Home Blog Page 1226

Energija iz obnovljivih izvora prioritet

Foto: Ministarstvo rudarstva i energetike
Foto: Ministarstvo rudarstva i energetike

Ministar rudarstva i energetike u Vladi Republike Srbije Aleksandar Antić izjavio je danas da će naša zemlja do 2020. godine imati više od 600 megavata struje iz obnovljivih izvora energije, pri čemu je predviđeno da se 500 megavata obezbedi iz energije vetra, a 100 megavata iz hidro sektora i biomase.

Antić je na otvaranju drugog međunarodnog Zelenog foruma “Elektroprivrede i zelena energija”, rekao da ćemo tako imati oko dve trećine investicija iz obnovljiih izvora energije i trećinu iz sektora uglja. Obnovljivi izvori nemaju alternativu i bez ikakve dileme su budućnost. To je naša obaveza prema generacijama koje dolaze i to će biti naš prioritet, naglasio je ministar i podvukao da je Vlada napravila krupne korake kada je reč o obnovljivim izvorima energije.

On je precizirao da na današnji dan na mreži imamo 205 elektrana sa 97,5 megavata iz obnovljivih izvora, poručivši da će država nastaviti još intenzivnije da pruža podršku kompanijama i pojedincima koji žele da investiraju u ovu oblast. Prema njegovim rečima, treći vetropark “Alibunar” će u septembru sa svojih osam megavata preći na više od 100 megavata struje. Takođe, kako je naveo, u narednoj godini ćemo imati na mreži još 110 megavata iz vetra koji će se obezbediti iz projekata “Alibunar” i “Košava”, dok će 2019. godine biti proizvedeno još 262 megavata struje iz projekata “Kovačica” i “Čibuk”. Antić je izrazio očekivanje da će se i za projekat “Plandište” vrlo brzo resornom ministarstvu dostaviti očekivana dinamika od 102 megavata električne energije.

Srbija je napravila ozbiljan iskorak i u promociji biomase, ali mora mnogo više da koristi taj potencijal, poručio je on, ističući da imamo potencijal obnovljivih izvora energije od 5,6 miliona tona ekvivalentne nafte na godišnjem nivou, a iz biomase 3,3 miliona ili oko 60 odsto. Antić je napomenuo da se vrše i značajna istraživanja o korišćenju geotermalne energije, uz napomenu da bi Srbija trebalo da razmišlja i o dodatnim hidro kapacitetima i o gasnoj elektrani koja bi bila podrška sistemu.

Istovremeno, on je rekao da će naša zemlja, radi usklađivanja sa Poglavljem 27, u oblasti energetike morati da uloži još 700 do 900 miliona evra. Srbija vrlo jasno zna svoje obaveze i već radi na tome, naveo je ministar i naglasio da moramo da imamo visokoefikasna postrojenja, sisteme za rešavanje praškastih zagađivača i sisteme za odsumporavanje i denitrifikaciju.

Prema njegovim rečima, naša zemlja je na izgradnju elektrofiltera i denitrifikaciju izdvojila približno 200 miliona evra. Svaki blok koji planiramo da gradimo posle 2023. godine imaće elektrofilter i sistem za odsumporavanje i dentrifikaciju, a biće rekonstruisan tako da mu se povećava efikasnost, objasnio je Antić.

Međunarodni zeleni forum “Elektroprivrede i zelena energija” organizuje “Balkanmagazin” u saradnji sa EPS-om, pod pokroviteljstvom Ministarstva rudarstva i energetike.

izvor: srbija.gov.rs

Analiza potreba lokalnih samouprava – otpad i otpadne vode

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto-ilustracija: Pixabay

U cilju izrade analize potreba i plana podrške koju će Ministarstvo zaštite životne sredine u narednom periodu pružati jedinicama lokalne samouprave, Agencija za zaštitu životne sredine je pripremila upitnike za prikupljanje podataka o trenutnom stanju u oblastima upravljanja otpada i otpadnim vodama.

Popunjene upitnike potrebno je dostaviti najkasnije do ponedeljka, 4. septembra 2017. godine, elektronski, na adresu mr Nebojše Redžića, načelnika Odeljenja Nacionalnog registra izvora zagađivanja.

