Home Blog Page 1556

Prvi LEED šoping centar u Srbiji – „Shopping centar Ušće“

Foto-illustracija: Freepik (freepik)

 

Krajem prošle nedelje u „Shopping Centru Ušće“ otkrivena je LEED EBOM (Existing Building: Operations and Maintenance) plaketa čime je ovaj centar postao prvi sertifikovani šoping centar iz oblasti zelene gradnje u Srbiji.

Izvršni direktor kompanije „Confluence Property Management“ gospođa Ivana Maksimović izjavila je da je za dobijanje ove plakete bilo potrebno tri godine. Ona je istakla da je u ovom periodu „Shopping Centar Ušće“ morao da zadovolji striktne kriterijume LEED sertifikacije kako bi dobio sertifikat iz oblasti operativnosti i održavanja.

Kompanija „ENERGO Energy Efficiency Engineering“ imala je ulogu administratora i konsultanta, a uradila je i energetsku reviziju. Osim toga, izvršila je energetsko modelovanje sa procenom potrošnje energije, nadzor i proveru usaglašenosti čitavog projekta sa LEED zahtevima, obuku svih učesnika na projektu, menadžment procesa sertifikacije, strategiju održivosti u projektu navedeno je na sajtu ove kompanije.

„Shopping Centar Ušće“ dobitnik je LEED sertifikata iz oblasti održivog razvoja, energetske efikasnosti, uštede vode, adekvatnog korišćenja resursa i materijala i kvaliteta unutrašnjeg prostora.

Inače, LEED (Leadership in Energy & Environmental Design) predstavlja program sertifikacije zgrada, kuća i zajednica. Postoji četiri nivoa sertifikacije, a broj bodova određuje kojem nivou sertifikacije objekat pripada. Osnovni LEED sertifikat dodeljuje se objektima koji imaju od 40 do 49 bodova; srebrni LEED sertifikat dodeljuje se objektima sa brojem bodova između 50 i 59; zlatni LEED sertifikat poseduju objekti koji imaju od 60 do 79 bodova, dok se platinasti LEED sertifikat dodeljuje objektima koji imaju 80 ili više bodova.

Sertifikaciju vrši nezavisni međunarodni sistem za sertifikaciju, a odluka je transparentna s obzirom da su svi podaci dostupni javnosti.

Sandra Jovićević

Kurs o standardu ISO 90001:2015 u Privrednoj komori Srbije

privredna-komora-srbije-Od 12. do 13. maja 2015. godine u Privrednoj komori Beograda biće održan kurs „Nova verzija standarda ISO 90001:2015“.

Na kursu će biti reči o razlikama između standarda ISO 90001:2008 i ISO 90001:2015, performansama kvaliteta, liderstvu, implementaciji ovog standarda itd. Zainteresovani za učešće na ovom kursu moraju poznavati standard ISO 90001:2008, kao i menadžment kvaliteta organizacije.

Kako je navedeno, kurs je namenjen nezavisnim stručnjacima i zaposlenima u organizacijama koje imaju implementiran sistem menadžmenta ISO 90001:2008.

Predavači na kursu biće predstavnici sertifikacione kuće „Quality Austria Center“ gospođa Jelena Cice i gospodin Igor Panin.

Prijave se mogu dostaviti do 8. maja 2015. godine.

Sandra Jovićević

foto: pks.rs

Podeljena sredstva za sufinansiranje kupovine ekoloških automobila u Hrvatskoj

Foto-ilustracija: Freepik (freepik)

 

Prema pisanju hrvatskih medija, sredinom aprila ove godine podeljena su sva sredstva predviđena javnim pozivom za sufinansiranje kupovine hibridnih i električnih automobila.

