Home Blog Page 151

Digitalizacija preduslov uspešnog poslovanja u Srbiji

Foto: Siemens Srbija
Foto: Siemens Srbija

Digitalizacija je zahtev savremenog tržišta, ne treba je posmatrati kao investiciju ili trošak već kao jedini način da uhvatimo korak sa tehnološkim razvojem globalne privrede i čuvanjem resursa, rečeno je na panelu u okviru konferencije „Ubrzajmo digitalnu transformaciju u industriji“ u organizaciji kompanije „Siemens Srbija“.

„Budućnost privrede je u inovacijama i zelenim tehnologijama, a digitalizacija i inovacije su odgovor na kreiranje održive budućnosti. Kompanije koje to ne budu shvatile, za deceniju ili dve nažalost više neće postojati na globalnoj poslovnoj mapi. U tom smislu, verujem da je prošlo vreme za postavljanje pitanja da li nam je digitalizacija neophodna, već treba da vidimo kako da ubrzamo digitalnu transformaciju“, istakla je Medeja Lončar, generalna direktorka kompanije Siemens za Sloveniju, Hrvatsku i Srbiju ovom prilikom.

Prema rečima prof. Milana Ristanovića sa Mašinskog fakulteta u Beogradu, digitalizacija u industriji je važna iz tri razloga: zbog zaštite životne sredine, drastičnog pada radno sposobnog stanovništva u poslednjih 10 godina i kraja „romanse“ sa jeftinim energentima, poput prirodnog gasa i električne energije.

„Digitalizaciju ne vidim kao prepreku, već kao priliku, a ključ je u saradnji univerziteta i industrije. Uloga države je da pruži okvir u kojem će struci biti dozvoljeno da odlučuje“, istakao je prof. Ristanović.

Goran Milisavljević, direktor sektora „Digital Industries“ u kompaniji „Siemens“, kaže da je digitalizacija odgovor na tržište koje se menja, kako u svetu široke potrošnje tako i u industriji.

„Mi živimo u vremenu kada se napušta masovna proizvodnja, a prelazi na cirkularnu i tzv. personalizovanu ekonomiju. U procesu digitalne transformacije srećemo se često sa strahom od nepoznatog, pitanjem kako i odakle početi, ali rezultati ubrzo pokažu da digitalizacija donosi velike koristi za firme koja će mnogo brže i efikasnije poslovati kao i za zaposlene“, napominje Milisavljević.

Pročitajte još:

Dušan Antonijević, direktor fabrike „Henkel” u Kruševcu, na primeru ove kompanije potvrđuje da je investiranje u digitalizaciju jedini pravi put. Prema njegovim rečima, ukoliko niste digitalizovali svoje poslovanje, izgubićete prednosti koje ste imali, a nećete dobiti nove.

„Henkel je u poslednjih nekoliko godina uložio više od 100 miliona evra u inovativne proizvode koji nastaju u fabrici u Kruševcu. Na taj način duplirali smo broj proizvodnih linija i značajno uvećali kapacitete. Za mnoge od tih uspeha, osim naših ljudi, zaslužna je digitalna tehnologija. Digitalnom transformacijom nismo zatvorili nijedno radno mesto, već smo oslobodili prostor ljudima da se bave nečim konkretnijim. Digitalizacija je čak pomogla da zaposlimo više ljudi, jer smo dobili nove projekte“, naveo je Antonijević.

Nada Begenišić, generalna direktorka „Igmako Smart Solutions“, istakla je da je digitalizacija jedno od najmoćnijih sredstava u borbi sa izazovima sa kojima se svet suočava, počev od prenaseljenosti, nedostatka resursa, klimatskih promena do brige o starima i zdravstvene nege. U ovom procesu veliku ulogu ima 5G, jer je to jedini standard koji je napravljen i za industriju i za sve korisnike javnih mobilnih operatera.

Vidosava Džagić, pomoćnik direktora u Privrednoj komori Beograda, prenela je rezultate domaćeg istraživanja koje je već trećeg meseca od početka pandemije COVID-19 pokazalo da je svaka peta kompanija svoj put oporavka videla u digitalnoj transformaciji, a 15 odsto u pametno i zelenoj transformaciji. Digitalizacija je, kako je istakla, sredstvo za povećanje konkurentske prednosti na tržištu.

„Firme od univerziteta očekuju obrazovanje, dobijanje kompetencija za industriju 4.0 i uključivanje u rešavanje tehnoloških problema, od države očekuju finansijsku podršku i infrastrukturu, a najviše očekuju od dobavljača i kupaca“.

Iz tog razloga, Vojin Vukadinović, izvršni direktor za razvoj, digitalne komunikacije, IT i marketing u kompaniji „Metalac“, naglasio je da digitalizacija dugoročan proces i da uspeh ne dolazi preko noći ni za jednu kompaniju.

„Digitalizacija zahteva prave ljude, prave sisteme i pravi trenutak, ali i pravilnu komunikaciju i stalno obrazovanje“, kaže Vukadinović.

Učesnici panela zaključili su da digitalizacija više nije samo budućnost privrede u Srbiji, već njena sadašnjost i imperativ uspešnog poslovanja. Digitalizacija znači brži plasman proizvoda, efikasnije prilagođavanje potrebama tržišta, povećanje produktivnosti i kvaliteta, smanjenje troškova proizvodnje i donosi brojne druge koristi. Iz tog razloga, ulaganje u digitalizaciju uvek se isplati i jedini je način da srpska industrija ostane konkurenta.

Izvor: Siemens Srbija

Saradnja Srbije sa Azijskom bankom za infrastrukturne investicije

Foto-ilustracija: Unsplash (Andrew Schultz)
Foto: Ministarstvo rudarstva i energetike

O potencijalnim modelima za saradnju u oblasti dekarbonizacije, obnovljivih izvora energije i jačanja prenosne i distributivne mreže, ministarka rudarstva i energetike Dubravka Đedović razgovarala je sa potpredsednikom Odbora direktora Azijske banke za infrastrukturne investicije (AIIB) Konstantinom Limitovskim.

Tokom sastanka, ministarka je istakla da će Srbija u narednim godinama ulagati značajna sredstva u energetsku infrastrukturu kako bi razvijala više kapaciteta iz OIE, osigurala dovoljno energije i energenata za građane i privredu i smanjila negativne uticaje na životnu sredinu, navodi se na sajtu Ministarstva.

„Intenzivno smo radili na sagledavanju situacije u energetskom sektoru, definisali gde su nam najveće potrebe da bismo mogli da budemo nezavisni i stabilni u godinama koje dolaze i utvrdili prioritetne investicije za proizvodnju, prenos i distribuciju električne energije, nastavak gasifikacije, nove gasne interkonekcije, naftna skladišta i naftovode. U narednih 10 godina biće potrebno da uložimo oko 15 milijardi evra u razvoj energetskog sektora’’, navela je ministarka Đedović.