Upitnici se mogu preuzeti na sledećem linku.

izvor: sepa.gov.rs

Sandra Jovićević

Slovenija proizvela manje električne energije nego prošle godine

Photo-illustration: Pixabay
Photo-illustration: Pixabay

U Sloveniji je ove godine proizvedeno manje električne energije nego prošle godine. Prema podacima slovenskog Ministarstva za infrastrukturu proizvodnja je u prvom polugodištu manja za šest odsto u odnosu na 2016. godinu.

Ukupno je u mrežu preuzeto 11.971 GWh, od čega vlastita proizvodnja čini 7.229 GWh ili 60 odsto, a iz uvoza je stiglo 4.743 GWh. Hidroelektrane su proizvele 32 odsto manje električne energije nego godinu pre, NE Krško 3 odsto manje nego prošle godine, a nešto manja je bila i proizvodnja spojena na distribucionu mrežu.

U prvoj polovini godine uvezeno je 13 odsto više električne energije nego u istom periodu prošle godine. Neto potrošnja u Sloveniji ove godine iznosila je 6.775 GWh ili 60 odsto, dok je izvoz činio 4.749 GWh ili 40 odsto ukupne bruto potrošnje.

izvor: energetika.ba

Sandra Jovićević

Proizvodnja električne energije u BiH u maju smanjena za 20 odsto

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto-ilustracija: Pixabay

Bruto proizvodnja električne energije u BiH u maju je iznosila 1.003 GWh, što je za 20 odsto manje u odnosu na isti mesec 2016. godine.

U ukupnoj bruto proizvodnji hidroelektrane su učestvovale 26,7 odsto, a termoelektrane 73,3 odsto, podaci su Agencije za statistiku BiH. Bruto proizvodnja hidroelektrana u maju iznosila je 268 GWh, što je manje za 41,8 odsto u odnosu na isti mesec prošle godine, te manja za 17,4 odsto u odnosu na april ove godine.

Bruto proizvodnja termoelektrana u maju iznosila je 735 GWh, što je za 7,3 odsto manje u odnosu na isti mesec lani, te za 10,30 odsto manje u odnosu na april ove godine.

izvor: energetika.ba

Sandra Jovićević

U toku je energetska sanacija OŠ Sremski front u Šidu

Foto: OŠ Sremski front
Foto: OŠ Sremski front

U toku su radovi na kompletnoj sanaciji i rekonstrukciji Osnovne škole Sremski front u Šidu, za koje su sredstva u visini od 50 miliona dinara obezbeđena preko Kancelarije za upravljanje javnim ulaganjima.

Radovi podrazumevaju kompletnu sanaciju škole stare više od četiri decenije. Trenutno se radi demontaža podova, obavljaju se radovi na rekonstrukciji i zameni vodovodne i kanalizacione mreže u sanitarnim čvorovima, demontira se rasveta i obavljaju se pripreme za molerske radove. Paralelno je u toku i demontaža fasadne stolarije i postavljenje novih pvc prozora.

Za radove na investicionom održavanju i poboljšanju energetske efikasnosti u ovoj školi, biće uloženo oko 50 miliona dinara obezbeđenih preko Kancelarije za upravljanje javnim ulaganjima. U odnosu na planirani iznos od 70 miliona dinara potrebnih za rekonstrukciju, biće ostvarena značajna ušteda.

Rok za završetak radova je 90 dana, a tokom trajanja nastava će biti organizovana u drugim šidskim školama.

izvor: rtv.rs

Sandra Jovićević

HRVATSKA: 75 zgrada dobilo sredstva za povećanje energetske efikasnosti

Foto-ilustracija: energetskiportal.rs
Foto-ilustracija: energetskiportal.rs

U sklopu poziva Energetska obnova višestambenih zgrada do 23. avgusta 2017. godine potpisano je ukupno 75 ugovora o dodeli bespovratnih sredstava u Hrvatskoj.

