Home Blog Page 1478

Kragujevačke šume kao smetlište

Kragujevačke šume kao smetlištePrva ekološka radna akcija čišćenja divljih deponija održana je u subotu u Kragujevcu u organizaciji udruženja građana „Povratak prirodi“ iz Kragujevca.

I pored najavljene kiše, kiša je izostala na lokaciji šume na potezu Male Pčelice – Divostin – Drača – Šumarice gde su se okupili brojni građani i članovi različitih kragujevačkih udruženja.

Koordinator akcije „Povratk prirodi“ gospođa Vladislava Stojić izjavila je da je akcija protekla uspešno i pored meteorološke prognoze koja je neke navela na to da odustanu od radne akcije.

„Vreme nas je poslužilo, bar u ovom delu grada. Priključili su nam se vredni ljudi i ljubitelji prirode koji su bili prilično iznenađeni nemarom nekih građana koji šumu vide kao smetlište.“ – rekla je gospođa Stojić.

Ona je pohvalila sve učesnike, a posebno one koji su na radnu akciju došli iz Crne Gore i daleke Kanade.

„Ispostavilo se da je više posla u samoj šumi nego na divljim deponijama. Krenuli smo sinhronizovano u dubinu šume kako bismo uklonili đubre i izveli ga na put. Zahvaljemo JKP „Čistoća“ koja je poslala kamion da odnese pune džakove, a planirano je da gomile otpada koje nije moguće spakovati u džakove i kese JKP „Čistoća“ odnese utovarivačima.“ – precizirala je gospođa Stojić.

Prema rečima Vladislave Stojić, ovo je tek početak jer ovako otpadom pune šume nije lako očistiti i trebaće vreme kao i naći pravo rešenje da se gomilanje otpada po šumama više ne ponove.

Udruženje „Povratak prirodi“ najavljuje nove ekološke radne akcije čišćenja šuma i za april i za maj, o čemu će javnost biti na vreme obaveštena.

Ministar Zorana Mihajlović najavila raspisivanje tendera za upravljanje otpadom na deponiji u Vinči

Vlada Srbije posvećena zaštiti životne sredine, održivom razvoju i „zelenoj“ ekonomiji, izjavila je u intervju za „Danas“ ministar energetike u tehničkoj Vladi Srbije gospođa Zorana Mihajlović.

Mihajlović je rezimirala da je samo u prošloj godini potpisano više od 200 memoranduma za izgradnju mini hidroelektrana i da je u martu ove godine završen je drugi Javni poziv za dodelu 143 lokacije za izgradnju MHE.

Ministar je, na nivou Beograda, najavila projekte koje je inicirao Privremeni organ Beograda, poput raspisivanja tendera za upravljanje otpadom (1.700 tona otpada) na deponiji u Vinči, da je u planu postrojenje za dobijanje toplotne i električne energije iz otpada i izgradnja fabrike za reciklažu.

B.R.

Pokretna solarna kuća projektovana u Australiji

Arhitekta John Andriolo iz „MAG Constructions“ projektovao je solarnu kuću Đirasole (Girasole) u Australiji koja prati sunce. Ova solarna kuća dizajnirana je tako da se pokreće i prati putanju sunca kako bi u potpunosti iskoristila sunčevo zračenje. Stanovnici ove kuće mogu je daljinski pokretati pa je tako moguće da se ona u potpunosti rotira za svega desetak minuta. Zimi je okrenuta ka jugu, a leti ka severu.

Ova solarna kuća poseduje i LED osvetljenje, kao i uređaje sa najvećim standardom energetske efikasnosti, pa solarni sistemi na njenom krovu proizvode više energije nego što je potrebno, a kuća je istovremeno energetski efikasna.

Osim solarnih panela koji se nalaze na krovu kuće i proizvode električnu i toplotnu energiju, pokretna solarna kuća poseduje i „Low-E“ sistem koji reflektuje toplotu kojim se postiže velika ušteda u grejanju i hlađenju i obezbeđuje optimalna temperature.

S.J.