Pročitajte još:

Ministarka je ukazala na opredeljenost Vlade Srbije za uspostavljanje strateške saradnje sa investitorima u oblasti OIE kao i da će uskoro biti definisani prioritetni projekti koji se između ostalog mogu realizovati u saradnji sa AIIB.

Konstantin Limitovski ocenio je da postoji puno prostora za saradnju AIIB i Srbije sa posebnim akcentom na energetske projekte koji su u trenutnim međunarodnim okolnostima jedan od glavnih prioriteta banke. Imajući u vidu da se Srbija nalazi u procesu energetske tranzicije, naglasio je veliki potencijal u finansiranju solarnih i vetroelektrana, gasne infrastrukture i unapređenju prenosne i distributivne mreže.

Azijska infrastrukturna investiciona banka (AIIB) je jedna od najvećih razvojnih banaka u svetu koja je fokusirana na ekonomski razvoj i unapređenje infrastrukture u Aziji, ali i članicama banke iz celog sveta.

Energetski portal

Ubrzava se zelena tranzicija i u Srbiji, rastu ulaganja u energiju sunca i vetra

Foto-ilustracija: Pixabay (Bru-nO)
Foto-ilustracija: Pixabay (Pexels)

Međunarodna agencija za energiju saopštava da će ove godine ulaganja u solarnu energiju prvi put nadmašiti investicije u proizvodnju nafte. Na svaki dolar uložen u fosilna goriva 1,7 dolara ide u čistu energiju. I Srbija je zaokružila zakonske propise za povećanje zelenih megavata.

Trogodišnja svetska ulaganja u čistu energiju povećana su za četvrtinu, dok investicije u fosilna goriva, kojih se svet još ne odriče, beleže rast od 15 posto. Energetska tranzicija ubrzava se i u Srbiji, a najveće interesovanje je za energiju sunca i vetra.

,,Interesovanje investitora je ogromno, što pokazuje čak 20 gigavata podnetih zahteva za priključenja koji su podneti Elektromreži Srbije. To je dva puta više nego što Srbija sada ima u svom energetskom bilansu“, navodi direktorka Udruženja obnovljivih izvora energije Srbije Danijela Isailović.

Pročitajte još:

Potrebna skladišta električne energije

Zbog prihvata veće količine zelenih megavata evropske države intenzivno rade na jačanju prenosne mreže i međusobnom povezivanju. Proizvodnju struje iz vetra i sunca diktiraju vremenske prilike, pa se uporedo radi na razvoju neophodnih skladišta električne energije.

,,Skladišta su veoma važna zbog ove varijabilnosti klimatskih promena i stabilnosti ugovora o isporuci električne energije koja bi omogućila da se sa prihvatljivim cenama, sa dostupnim cenama električne energije za stanovništvo i privredu obezbedi proizvodnja iz varijabilnih obnovljivih izvora„, objašnjava Nebojša Petrović, predsednik Crpskog komiteta Međunarodnog saveta za velike električne mreže.

Maksimalno iskoristiti resurse

Povećanje udela čiste energije zahteva i nova tehnološka rešenja – od proizvodnje do upravljanja elektroenergetskim sistemima. Sve zahtevnijem tržištu obnovljive energije poslovanje prilagođava i elektroindustrija.

,,Očekuje se da se energetske potrebe sveta utrostruče do 2050, ali isto tako treba maksimalno iskoristiti resurse koje trenutno posedujemo. To je kompletna jedna digitalizacija koja će to sve da isprati, da bi se ta energija maksimalno iskoristila i prenela građanstvu i industriji“, navodi direktor Pametne infrastrukture u „Simens Srbija“ Srdan Srdanović.

Izveštaj Međunarodne agencije za energetiku pokazuje – ovogodišnja globalna ulaganja u energetski sektor biće 2.800 milijardi dolara, od čega će više od 60 odsto novca biti utrošeno u tehnologije čiste energije, a ostatak su investicije u ugalj, naftu i gas.

Izvor: RTS

Nemački Zakon o energiji zgrada suočava se sa poteškoćama

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto-ilustracija: Pixabay

U ambicioznom nastojanju ka održivosti, Savezna vlada Nemačke je predložila reviziju Zakona o energiji zgrada. Prema ovom predlogu, od 2024. godine svaki novoinstalisani sistem grejanja treba da radi na najmanje 65 odsto obnovljive energije. Iako ovaj potez stavlja Nemačku, zajedno sa Francuskom, Norveškom, Švedskom, Danskom, Austrijom, Češkom Republikom i Poljskom, na čelo klimatskih akcija, visoki početni troškovi ovih sistema izazvali su debatu.

Prelazak na sisteme grejanja na obnovljive izvore energije dolazi sa početnim troškovima, jer se procenjuje da ugradnja toplotnih pumpi košta više od 20.000 evra, skoro duplo skuplje od konvencionalnih sistema. Fokus kontroverze bio je na teretu ovih troškova na vlasnike kuća i stanare. Međutim, nemačka vlada tvrdi da će uprkos većoj početnoj ceni, dugoročni operativni troškovi ovih klimatski prihvatljivih sistema biti znatno niži zbog povećane efikasnosti i rasta cena CO2.

Pročitajte još:

Foto-ilustracija: Pixabay

Da bi zaštitila potrošače od visokih početnih troškova, vlada razmatra subvencije kako bi ublažila tranziciju. Predlozi obuhvataju pokrivanje od 25 do 40 odsto troškova u zavisnosti od prihoda, a do 80 odsto za određene demografske grupe. Pored toga, vlasnici kuća stariji od 80 godina ili oni koji primaju socijalna davanja biće izuzeti od zamene pokvarenih sistema grejanja sa obnovljivim. Detalji ovih subvencija, međutim, tek treba da budu finalizovani.

U međuvremenu, glavna tačka debate je uključivanje sistema grejanja „spremnih za vodonik“. Kritičari tvrde da su ovi sistemi veoma neefikasni u poređenju sa toplotnim pumpama, i stoga mogu dovesti do većih troškova za one koji ih instaliraju. Nekoliko studija je zaključilo da je malo verovatno da će vodonik igrati značajnu ulogu u grejanju zbog velike količine obnovljive energije potrebne za njegovu proizvodnju.

Nacrt zakona, sa kojim se složila vladina vlada, još treba da prođe u nemačkom parlamentu, a predlog je naišao na kritike nekoliko političkih partija. Uprkos kontroverzi, kancelar Olaf Šolc je nagovestio da ne očekuje nikakve suštinske promene planova. Vlada se nada da će zakon usvojiti pre letnje pauze u parlamentu u julu i avgustu, ali opozicione stranke su predložile odlaganje do jeseni.

