Home Blog Page 113

Da li će biti dovoljno nafte?

Foto-ilustracija: Pixabay (Matteo Baronti)
Foto-ilustracija: Unsplash (John Cameron)

Međunarodna agencija za energiju upozorava da je ponuda nafte najmanja u poslednjih deset godina. OPEK ne odustaje od smanjenja proizvodnje, a Rusija najavljuje i zabranu izvoza naftnih proizvoda. Cena barela je na najvišem nivou od početka godine – premašuje 95 dolara.

Analize upozoravaju, potražnja raste, a u pojedinim delovima sveta već opadaju zalihe sirove nafte. Zabrinjava i što neke rafinerije u Evropi već ne proizvode dovoljno dizela što se odražava ne samo na maloprodajne cene derivata već utiče i na smanjenje aktivnosti u građevinarstvu, transportu i poljoprivredi.

Iz Udruženja naftnih kompanija poručuju da je snabdevanje u Srbiji stabilno. I Ministarstvo energetike je potvrdilo da su rezerve povećane – na zalihama nafte i derivata ima za 91 dan prosečne potrošnje.

“Država je u međuvremenu značajno u raznim oblicima ozbiljno povećala svoje zalihe, da li to Direkcija za robne rezerve, da li Uprva za rezerve. A podsetiću vas da od ove godine šest dana prosečne prodaje su obavezne da imaju naftne kompanije na zaliham svakog trenutka. To sve zajedno naše tržište čini otpornim na poremećaje“, ističe Tomislav Mićović, generalni sekretar „Udruženja naftnih kompanija Srbije“.

Pročitajte još:

Međunarodna agencija za energiju upozorava na nestabilnost tržišta čemu doprinose i berzanski spekulanti, zidajući dodatno cene crnog zlata.

Prognoze Međunarodne agecije za energiju i OPEK-a u jednom se podudaraju – u narednom periodu potražnja će rasti.

“Predviđa se, da će globalni ekonomski rast, koji je u toku, podstaći potražnju za naftom, posebno imajući u vidu oporavak turizma, vazdušnog saobraćaja i stalne mobilnosti“, saopšteno je iz OPEK-a.

Do kraja godine, na globanlnom tržištu, dnevno će nedostajati rekordnih tri miliona barela.

Izvor: RTS

Usvojena Uredba o ograničenju visine cena osnovnih životnih namirnica

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto-ilustracija: Pixabay

Vlada Republike Srbije usvojila je Uredbu o ograničenju visine cena osnovnih životnih namirnica, kojom će biti smanjenja cena brašna nakon što je došlo do pada cene pšenice na tržištu.

Snižene cene odnose se na brašno tip T-400 glatko, u pakovanju do jednog kilograma, i brašno tip T-500, u pakovanju od takođe jednog kilograma.

Ujedno je i Ministarstvo unutrašnje i spoljne trgovine Vlade Republike Srbije saopštilo da će od 20. septembra akcija „Bolja cena – cena za narod” biti proširena za još 16 novih kategorija proizvoda.

Ovom akcijom, koja će trajati do 31. decembra, biće obuhvaćeni, osim brašna, suncokretovo ulje, kiselo mleko, margarin, sirni namaz, crni luk, pasulj, kupus, pašteta, viršle, smrznuti grašak, džem, keks, pasta za zube i sapun.

Pročitajte još:

Proizvodi koji su deo akcije biće u prodavnicama jasno označeni oznakom „Bolja cena” kako bi potrošačima bilo lakše da ih pronađu i kupe.

„Bolja cena” je zajednička akcija i inicijativa države i maloprodavaca, a njen osnovni cilj jeste zaštita životnog standarda i pomoć građanima da za svoj novac mogu da kupe što više proizvoda.

Energetski portal

Evropske vode i Panamski kanal – Transportni izazovi i pad plovidbe

Foto-ilustracija: Unsplash (ian-taylor)
Photo-illustration: Pixabay

Najnoviji podaci bacaju svetlo na nestabilnu prirodu transportne aktivnosti na unutrašnjim plovnim putevima Evropske unije tokom protekle decenije. Zapanjujući pad od 10 odsto, što znači 13 milijardi tonskih kilometara (jedinica mere teretnog transporta koja predstavlja prevoz jedne tone robe), u poređenju sa 2021. Podaci Eurostata dalje otkrivaju i pad tonaže od 5 odsto (29 miliona tona) tokom istog perioda.

Nemačka i Holandija su bile centralni igrači – zaslužne za 73 odsto aktivnosti unutrašnjeg plovnog saobraćaja u EU. Zanimljivo je da dok je većina zemalja zabeležila pad u 2022. godini, Litvanija i Finska nisu bile deo trenda zbog svog porasta od 251 odsto i 31 odsto. Ipak, ovi dramatični skokovi su u odnosu na njihove početne niske vrednosti tonskih kilometara.

Najveći pad u performansama transporta u 2022. godini, u poređenju sa 2021, proizašao je iz Bugarske (pad od 35 odsto), Hrvatske (29 odsto), Poljske (25 odsto), Rumunije (20 odsto), pri čemu su Mađarska i Slovačka zabeležile pad od 19 odsto.

Preko polovine teretnog transporta na unutrašnjim plovnim putevima EU upravljala su plovila holandske registracije, sa 51 odsto udela. Holandski brodovi su dominirali u nekoliko zemalja, zauzimajući prvo mesto u Belgiji, Nemačkoj, Luksemburgu i, što nije iznenađujuće, Holandiji.

PROČITAJTE JOŠ:

Dinamika razvoja industrije jedan je od faktora koji su uticali na ovaj trend. Međutim, osim toga mogu postojati i drugi faktori koji utiču na smanjenu plovidbu.