Poziv Ministarstva građevinarstva i prostornog uređenja Hrvatske bio je otvoren za prijave u razdoblju od 17. oktobra 2016. godine do 31. januara 2017. godine, a u sklopu poziva je primljeno 649 prijava od kojih kriterijume zadovoljava njih 596. Iznos ukupne investicije je preko milijardu kuna, a više od 560 miliona kuna čine bespovratna sredstva Evropskog fonda za regionalni razvoj.

Pregled dosad potpisanih ugovora o dodeli bespovratnih sredstava sa kratkim opisom projekata može se preuzeti na sledećem linku.

izvor: mgipu.hr

Sandra Jovićević

Završen remont prevodnice Bečej

Foto: vodevojvodine.com
Foto: vodevojvodine.com

Opsežni radovi na remontu prevodnice Bečej su završeni.

Na ovoj prevodnici obavljene su dve vrste radova – zamenjena je stara hidromašinska oprema i urađena antikorozivna zaštita svih metalnih delova, a obavljena je i adaptacija elektro opreme, koja je zamenjena savremenijom. Kod mašinskog dela, najobimniji radovi su obavljeni na održavanju i zameni hidraulične opreme.

Prevodnica u Bečeju predstavlja transportnu vezu između kanala DTD i reke Tise. Komora prevodnice duga je 85, a široka 12 metara. Radovi na remontu ove prevodnice trajali su šest meseci, a ukupno su vredni oko 37 miliona dinara – za održavanje hidromašinske opreme izdvojeno je oko 20 miliona, a za elektro radove 17 miliona dinara. Izvođač radova na hidrauličnoj i hidromašinskoj opremi bio je VD „Tamiš-Dunav“ doo, a elektroradova „GAT“ doo.

izvor: vodevojvodine.com

Sandra Jovićević

O zaštiti prirode na UNESCO volonterskom kampu „Nasleđe u našim rukama“

Foto: zzps.rs
Foto: zzps.rs

U organizaciji Zavoda za zaštitu spomenika kulture grada Niša, u periodu od 12. do 25. avgusta 2017. godine na arheološkom lokalitetu Caričin grad (Justiniana Prima) kod Lebana, u neposrednom okruženju budućeg Parka prirode „Radan“, održava se pod pokroviteljstvom UNESCO volonterski kamp u cilju popisivanja i zaštite dekorativnih kamenih elemenata.

Kamp je organizovan u okviru UNESCO programa WHV-Heritage in our Hands („Nasleđe u našim rukama“). U radu kampa učestvovuje oko dvadest volontera iz celog sveta koji su se prijavili preko sajta WHV-Heritage in our Hands.

Kao deo pripreme volontera za rad na terenu, realizovana su stručna predavanja, radionice i obilazak terena. Tim povodom predstavnici Zavoda upoznali su učesnike kampa, studente istorije umetnosti i arheologije sa prirodnim nasleđem Srbije, sistemom zaštite prirode i značajem integralne zaštite prirodnog i kulturnog nasleđa. Predavanje o prirodnoj baštini Srbije i aktivnostima Zavoda u zaštiti prirode, održala je andragog Nataša Panić, dok je biolog Dragana Nedeljković upoznala volontere sa vrednostima budućeg Parka prirode „Radan“, koji se nalazi u blizini Caričinog grada.

Programu UNESCO World Heritage i aktivnostima na kampu posvećenom zaštiti i konzervaciji dekorativnih kamenih elemenata u Caričinom gradu, volonterima je predstavila Elena Vasić Popović, direktorka Zavoda za zaštitu spomenika grada Niša. O tekućim istraživanjima i istorijskom i arheološkom značaju Caričinog grada, prezentaciju je održao prof. dr Ivan Bugarski, nakon koje je učesnicima kampa u okviru stručnog obilaska i na terenu predstavio vrednosti lokaliteta.

Najveći deo realizacije kampa posvećen je terenskom radu, budući da su od 15. do 23. avgusta volonteri angažovani na čišćenju i popisivanju dekorativnih kamenih elemenata na lokalitetu. U završnom delu kampa volonteri će imati priliku da upoznaju šire okruženje Caričinog grada i u jednodnevnoj ekskurziji posete Leskovac, Vučje i Vlasotince.

