sa Igrama u Londonu 2012. godine.

Pročitajte još:

Ostale mere za smanjenje ekološkog otiska Olimpijskih igara

Umesto kupovine nove sportske opreme, Pariz 2024 je dao prednost iznajmljivanju, pa će od dva miliona artikala, tri četvrtine biti pozajmljeno od sportskih saveza. Takođe će biti iznajmljeno 75 odsto elektronske opreme, kao što su televizori, kompjuteri i štampači, kao i 100 odsto tribina, šatora i bungalova.

Još jedna ekološka mera ima za cilj smanjenje potrebe za izgradnjim, a Pariz 2024 će nastojati da iskoristi 95 odsto postojećih objekata i infrastrukture.

Olimpijske igre strukturisane su tako da iskoriste postojeću mrežu javnog prevoza, a biće izgrađeno i više od 400 km novih biciklističkih staza kako bi se smanjile emisije iz transporta, navodi u saopštenju Olimpijskog komiteta.

Neke od mera za odgovorno upravljanje hranom uključuju udvostručavanje udela biljnih sastojaka u obrocima, nabavljanje sastojaka iz lokalne proizvodnje i smanjenje otpada od hrane boljom procenom neophodnih količina, preraspodelom ili kompostiranjem.

Milena Maglovski

Novoizgrađena trafostanica u Mrčajevcima puštena u rad

Foto-ilustracija: Unsplash (American Public Power Association)
Foto-ilustracija: Unsplash (shraga kopstein)

Novoizgrađena trafostanica u Mrčajevcima koja će omogućiti sigurnije snabdevanje električnom energijom za stanovnime u ovom kraju, puštena je u rad.

Prema rečima Dubravke Đedović Handanović, ministarke rudarstva i energetike, sigurnije i pouzdanije snabdevanje električnim energijom dobiće više od 13.500 stanovnika, kao i dosta mladih privrednika, ratara, voćara i stočara koji doprinose razvoju ovog kraja.

Građani imaju direktan dodir sa niskonaponskom mrežom, zbog čega su, prema rečima ministarke, prošle godine započete značajne investicije kako bi se osiguralo bolje snabdevanje i da bi se smanjili prekidi u napajanju.

Ona je naglasila da je kvalitetnije snabdevanje građana cilj zbog kojeg je država započela značajna ulaganja u niskonaponsku mrežu u celoj Srbiji.

Tokom prethodnih godinu dana izgrađeno je ili zamenjeno više od  720  trafostanica širom zemlje.

Pročitajte još:

Ministarka je ukazala je da je u okolini Čačka postavljeno više od 2.200 betonskih stubova za kvalitetnije snabdevanje i napajanje električnom energijom, kao i da je rekonstruisano gotovo 200 kilometara niskonaponske mreže.

„Svi ovi radovi idu u prilog tome da možemo da priključimo više korisnika na mrežu, što je važno za privredu, aerodrom i autoputeve. U Pakovraću je u toku završatak izgradnje nove trafostanice’’, rekla je ministarka i dodala sa su u toku najveća do sada ulaganja u niskonaponsku mrežu u Čačku.

Kako je navela ministarka, do sada je postavljeno oko 230.000 pametnih brojila širom zemlje. Postavljanje pametnih brojila započeto je u Beogradu i Novom Sadu koji su važni za smanjenje gubitaka, automatsko i digitalno upravljanje mrežom kako bismo bili efikasniji i smanjili greške u očitavanju brojila.

Prema rečima ministarke, sa postavljanjem se nastavlja i u zapadnoj, centralnoj i istočnoj Srbiji.

Energetski portal

Nastavak rešavanja problema divljih deponija

Foto: Ministarstvo zaštite životne sredine
Foto: Ministarstvo zaštite životne sredine

Rešavanjem problema divljih deponija, rešava se jedan od najvećih ekoloških problema u Srbiji – neadekvatno upravljanje otpadom. Preduslov za zatvaranje nesanitarnih i čišćenje divljih deponija jeste izgradnja modernih regionalnih centara za upravljanje otpadom.

Prema rečima Irene Vujović, ministarke zaštite životne sredine, plan je da u narednih nekoliko godina bude izgrađeno devet regionalnih centara. Po završetku ove godine, biće ukupno očišćeno 1.119 divljih deponija.