Podsetimo, Ministarstvo zaštite životne sredine i prirode Republike Hrvatske u saradnji sa Fondom za zaštitu životne sredine i energetske efikasnosti sredinom marta ove godine raspisalo je javni poziv za sufinansiranje kupovine električnih i hibridnih vozila. Kako je istaknuto, fizička lica mogu dobiti podsticaj za jedno vozilo koje moraju zadržati u svom vlasništvu najmanje godinu dana, dok kompanije mogu dobiti maksimalno 91 hiljadu evra za kupovinu vozila, a moraju ih zadržati u svom vlasništvu najmanje tri godine.

Subvencije za kupovinu vozila iznose maksimalno 40 odsto od vrednosti vozila. Za električna vozila sa ugrađenim sistemom za produženje autonomije kretanja sa emisijama ugljen dioksida do 50g po kilometru daju se subvencije maksimalno 6500 evra, a za hibridna vozila sa emisijom ugljen dioksida do 90g po kilometru subvencije iznose maksimalno 3900 evra. Kada je reč o električnim skuterima, motociklima i četvorotočkašima subvencije se kreću između 980 i 3900 evra.

Sandra Jovićević

„Knauf Insulation“ predstavio aplikaciju za izračunavanje nivoa buke

Foto-ilustracija: Unsplash (Erik Mclean)

 

U ponedeljak 20. aprila 2015. godine na Međunarodni dan zaštite od buke kompanija „Knauf Sound Insulation“ predstavila je svoju aplikaciju za izračunavanje nivoa buke.

Predstavnik kompanije „Knauf Insulation“ gospođa Marija Ilić istakla je da je aplikacija izrađena zbog toga što je prilikom izrade građevinskog projekta potrebno izraditi i Elaborat zvučne zaštite. Cilj ovog softvera i aplikacije je da smanje vreme potrebno za izradu Elaborata zvučne zaštite, ali i da građanima pokažu koliko je zaštita od buke bitna, istakla je gospođa Ilić.

Tvorac softvera i aplikacije je gospodin Dejan Todorović, a na prezentaciji projekta predstavljene su prednosti softvera i aplikacije. Osim toga, izvršeno je i njeno testiranje.

Aplikacija omoguzćava da se provere i modifikuju rešenja za konstrukciju u objektu radi zadovoljenja kriterijuma zvučne zaštite.

Prezentaciju su organizovali Knauf Insulation, Knauf Zemun i Knauf AMF, a održana je u Beogradu u Mikser hausu.

Sandra Jovićević

Zbrinjavanje opasnog otpada iz Bariča i Šapca do kraja godine

eko minpolj gov rs

Državni sekretar Ministarstva poljoprivrede i zaštite životne sredine gospođa Stana Božović krajem prošle nedelje posetila je Šabac. U okviru ove posete obišla je Centar za istraživanje „Zorka“ i nekadašnju deponiju na Dudari.

Gospođa Božović je istakla da će Vlada Republike Srbije dati maksimalnu stručnu pomoć lokalnim samoupravama za rešavanje problema iz oblasti zaštite životne sredine. Ona je istakla i da je Inspekcija za zaštitu životne sredine uradila izveštaj o opasnom otpadu preduzeća u restrukturiranju i stečaju prema kojem se opasan istorijski otpad nalazi u čak 70 ovakvih objekata. Prema njenim rečima, u 2015. godini obezbeđena su sredstva u iznosu od 10 miliona dinara za zbrinjavanje opasnog otpada u „Prvoj iskri“ Barič i „Eko-gasu“ iz Šapca, a do kraja ove godine taj otpad će biti zbrinut.

Prilikom posete nekadašnjoj deponiji na Dudari gospođa Božović je istakla da bi rekultivacija ovog terena trebalo da se reši u skladu sa propisanim standardima. Ona je dodala da je u planu da se rebalansom budžeta za 2015. godinu obezbede sredstva za taj projekat.

Sandra Jovićević

foto: eko.minpolj.gov.rs

Novi Sad dobija pogon za reciklažu kompjuterske opreme

Foto-ilustracija: Unsplash (Gary Chan)

 

U Novom Sadu u maju italijanska firma Alhemika otvoriće kompaniju za reciklažu kompjuterskog otpada.