Arheološko nalazište „Caričin grad“ (Justiniana Prima) predstavlja jedinstveno naselje koje je podigao vizantijski car Justinijan Prvi u periodu od VI do VII veka naše ere, u čast njegovog mesta rođenja, koje se nalazilo u neposrednoj blizini. Caričin grad je građen u cilju uspostavljanja biskupskog i administrativnog sedišta i ima pet objekata sa očuvanim mozaičnim podovima.

izvor: zzps.rs

Sandra Jovićević

Podnet zahtev za upravljanje otpadom u Beogradu

Photo: Pixabay
Foto-ilustracija: Pixabay

Ministarstvo zaštite životne sredine saopštilo je da je nosilac projekta „Toruk“ Beograd podneo zahtev za odlučivanje o potrebi procene uticaja na životnu sredinu projekta Proces tehnologija rada privremenog skladištenja opasnog i neopasnog otpada u Beogradu.

Zainteresovana javnost može da izvrši uvid u sadržinu zahteva svakog radnog dana u prostorijama Ministarstva zaštite životne sredine u Beogradu, kao i na službenom sajtu Ministarstva i dostavi svoje mišljenje u roku od 10 dana od dana objavljivanja ovog obaveštenja.

Više informacija možete pogledati na sledećem linku.

izvor: ekologija.gov.rs

Sandra Jovićević

Vreme je da „Pašnjaci Velike droplje” postanu specijalni rezervat prirode

Foto: velikadroplja.rs
Foto: velikadroplja.rs

Ministarstvo zaštite životne sredine oglasilo je Javni uvid u nacrt uredbe o proglašenju i studiji zaštite Specijalnog rezervata prirode „Pašnjaci Velike droplje”.

Područje Specijalnog rezervata prirode „Pašnjaci velike droplje” nalazi se na teritoriji opština Čoka, Kikinda i Novi Kneževac i zahvata područja katastarskih opština Jazovo, Ostojićevo, Mokrin, Sajan, Vrbica, Banatsko Aranđelovo i Krstur.

Javni uvid u nacrt uredbe o proglašenju i studiji zaštite Specijalnog rezervata prirode „Pašnjaci velike droplje” održaće se u trajanju od 20 dana, od 24. avgusta do 12. septembra 2017. godine.

Nacrt uredbe o proglašenju Specijalnog rezervata prirode „Pašnjaci velike droplje” i studija zaštite sa kartografskom dokumentacijom koje je izradio Pokrajinski zavod za zaštitu prirode biće izloženi na javni uvid svakog radnog dana od 9 do 14 časova u prostorijama Pokrajinskog zavoda za zaštitu prirode i Ministarstva zaštite životne sredine.

Javna rasprava o dokumentima o proglašenju i zaštiti u okviru koje će biti razmatrane primedbe dostavljene tokom javnog uvida održaće se u sredu, 13. septembra 2017. godine, sa početkom u 11 časova u prostorijama Medija centra, Mokrin.

izvor: ekologija.gov.rs

Sandra Jovićević

Počeo eko-festival “Dani Vrbasa” (FOTO)

Foto: Grad Banja Luka/A.Čavić
Foto: Grad Banja Luka/A.Čavić

Kulturno-turistička manifestacija eko-festival „Dani Vrbasa“ otvorena je danas na obalama Vrbasa.

Manifestaciju je svečano otvorio gradonačelnik Banjaluke Igor Radojičić, koji je rekao da se poruke ovog festivala u potpunosti uklapaju u koncept Gradske uprave koja je procenila da je turizam jedan od najvažnijih, ali i nedovoljno iskorišćenih resursa ovog grada.

– Ove godine smo učinili dodatni napor na promociji naših turističkih potencijala. Postoji nekoliko prepoznatljivih simbola na kojima možemo bazirati turistički koncept, a jedan od njih je svakako Vrbas. Grad je i ove godine imao niz kulturnih, zabavnih i sportskih događaja, koji su organizovani za domaće stanovništvo ali i za brojne godste koji su došli sa strane. Naš cilj je da u budućnosti imamo još više takvih događaja i da privučemo što više ljudi u naš grad – rekao je gradonačelnik otvarajući festival i dodao da, čim bude završen Kočićev zbor, počeće rad na promociji zimske turističke ponude u gradu.