Opština Kula, predstavlja dobar primer angažovanja na trajnom rešavanju ovog problema, rekla je Sandra Dokić, državna sekretarka. U Novoj Crvenki uklanja se velika divlja deponija, koja je ugrožavala poljoprivredno zemljište. Ove godine, opština Kula dobila je 2,8 miliona dinara da ukloni divlju deponiju, a prošle godine je takođe preko konkursa dobila sredstva za uklanjanje i rekultivaciju deponije kao i za pošumljavanje.

Pročitajte još:

Kako se navodi, Kula je jedna od pet opština koja će gravitirati ka RC Rančevo u Somboru, i planirano je da ima izgrađenu transfer stanicu za pretovar otpada. Početkom rada sanitarne deponije u Somboru, biće zatvorene četiri nesanitarne deponije na koje se na nepravilan način decenijama odlaže otpad.

Takođe, u toku su radovi na uklanjanju divlje deponije u naselju Čokot, jedne od četiri lokacije koje će biti očišćene kroz javni konkurs Ministrarstva u 2024. godini. U Nišu je do sada uz podršku Ministarstva očišćeno 19 deponija, a ove godine biće očišćene još četiri.

Energetski portal

Niži računi za struju preko solarnih panela – isplati li se investicija

Foto-ilustracija: Pixabay (schropferoval)
Foto-ilustracija: Pixabay (wooolff)

Broj onih koji proizvode električnu energiju iz solarnih panela dostigao je 3.100. Veliko interesovanje pospešile su subvencije, smanjenje poreza i naknada. Traži se i rešenje za brže priključenje na mrežu.

Struju iz solarnih panela u Srbiji već proizvodi 2.200 domaćinstva, a ostali su preduzeća, fabrike, školske i druge ustanove, kao i više manastira.

Sticajem statusa kupac-proizvođač postali su energetski nezavisni, smanjuju račune za električnu energiju i doprinose zelenoj tranziciji zemlje.

“Za godinu i po dana broj kupaca-proizvođača je porastao sedam puta, dok se instalisana snaga povećana za 8,5 puta. Domaćinstva, što se tiče snage, sada mogu da podižu solarne elektrane snage 10,8 kilovata, a ostali kupci od 150 kilovata”, kaže Maja Vukadinović, pomoćnica ministarke energetike.

Analize pokazuju da prosečne potrebe jednog domaćinstva može da pokrije ugradnja šest kilovata. Ta investicija košta oko 7.000 evra, a subvencije države pokrivaju polovinu troška.

Pročitajte još:

Šta je kupcu potrebno

Višak struje može se isporučiti elektroenergetskom sistemu, dok stručnjaci savetuju da ugradnja panela mora da bude isplativa.

“Kupac-proizvođač, kada ugrađuje, trebalo bi da vidi koliko troši na godišnjem nivou i da odabere pe-ve sistem koji će toliko i proizvoditi”, ukazuje dr Darko Šošić, profesor na Elektrotehničkom fakultetu u Beogradu.

Ivana Đorđević, direktorka Sektora za uprvljanje kupcima-proizvođačima u EPS-u objašnjava da ako ima bilo kakvu investiciju od onoga što njemu zaista treba, ne može da vidi prave efekte.

“Vreme povraćaja te investicije će biti mnogo duže”, poručuje Đorđevićeva.

Veća kontrola

U Elektrodistribuciji kažu da na priključenje čeka 2.100, a četvrtina su domaćinstva i četiri stambene zajednice. Predlažu i veću kontrolu radova na terenu.

“Treba da se uvede sertifikacija izvođača radova. Od početka smo se za to zalagali. Izvođač radova sa svojim licencama garatuje kvalitet materijala, opreme i izvođenje radova”, navodi Predrag Matić, direktor Direkcije za planiranje i investicije u “Elektrodistribuciji”.

Ministarstvo energetike formiralo je tim koji radi na novim rešenjima. Oni će pojednostaviti proceduru i ubrzati priključenje kupaca-proizvođača električne energije na elektromrežu.

Izvor: RTS

Stiže nova generacija efikasnijih solarnih ćelija

Foto-ilustracija: Pixabay (Bru-nO)
Foto-ilustracija: Unsplash (American Public Power Association)

Dok se, sa jedne strane, zemlje “utrkuju” u dodavanju novih kapaciteta solarnih elektrana kako bi što pre odgovorile na izazove energetske tranzicije, naučnici, sa druge strane, neumorno rade na usavršavanju solarne tehnologije ne bi li maksimalno unapredili njenu efikasnost.