Prototip pametnog suncobrana – održivi dizajn

Prototip pametnog suncobranaDizajneri holandskog studija „Toer“ (Castor Bours, Wouter Widdershoven) osmislili su pametan suncobran „Cumulus Parasol” koji se pri pojavi sunca sam naduvava kao oblak kumulus. Delovi suncobrana su, pored platna i stalka, mali ventilator i mali solarni panel. Prečnik solarnog suncobrana je 2m. Struktura oblaka koji se rastvara u suncobran uopšte nema metalnu strukturu, već samo preko platna ima silikonski premaz što ga čini vodootpornim, a bezmetalna struktura laganim i stabilanim.

Mali solarni panel na vrhu suncobrana se puni sunčevom energijom kojom pokreće rad ventilatora koji u 20 sekundi otvara kompletan suncobran. Pri zalasku sunca suncobran se automatski zatvara.

Postoji i standardna opcija suncobrana, odnosno u njemu integrisan prekidač za manuelno otvaranje i zatvaranje.

Ovaj inovativni solarni suncobran biće predstavljen u Milanu na ovogodišnjoj nedelji dizajna (Milan Design Week) od 8. do 13. aprila.

„Ikea“ u potpunosti energetski nezavisna do 2020.

IkeaŠvedska kompanija „Ikea“ planira da do 2020. godine koristi samo energiju iz obnovljivih izvora i tako postane u potpunosti energetski nezavisna. Prošle godine ova kompanija je kupila vetropark u Irskoj snage 7,65MW koji će godišnje proizvoditi dovoljno energije za snabdevanje dve „Ikeine“ prodavnice u Dablinu i Belfastu.

Takođe, iz ove kompanije su najavili i kupovinu vetroparka u Alberti (Kanada) koji ima 20 vetrogeneratora ukupne snage 46MW i godišnje proizvodi oko 161GWh električne energije što je čak 2 puta više energije nego što je potrebno svim „Ikea“ prodavnicama u Kanadi.

Najavljeno je i postavljanje četvrte solarne elektrane ove kompanije u Majamiju koja će imati 4620 solarnih panela i godišnju proizvodnju električne energije dovoljnu za snabdevanje 169 domaćinstava. To bi smanjilo emisiju ugljen dioksida u atmosferu za 1227 tona godišnje.

Inače, kompanija „Ikea“ već poseduje 157 vetrogeneratora širom sveta, a instalirala je i preko 550 hiljada solarnih panela. U 2013. godini „Ikea“ je iz obnovljivih izvora energije proizvela dovoljno energije da pokrije 37 odsto ukupne potrošnje energenata u svojoj kompaniji.

S.J.

Štedljiva javna rasveta u Vršcu u 2015.

Štedljiva javna rasveta u Vršcu u 2015.Projekat „Zelena svetlost za bezbednost i održivost puteva“ (Green lights for Safety and Sustainability of Roads – GLOSS) biće realizovan u Vršcu uz pomoć IPA programa prekogranične saradnje Rumunije i Srbije koji će finansirati 85% od ukupne vrednosti projekta od 797.067 evra. Partneri u projektu su JP „Varoš“ iz Vršca i rumunska оpština Deta.

Na taj način Vršac će dobiti štedljivu javnu rasvetu od značaja za unapređenje energetske efikasnosti i bezbednosti na putevima.

Tačnije, u opštini Vršac postojeće živine sijalice zameniće se natrijumskim, a u gradu Deta u Rumuniji biće postavljeni stubovi javne rasvete sa solarnim panelima.

Planirano vreme realizacije projekta štedljive javne rasvete je mart 2015. godine.

Pored toga, biće održane i prateće aktivnosti projekta: dve radionice o energetskoj efikasnosti i podela 250 štedljivih sijalica školama.

B.R.