Ambiciozni prelazak na grejanje pogodno za klimu, iako je još uvek u toku debate, naglašava posvećenost Nemačke energetskom suverenitetu i ekološkoj održivosti. Međutim, ostaje izazov u balansiranju težnje za zelenom energijom sa ekonomskim uticajem na vlasnike kuća i stanare.

Energetski portal

U susret Danu Nacionalnog parka Đerdap

Foto: Wikipedia/Zerocool.marko
Foto-ilustracija: Unsplash (Nikola Stojanović)

Među prirodnim lepotama Srbije nalazi se i Nacionalni park Đerdap, a sutra se obeležava 49. godina od kada je ustanovljen.

Prostire se na dužini od oko 100 kilometara i površini od preko 60.000 hektara, a deo brdsko-planinskog područja pokrivenog šumom uzdiže se do 800 metara. Ova klisura jedna je od najdubljih u Evropi, a njen kulturni, turistički i prirodni značaj ne prepoznaje se samo u našoj, već i u mnogim drugim zemljama.

Ovaj predeo prožet je bogatom florom i faunom, a u srži biljnog bogatstva ponosno čuva 13 vrsta tercijarnih relikata. Reliktne vrste predstavljaju zapravo drevne vrste, za koje postoje dokazi da su tu nastanjene od davnina. Pritom, pod rečju – davnina – ne misli se na period od nekoliko vekova. Ove vrste biljaka nastanile su đerdapsku klisuru i njene krečnjačke padine još u periodu ledenih doba, kako bi se među njima zaštitile od ekstremne promene klime, a zahvaljujući tome su i opstale.

Nacionalni park Đerdap bogat je i endemskim vrstama, a do sada je utvrđeno 14 vrsta. Govoreći o ceolokupnom biljnom svetu, na ovom području nalazi se preko 1000 vrsta i podvrsta biljaka. Upravo svojom specifičnom klimom, koja obezbeđuje u kanjonima i klisurama veću vlagu i toplotu, ovaj Nacionalni park dom je i za neke mediteranske biljke.

Pročitajte još:

Osim po biodiverzitetu, Đerdap je poznat i po hidroelektranama, usled čije izgradnje su ugrožene vrste potpuno nestale.

Govoreći o fauni, Đerdap poseduje izuzetne uslove za život mnogih vrsta. Bogat vodenim resursima, šumskim, ali i livadskim predelima, pa sve do klisura i kanjona. Nastanjuje je preko 50 vrsta sisara među kojima su i strogo zaštićene vrste poput vidre, risa i slepih miševa, zatim gotovo 270 vrsta ptica, kao i 13 vrsta vodozemaca i 14 vrsta gmizavaca, od kojih je većina strogo zaštićena. Đerdap može da se pohvali i sa preko 100 vrsta leptira, kada je reč o raznovrsnosti insekata.

Lepi plavi Dunav, na čijoj obali je smešten Nacionali park Đerdap, omogućio je da ovde boravi oko 50 vrsta riba. Ipak, osim po širokom koritu reke Dunav u ovom predelu, Đerdap je poznat, kao što je pomenuto po hidroelektranama. Njihovom izgradnjom nisu nestale samo određene biljne vrste, već i životinjske. Promenim hemijskog sastava vode, rečnog dna i zaustavljanjem migratornih tokova crnomorskih riba koje su se mrestile upravo u Dunavu, došlo je do nestanka određen vrsta ovih riba.

Istorijske i kulturne znamenosti Đerdapa veoma su posećene i značajne za turizam. Neke od najpoznatijih su Golubačka tvrđava, Lepenski Vir i Trajanova tabla.

Energetski portal

EU u borbi protiv prekomerne potrošnje tekstila

Photo-illustration: Pixabay
Foto-ilustracija: Unsplash (Angela Bailey)

Poslanici Evropskog parlamenta pozivaju Komisiju i zemlje EU da prekinu „brzu modu“ i pomognu potrošačima da i sami budu odgovorniji kada je u pitnaju garderoba. 

Parlament je usvojio preporuke za strategiju EU za održivi i cirkularni tekstil, sa 600 glasova za, 17 protiv i 16 uzdržanih, po čemu je primetno da je stav parlamenta na ovu temu poprilično saglasan.

EU poziva da tekstilni proizvodi koji se prodaju budu izdržljiviji, lakši za ponovnu upotrebu, popravku i recikliranje. Njihova proizvodnja treba da poštuje ljudska, socijalna i radnička prava, životnu sredinu i dobrobit životinja u celom lancu snabdevanja. 

Ono što je bila jedna od glavnih tema je brza moda, kako smo naveli, kojoj poslanici žele da stanu na kraj.

Brza moda se odnosi na model poslovanja koji se fokusira na brzu proizvodnju velikih količina odeće. Kopira najnovije modne trendove koji se vide na pistama tokom nedelja mode širom sveta i pretvara ih u odeću dostupnu u prodavnicama glavnih ulica i tržnih centara. Često objavljuju nove dizajne kako bi podstakli potrošače da neprestano kupuju nove artikle. To je odeća koja široj javnosti donosi trendove po pristupačnijim cenama.

PROČITAJTE JOŠ:

Prema Fondaciji Ellen MacArthur, globalna proizvodnja odeće se udvostručila od 2000. do 2014. godine, a broj odevnih predmeta koje prosečan potrošač svake godine kupi porastao je za 60 odsto u istom periodu. Istovremeno, dužina nošenja odeće pre nego što je odbačena smanjena je za oko 36 odsto.

Što se tiče otpada, procenjuje se da se svake godine nakupi oko 92 miliona tona tekstilnog otpada, prema podacima iz 2021. godine, a ekvivalent je kamion za smeće pun odeće koji svake sekunde završi na deponijama. Do 2030. godine očekuje se da će godišnja proizvodnja tekstilnog otpada porasti na 148 miliona tona.

Foto-ilustracija: Pixabay

Konkretno u Evropi, prema podacima  Evropskog parlamenta iz prethodnih godina, svake godine se u Evropskoj uniji proizvede više od 16 miliona tona tekstilnog otpada.

Parlament kaže da bi potrošači trebalo da imaju više informacija kako bi doneli održive izbore, takođe poziva na zabranu uništavanja neprodate i vraćene tekstilne robe u predstojećoj reviziji uredbe o ekodizajnu. Žele da predstojeća revizija Okvirne direktive o otpadu, koja se bavi upravljanjem otpadom u zemljama EU, i u domaćinstvima, uključuje posebne odvojene ciljeve za sprečavanje nastanka tekstilnog otpada, sakupljanje, ponovnu upotrebu i reciklažu. Oni pozivaju Komisiju da pokrene inicijativu za sprečavanje i minimiziranje ispuštanja mikroplastike i mikrovlakana u životnu sredinu, bez daljeg odlaganja.