Istraživači sa Tehnološkog univerziteta u Kaunasu u Litvaniji već su dobro poznati u svetu solarne energije, a rezultat njihovog dosadašnjeg rada su solarne ćelije rekordne efikasnosti.

Njihov pronalazak sada je otišao korak dalje nakon što su solarnim ćelijama od perovskita pravilne strukture dodali tanke samosastavljajuće slojeve organskih molekula.

Reč je o molekulima koji se sami uređuju u sloj debljine jednog molekula i deluju kao sredstvo za transport elektrona u solarnim ćelijama, navodi se u saopštenju Tehnološkog univerziteta u Kaunasu.

Pročitajte još:

“Molekuli koji čine ove monoslojeve, poput pametnog lepka, oblažu površinu konstruisanih uređaja tankim slojem debljine jednog molekula. ​​I to nije slučajno, oni se ne lepe gde god da odu, već se vezuju samo tamo gde su u kontaktu sa provodljivim metalnim oksidom“, objašnjava Tadas Malinauskas, jedan od pronalazača nove tehnologije.

Prema njegovim rečima, primena takvog sloja je relativno jednostavan i ekonomičan proces koji zahteva da se staklena podloga sa elektroprovodljivim slojem metalnog oksida uroni u ili poprska rastvorom jedinjenja.

Iako je veoma tanak sloj, uloga koju ima u solarnim ćelijama je izuzetno važna, a Malinauskas kaže da je najbolja analogija za njegovu funkciju metro.

„Ovaj sloj, poput automatske kapije u metrou, dozvoljava samo jednoj vrsti punjenja da prođe i nastavi svoj put ka elektrodi“, kaže on.

Prethodni eksperimenti do sada su se više fokusirali na molekule koji se koriste za prenos pozitivnog naelektrisanja u solarnim ćelijama, pa je sledeći korak ovih istraživača bio da razviju molekule koji mogu da nose negativno naelektrisanje.

Milena Maglovski

Pamet mladih Srbije osvetljava zeleni put održivog razvoja lokalnih zajednica

Foto-ilustracija: Unsplash (Hannah Busing)
Foto: GIZ

Čak i oni koji ne prate teme održivog razvoja i energetske efikasnosti čuli su za Zeštat Aspern, potpuno samoodrživ grad koji energiju dobija iz obnovljivih izvora, vetra i vode, a kišnicu prerađuje. U ovom pametnom gradu, koji od 2013. godine raste nadomak Beča, u kome su svi objekti od prirodnih materijala, potpuno energetski efikasni, do 2028. godine dom će pronaći oko 20.000 stanovnika.

Ovakvi uspešni projekti bude optimizam da se svet kreće u pozitivnom smeru – održivog razvoja, ali često izazivaju i osećanje osujećenosti zbog uverenja da je razvoj u okvirima održivosti rezervisan samo za ekonomski jake zemlje i osvešćene urbane zajednice.

Da nije tako, dokazuju mnogobrojni projekti širom sveta, ali i zelene ideje koje su u šest manjih naselja u Srbiji, koja tipski pripadaju ruralnim sredinama, pokrenuli i sprovode mladi entuzijasti uz podršku projekata koje realizuje GIZ u partnerstvu sa Ministarstvom rudarstva i energetike i Ministarstvom turizma i omladine Republike Srbije. Školsko dvorište u Vlasotincu, zahvaljujući grupi mladih entuzijasta, dobilo je solarnu klupu koja služi kao izvor osvetljenja, poboljšavajući bezbednost i upotrebljivost dvorišta u večernjim satima.

U Fokusu:

Dodavanjem USB porta za punjenje mobilnih uređaja ova klupa predstavlja i praktičan korak ka smanjenju potrošnje električne energije iz neobnovljivih izvora i pruža udobno i bezbedno mesto na kome se mladi rado okupljanju.

Zeleno mesto okupljanja dobili su i mladi u Donjoj Stražavi, jednom od naselja na periferiji Prokuplja. Troje studenata koji čine grupu Foton realizovalo je ovu ideju u okviru svog projekta Solarna klupa za održivu povezanost – Nek te sunce poveže sa svetom.