Međunarodna konferencija o otpadu održana na Zlatiboru

otpad vodaMeđunarodna konferencija „Otpadne vode, komunalni čvrsti otpad i opasan otpad“ održana je od 1. do 3. aprila na Zlatiboru u hotelu Palisad, u organizaciji Udruženja za tehnologiju vode i sanitarno inženjerstvo, Udruženja vodovoda i kanalizacije Srbije i Instituta za hemiju i metalurgiju, a u saradnji sa Privrednom komorom Srbije, opštinom Čajetina i gradom Užice, a pod pokroviteljstvom Ministarstva prosvete, nauke i tehnološkog razvoja, Ministarstva energetike, razvoja i zaštite životne sredine, Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede – Republičke direkcije za vode.

Glavne teme konferencije bile su otpadne vode, komunalni čvrsti otpad i opasan otpad. Govorilo se o novim dostignućima u obradi otpada koja se mogu primeniti i u Srbiji.

Cilj ove konferencije je razmena znanja i iskustva u sve tri tematske oblast i primena usvojene regulative i standard koji vode poboljšanju stanja u životnoj sredini.

U pratećem programu konferencije održana je i izložba opreme i instrumentalne tehnike.

B.R.

Solarni laptop na tržištu

solarni lap topKompanija „WeWi Telecommunications Inc.“ sredinom prošle godine predstavila je svoj solarni laptop „Sol“, a nedavno se našao i u prodaji.

Ovaj laptop poseduje četiri solarna panela, a dovoljno je samo dva sata punjenja kako bi radio sledećih osam do deset časova. Solarni paneli se nalaze na zadnjoj strani ekrana poklopca, a sam laptop je napravljen od ojačanih materijala i ima gumenu postavu.

Laptop je namenjen prvenstveno područjima koja nemaju električnu energiju (Afrika), a ideja za ovaj laptop nastala je u Gani gde je osnivač kopanije „WeWi Telecommunications Inc.“ boravio pre nekoliko godina i nije imao mogućnosti za korišćenje svog računara.

Cena osnovne verzije ovog laptopa iznosi oko 260 evra.

S.J.

Srbija na listi prioritetnih zemalja za česke investicije u obnovljive izvore energije

Poslovni forum Srbija-Češka i bilateralni razgovori privrednika dve zemlje organizovani su juče u Privrednoj komori Srbije u okviru zvanične posete češke državne i privredne delegacije Srbiji.

Tom prilikom je češki predsenik gospodin Miloš Zeman izjavio da češke kompanije mogu značajno da doprinesu razvoju Srbije kroz dugoročne investicije i dodao da je Češka novom uvoznom strategijom svrstala Srbiju u 12 prioritenih zemalja za investiranje, a da su dosadašnja češka ulaganja od oko 30 miliona evra dala svoj doprinos kvalitetnijem životu u Srbiji, odnosno da je 28 miliona evra uloženo u Srbiju kroz razvojnu pomoć i donacije Češke.

Državni sekretar ministarstva spoljne i unutrašnje trgovine i telekomunikacija gospodin Stevan Nikčević izdvojio je, između ostalog, saradnju ove dve zemlje u energetici, uključujući obnovljive izvore energije i zaštitu životne sredine, kao i da je od obostrane važnosti izgradnja malih hidroelektrana.

Zamenik češkog ministra industrije i trgovine gospodin Vladimir Bertl izrazio je spremnost čeških firmi da srpskim partnerima ponude saradnju, između ostalog, i u oblasti energetike i „čistih“ tehnologija za iskorišćavanje obnovljivih izvora energije.

Inače, Memorandum o razumevanju o saradnji u oblasti energetike potpisali su 1. aprila ministar energetike Srbije gospođa Zorana Mihajlović i zamenik ministra industrije i trgovine Češke gospodin Vladimir Bartl. Saradnja će se, između ostalog, odnositi na promociju energetske efikasnosti, razvoj obnovljivih izvora energije i izgradnju i rekonstrukciju energetskih objekata.

B.R.
foto: Tanjug

Poboljšanje energetske efikasnosti u preduzećima – tema seminara u RPK Novi Sad

energetska efikasnostSeminar „Poboljšanje energetske efikasnosti u preduzećima – radi i razmišljaj zeleno“ održaće se u Regionalnoj privrednoj komori u Novom Sadu u utorak 8. aprila sa početkom u 10 časova, u organizaciji RPK Novi Sad i Centralno evropske inicijative.