Foto: Grad Banja Luka/A.Čavić

I ove godine, festival je izložbeno–sajamskog karaktera, a posetiocima će se predstaviti proizvođači organske hrane i kozmetike iz Bosne i Hercegovine. U okviru sajma biće prikazan promotivni film o temi “Ekološka sredina i bezbednosni aspekti”.

Festival će biti upotpunjen sportskim igrama na Vrbasu, trkama kajakaša, dečijom radionicom, nagradama za najlepšu fotografiju Vrbasa, edukativnim sadržajima, kao i nastupom kulturno–umetničkih društava.

Foto: Grad Banja Luka/A.Čavić

Direktor Turističke organizacije Grada Banja Luka, Ostoja Barašin, izjavio je da je ideja o ekološkom festivalu odlična i da se TOBL pridružio u organizaciji pre pet godina, istina skromno, ali svake godine festival je sve bolji. On je naglasio da postoji mnogo festivala koji za temu imaju Vrbas, te da se uvek moramo vraćati Vrbasu, njegovoj zaštiti i očuvanju.

Partner festivala je i banjalučki Vodovod, a direktor Branka Trninić ističe da je festival odlična prilika da se kroz kulturno-turistički događaj promoviše zaštita Vrbasa, ne samo u Banjoj Luci već i u široj regiji.  Ona je podsetila da je voda iz Vrbasa osnovna sirovina za proizvodnju zdrave i čiste pitke vode za stanovnike Banje Luke, ali i susednih opština.

Foto: Grad Banja Luka/A.Čavić

Festival će trajati 24. i 25. avgusta, a organizator festivala je udruženje građana „Green Vrbas“ uz podršku Grada Banja Luka, Turističke organizacije Banja Luka, banjalučkog Vodovoda i brojnih organizacija i sponzora.

U toku izgradnja kanalizacije u Vrbasu

Foto-ilustracija: Pixabay

U opštini Vrbas počela je izgradnja severnog kanalizacionog kraka.

Foto-ilustracija: Pixabay

Kako je saopšteno, biće izgrađeno 352 metra kanalizacionog voda, a kada radovi budu završeni grad Vrbas biće u potpunosti pokriven sistemom za odvođenje otpadnih voda.

Investitor projekta je opštin Vrbas, a finansijer Uprava za kapitalna ulaganja AP Vojvodine koja je za projekat obezbedila 10 miliona dinara.

izvor: vrbas.net

Sandra Jovićević

Javna rasprava o SRP „Zasavica” sredinom septembra

Foto: zasavica.org.rs/Siniša Graovac
Foto: zasavica.org.rs/Siniša Graovac

Ministarstvo zaštite životne sredine oglasilo je Javni uvid u nacrt Uredbe o proglašenju i studiji zaštite Specijalnog rezervata prirode „Zasavica”.

Područje Specijalnog rezervata prirode „Zasavica” nalazi se na teritoriji opština Sremska Mitrovica i Bogatić i zahvata područja katastarskih opština Mačvanska Mitrovica, Salaš Noćajski, Noćaj, Zasavica, Radenković, Ravnje, Banovo Polje i Crna Bara.

Javni uvid u nacrt Uredbe o proglašenju i studiji zaštite Specijalnog rezervata prirode „Zasavica” održaće se u trajanju od 20 dana, od 24. avgusta do 12. septembra 2017. godine.

Nacrt uredbe o proglašenju Specijalnog rezervata prirode „Zasavica” i studija zaštite sa kartografskom dokumentacijom koje je izradio Pokrajinski zavod za zaštitu prirode biće izloženi na javni uvid svakog radnog dana od 9 do 14 časova u prostorijama Pokrajinskog zavoda za zaštitu prirode i Ministarstva zaštite životne sredine.