Njihov cilj, kao i cilj drugih mladih koji su pokrenuli i realizovali ove projekte, jeste da osim što stvaraju održivu povezanost, edukuju zajednicu i animiraju prvenstveno mlade ljude o značaju i potencijalu obnovljivih izvora energije.

Foto: GIZ

“Stari i mladi na selu imaju manje mogućnosti da usvoje znanja neophodna za podizanje te svesti. Plan grupe Foton je da uradimo što više ovakvih projekta i pomognemo ljudima na selu, ali kao i u gradovima, da usvoje znanje koje je stvarno neophodno za naš opstanak”, kaže Petar Stojanović.

Projekat koji takođe ima dvostruki pozitivan efekat – smanjuje ekološki otisak i emisije štetnih gasova, a istovremeno podstiče zajednicu da koristi solarne tehnologije – pokrenuli su i sproveli i mladi iz sela Brankovina, nedaleko od Valjeva.

U školskom dvorištu oni su postavili solarnu oglasnu Info tablu, koja služi kao informativeni centar za lokalnu zajednicu, a pre svega za učenike. Ovaj projekat ne samo da obezbeđuje dostupnost korisnih informacije već i doprinosi ekološkoj održivosti jer Info tabla sadrži i integrisani punjač mobilnih uređaja na solarni pogon. Solarnu info tablu uskoro će dobiti i Sokobanja.

GIZ

Tekst u celosti pročitajte u Magazinu Energetskog portala ODRŽIVA ARHITEKTURA I FINANSIRANJE ZELENE GRADNJE

Sačuvajmo velike zveri i njihova staništa da bismo sačuvali sve nas!

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto-ilustracija: Unsplash (Dušan veverkolog)

Ukoliko želimo očuvane, zdrave i bioraznovrsne šumske ekosisteme, potrebno je nastaviti i produbiti saradnju svih institucija i organizacija koje se bave očuvanjem prirode, ali i građana. Jedino tako je moguće obezbediti skladan suživot.

,,Osvajajući sve više teritorije za sebe, ljudi su potisnuli ravnopravne životinjske i biljne vrste i sveli njihova staništa na, najblaže rečeno, neodgovarajuća. Ako pokušamo da razumemo da su medvedu, vuku i risu potrebna prostranstva da bi imali osnovne uslove za život, moramo da vratimo hranu na koridore velikih zveri i da sačuvamo njihova staništa, a tako posredno i sprečimo moguće sukobe sa ljudima”, ističe Vanja Jakšić iz WWF Adrije.

Koliko su klimatske promene ubrzale promene na koridorima velikih zveri, svedoči činjenica da ih u nekim područjima ima dosta, dok u drugima pokušavamo da sačuvamo jedan ili dva para koji treba da produže vrstu.

„Klimatske oscilacije dovele su do sve češćih susreta ljudi i velikih zveri. Treba da nastavimo da delujemo kroz edukaciju stanovništva, a posebno u zonama koje su blizu naseljenih mesta. Međutim, dok preventiva ne da rezultate, treba da onemogućimo konflikte postavljenjem električnih ograda“, kaže Duško Ćirović, profesor Biološkog fakulteta.

Pročitajte još:

Istovremeno, Vladan Bjedov iz Zavoda za zaštitu prirode Srbije ističe da su „medved, vuk i ris takozvane „ključne’’ vrste, jer su one kamen temeljac za opstanak skoro svih drugih biljnih i životinjskih vrsta u šumskim ekosistemima, kao i da su oni zaslužni za regulaciju broja svih drugih biljojeda. Na taj način oni obezbeđuju ravnotežu u prirodi’’.

Pa ipak do sukoba domaćina šuma i čoveka neizbežno dolazi. Kako ih je moguće zaustaviti, da je potrebno raditi na njihovom sprečavanju kao i koja je uloga lovaca, institucija i stanovnika uopšte čuli smo od predstavnika Lovačke komore Srbije, Milovana Stoića, kao i Okružnog javnog tužilaštva.