Direktor Carinske zone Novog Sada gospodin Nenad Barac izjavio je da je ova kompanija zakupila halu veličine 800 kvadratnih metara koja je potpuno opremljena za početak proizvodnje. Istakao je i da se očekuje da ova kompanija zakupi još jednu halu veličine oko 600 kvadratnih metara u narednom periodu.

Prema njegovim rečima, u ovom pogonu će se reciklirati kompjuterska oprema, bez monitora, baterija i telefonskog otpada, a posao će dobiti između 20 i 30 radnika.

Sandra Jovićević

Održano javno slušanje Odbora za zaštitu životne sredine o klimatskim promenama

Foto-ilustracija: Freepik (freepik)

 

U ponedeljak 20. aprila 2015. godine održano je javno slušanje Odbora za zaštitu životne sredine „Klimatske promene kao realnost u Srbiji i Evropskoj uniji – izazovi, odgovori, mogućnosti“. Na javnom slušanju učestvovala je i ministar poljoprivrede i zaštite životne sredine gospođa Snežana Bogosavljević Bošković.

Gospođa Bogosavljević Bošković je u svom izlaganju istakla da se na 21. konferenciji država članica Okvirne konvencije Ujedinjenih nacija o promeni klime u Parizu očekuje usvajanje novog klimatskog sporazuma za period nakon 2020. godine. Ona je dodala da su u toku procene mogućnosti smanjenja emisije gasova staklene bašte za period do 2030. godine koje se kreću između porasta za 4,3 odsto i smanjenja za 9,8 odsto u odnosu na emisiju 1990. godine.

Prema njenim rečima, Republika Srbija svojim ukupnim emisijama ne doprinosi značajno globalnim emisijama gasova sa efektom staklene bašte. Takođe je dodala da prve procene pokazuju da ukupne materijalne štete povezane sa klimatskim promenama od 2000. godine do danas iznose preko 5 milijardi evra.

Istakla je i da je najbitnije izraditi strategiju borbe protiv klimatskih promena, kao i da bi do 2018. godine Republika Srbija trebalo da ima jasno definisane ciljeve kada je reč o klimatskim promenama.

Sandra Jovićević

U planu izgradnja elektrane na biomasu u Kruševcu

Foto-ilustracija: Freepik (ArthurHidden)

 

Predstavnik kompanije „Building Energy“ gospodin Paolo Rosi protekle nedelje prilikom posete Kruševcu izjavio je da je ova kompanija zainteresovana za izgradnju elektrane na biomasu u ovom gradu.

Prema rečima gospodina Rosija, elektrana na biomasu biće izgrađena po svetskim standardima i uz korišćenje najnovije tehnologije, a njena vrednost će biti 26 miliona evra. On je dodao da bi radovi, ako sve protekne kako treba, trebalo da počnu na jesen, a elektrana bi bila završena u roku od 18 meseci.

Na sastanku je rečeno i da postoji mogućnost za javno-privatno partnerstvo sa JP „Gradska toplana“ povodom ovog projekta. Takođe je navedeno da će elektrana na biomasu zapošljavati oko 50 radnika, ali i veliki broj kooperanata.

Sandra Jovićević

Opština Žabalj dobila sredstva za izgradnju kanalizacione mreže

Foto-ilustracija: Pixabay (Jouregio )

 

Opština Žabalj dobila je preko 200 miliona dinara od Uprave za kapitalna ulaganja Autonomne pokrajine Vojvodina.

Ova sredstva će biti iskorišćena za završetak izgradnje kanalizacione mreže u opštini Žabalj i potisnutog cevovoda koji će povezati ovu opštinu sa prečistačem otpadnih voda u Đurđevu, navedeno je iz Uprave za kapitalna ulaganja AP Vojvodina.