Pored veoma pozitivnih efekata po čovekovu okolinu, energetska efikasnost predstavlja najbrži i najjeftiniji način da se dođe do dodatne količine energije, navodi se u saopštenju Regionalne privredne komore Novi Sad, uz komentar da je brže, jeftinije i bolje uštedeti potrebnu količinu energije nego graditi nova postrojenja za njenu proizvodnju.

Najavljene su i mere kojima se postiže unapređenje rada preduzeća:
– identifikacija tokova energije u preduzećima;
– pronalaženje „problematičnih“ mesta u energetskom proizvodnom lancu;
– adekvatno praćenje potrošnje i uvođenje savremenih sistema energetskog menadžmenta;
– prepoznavanje drugih mera koje ne zahtevaju velike investicije, ali rezultiraju u smanjenju potrošnje energije.

Stav organizatora je da je energetska efikasnost nedovoljno rasprostranjena i prihvaćena koncept usled nedostatka informacija, motivacije i nedovoljnog angažovanja svih učesnika u privrednim aktivnostima.

Svi zainteresovani mogu registrovati besplatno učešće na seminaru slanjem prijave na jlimoni@rpkns.com ili marija.misic@rpkns.com, a tokom seminara će imati priliku da se upoznaju sa ključnim izazovima primene principa energetske efikasnosti, kao i sa primerima dobre prakse EE, dok će ima iskustva iz EU i regiona preneti eminentni stručnjaci kroz svoje naučno-istraživačke radove iz oblasti energetike.

B.R.

Daljinsko grejanje na biomasu u crnogorskom Kolašinu

Daljinsko grejanje na biomasu u crnogorskom KolašinuDaljinski sistem grejanja na biomasu mogao bi da bude realnost u Kolašinu. Tačnije, urađene su analize koje potvrđuju da postoji dovoljno biomase koja se može koristiti za proizvodnju toplotne i električne energije, izjavio je potpredsednik opštine Kolašin gospodin Đorđije Živković i dodao da bi ukupni kapacitet budućeg kogenerativnog postrojenja u početku bio 5MW.

Ova toplifikaciona mreža smanjiće troškove i povećati kvalitet života u Kolašinu, podići nivo komunalnih usluga.

Inače izradu studije izvodljivosti finansirali su evropski partneri preko Investicionog fonda za zapadni Balkan (Western Balkans Investment Framework) sa 300.000 evra, a kompletan projekat, za koji već postoji interesovanje, koštaće oko 5 miliona evra.

B.R.

Radna akcija čišćenja divljih deponija ove subote u Kragujevcu

povratak prirodiUdruženje građana „Povratak prirodi“ iz Kragujevca organizuje ekološke radne akcije čišćenja divljih deponija u Kragujevcu. Prve radne akcije održaće se u subotu 5. aprila 2014. godine sa početkom u 10h na sledećim lokacijama u Kragujevcu: šuma na potezu Šumarice – Male Pčelice – Divostin, šuma na potezu Šumarice – Višnjak – Stanovo, šuma na potezu Male Pčelice – Drača i prostor oko železničke stanice u Kragujevcu.

Predstavnici udruženja pozivaju sve zainteresovane i vredne ljubitelje i zaštitnike prirode da im se pridruže i prijave svoje učešće putem telefona 062302046 i 0653023345, ili svoje prijave pošalju na info@povratakprirodi.org najkasnije do petka. Na isti način mogu donirati materijal, zaštitnu opremu, hranu, obezbediti transport učesnicima ili svoje novčane donacije uplatiti na tekući račun udruženja građana „Povratak prirodi“: 340-11010898-04 kod Erste banke.

„Poslednji je čas. Udružimo se da zajednički stanemo na put svima onima koji uništavaju prirodu, a time i budućnost našim pokolenjima. Priključite nam se da pokažemo da je nas koji čuvamo i volimo prirodu više.“ – stoji u saopštenju udruženja.