Foto: pixabay

„Naša uloga je da edukujemo lovočuvare kako da prate situaciju u lovištima. Radimo na tome da svi naši članovi budu sve bolje informisani o pravnim okvirima kod nas i u Evropi, kao i o stepenu zaštićenosti vrsta ali, ima ograničenja u propisima koja nam onemogućavaju da kada i uhvatimo nekoga u krivolovu, nemamo ovlašćenja da ga u tome sasvim zaustavimo’’.

Primera dobre prakse u sudovima takođe ima, ali ne u meri u kojoj je to dovoljno da spreči zločine nad divljim vrstama. Tužilaštva širom Srbije neminovno u svojoj praksi imaju sve veći broj predmeta iz oblasti zaštite životne sredine, pa polako i ova tematika sve više dobija na značaju.

Nakon panela, Zavod za zaštitu prirode Srbije prikazao je izložbu „Putevi velikih zveri’’ koja je rezultat njihovog dugogodišnjeg rada na očuvanju velikih zveri širom Srbije.

Projekat ForestConnect podrazumeva da ćemo u naredne dve i po godine raditi na tome da na koridore velikih zveri vratimo hranu i sačuvamo njihova staništa, a tako posredno sprečimo moguće sukobe sa ljudima. Ovaj projekat podržan je sredstvima Interreg Dunavskog rediona, a kofinansiran sredstvima Evropske unije.

Izvor: WWF Adria

37. Međunarodni kongres o procesnoj industriji u Beogradu

Foto-ilustracija: Freepik (atlascompany)
Foto-ilustracija: Freepik (freepik)

Kongres o procesnoj industriji ,,Procesing ’24’’, koji će biti održan u Beogradu od 29. do 31. maja u prostorijama Privredne komore Srbije, okupiće stručnjake iz naučnoistraživačkih organizacija (instituta, fakulteta, inovacionih centara), industrije, predstavnike kompanija i drugih relevantnih interesnih grupa, pružajući naučnoj zajednici priliku da predstavi svoje radove i ideje kroz prezentacije i diskusije i poveže se sa stručnjacima iz industrije.

Ovo je 37. put da Društvo za procesnu tehniku, pri SMEITS-u, organizuje svoj Kongres, a suorganizatori skupa su i Katedra za procesnu tehniku Mašinskog fakulteta u Beogradu i Privredna komora Srbije.

Kroz raznovrsne teme, panel sesije (okrugle stolove) i umrežavanje sa stručnjacima, ovaj kongres omogućava razmenu znanja i ideja, promoviše inovacije i doprinosi unapređenju industrijskih procesa i praksi“.

„Ovaj Kongres predstavlja priliku za razmenu znanja, iskustava i dostignuća u sledećim oblastima: Procesne tehnologije, operacije, aparati i mašine u procesnoj industriji, Projektovanje, izgradnja, eksploatacija i održavanja procesnih postrojenja, Korišćenje energije u procesnoj industriji, Inženjerstvo životne sredine i održivog razvoja u procesnoj industriji, Primena koncepta cirkularne ekonomije u procesnoj industriji, Merenje i upravlјanje, modelovanje i optimizacija procesnih i termoenergetskih postrojenja, Menadžment kvaliteta i standardizacija u organizacijama“, navode organizatori.

U plenarnoj sesiji predviđena su sledeća četiri izlaganja: pozicija Republike Srbije u odnosu na politiku i regulativu u oblasti energetske efikasnosti EU u okvirima energetske tranzicije i klimatskih promena, zaštita životne sredine, primena nove CBAM regulative, ozelenjavanja industrije u trci ka neto-nultoj emisiji.

Na ovogodišnjem skupu biće predstavlјeni primeri dobre prakse, i to o projektu javno-privatnog partnerstva (JPP) upravljanja otpadom u Beogradu, aktiviranju  postrojenja za energetsko iskorišćenje komunalnog otpada, snage 103 MW, dok će Apatinska pivara predstaviti postrojenje za prečišćavanje i preradu otpadniih voda i kogenerativno postrojenje za korišćenje biogasa i dobijanje zelene energije i upotrebe u pivari.

Foto-ilustracija: Freepik (freepik)

U program ,,Procesinga ’24” uklјučene su panel sesije sa aktuelnim temama kao što su: korišćenje energije u procesnim postrojenjima; energetska efikasnost procesnih postrojenja; primena obnovlјivih izvora energije; korišćenje otpadne toplote procesa; zaštita životne sredine, zaštita radne sredine; upravlјanje otpadnim materijalima u procesnoj industriji; rešenja za smanjenje emisije gasova staklene bašte iz procesne industrije.