„Potrošači sami ne mogu da reformišu svetski tekstilni sektor kroz svoje navike kupovine. Ako dozvolimo tržištu da se samoreguliše, ostavljamo otvorena vrata za brzi modni model koji eksploatiše ljude i planetu resurse. EU mora zakonski obavezati proizvođače i velike modne kompanije da posluju održivije. Ljudi i planeta su važniji od profita tekstilne industrije. Katastrofe koje su se desile u prošlosti, poput kolapsa fabrike Rana Plaza u Bangladešu, rastuće deponije tekstila u Gani i Nepalu, zagađena voda i mikroplastika u našim okeanima, pokazuju šta se dešava kada ne sledimo ovaj princip. Čekali smo dovoljno dugo – vreme je da napravimo promenu!“ – rekla je poslanica Nemačke Delara Burkhardt.

Tekstilni proizvodi treba da traju duže i da ih je lakše ponovo koristiti, popravljati i reciklirati, a odeću i obuću treba proizvoditi kružno, održivo i socijalno pravedno, preporuka je Evrope.

Energetski portal

EU zelena nedelja 2023

Foto:New life photo created by jcomp - www.freepik.com

Srbija i ove godine obeležava EU zelenu nedelju, skup događaja koji okuplja stotine građana svih uzrasta koji dele viziju zelenije Srbije sa boljim kvalitetom vazduha, vode i zemljišta, manje zagađenja i bezbednom životnom sredinom. Ove godine se održava od 3. do 11. juna i fokusiraće se na veštine za održive, otporne i socijalno pravedne zajednice.

EU, koja ima najjače i najkompletnije zakonodavstvo o životnoj sredini na svetu, nada se da će Srbija nastaviti da prenosi i primenjuje zakone kako bi postala zelenija od drugih zemalja članica. Obeležavanje EU zelene nedelje je svedočanstvo sveukupne podrške Evropske unije sektoru u Srbiji i njene saradnje sa nacionalnim i lokalnim institucijama u tom cilju, u duhu tima Evrope.

Foto: EU INFO MREŽA

Događaji EU zelene nedelje otvoreni su za sve građane i odvijaće se širom Srbije. Uključuju širok spektar aktivnosti posvećenih svim uzrastima: sportske manifestacije, radionice, okrugle stolove, eko akcije i takmičenja.

Evropska unija je svetski lider u zaštiti životne sredine. EU podržava Srbiju na njenom putu ka zdravijoj životnoj sredini. Sa preko 580 miliona evra bespovratnih sredstava uloženih u zaštitu životne sredine i klimatske akcije u Srbiji, EU je najveći donator u ovoj oblasti u zemlji.

Uz finansijsku podršku Evropske unije, Srbija radi na razvoju i primeni planova za stratešku zaštitu životne sredine – održivi sistem zaštite životne sredine koji stvara zdravije okruženje i podiže kvalitet života.

Izvor: EU INFO MREŽA

MLADI SPREMNI ZA PROMENE U KORIST LJUDI I PRIRODE

Foto-ilustracija: Unsplash (Appolinary Kalashnikova)
Foto-ilustracija: Pixabay (Ben_Kerckx)

WWF je dobio još tri pobedničke održive, zelene ideje na upravo održanim hakatonima u okviru projekta Panda Labs juniori za pravednu tranzciju. Tri pobednička tima predstavila su inovativna, dostupna i samoodrživa rešenja zasnovana na prirodi i tako osvojili put na regionalnu konferenciju u Ohrid gde će svoje ideje razmeniti sa pobednicima iz Bugarske, Crne Gore i Severne Makedonije.

Hakatoni su zamišljeni kao kruna dva ciklusa edukacije osmišljene za učenike srednjih škola iz Obrenovca i studente fakulteta na temu održivih rešenja u procesu pravedne tranzicije. Pedeset i pet učesnika je bilo podeljeno u devet grupa, od kojih su po tri gupe davale idejna rešenja na sledeće teme: Obnovljivi izvori energije, Tehnološke inovacije kao vid borbe sa klimatskim promenama i Smanjenje korišćenja energije i resursa. Imali su 24 časa da daju svoje rešenje tako da bude ekološki i ekonomski održivo, osmisle prezentaciju i predstave je članovima žirija.

Na hakatonu Obnovljivi izvori energije pobedila je ideja Zeleni izvor – održivi restoran koji će biti snabdevan ribom iz sopstvenog ribnjaka i povrćem iz sopstvene bašte, a sve nakon što se u obližnji zagađeni potok ugrade filteri za prečišćavanje vode.

Pročitajte još:

Za temu drugog hakatona, Smanjenje korišćenja energije i resursa, pobednička ekipa je predstavila ideju Obrenovac kompostira u okviru jedne lokalne zajednice koja bi kao glavne učesnike umrežila komunalno preduzeće i građane. Komunalno preduzeće bi obezbedilo mesto za kompostiranje i odvoženje biootpada i zarađivalo od prodaje humusa, a građani bi za određenu količinu sakupljenog biootpada bili nagrađeni umanjenjem računa za komunalne usluge.

Ideja Prečišćavanje kiše u gradovima bila je najbolja u okviru teme Tehnološke inovacije kao vid borbe sa klimatskim promenama. Ideja je da se prikupi kišnica koja je iz atmosfere već zagađena česticama iz izduvnih gasova i da se zatim koristi za navodnjavanje zasada hortenzija ili miskantusa koji su prirodni upijači štetnih materija. Zasadi su prvenstveno namenjini površinama u okviru škola i javnih ustanova.

„Naučili smo mnogo togom ove dve godine na vebinarima, seminarima i predavanjima u školi i na terenu u okviru Panda Labs projekta, prepoznali smo da je važno da mislimo o drugim rešenjima za dobijanje energije kao i da razvijamo ekološke ideje koje u isto vreme jesu i ekonomski isplative. Biće teško naterati ljude da te ideje prihvate u da počnu da razmišljaju u pravcu u kome mislimo i mi, ali mi ćemo pokušavati. Mislimo da je moguće ukoliko se potrudimo i objasnimo ljudima da smo svi odgovorni.“ rekli Anđela Nađ, Jovana Mihailović i Teodora Stefanović prilikom predstavljanja pobedničkih rešenja.

Na kraju dana, stručni žiri u sastavu: Stefan Milić, predsednik CEROB-a (Centar za edukaciju i razvoj omladine Beograda), Duško Krstić iz Kancelarije za mlade GO Obrenovac i Goran Vreljanski projektni menadžer WWF Adrije, ocenio je ideje svih timova na osnovu kvaliteta ponuđenog rešenja, njihove inovativnosti, kvaliteta prezentacije i timske saradnje i izabrao najbolje rešenje.