„Ugroženost prirode je alarmantna, nebriga prema šumama, rekama i pašnjacima kao izvorima života još veća i nema tih reči koje mogu da oslikaju sramotu ove generacije kada je u pitanju ova tema.“ – izjavio je koordinator akcije gospodin Tomislav Radović. On poziva sve zainteresovane pojedince, organizacije, javna preduzeća, firme, banke da, uz malo truda i samoodgovornosti, daju svoj doprinos učešćem u ekološkim radnim akcijama, obezbeđivanjem pribora i zaštitne opreme za učesnike ili novčanim i sličnim donacijama i dodaje da će svako učiniti veliko delo za prirodu i čovečanstvo ukoliko se pridruži članovima udruženja u čišćenju divljih deponija.

Udruženje građana „Povratak prirodi“ osnovano je radi ostvarivanja ciljeva od zajedničkog, opšteg i javnog interesa u oblasti ekologije, održivog razvoja, zaštite životne sredine i tematskog (ekološkog) pristupa obrazovanju i umetnosti. Ono što ovo udruženje razlikuje od većine postojećih jeste konkretan rad, merljiv doprinos i trajni rezultat na zaštiti prirode.

Članica ovog udruženja gospođa Natalija Nedeljković, koja je osmislila vizuelni identitet udruženja i kao grafički dizajner dala svoj doprinos, priključila se udruženju „Povratak prirodi“ pri samom osnivanju upravo zbog konkretnog rada na zaštiti životne sredine.

„Smatram da samo konkretnim radom na zaštiti prirode možemo delovati na svest zajednice i inicirati i ostvariti promene, odnosno da za to nisu dovoljne samo promocije, radionice i edukacije kakve se obično organizuju.“ – objasnila je gospođa Nedeljković.

Udruženje građana „Povratak prirodi“ je organizator i idejni tvorac ekološke radne ekacije čišćenja divljih deponija u Kragujevcu, a ima podršku JKP „Čistoća“ iz Kragujevca, JP „Srbija Šume“ ŠU Kragujevac i Sekretarijata za građevinsrstvo, urbanizam i zaštitu životne sredine kragujevačke gradske uprave za poslove lokalne samouprave i opšte uprave, Zeleznice Srbije – železnička stanica u Kragujevcu, JP „Parking servis“ iz Kragujevca, udruženja građana poput kragujevačkih „Naš grad“, „Kec“, „Čika Jaza“, beogradskih poput Udruženja učesnika omladinskih radnih akcija u bivšoj Jugoslaviji, Udruženja Kragujevčana u Beogradu, planinarskog društva „Žeželj“ i drugih organizacija i obrazovnih institucija. Ekološku radnu akciju podržava i veliki broj pojedinaca i vrhunskih stručnjaka u svojim oblastima.

B.R.

Na „Innet forumu“ u Hrvatskoj predstavljeno solarno vozilo

solarno voziloProšle nedelje u Hrvatskoj u Slavonskom brodu održan je „Innet forum“ na kome je između ostalog predstavljeno i solarno vozilo „SOELA“.

Ovo vozilo ima 6 solarnih ploča ukupne snage 540W koje za osam sati mogu potpuno napuniti akumulatore, a sa jednim punjenjem je moguće preći između 100 i 200 kilometara.

Konstrukcija je u potpunosti od aluminijuma; napravljeno je za gradsku vožnju; maksimalna brzina mu je 45 kilometara na sat, a dizajnirano je za dve osobe. Prednost ovog vozila je pre svega velika ušteda koja se postiže njegovim korišćenjem, a zatim i to što uopšte ne zagađuje životnu sredinu i ne pravi buku. Učenici 5 srednjih škola iz Hrvatske učestvovali su u njegovom dizajnu i izradi.

Na forumu je predstavljen i električni automobil, kao i solarna jedra. Inače, ovo je drugi po redu „Innet forum“ u Hrvatskoj, a njegov cilj je promovisanje IT tehnologija i solarne energije.

S.J.