Posebna tema koja se odnosi na aktuelnosti vezane za opremu pod pritiskom (nova regulativa, razmena iskustava, problemi i zapažanja) tradicionalno će biti obrađena i na ovogodišnjem Procesingu ’24.

„Procesing ’24” završava se posetom fabrici kompanije Grundfos, u Inđiji, a autobus za prevoz gostiju obezbijedio Institua za nuklearne nauke „Vinča“.

Ovogodišnji, 37. Međunarodni kongres o procesnoj industriji pomogli su Ministarstvo nauke, tehnološkog razvoja i inovacija Republike Srbije i kompanije Grundfos, Wilo Ovex inženjering, Cim gas, Kazantrade, Vodavoda, Inženjerska komora Srbije i Institut za nuklearne nauke „Vinča“.

Energetski portal

Nove toplotne baterije mogle bi efikasnije da skladište obnovljivu energiju

Foto-ilustracija: Unsplash (Neora Aylon)
Foto-ilustracija: Unsplash (Karsten Würth)

Istraživači Univerziteta u Mičigenu, razvijaju novi uređaj za pretvaranje toplotne u električnu energiju, a kako navode, ideja se približava svojoj teorijskoj maksimalnoj efikasnosti, kao i praktičnoj primeni na mreži.

Takozvane termofotovoltaične ćelije, predstavljaju noviju vrstu solarne ćelije i rade po sličnom principu. Ipak, postoji važna stavka prema kojoj se razlikuju. Dok fotonaponske ćelije koriste visokoenergetske fotone vidljive svetlosti, termofotovoltaične ćelije koriste infracrvene fotone, koji imaju nižu energiju.

Kako navode sa Univerziteta, njihove baterije mogle bi da skladište energiju dobijenu iz obnovljivih izvora, koja se ne proizvodi uvek ujednačeno i ne uvek kada je potražnja najveća. Ovi uređaji skladištili bi toplotu, a kada je energija potrebna, oslobađali bi je. Tako sačuvana toplota koristi se naknadno za napajanje termofotovoltaičnih ćelija koje proizvode električnu energiju.

Za razliku od prethodnih uređaja koji su pretvarali toplotnu u električnu energiju, novi uređaj pruža veću efikasnost. Na temperaturi od 1435oC, stari uređaj imao je efikasnost konverzije snage od 37 odsto, dok novi postigao 44 odsto. Istraživači veruju da će u budućnosti ovaj broj porasti i na 50 odsto. Inače, raspon temperature za skladištenje energije na visokim temperaturama obično se nalazi u rasponu od 1200 oC do 1600 oC, a novi uređaj radi unutar ovog raspona.

Pročitajte još:

Za razliku od litijum-jonskih baterija koja zahtevaju vađenje litijuma, toplotne baterije koriste materijale kao što su rastopljene soli ili keramički materijali, koji su jeftiniji i manje štetni za životnu sredinu.

Istraživači su objasnili i kako se dostižu ovako visoke temperature, uz isticanje da je postupak veoma jednostavan. Jedan od primera, temperatura može da se dostigne propuštanjem struje iz solarne ili vetroelektrane kroz otpornik, odnosno električnu komponentu koja se koristi za ograničavanje protoka struje. U momentima kada struja prolazi kroz otpornik, stvara se toplota upravo zbog otpora koji pruža prolasku struje. Zagrejan visokom temperaturom, otpornik svoju toplotu prenosi na rastopljene soli ili neki drugi materijal koji se nalazi u toplotnoj bateriji. Inače, rastopljene soli vrlo efikasno skladište veliku količinu toplotne energije, zahvaljujući svojim termalnim svojstvima.

Energetski portal

Novi materijali za novo doba

Foto: Sferikon
Foto: Sferikon

U okviru tehnološkog inženjerstva jedna od užih disciplina naziva se inže­njerstvo materijala – oblast čiji je fokus razumevanje strukture i svojstava materijala u cilju stvaranja novih sa unapređenim karakteristikama kako bi bili otporniji, jači, trajniji, održiviji, ekonomičniji, u zavisnosti od potreba različitih industrija. Inženjeri koji istražuju ovu oblast ispituju kako raznoliki procesi i obrada materijala utiču na posledično stanje i strukturu istih. Zbog aktuelnog diskursa o reciklaži, upravljanju otpadom i cirkularnoj ekonomiji, inženjerstvo materijala igra značajnu ulogu u rešavanju pomenutih izazova.

