
Pokrajinski sekretar za energetiku i mineralne sirovine AP Vojvodine gospodin Nenad Stanković obišao je 16. marta 2016. godine ustanovu za predškolsko vaspitanje i obrazovanje „Čika Jova Zmaj“ u Adi.
Kako je saopšteno od strane Pokrajinskog sekretarijata za energetiku i mineralne sirovine, ova ustanova je po javnom konkursu za dodelu bespovratnih podsticajnih sredstava za sufinansiranje realizacije projekata povećanja energetske efikasnosti u objektima javne namene dobila 5.166.639,50 dinara za realizaciju objekta „Bobita“ u Molu. U pomenutom objektu izvršena je sanacija koja je podrazumevala demontažu fasadnih ploča na prizemnom starom objektu koje su bile izrađene od azbest cementnog materijala, zamenjen je krovni pokrivač na starom i novom objektu koji je takođe bio od azbesta, a izvršena je i zamena drvene fasadne stolarije sa PVC profilima, kao i termoizolacija fasadnih zidova tavanice.
Izvedeni radovi su povećali energetski razred objekta na C, a na osnovu projektno-tehničke dokumentacije procentualno smanjenje potrebe za grejanjem nakon sanacije trebalo bi da bude 49 odsto. Projektovana godišnja ušteda na osnovu smanjenja potrošnje prirodnog gasa iznosi između 175 i 210 hiljada dinara, a očekuje se i značajno smanjenje emisije ugljen dioksida u atmosferu, navodi se iz Pokrajinskog sekretarijata za energetiku i mineralne sirovine.
Sandra Jovićević
foto: syntroplis.net















WWF Svetski fond za prirodu, 11.marta u Galeriji New Moment najavio je obeležavanje globalne akcije pod nazivom „Sat za našu planetu“ 19. marta sa početkom u 20:30 časova. Tog dana stotine miliona ljudi na svim kontinentima, u 24 vremenske zone, isključiće svetla na sat vremena i time simbolično obeležiti svoje zalaganje za smanjenje posledica klimatskih promena i održivu upotrebu prirodnih resursa. Inicijativa „Sat za našu planetu“ nastala je 2007. godine u Sidneju, a već 2009. godine i Srbija se priključila ovoj manifestaciji i obeležava je osmi put.


U Privrednoj komori Srbije, 10. marta 2016. godine u Beogradu, održana je Prva srpsko-nordijska rudarska akademija na kojoj su predstavnici rudarske i geološke struke iz Srbije, Švedske i Finske razmotrili mogućnosti unapređenja privredne i naučne saradnje, kao i većih ulaganja u rudarski sektor Srbije. Program ovogodišnje akademije obuhvatao je dve teme. Prva je bila iz oblasti rudarske regulative i Zakona o rudarstvu i geološkim istraživanjima Srbije i Švedske, dok se druga tema odnosila na to kako istovremeno povećati profitabilnost, produktivnost, efektivnost i sigurnost u rudnicima. Cilj akademije je razmena najboljih međunarodnih iskustava iz prakse, kao i uspostavljanje privredne i institucionalne saradnje između Švedske, Finske i Srbije.
Otvaranjem pet novih rudnika, na postojećim ležištima u Srbiji za koja postoji interes kompanija iz inostranstva, značilo bi pet milijardi dolara direktnih investicija, kao i otvaranje oko hiljadu direktnih i 3.500 indirektnih radnih mesta, rekao je Miroslav Miletić, potpredsednik Privredne komore Srbije (PKS) na otvaranju skupa.U Srbiji je registrovano oko 320 rudarskih preduzeća, različite veličine i svojinskog kapitala koja zapošljavaju 25.000 radnika. Srbija raspolaže znatno većim geološkim resursima od aktivnih ležišta i eksploatacije, s tim u vezi strateški planovi idu u pravcu unapređenja proizvodnje u postojećim rudarskim objektima i otvaranju novih, modernizacije opreme, uvođenje novih tehnika otkopavanja i tehnologija pripreme i prerade, objasnio je Miletić.








Elektrane na ugalj na Balkanu izazivaju štetu i troškove za otklanjanje zdravstvenih tegoba od 8,5 milijardi evra i zato je nužno da Evropska unija (EU) preispita energetsku politiku, navodi se u novoj studiji. EU treba da podrži zemlje Balkana u nastojanju da u proizvodnji energije napuste ugalj i time poboljšaju zdravstvene uslove i otklone loše posledice klimatskih promena zbog zagadjenja, navodi se u studiji koju je danas u Briselu i Sarajevu objavila neprofitna organizacija Savez za zdravlje i prirodnu sredinu (HEAL). U studiji HEAL-a, koji okuplja više od 70 organizacija u Evropi, navodi se da se na Balkanu nalazi sedam od deset elektrana na ugalj koje u Evropi najviše zagadjuju prirodnu sredinu.