Foto-ilustracija: Unsplash (American Public Power Association)

„Tokom ove dve godine radili smo sa više od 100 srednjoškolaca i oko 50 studenata i na nekoliko nivoa obradili proces pravedne tranzicije. To praktično znači da su svi usvojili da prelazak na obnovljive izvore energije ne znači samo ukidanje korišćenja fosilnih goriva i uvođenje alternativnih modela, već ukjljučuje i sociološku komponentu tj. ljude. Brigu za njihov ekonomski opstanak, opstanak njihovih porodica i profesionalni razvoj“, istakao je Vanja Jakšić, projektni menadžer na Panda Labs projektu.

Projekat Panda Labs Juniori za pravednu tranziciju je regionalnog karaktera, realizovan je tokom ove i prošle godine u saradnji sa organizacijama iz Severne Makedonije, Crne Gore i Bugarske. Radili smo na edukaciji srednjoškolaca i studenata, sarađivali sa stručnjacima iz oblasti energetske efikasnosti iz zemlje i regiona i zajedno tražili rešenja kako da se bavimo “zelenim” preduzetništvom. Cilj nam je razvijanje mreže mladih preduzetnika koji će u procesu energetske tranzicije svoju šansu za opstanak i zaposlenje tražiti u svojim lokalnim zajednicama u oblasti zelene ekonomije i zajedno doprineti postizanju ciljeva održivog razvoja.

Izvor: WWF

SVETSKI DAN BICIKALA

Foto-ilustracija: Unsplash (Jace & Afsoon)
Foto-ilustracija: Pixabay (JillWellington)

Danas obeležavamo svetski dan bicikala, događaj pokrenut pod okriljem Ujedinjenih nacija 2018. godine. Dan naglašava značaj skromnog bicikla, ne samo za rekreaciju, već kao ključni instrument globalnog razvoja i održivosti.

Biciklizam nije samo doprinos zelenijoj životnoj sredini, već i ključna komponenta stvaranja gradova ugodnijih za život. Bicikli, kao neverovatno energetski efikasno prevozno sredstvo, zahtevaju samo deo materijala i energije potrebne za proizvodnju automobila. Ne troše gorivo, a zahtevaju manje infrastrukture od automobila, čime se minimizira širenje urbanih područja i uništavanje staništa.

Sa biciklima na ulicama, umanjuje se i „zagađenje“ bukom – rastuća briga u užurbanim sredinama. Za razliku od automobila, kamiona i motocikala, bicikli gotovo da ne prave buku, unapređujući tako kvalitet života stanovnika.

Industrija bicikala već doprinosi kružnoj ekonomiji, ekonomskom sistemu usmerenom na smanjenje otpada i maksimalno iskorišćavanje resursa. Delovi bicikla često se mogu popraviti ili reciklirati, za razliku od mnogih delova automobila, a porast šema deljenja bicikala dalje štedi resurse i smanjuje otpad.

Pročitajte još:

Foto-ilustracija: Unsplash (Gaurav Jain)

Biciklizam je popularan širom sveta, a neke zemlje, poput Holandije i Danske, su posebno proaktivne u njegovom promovisanju. Holandija, gde broj bicikala nadmašuje broj stanovnika sa oko 1,3 bicikla po osobi, i gde 27 odsto svih putovanja obavlja biciklom, predstavlja primer za svet. Danska nije daleko, sa Kopenhagenom koji se često naziva „svetskom prestonicom bicikala“, gde skoro polovina svih putovanja do posla i po gradu se obavlja biciklom. Izvan Evrope, Kina, uprkos sve većoj urbanizaciji i motorizaciji, ostaje nacija sa značajnom biciklističkom kulturom, posebno sa svojim uspešnim inicijativama za deljenje bicikala. Nemačka, naročito Minhen i Berlin se takođe mogu pohvaliti dobrom infrastrukturom i velikim brojem biciklista. Postoje čak i projekti autoputeva za bicikliste u Nemačkoj i Holandiji, u Utrehtu “autoput” može da primi preko 12.000 bicikala.

Francuska se takođe može pohvaliti da ulaže ogroman novac u razvoj biciklizma. Ideja je da svake godine ulože 250 miliona evra za razvoj biciklističkih objekata, i povećaju kilometražu biciklističkih staza sa 50.000 na 80.000 kilometara u 2027. godini, a do 2030. godine izraditi i do 100.000 kilometara.

Što se tiče naše zemlje, Novi Sad je apsolutni predvodnik ove kulture, naročito zbog svog reljefa. Ove godine najavljene su subvencije u ovom gradu, kako bi građani mogli da si priušte bicikle, ali i kako bi se poboljšala infrastruktura. Procena broja aktivnih biciklista za 2019. godinu iznosio je preko 30.000 redovnih biciklista, a nezvanični podatak za ovu godinu je preko 40.000 aktivnih građana na biciklističkim stazama Novog Sada.

Biciklizam predstavlja veliki broj ekoloških, ekonomskih i zdravstvenih benefita. Osim što je odličan oblik kardiovaskularne vežbe, biciklizam pomaže u mentalnom blagostanju smanjujući stres i anksioznost. Sa ekonomske strane, vožnja bicikla smanjuje troškove održavanja vozila i goriva.

Energetski portal

Saradnja Srbije i Nemačke u energetskom sektoru

Photo-illustration: Pexels (Kelly)
Foto-ilustracija: Pixabay (PIRO4D)

O saradnji Srbije i Nemačke u energetskom sektoru i prioritetima Srbije u sprovođenju energetske tranzicije, razgovarali su ministarka rudarstva i energetike Dubravka Đedović i delegacija Udruženja nemačke privrede za Istočnu Evropu (German Eastern Business Association).

„Naša strateška orijentacija je sprovođenje procesa energetske tranzicije i mi moramo zbog naše održive budućnosti da povećamo proizvodnju električne energije iz OIE, unapredimo energetsku efikasnost i smanjimo emisije štetnih gasova iz termoelektrana. Očekuju nas investicije od 15 milijardi evra i uskoro će se pred Vladom Srbije naći lista prioritetnih projekata među kojima su značajni oni u proizvodnji električne energije, distribuciji i prenosnoj mreži’’, navela je ministarka.

Ministarka je rekla da su Srbija i Nemačka uspostavile klimatsko partnerstvo u cilju podrške našoj zemlji u sprovođenju Zelene agende Evropske unije i izrazila zahvalnost na finansijskoj podršci u izgradnji Transbalkanskog koridora i brojnim projektima u oblasti OIE, navodi se na sajtu Ministarstva.

Pročitajte još:

Kako je ukazala, cilj Srbije je da do 2030. godine smanji emisije štetnih gasova u odnosu na 1990. godinu za 34 odsto, kao i da će se u ovom mesecu raspisati aukcije koje će u srednjem roku povećati proizvodnju OIE skoro tri puta.