Iz opštine Žabalj istaknuto je da će oko 70 miliona dinara biti iskorišćeno za prvu fazu izgradnje kanalizacione mreže, dok će preostala sredstva biti upotrebljena za izgradnju potisnutog gravitacionog cevovoda upotrebljenih voda u Đurđevu.

Sandra Jovićević

Krajem 2015. godine počinje izgradnja BE-TO Sisak

Foto-ilustracija: Unsplash (Alexander Schimmeck)

Prošle nedelje potpisan je ugovor o izgradnji kogeneracione elektrane na biomasu BE-TO Sisak između predstavnika Hrvatske elektroprivrede i kompanije Đuro Đaković.

Kompanija Đuro Đaković izabrana je na međunarodnom tenderu raspisanom krajem januara 2014. godine, a koji se sprovodio prema postupku Nemačke banke za obnovu i razvoj (KfW). Tenderom je predviđeno da se izgradnja ovog postrojenja izvrši po principu EPC, odnosno ključ u ruke.

BE-TO Sisak će imati snagu od 2MW električne energije i 10MW toplotne energije, a godišnje bi trebalo da proizvodi oko 16600MWh električne energije i oko 43900MWh toplotne energije, ali i 21600 tona pare.Vrednost ovog kogeneracionog postrojenja će biti oko 16,2 miliona evra.

Elektrana će kao sirovinu koristiti šumsku biomasu, a u okviru postrojenja biće izgrađen i magistralni toplovod do toplotnih stanica Brzaj i Caprag. U planu je da se sa izgradnjom elektrane započne krajem 2015. godine, a 2017. godine očekuje se njeno puštanje u rad.

Sandra Jovićević

EU traži nove dobavljače energenata

Foto-ilustracija: Unsplash (Maximalfocus)

 

Komesar za energetiku i klimu Evropske unije gospodin Migel Arijas Kanjete nakon održanog samita evropskih ministara energetike u Litvaniji u Rigi izjavio je da Evropska unija sprema vanredni plan kako bi njene članice bile spremne za bilo koju vrstu prekida snabdevanja energentima. On je istakao da su prošle godine sprovedeni gasni stres testovi kako bi se utvdrilo koje članice Evropske unije će biti najugroženije ako dođe do prestanka snabdevanja gasom.

Prema njegovim rečima, Evropska komisija ima u planu da razvije plan za nepredviđene situacije, odnosno za prestanak snabdevanja energentima. Takođe je dodao da će istovremeno nastaviti da traži nove dobavljače energenata, ali i rute za njihovo snabdevanje.

Sandra Jovićević

Treća konvencija „Lideri održivog razvoja“ 21. aprila u Zrenjaninu

Foto-ilustracija: : Pexels (Arthur Ogleznev)

 

U Kulturnom centru u Zrenjaninu 21. aprila 2015. godine biće održana treća konvencija „Lideri održivog razvoja“.

Na konferenciji će učestvovati predstavnici oko 20 lokalnih samouprava iz Srbije, a biće održani i B2B sastanci između finansijera, nosioca tehnologija i predstavnika lokalnih samouprava. Opštinama koje su ostvarile izuzetne rezultate u primeni zelene energije, energetske efikasnosti, upravljanju otpadom i vodama biće dodeljene povelje „Lideri održivog razvoja“.

Neki od govornika biće i predstavnici Privredne komore Vojvodine, grada Zrenjanina, kompanije LG Electronics, Miteco, Telekom Srbija, Knauf Insulation, Banca Intesa.

Konvenciju organizuje Centralno evropski forum za razvoj (CEDEF), a pokrovitelji su Ministarstvo državne uprave i lokalne samouprave, Ministarstvo građevinarstva, saobraćaja i infrastrukture, Ministarstvo rudarstva i energetike, Odbor za zaštitu životne sredine Narodne skupštine Republike Srbije, Agencija za zaštitu životne sredine i Privredna komora Vojvodine.