Projekat „Krovovi Beograda“ unapređuje energetsku efikasnost zgrada

krovovi_beogradaNa Svetski dan energetske efikasnosti 5. marta ove godine Javno preduzeće „Gradsko stambeno iz Beograda predstavilo je svoj pilot projekat „Krovovi Beograda“ koji ima za cilj podizanje energetske efikasnosti objekata kroz njihovu sanaciju.

Prvi objekat koji je saniran u okviru ovog projekta je zgrada iz 1936. godine koja se nalazi na Zvezdari, a njena rekonstrukcija trajala je od avgusta do decembra 2012. godine. Predstavnica JP „Gradsko stambeno“ iz Beograda gospođa Kristina Lazarević za Energetski Portal je izjavila da je projektovanje radila firma „3M Projekt“ iz Beograda, dok je izvođač radova „Građevinsko privredno društvo Banković d.o.o.“ iz Crne Trave. Prema njenim rečima, na objektu su izvedeni svi hidro i termoizolacioni radovi, a za izolaciju fasade korišćene su ploče kamene vune i tankoslojni malter koji obezbeđuju visoku energetsku efikasnost. Gospođa Lazarević je istakla da je ova zgrada sanacijom unapređena dva energetska razreda, iz G u E, stanari imaju 27 odsto manje račune za električnu energiju, a zgrada je dobila i energetski pasoš.

Takođe je dodala da stanari zgrade nisu uložili novac u ovaj projekat već su ustupili tavanski prostor investitoru JP „Gradsko stambeno“ koje je njegovom adaptacijom dobilo dva stana, a sredstva dobijena njihovom prodajom biće uložena u saniranje drugih objekata u projektu „Krovovi Beograda“.

S.J.

Nemački bunker iz II svetskog rata postao proizvođač „čiste“ energije

Nemački bunker iz II svetskog rata postao proizvođač „čiste“ energijeBunker iz 1943. godine u Hamburgu u Nemačkoj 2011. godine pretvoren je u proizvođača energije iz obnovljivih izvora. Na krovu ovog bunkera i na njegovoj južnoj fasadi postavljeni su fotonaponski paneli koji zagrevaju oko 2 miliona litara vode koja je smeštena u njegovoj unutrašnjosti. Osim fotonaponskih panela, za zagrevanje ovog rezervoara odakle se obezbeđuje energija za oko hiljadu domaćinstava koristi se i kotao na biomasu.

Bunker proizvodi električnu i toplotnu energiju, a u njegovu obnovu uloženo je oko 27 miliona evra koje je obezbedio Evropski fond za razvoj (European Regional Development Fund-ERDF) i Centar za zaštitu klime u Haburgu (Hamburg Climate Protection Concept).

Energija iz obnovljivih izvora koju ovaj bunker proizvodi godišnje smanjuje emisiju ugljen dioksida u atmosferu za 6600 tona.

S.J.

Izgradnjom vetroparka „Čibuk 1“ srpske građevinske kompanije zaradiće 55 miliona dolara

Mark-Krendal-predsednik-Continental-Wind-PartnersPredsednik kompanije „Continental Wind Partners“ gospodin Mark Crandall izjavio je listu „Danas“ da će izgradnja vetroparkova u Srbiji ojačati njen energetski sektor, povećati „grinfild“ investicije i približiti Srbiju Evropskoj uniji.
On je tom prilikom istakao da će kompanija „Continental Wind Partners“ uložiti oko 450 miliona evra u razvoj vetroparkova u Srbiji snage oko 300MW, i da ima u planu ulaganje u druge projekte obnovljivih izvora energije.

Gospodin Crandall je podsetio i da je vetropark „Čibuk 1“ najveća američko-nemačka investicija u Srbiji, kao i da će kroz ovaj projekat 55 miliona dolara direktno otići srpskim građevinskim kompanijama.

Realizacija druge faze vetroparka „Čibuk“ zavisiće od postavljenog limita za proizvodnju električne energije iz vetroelektrana, koji sada iznosi 500MW, rekao je gospodin Crandall i dodao da je zadovoljan propisanim „feed-in“ tarifama za vetar, kao i saradnjom sa Ministarstvom energetike, razvoja i zaštite životne sredine.

S.J.
foto: Danas