Mladi industrijski dizajneri, nekadašnji studenti Fakulteta primenjenih umetnosti, odlučili su da se posvete upravo svom studijskom programu – industrijskom dizajnu. Nikola Đurašković i Nedeljko Tica osnivaju Sferikon u želji da se pozabave problemima agrarnog otpada iz našeg okruženja. O ovom projektu prvo su razgovarali sa profesorkom Irenom Živković, koja je stručnjak iz oblasti nauke i inženjerstva. Kako nam objašnjava profesorka Živković, koja je ujedno i treći član Sferikon tima, njihov proizvod jeste serija materijala pod nazivom SferiCorn – spoj proizvodne industrije, održivog razvoja i cirkularnosti.

– SferiCorn materijali su klasični kompozitni materijali sačinjeni od dva ili više različitih materijala, koji samom kompozitu daju neko novo svojstvo u odnosu na polazne komponente. SferiCorn materijali koriste biorazgradive i kompostabilne materijale od kojih je jedna ojačavajuća komponenta dobijena od agrarnog otpada iz kukuruznog uzgoja. Kukuruz je jedna od najzastupljenijih kultura na poljoprivrednom zemljištu u Srbiji i generiše veliku količinu otpada koji često biva spaljivan, te na taj način postaje ozbiljan zagađivač – objašnjava profesorka Živković.

U FOKUSU:

Foto: Sferikon

Cilj je razviti materijal koji bi se koristio kao alternativa sintetičkim polimerima, odnosno uobičajenoj plastici. Interesantno je da njihovi materijali imaju potencijal da se primenjuju za raznovrsne proizvode, uključujući tvrde plastične delove elektronskih uređaja, komponente nameštaja, enterijere automobila, pa čak i u arhitektonskoj industriji. Jedan od ključnih atributa materijala SferiCorn jeste njegova izuzetna sposobnost zvučne izolacije, što ga čini idealnim za proizvode gde su akustična svojstva važna. Na primer, u kućnim prečišćivačima vazduha, gde ventilatori ili turbine proizvode buku, SferiCorn može efikasno da deluje kao zvučni izolator smanjujući rezonanciju i buku koju stvaraju standardni plastični delovi.

Iako je materijal još uvek u razvojnoj fazi, već postoji značajno interesovanje za njega. Takođe, članovi Sferikona rade na tome da integracija njihovog materijala u druge proizvode bude što jednostavnija kako bi bili što konkurentniji i ekonomičniji, osim što su funkcionalni, estetični i održivi, i kako bi se izbegli troškovi vezani za primenu ovako specifičnih materijala.

Priredila: Milica Vučković

Tekst u celosti pročitajte u Magazinu Energetskog portala ODRŽIVA ARHITEKTURA I FINANSIRANJE ZELENE GRADNJE

Energetska tranzicija Srbije – inovacije i implementacija: EE, OIE i nuklearna energija

Foto-ilustracija: Freepik (freepik)

U okviru višegodišnjeg serijala konferencija “Re-set Summit”, 30. maja biće održana konferencija pod nazivom „Energetska tranzicija Srbije – inovacije i implementacija”.

Konferenciju koju organizuje kompanija Wireless Media Group, lider u oblastima digitalnih transformacija i medija u Srbiji i regionu i društveno odgovorna kompanija, okupiće predstavnike Vlade Republike Srbije, regulatornih tela, relevantnih institucija iz oblasti energetike, renomirane stručnjake, kao i predstavnike industrije i finansijskih institucija koji zajedničkim delovanjem doprinose inkluzivnoj, pravednoj i pravičnoj energetskoj tranziciji. Oni će kroz četiri panela diskutovati o mogućnostima, izazovima i perspektivama u oblasti obnovljivih izvora energije, nuklearne energije i e-mobilnosti.