Sandra Jovićević

Počinje pripajanje privrednih društava EPS-u

EPS Elektroprivreda Srbije

EPS

Nadzorni odbor JP „Elektroprivreda Srbije“ održao je 15. aprila 2015. godine sednicu na kojoj je doneta odluka o započinjanju postupka statusne promene pripajanja privrednih društava za distribuciju električne energije.

Na sastanku je odlučeno da će privredna društva „Elektrovojvodina“, „Elektrosrbija“, „Centar“ i „Jugoistok“ biti pripojena „Elektrodistribuciji Beograd“. Osim toga, „Hidroelektrane Đerdap“, „Drinsko-limske hidroelektrane“, „EPS Obnovljivi izvori“, „Termoelektrane Nikola Tesla“, „TE-KO Kostolac“, „Panonske TE-TO“ i RB „Kolubara“ će biti pripojene JP „Elektroprivreda Srbije“.

Ove promene bi trebalo da budu sprovedene do 1. jula 2015. godine.

Sandra Jovićević

foto: eps.rs

Kolektor Kula-Vrbas biće završen u junu 2015. godine

OLYMPUS DIGITAL CAMERA

Ministar poljoprivrede i zaštite životne sredine gospođa Snežana Bogosavljević Bošković u okviru posete kolektoru Kula-Vrbas istakla je da je njegova izgradnja od velikog značaja za stanovnike ove dve opštine.

Ona je istakla da je u toku završetak izgradnje poslednje faze kolektora Kula-Vrbas, a nakon toga će stanovnici ove dve opštine biti priključene na Centralno postrojenje za preradu otpadnih voda u Vrbasu. Prema njenim rečima, Ministarstvo poljoprivrede i zaštite životne sredine obezbedilo je 106 miliona dinara za završetak radova na glavnom kolektoru, dok izgradnju Centralnog postrojenja za preradu otpadnih voda u Vrbasu finansira Evropska unija.

Završetak radova na kolektoru Kula-Vrbas očekuje se u junu 2015. godine.

Sandra Jovićević

foto: eko.minpolj.gov.rs

Još uvek nije odlučeno kada i koliko će poskupeti električna energija

Foto-ilustracija: Freepik (freepik)

Ministar rudarstva i energetike Republike Srbije gospodin Aleksandar Antić izjavio je za RTS da su još uvek u toku pregovori o korekciji cene električne energije. Kako je istakao, odluka o povećanju cene električne energije još uvek nije doneta, a plan je da elektična energija postepeno poskupljuje u skladu sa rastom standarda građana.

Prema njegovim rečima, do kraja 2015. godine sa Evropskom komisijom trebalo bi da bude dogovoreno i finansiranje izgradnje gasnog konektora sa Bugarskom. On je dodao i da su obezbeđena sredstva za projektnu dokumentaciju za pomenuti projekat.

Sandra Jovićević

Srbija ima u planu da 10 odsto teritorije zauzimaju zaštićena područja

fotografija: eko.minpolj.gov.

stana bozovic

Državni sekretar Ministarstva poljoprivrede i zaštite životne sredine gospođa Stana Božović izjavila je da će područje Slankamena ove godine postati zaštićeno dobro prvog stepena. Kako je navela, Republika Srbija ima u planu da poveća procenat zaštićenih područja na 10 odsto ukupne teritorije.

Gospođa Božović je podsetila da je 11. aprila 1949. godine nekadašnji Zavod za zaštitu i naučno proučavanje prirodnih retkosti doneo Rešenje o zaštiti vodopada Velika i Mala Ripaljka na planini Ozren. Ona je navela da mreža zaštićenih područja Republike Srbije sada broji 463 prirodnih dobara koji obuhvataju oko 565 hiljada hektara, tačnije 6,38 odsto teritorije Republike Srbije.

Prema njenim rečima, iz budžeta za 2015. godinu izdvojeno je oko 210 miliona dinara za zaštićena prirodna dobra.

Sandra Jovićević

foto: eko.minpolj.gov.rs