U Kragujevačkom Velikom parku krenulo se sa akcijom postavljanja 500 novih kanti za smeće na teritoriji grada, koje su kupljene sredstvima Ekološkog fonda. Početku akcije prisustvovao je član Gradskog veća za zaštitu životne sredine Vladimir Maksimović. Iz ekološkog fonda izdvojeno je preko milion dinara za kupovinu 500 novih metalnih kanti za smeće, koje će biti postavljene na najfrekventnijim lokacijama u gradu. Sa početkom akcije krenulo se iz Velikog parka, a postavljanjem novih kanti očekuje se od građana da ih i koriste i ubuduće ne stvaraju male divlje deponije.
Ovo je nastavak akcije koja je započeta prošle godine kada je Grad Kragujevac dobio 200 novih kanti za smeće, zahvaljujući sredstvima građana od takozvanog ekološkog dinara. To nije jedino zašta ćemo trošiti novac iz ekološkog fonda. U narednom periodu pojačaćemo akciju čišćenja divljih Vladimir Maksimović, član GV za zaštitu životne sredine u Kragujevcu deponija zajedno sa JKP Čistoća i gradskim Zelenilom, a ovu akciji ćemo takođe finansirati iz ekološkog fonda, kako bi oplemenili one površine na kojima su se nalazile divlje deponije, a ujedno sprečili stvaranje novih – rekao je Vladimir Maksimović, član GV za zaštitu životne sredine u Kragujevcu.
Zahvaljujući ekološkom fondu, ekološkom dinaru i sredstvima koja se ulažu za unapređenje i zaštitu životne sredine, u planu je da se nastavi i sa akcijom uklanjanja divljih deponija. U saradnji sa gradskim Zelenilom nastaviće se i sa sadnjom novih sadnica u Velikom parku, kao i parku kod Velike pijace. U planu je i uređenje zelenih površina kao i košenje korova.
Vesna Vukajlović









U Zrenjaninu će se 26. i 27 aprila 2016. godine, u hotelu “Vojvodina”, održati 2. savetovanje “Opasan industrijski otpad, rudarski otpad i tretman industrijskih otpadnih voda ” u organizaciji Udruženja Klaster komore za zaštitu životne sredine i održivi razvoj. Na savetovanju učestvuju predstavnici privrede JP EPS, Ogranak TEKO ,Kostolac, Ogranak TENT, Ogranak RB Kolubara, JP Srbijagas, TIR Bor ,JP EMS, NIS, predstavnici nauke, akreditovan ih l aboratorija , predstavnici firmi, koje se bave zbrinjavanjem otpada.
Strasti oko Samita o nuklearnoj bezbednosti, koji je održan početkom meseca u Vašingtonu, nikako se ne stišavaju. Zapadni mediji koriste svaku priliku da podsete da je ruski lider Vladimir Putin odbio da učestvuje na njemu— Rusija je time, kao najveća svetska nuklerna sila, „stavila svet na prag nove nuklearne krize“. Međutim, zapadni mediji su prećutali neke važne činjenice. Ispostavilo se u stvari da Moskva nije želela da sedne za isti pregovarački sto sa partnerima koji ne poštuju već postignute dogovore. Kao glavni razlog za to što nije učestvovao na Samitu o nuklearnoj bezbednosti u Sjednjenim Državama, ruski predsednik je naveo to što zvanični Vašington, za razliku od Rusije, nije uništio svoje zalihe plutonijuma, od kojeg se može izraditi nuklearno oružje.„Mi smo potpisali odgovarajući sporazum i dogovorili se da će ovaj materijal biti uništen na određene načine — konkretno, industrijski. Za to je bilo potrebno izgraditi specijalne, posebne fabrike. Mi smo svoje obaveze ispunili, mi smo izgradili fabrike. Naši američki partneri — nisu“, rekao je Putin.





Ministarka poljoprivrede i zaštite životne sredine Snežana Bogosavljević Bošković juče je izjavila da je u Srbiji malo teritorija u statusu zaštićenog područja i trenutno iznose svega 6,51 odsto. “Ministarstvo je donelo nekoliko ključnih dokumenata, pre svega izmene Zakona o zaštiti prirode i na taj način smo kao zemlja ispunili medjunarodne obaveze i stavili do znanja da znamo šta hoćemo sa svojom prirodom”, rekla je Bogosavljević Bošković povodom Dana zaštite prirode.
