Energetska efikasnost (EE) podrazumeva smanjenje utroška energije sa postizanjem istog efekta; tj. korišćenje manje količine energije i resursa u svrhe obavljanja iste funkcije, poput grejanja, hlađenja, rasvete, proizvodnje, rada mašina i sličnog.
Za razliku od energetske uštede, energetska efikasnost ne podrazumeva odricanje od energije i smanjenje kvaliteta života, već naprotiv isto ili bolje funkcionisanje uz smanjeno korišćenje resursa i time efikasniju upotrebu energije, a što posredno smanjuje potrošnju energije i proporcionalno deluje na finansijsku uštedu.
Prvi sastanak svetskih eksperata energetske efikasnosti, održan pre 16 godina, na temu rešenja energetske krize poslužio je kao povod za obeležavanje svetskog dana energetske efikasnosti 5. marta. Od te 1998. godine ne prestaje interesovanje i posvećenost temama održive energetike, statistike, promenama, problemima i rešenjima za energetsku sigurnost u svetu.
Jedna od važnih organizacija posvećenih stanju u energetici širom sveta je Međunarodna agencija za energetiku (International Energy Agency – IEA) koja je procenila povećanje potrošnje energije za oko 40 % u naredne dve decenije, što ukazuje na to da energetske politike svih zemalja sveta treba da sprovode odgovarajuće mere energetske efikasnosti.
Unapređenje energetske efikasnosti je jedan od važnih elemenata energetske politike Republike Srbije, koji značajno doprinosi sigurnosti snabdevanja energijom, povećanju konkurentnosti industrije, povećanju standarda, smanjenju uvozne zavisnosti i smanjenju negativnih efekata sektora energetike na životnu sredinu.
Zakon o efikasnom korišćenju energije Republike Srbije, koji je usvojen prošle godine i počeće da se primenjuje u 2015. godini, ima za cilj odgovorno, racionalno i održivo korišćenje energije i uspostavljanje sistema organizovanog upravljanja energijom, tj. energetskog menadžmenta. Sprovođenje ovog zakona u praksi znači uvođenje minimalnih zahteva energetske efikasnosti za nova i revitalizovana postrojenja u sektorima proizvodnje, prenosa i distribucije energije, naplatu izmerene potrošnje energije, označavanje nivoa energetske efikasnosti zgrada i proizvoda koji utiču na potrošnju energije, uveđenje ekodizajna i podsticaja za sprovođenje mera u pogledu energetske efikasnosti i otvaranja tržišta energetskih usluga, kao i sprovođenje energetskih pregleda u cilju identifikacije potencijala za unapređenje energetske efikasnosti.
Ove godine počeo je sa radom i Fond za unapređenje energetske efikasnosti u Srbiji čija sredstva će biti namenjena projektima energetske efikasnosti lokalnih samouprava, privrede i stanovništva.
B.R.









LJUDSKI RESURSI i konstantno zapošljavaje visokoobrazovanih i mladih kadrova, koji imaju prilike da steknu značajno iskustvo u različitim oblastima elektroenergetike i da se kvalitetno formiraju i usavršavaju je ono po čemu je „Elektrovat d.o.o.“ prevashodno prepoznatljiv.
PROIZVODNJA je jedna od najznačajnijih delatnosti kompanije „Elektrovat d.o.o.“, odnosno proizvodnja razvodnih elektro-energetskih ormana i ormana automatike.
„SCHNEIDER ELECTRIC PARTNER“ je renomirana multinacionalna kompanija i svetski lider u oblasti elektroenergetike, sa kojom je „Elektrovat d.o.o.“ od 2001. godine u saradnji i njihov zvanični distributer, odnosno od 2007. godine zvanični Sistem integratori „Schneider Electric“. Ova saradnja dostigla je svoj vrhunac u 2011. godini kada je „Elektrovat d.o.o.“ postao zvanični Partner „Schneider Electric“-a i stekao mogućnost obezbeđivanja Licence za proizvodnju srednjenaponskih postrojenja i opreme pod brendom ove prestižne kompanije. Iste godine u ovu svrhu osniva se kompanija „SNE Energy d.o.o.“ u Čačku, u vlasništvu kompanije „Elektrovat d.o.o.“, koja postaje Licencni Partner „Schneider Electric“-a za pomenutu proizvodnju.
Kompanija „Zlatiborske elektrane d.o.o.“ razvija 3 mini hidroelektrane – MHE „Beli Kamen“, MHE „Komalj“, MHE „Peta“ u opštini Čajetina, na ušću reke Ribnice u Crni Rzav, a čije su instalisane snage redom 1.65MW, 0.70MW i 0.80MW, odnosno ukupna instalisana snaga 3,15MW i ukupni prosečni protok vode na vodozahvatu oko 2,7 m3/s. Predviđena prosečna godišnja proizvodnja električne energije sve 3 MHE u pogonu je 12,400 GWh (6.750 GWh MHE Beli Kamen, 2.700 GWh Komalj i 2.950GWh Peta ).
„Hrvatska Elektroprivreda“ (HEP) planira izgradnju hidroelektrane i akumulacijskog jezera kod Knina na reci Krki, a s obzirom da je ovo područje deo mreže Evropske unije „Natura 2000“, koju čine posebno vredna i značajna područja u oblasti očuvanja životne sredine, hrvatski ekolozi brinu zbog mogućih posledica na prirodu.