Foto-ilustracija: Pixabay (wooolff)

„Imajući u vidu da raspolažemo velikim brojem sunčanih dana, opredeljeni smo da podstaknemo investicije javnog i privatnog sektora u izgradnju solarnih elektrana, ali i da nastavimo sa subvencionisanjem građana u postavljanju solarnih panela čime postaju kupci-proizvođači električne energije’’, rekla je ministarka Đedović.

Istakla je i da resorno ministarstvo uspešno sarađuje sa Nemačkom razvojnom bankom KfW na uvođenju korišćenja biomase i geotermalne energije u lokalnim toplanama u kojim se napušta upotreba fosilnih goriva. Do sada su u rad puštene toplane u Priboju, Malom Zvorniku i Novom Pazaru dok u julu počinju radovi na toplani u Majdanpeku.

Predstavnici Udruženja nemačke privrede za Istočnu Evropu istakli su snažnu podršku Srbiji u procesu zelene energetske tranzicije istakavši važnost regionalne saradnje na Zapadnom Balkanu u dostizanju klimatske neutralnosti.

Udruženje nemačke privrede za Istočnu Evropu je regionalna inicijativa nemačke privrede za zemlje centralne, istočne, jugoistočne Evrope, južnog Kavkaza i centralne Azije koja aktivno doprinosi smanjenju trgovinskih barijera i poboljšanju ekonomskih uslova u regionu. Inicijativu podržava šest centralnih nemačkih poslovnih udruženja i 350 kompanija članica.

Sastanku su prisustovali predstavnici ambasade SR Nemačke u Srbiji, nemačkih saveznih ministarstava, Nemačko-srpske privredne komore kao i predstavnici nemačkih kompanija koji posluju u Srbiji.

Energetski portal

Raspisan javni poziv za genetičke resurse

Foto-ilustracija: Pixabay (Couleur)
Foto-ilustracija: Pixabay (klimkin)

Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede raspisuje Javni poziv za podnošenje zahteva za ostvarivanje prava na podsticaje za očuvanje životinjskih genetičkih resursa za 2023. godinu.

Ovim pozivom opredeljena su sredstva za vrste i rase, odnosno sojeve: podolsko goveče, buša, domaći bivo, domaći – brdski konj, nonius, lipicaner, balkanski magarac, mangulica (crni, beli i crveni soj), moravka, resavka, pramenka (pirotska, krivovirska, bardoka, baljuša, vlašićka, lipska, šarplaninska, vlaško vitoroga i karakačanska ovca), čokanska cigaja, baura, balkanska koza, domaća bela koza, živina – somborska kaporka, banatski gološijan, kosovski pevač i svrljiška kokoš.

Zahtevi se podnose u periodu od 1. juna do 17. jula 2023. godine preko platforme eAgrar, odnosno portala ePodsticaji. Uputstvo za prijavu za subvenciju možete pogledati ovde.

Pročitajte još:

Prisećanja radi, Ministarstvo je na svom sajtu objavilo da su krajnji rokovi za podnošenje prijava za subvencije po aktuelnim javnim pozivima produženi su do 12. juna 2023. godine.

Produženi rokovi odnose se na prijave za davanje po hektaru, kao i za subvencije za kvalitetna priplodna grla, tov, krave za uzgoj teladi za tov i pčele.

Energetski portal

Vlada usvojila Uredbe o preuzimanju balansne odgovornosti i kvoti tržišne premije za solarne elektrane

Foto: Wikipedia (Matija)
Foto-ilustracija: Pixabay (AJS1)

Vlada Republike Srbije usvojila je Uredbu o preuzimanju balansne odgovornosti i modelu ugovora o preuzimanju balansne odgovornosti.

Ovom uredbom bliže se uređuje model ugovora o preuzimanju balansne odgovornosti, prava i obaveze garantovanog snabdevača i povlašćenog proizvođača u sistemu tržišne premije, kriterijumi za utvrđivanje dobre prognoze proizvodnje električne energije, dodatna naknada koja se plaća u slučaju ako povlašćeni proizvođač ne prognozira dobro proizvodnju električne energije, trajanje i prestanak ugovora o preuzimanju balansne odgovornosti, kao i uslovi i postupak zaključivanja ugovora i drugi bitni elemente.

Dalje se navodi da proizvođač ima pravo da prenese balansnu odgovornost na garantovanog snabdevača u skladu sa ovom uredbom i Pravilima o radu tržišta električne energije u meri u kojoj to nije u suprotnosti sa ovom uredbom.

U slučaju negativnog balansnog odstupanja Proizvođača, odnosno kada Proizvođač proizvede manje električne energije od proizvodnje električne energije koju prijavi garantovanom snabdevaču, Proizvođač je dužan da isplati garantovanom snabdevaču razliku između prijavljene proizvodnje električne energije i ostvarene proizvodnje u MWh po ceni na dan-unapred tržištu za taj interval balansnog odstupanja.

Ukoliko se cena na dan-unapred tržištu ne može utvrditi, Proizvođač je dužan da plati garantovanom snabdevaču razliku između prijavljene proizvodnje električne energije i ostvarene proizvodnje u MWh po prosečnoj ceni na dan-unapred tržištu za isti interval balansnog odstupanja u poslednjih deset uzastopnih dana, kada je cena na dan-unapred tržištu mogla biti utvrđena.

Uredbu pogledajte ovde.

Uredba o kvoti u sistemu tržišne premije za solarne elektrane

Foto-ilustracija: Pixabay (fabersam)

Ovom uredbom propisuje se kvota u sistemu tržišne premije za solarne elektrane odobrene snage 500 kW i više iznosi 50 MW.

Zakonom o korišćenju obnovljivih izvora energije predviđeno je sprovođenje aukcija za dodeljivanje prava na tržišnu premiju (podsticaja) elektranama koje koriste obnovljive izvore energije. Aukcije se sprovode na osnovu kvota koje propisuje Vlada shodno potrebama Republike Srbije za takvim novim kapacitetima iz obnovljivih izvora energije, a imajući u vidu važeća planska dokumenta u oblasti energetike, preuzete međunarodne obaveze, odnosno raspolože podatke o postojećim kapacitetima, planirane potrebe i druge podatke značajne za određivanje kvota. 

Pravo na učestvovanje na aukciji za dodeljivanja prava na tržišnu premiju imaju elektrane koje su predmet podsticaja u smislu člana 12. Zakona, a koje nisu mala postrojenja (elektrane odobrene snage preko 500 kW i elektrane na vetar odobrene snage preko 3 MW) ili demonstracioni projekti (za koje Zakon predviđa posebne aukcije i pravo na podsticaje u obliku fid-in tarifa).