Naziv prvog panela je – Energetska efikasnost i dekarbonizacija, na kom će panelisti diskutovati na sledeće teme:

  • Uticaj CBAM regulative na sektor proizvodnje električne energije
  • Energetska efikasnost kao vodeći faktor dekarbonizacije
  • Investicije u prenosne sisteme električne energije
  • Izazovi i prepreke u daljem sprovođenju mera energetske tranzicije

Drugi panel biće Investicije u OIE, a učesnici konferencije će diskutovati o načinima finansiranja projekata energetske efikasnosti, investicionim mogućnostima i ekonomskim efektima obnovljivih izvora energije (OIE) u Srbiji.

  • Finansijski instrumenti za podršku projektima energetske efikasnosti
  • OIE na Mapi investicionih prilika u Srbiji i uticaj OIE investicija na rast BDP-a
  • Perspektive i izazovi ulaganja u hidroelektrane, vetroelektrane, solarnu energiju, biomasu i geotermalnu energiju u Srbiji
  • Uticaj tehnoloških inovacija, regulatornih promena i ekonomskih faktora na buduće investicije u OIE

U trećem panelu čiji je naziv Nuklearna energija u srbiji: perspektive i dileme, pričaćeće se o ovoj aktuelenoj temi, kao i poziciji Srbije, uključujući ukidanje moratorijuma, bezbednost, upravljanje otpadom i perspektive razvoja.

  • Ukidanje nuklearnog moratorijuma – izmena zakonske regulative koja bi dozvolila izgradnju nuklearnih elektrana
  • Bezbednost nuklearnih elektrana
  • Upravljanje nuklearnim otpadom
  • Javna percepcija i perspektive razvoja nuklearne energije u Srbiji: kadrovski i finansijski kapaciteti

Četvrti panel E-mobilnost u srbiji: izazovi i prilike biće prilika za razgovor o izazovima u ovoj oblasti, mogućnostima za razvoj infrastrukture i inovativnim rešenjima.

  • Razvoj infrastrukture za e-mobilnost
  • Finansijski podsticaji za kupovinu električnih vozila
  • Najnovije tehnološke inovacije u oblasti e-mobilnosti
  • Izazovi elektrifikacije u auto industriji

Konferencija će omogućiti razmenu znanja, iskustava i najboljih praksi između učesnika, te doprineti stvaranju održivog i efikasnog energetskog sistema u Srbiji.

Agendu događaja možete da pogledate ovde.

Konferencija će se održati u četvrtak, 30. maja, s početkom od 10 časova u Privrednoj komori Srbije, Terazije br. 23, Beograd (Velika sala, 2. sprat).

Energetski portal

Konferencija “Zelena pravda: Implementacija horizontalnog ekološkog zakonodavstva”

Foto-ilustracija: Freepik (freepik)
Foto-ilustracija: Freepik (freepik)

Regionalni Centar za ekološko pravo (RCEL), uz podršku UNDP-a, organizuje konferenciju “Zelena pravda: Implementacija horizontalnog ekološkog zakonodavstva”, koja će se održati 7. juna 2024. godine u prostorijama Miljenko Dereta, u Beogradu.

Cilj konferencije je unapređenje razumevanja i primene zakonodavnih okvira u oblasti zaštite životne sredine u Srbiji kroz razmenu znanja, iskustava i najboljih praksi sa stručnjacima. Konferencija teži jačanju kapaciteta relevantnih aktera u borbi protiv ekološkog kriminala, unapređenju sudskih i upravnih procedura u zaštiti životne sredine, kao i promovisanju saradnje između svih zainteresovanih strana radi ostvarivanja ciljeva održivog razvoja u Srbiji.

Kroz konkretnu analizu i raspravu o izazovima i prilikama u oblasti zaštite životne sredine, konferencija ima za cilj da podigne svest i inspiriše donosioce odluka, pravne stručnjake, aktiviste i građane na konkretne korake ka očuvanju prirodnih resursa i izgradnji pravednijeg društva koje poštuje ljudska prava i integritet životne sredine u Srbiji.

Pročitajte još:

Teme koje će biti predmet diskusije:

  • Krivičnopravna zaštita životne sredine
  • Suočavanje sa ekološkim kriminalom – izazovi i prilike
  • Zaštita ljudskog prava na zdravu životnu sredinu

Agenda sa govornicima je dostupna na sledećem linku.

Svoje učešće možete potvrditi slanjem imejla na office@rcel.rs najkasnije do 3. juna. Molimo vas imajte na umu da je broj mesta ograničen.

Energetski portal