Javna rasprava o dokumentima o proglašenju i zaštiti u okviru koje će biti razmatrane primedbe dostavljene tokom javnog uvida održaće se u petak, 15. septembra 2017. godine, sa početkom u 12 časova u prostorijama Skupštine opštine Sremska Mitrovica.

izvor: ekologija.gov.rs

Sandra Jovićević

Rosneft i Trafigura preuzimaju po 49% odsto indijskog Essar Oil-a (FOTO)

Foto: Essar Oil
Foto: Essar Oil

Ruski naftni gigant pod kontrolom države, Rosneft, objavio je da je zaključio preuzimanje indijske kompanije Essar Oil. Sporazum pojedinačno predstavlja najveće strano ulaganje u Indiji i ima strateški značaj za Rusiju.

Najavljen u oktobru 2016. godine kada su cene nafte pale, ugovor vrednuje na 12,9 milijardi dolara indijsku grupu Essar Oil koja poseduje jednu od najsavremenijih svetskih rafinerija – Vadinar – i kontroliše više od 3.500 benzinskih stanica, piše agencija France press, prenosi SEEbiz.

Rosneft preuzima 49 odsto akcija u Essaru, dok drugih 49 odsto kupuje konzorcijum u kojem je pored ostalih i globalni div u trgovini sirovinama – Trafigura. Essar je naveo da je ovo “najveće rusko pojedinačno strano ulaganje u Indiju”, a takođe i “najveća strana investicija u Indiji”.

Mediji prenose da je jedan od braće, osnivača kompanije, Šaši Ruija, izjavio da je “danas istorijski dan za indijsko-ruske ekonomske odnose”, i da sporazum “odražava zajedničku viziju dva najdinamičnija svetska lidera”.

– Zajedno sa našim partnerima nameravamo da podržimo kompaniju (Essar) kako bismo znatno poboljšali njene finansijske performanse i, u srednjem roku, usvojili strategiju njenog razvoja – kazao je u saopštenju šef Rosnjefta, Igor Sečin.

Foto: Essar Oil

Dodao je da je “zaključivanje sporazuma izuzetno dostignuće za Rosnjeft – jer je kompanija ušla na azijsko-pacifičko brzorastuće tržište visokog potencijala”.

Ovaj ugovor se smatra strateškim trijumfom Rusije, koji zemlji otvara druga tržišta dok je Kremlj, a i Rosnjeft, pod sankcijama EU i SAD zbog ukrajinske krize.

Iz Rosnefta su poručili da će Esarova rafinerija Vadinara dozvoliti preradu sirove nafte proizvedene u Venecueli, koja se teško rafiniše, dodaje se u informaciji.

Samobor dobija LED rasvetu

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto-ilustracija: Pixabay

Gradonačelnik Samobora gospodin Krešo Beljak izjavio je da će Samobor uskoro dobiti LED javnu rasvetu.

Kako je istakao, kroz nekoliko faza biće zamenjene sve svetiljke na samoborskom poručju, odnosno oko 80.000, a u prvoj fazi zameniće se 1.170 svetiljki. Zamena rasvete omogućiće značajnu uštedu energije i smanjiti svetlosno zagađenje.

Inače, Samobor je nedavno dobio i solarne autobuske stanice, pametne klupe i stanicu za punjenje električnih vozila.

izvor: energetika-net.com

Sandra Jovićević

Rusija smanjila emisiju gasova sa efektom staklene bašte za polovinu

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto-ilustracija: Pixabay

Na Klimatskom forumu gradova Rusije izvršni direktor Centra za energetsku efikasnost gospodin Igor Bašmakov izjavio je da je Rusija od 1990. godine smanjila emisije gasova sa efektom staklene bašte za gotovo 50 odsto, što je usporilo globalno zagrevanje za celu godinu.

Kako je istakao, značajno je smanjena količinu emisija, gotovo za polovinu, a zatim je stabilizovana na sadašnjem nivou. Da je Rusija postupila drugačije i zadržala nivo emisija gasova sa efektom staklene bašte iz devedesetih godina – do danas bi ispustila 41 milijardu tona više, što je otpriliko onoliko koliko ispušta svet iz svojih izvora.

Rusija se formalno obvezala da će smanjiti emisije gasova sa efektom staklene bašte u okviru Protokola iz Kjota 2004. godine, a ove godine potpisala je i Pariski sporazum o klimatskim promenama.

izvor: energetika.ba

Sandra Jovićević