Na osnovu sprovedenih analiza trenutnog stanja tržišta i podataka kojima raspolaže ministarstvo nadležno za poslove energetike, utvrđeno je da trenutno u Republici Srbiji postoji potreba za dodeljivanjem podsticaja za proizvodnju električne energije iz solarnih elektrana, gde trenutno postoji preko 100 MW solarnih elektrana za koje su već izdate energetske dozvole, što je značajno više od predložene kvote, i na osnovu čega će na aukcijama biti velika konkurencija.

Predloženo je da ova uredba stupa na snagu narednog dana od dana objavljivanja u „Službenom glasniku Republike Srbije” jer je stupanje na snagu uredbe uslov za pokretanje postupka aukcija kojima se stiče pravo na tržišnu premiju, a pokretanje postupka aukcija je uslov za povlačenje kreditne linije koja je ugovorena između Javnog preduzeća „Elektroprivreda Srbije”, Beograd i Evropske banke za obnovu i razvoj.

Uredbu pogledajte ovde.

Energetski portal

Unapređenje sistema upravljanja otpadom u Petrovcu na Mlavi

Foto: Ministarstvo zaštite životne sredine
Foto: Ministarstvo zaštite životne sredine

U novoizgrađenu transfer-stanicu sa reciklažnim dvorištem u Petrovcu na Mlavi – Centar za sakupljanje i separaciju komunalnog otpada uloženo je 270 miliona dinara. Puštanjem u rad ovog objekta unapređuje se ne samo sistem upravljanja otpadom, već i kvalitet života građana u ovom delu Srbije.

Irena Vujović, ministarka zaštite životne sredine navela je da je transfer-stanica, koja je izgrađena za godinu dana, jedan od koraka kojim se rešava problem odlaganja otpada na području opštine Petrovac na Mlavi.

Ona je ukazala na to da se izgradnjom te stanice, koju će koristiti i opštine Kučevo, Žagubica i Malo Crniće, komunalni otpad iz Petrovca na Mlavi više neće odlagati na nesanitarnoj deponiji, već će nakon sakupljanja i pretovara na transfer-stanici biti transportovan na najbližu sanitarnu deponiju na dalji tretman.

Transfer-stanica je preduslov za realizaciju još jednog velikog projekta koji podrazumeva zatvaranje, sanaciju i rekultivaciju postojeće nesanitarne deponije „Svina”. U toku je revizija projektne dokumentacije, a prvi radovi u planu su već sledeće godine, čime će trajno biti rešen višedecenijski ekološki problem ove opštine.

Pročitajte još:

Vujović je rekla da će se, nakon zatvaranja i rekultivacije nesanitarne deponije, postaviti sistem video-nadzora, koji će biti uvezan sa monitoring-centrom u Ministarstvu zaštite životne sredine, a u kome će se u realnom vremenu nadzirati svaki pokušaj nelegalnog odlaganja otpada.

„Dalje je na Opštini da vodi računa o životnoj sredini i kvalitetu života građana. Naš zajednički cilj je da unapredimo stanje životne sredine, a time i kvalitet života građana, napomenula je Vujović, navodi se u saopštenju.

U okviru transfer-stanice, nalaze se i objekti za zaposlene, prijavnica, pretovarna rampa za neselektirani komunalni otpad, separatori, infiltracioni i protivpožarni bazeni itd.

Ceo kompleks biće ograđen zelenim pojasom, uz izgradnju pratećih unutrašnjih saobraćajnica i parkinga za vozila.

Energetski portal

OTVARANJE BANKE VODONIKA U EU

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto-ilustracija: Pixabay

Obnovljivi vodonik proizveden elektrolizom vode smatra se mogućom sirovinom sa niskim sadržajem ugljenika za industriju, gorivom za industrijske sektore koje je teško elektrificirati i rešenjem za skladištenje energije.

Prva aukcija za podršku proizvodnji zelenog vodonika u Evropi pomoći će razumevanju ponude i potražnje na tržištu EU u razvoju kada se održi krajem godine, navodi Evropska komisija.

Evropska komisija je iznela planove za stvaranje Banke vodonika u martu 2023. godine, sa ciljem da se premosti jaz u troškovima između čistog vodonika i trenutne proizvodnje vodonika na bazi fosilnih goriva koja emituju ugljenik.

„Ovo je prvi put da pravimo takvu aukciju i zaista se nadamo da će to takođe dati jasan uvid o tržištu i tržišnoj ceni“, rekao je Aleksandr Pakvot iz odeljenja za klimu Evropske komisije.

EU ima za cilj da do 2030. godine dostigne 20 miliona tona proizvodnje vodonika iz obnovljivih izvora, od čega bi polovina trebalo da bude pokrivena domaćim zalihama. Ali proizvodnja i dalje košta više od procesa proizvodnje vodonika iz fosilnih goriva, a trenutno je u pripremi samo 40 gigavata kapaciteta elektrolizera, u poređenju sa 160 gigavata potrebnih širom EU.

„Potrebna je podrška i zato smo vrlo jasno došli do ove Banke vodonika“, rekao je Pakvot i dodao da za to postoji dalja podrška zemalja EU, uključujući državnu pomoć i novac iz fonda EU za oporavak od kovida.

Pročitajte još:

O detaljima tek treba odlučiti

Aukcija ima za cilj da efikasno preraspodeli sredstva kako bi se povećala evropska industrija i smanjenje troškova proizvodnje vodonika iz obnovljivih izvora u periodu od najviše 10 godina.

Industrija vodonika je pozdravila ovu šemu, posebno zato što se fokusira na operativne troškove, koji čine 70 odsto ujednačenih troškova proizvodnje vodonika.

Komisija će uslove aukcije objaviti krajem leta

Prema Pakvotu, izvršna vlast EU želi transparentnu aukciju bez fiksnog ograničenja da bi se videlo „gde će se tržište završiti“. Ovaj mehanizam konkurentnog licitiranja će pomoći u povećanju isplativosti, dodao je on.

Industrija vodonika želi da proširi aukcije kako bi privukla sve industrije koje razmatraju korišćenje zelenog vodonika zarad postizanja dekarbonizacije.

„Ukoliko Banka vodonika kaže: „To je samo za proizvođače čelika u sledećoj rundi“, šta ako proizvođači čelika nisu spremni za to? Šta ako u tom trenutku ne mogu da licitiraju? Ili šta ako žele prvo da naprave malu investiciju, a zatim da je povećaju?“ pitao je Danijel Frejl, direktor industrijske grupe Hydrogen Europe.

Drugi traže od EU da osigura da njen novac ne bude bačen, jer su potrebna javna sredstva za podršku uvođenju obnovljivih izvora i tehnologija koje štede energiju.

„Ako imamo samo određeni deo novca koji treba da potrošimo, onda moramo da budemo zaista jasni i efikasni u pogledu toga kako trošimo taj novac“, rekla je Rijana Džonston, službenica koja radi na energetskoj tranziciji EU u istraživačkom centru za klimu E3G.

Ona je dodala da će vodonik ostati relativno skup i da će ga biti nedovoljno u narednoj deceniji, tako da EU treba pametno da postupi u pogledu njegove upotrebe.

Evropska komisija kaže da je svesna da vodonika nema dovoljno i da se zato mora usmeriti ka industrijama kojima je najpotrebniji i koje ne mogu lako da se elektrifikuju.

„Kada pogledamo dugoročnu dekarbonizaciju naše privrede, jasno vidimo da će nekim sektorima biti potrebno više ovog vodonika, nego drugima“, primetio je Pakvot.

Hydrogen Europe je predložio sektorske aukcijske pozive kako bi se poboljšala fer konkurencija između trgovaca, insistirajući da banka ne bi trebalo da bude namenjena samo za određenim sektorima.

Foto-ilustracija: Unsplash (Patrick Hendry)

Nedovoljno novca

Prva probna aukcija biće zasnovana na 800 miliona evra iz Inovacionog fonda EU. Međutim, opšte je poznato da to neće biti dovoljno da podstakne rast koji je potreban u proizvodnji zelenog vodonika, pošto ta suma jedva pokriva jedan projekat, kaže Patrik Demski iz Taurona, poljske elektroprivredne kompanije.

Slično tome, grčka evroposlanica Marija Spiraki (iz Evropske narodne partije) rekla je da EU mora da odgovara američkim subvencijama da bi bila konkurentna.

„Moramo da pošaljemo jasnu poruku globalnom tržištu da je Evropa mesto za ulaganje u čist vodonik“, rekla je ona.

Komisija zna da je 800 miliona evra nedovoljno i insistira da je ta suma samo za prvu rundu. Ali Pakvot je takođe upozorio protiv pokretanja trke za subvencije sa SAD.

„Ako uporedimo ovo sa Zakonom o smanjenju inflacije i onim što oni nude zarad smanjenja poreza, ovo je mnogo novca i nisam siguran da želimo da uđemo u taj nivo konkurencije“, rekao je on.

„Želimo da dozvolimo tržišta sa najisplativijim načinom proizvodnje vodonika, a aukcijom ćemo podržati najbolje projekte“, dodao je on.

Izvor: EURACTIV

Obnovljiva energija će obarati rekorde ove godine

Foto-ilustracija: Unsplash (Martijn Baudoin)
Foto-ilustracija: Pixabay

Solarna fotonaponska energija i energija vetra snažno počinju da se primenjuju. Prema nedavno objavljenom izveštaju Međunarodne agencije za energiju koja je ažurirala informacije o tržištu obnovljivih izvora energije, očekuje se da će se porast nastaviti, sa predviđanjem da će globalni kapacitet obnovljive električne energije dostići 4.500 gigavata sledeće godine, što je jednako kombinovanoj ukupnoj izvoznoj snazi Kine i Sjedinjenih Država.

Predviđeno je najveće povećanje kapaciteta do sad-107 gigavati. Ova dinamična ekspanzija se odvija na glavnim svetskim tržištima, pri čemu obnovljivi izvori energije ubrzavaju svoj rast u Evropi kao deo odgovora na trenutnu energetsku krizu. U međuvremenu, nove mere politike stimulišu značajna povećanja u Sjedinjenim Državama i Indiji. S druge strane, Kina je spremna da ojača svoju već dominantnu poziciju, čineći skoro 55 odsto globalnih dodataka 2023. i 2024. godine.

Ovogodišnji rast kapaciteta obnovljive energije dovešće do dve trećine solarne fotonaponske energije, uz očekivanje da će se nastaviti rast u 2024. godini. 

PROČITAJTE JOŠ:

Istovremeno, predviđa se da će se proizvodni kapaciteti za sve segmente proizvodnje solarnih fotonapona više nego udvostručiti na 1.000 GV do 2024. godine, na čelu sa Kinom.

Očekuje se rast energije vetra od skoro 70 odsto u odnosu na prethodnu godinu zbog završetka projekata koji su odloženi zbog ograničenja Covid-19 i problema u lancu snabdevanja, govore podaci Međunarodne agencije za energiju.

Foto-ilustracija: Pixabay

Povećana podrška politikama u EU i visoke cene električne energije učinili su krovne solarne fotonaponske sisteme finansijski atraktivnim. Procenjuje se da su ove nove instalacije uštedele potrošače električne energije u EU 100 milijardi evra tokom 2021-2023. zamenjujući skuplju proizvodnju fosilnih goriva.

Međutim, kako se konkurentnost vetro i solarnih fotonapona poboljšala, vladine politike treba da se prilagode promenljivim tržišnim uslovima, posebno u pogledu aukcija obnovljive energije i ulaganja u mrežu. Očekuje se da će više evropskih zemalja, uključujući Španiju, Nemačku i Irsku, dočekati da će kombinovani udeo vetra i solarne PV porasti iznad 40 odsto njihove ukupne godišnje proizvodnje električne energije do 2024.

Na sceni je još uvek dominantna Kina kao proizvođač OIE, prate je SAD koje uprkos bogatstvu fosilnim gorivima  jeste glavni igrač a u nekim regionima su OIE postali i naispaltiviji izvor. Tu su Indija i Brazil koji je jedan od lidera u korišćenju bioenergije, posebno etanola iz šećerne trske.

Nemačka i Švedska takođe su ovoj grupi, kao vodeće u Evropi, čiji je cilj potpuni prelazak na neto nultu emisiju, gde Švedska ima značajnu hidro energiju, dok neke prethodno nabrojane poput Indije, mnogo bolje stoje sa soalrnom energijom, zbog broja sunčanih dana.

Energetski portal

OBJAVLJENE NOVE CENE GORIVA

Foto-ilustracija: Unsplash (Erik Mclean)
Foto-ilustracija: Pixabay

Nove najviše maloprodajne cene derivata nafte za period od 15 časova 2. juna 2023. godine do 9. juna 2023. godine iznosiće:

EVRO DIZEL, u iznosu 182,00 dinara za jedan litar i

EVRO PREMIJUM BMB 95 u iznosu 176,00 dinara za jedan litar.

Takođe, u skladu sa članom 3 stav 5 navedene uredbe, obaveštavaju se privredni subjekti koji obavljaju delatnost trgovine motornim i drugim gorivima na stanicama za snabdevanje prevoznih sredstava da su dužni da utvrđene maloprodajne cene derivata nafte primene odmah po objavljivanju na zvaničnoj internet stranici Ministarstva turizma i omladine.

Energetski portal