Na drugom kraju sveta, usled uticaja klime i jedne od najsušnijih godina do sada, vrlo važna  pomorska arterija sveta – Panamski kanal, takođe doživljava pad u transportu i broju brodova koji ga koriste.

Foto-ilustracija: Unsplash (rikin-katyal)

Dugačak je preko 80 kilometara, a na desetine brodova dnevno je prolazlo ovim putem, koji inače drastično smanjuje vožnju i spaja okeane. Zbog trenutne situacije, ograničen je prolazak brodova. Osim što su neki brodovi bili na čekanju za prolazak, ili su se vraćali nazad, neki brodovi su primorani da nose do 40 odsto manje tereta kako bi izbegli udar na dno pri niskim vodostajima, prenose svetski mediji. 

S obzirom na to da klimatske promene donose visoke temperature i produžene sušne periode u tropske krajeve, rešenje za kanal i vodostaj na duge staze, važno je pitanje, naročito što 40 odsto teretnog pomorskog saobraćaja zavisi od ovog kanala.

Promenljivost u plovidbenim aktivnostima u EU i smanjena upotreba Panamskog kanala ukazuju na kompleksnost izazova sa kojima se suočava globalna pomorska industrija. Dok EU biva pod udarom raznih ekonomskih promena, Panamski kanal doživljava posledice dramatičnih klimatskih promena. Ovi trendovi ističu potrebu za proaktivnim upravljanjem i inovacijama kako bi se obezbedila održivost i efikasnost globalnih transportnih mreža.

Energetski portal

Kukuruzom se najviše trgovalo, cena pšenice u padu

Foto-ilustracija: Pixabay (mute_gemini)
Foto-ilustracija: Pixabay

Tokom ove nedelje preko Produktne berze prometovano je 2.555 tona robe, što u odnosu na prethodnu nedelju predstavlja pad ukupnog obima prometa od 38,42 odsto. Ukupna finansijska vrednost iznosila je 63.132.250 dinara, za 30,36 odsto manje nego protekle nedelje. Već četvrtu nedelju za redom kukuruz je bio najtrgovanija poljoprivredna kultura, a tokom protekle nedelje zaključeni su i prvi robno – berzanski ugovori za novi rod soje.

Tokom čitave nedelje na tržištu kukuruza bila je primetna povećana tražnja u odnosu na ponudu, posebno kada je u pitanju novi rod kukuruza. Kukuruzom se trgovalo u cenovnom rasponu od 16,60 do 16,75 din/kg bez PDV-a. Ponder cena iznosila je 16,68 din/kg bez PDV-a (18,34 din/kg sa PDV-om).

U odnosu na prethodnu nedelju primetan je cenovni pad od 1,19 odsto. Novim rodom kukuruza trgovalo se po ceni od 16,50 do 16,70 din/kg bez PDV-a, kao i po ceni od 17 din/kg bez PDV-a za kukuruz sa preuzimanjem od 01.11.2023. do 31.01.2024. godine. I ove nedelje kukuruz je bio najtrgovanija kultura, učestvujući u ukupnom obimu prometa sa 61 odsto.

Pročitajte još:

Pšenica – 19,30 din/kg bez PDV-a

Na tržištu pšenice tokom cele nedelje bila je primetna slaba aktivnost učesnika, uz izjednačenu aktivnost na strani ponude i tražnje. Kupci su se raspitivali za pšenicu sa višim parametrima kvaliteta, a bila je iskazana i tražnja za stočnom pšenicom.

Pšenicom se tokom nedelje trgovalo na jedinstvenom cenovnom nivou od 19,30 din/kg bez PDV-a (21,23 din/kg sa PDV-om), što ujedno predstavlja i ponder cenu. U odnosu na prethodnu nedelju beleži se negativan cenovni trend od 2,91 odsto.

Slaba tražnja za sojom

Foto-ilustracija: Unsplash (Odin Aerni)

Na tržištu soje krajem nedelje zaključeni su prvi robno – berzanski ugovori za soju rod 2023. godine po jedinstvenoj ceni od 49,50 din/kg bez PDV-a (54,45 din/kg sa PDV-om) uz obračun kvaliteta. Tražnja za starim rodom soje je bila slaba ili je u potpunosti izostajala.

Tražnja za suncokretovim zrnom tokom ove nedelje je bila nešto slabija u odnosu na ponudu i na nižem cenovnom nivou. Suncokretom se trgovalo u cenovnom opsegu od 38,50 do 39,80 din/kg bez PDV-a, pri čemu je cena padala kako se nedelja bližila kraju. Ponder cena iznosila je 39,09 din/kg bez PDV-a (43,00 din/kg sa PDV-om), što u odnosu na prethodnu sedmicu predstavlja pad cene od 2,05 odsto.

Od ostalih roba tokom ove nedelje nudilo se i stočno brašno u manjim količinama po ceni od 12,00 din/kg bez PDV-a (14,40 din/kg sa PDV-om).

Fizičke aktivnosti na tržištu su redukovane, sa malo transakcija i utovarom za transport koji ostaje slab. Crnomorska roba je i dalje znatno prisutna i nastavlja da konkuriše zapadnoevropskoj ponudi. Cene kukuruza su slabilne i cene za novi rod su blizu nedavnih minimuma. Dolazeća ponuda iz Ukrajine utiče na tržište. Izveštaj USDA nije uspeo da preokrene sadašnji trend snižavanja na tržištu pšenice, iako je snižena procena proizvodnje pšenice za EU, Kanadu, Australiju i Argentinu. Suočene sa smanjenom izvoznom ponudom uvozne zemlje smanjuju svoje zalihe.

U prvom delu ove nedelje, uljana repica je pala na Evronekstu, prateći trend snižavanja cena palme, kanole i soje. Cene kukuruza i uljane repice na Evronekstu su rasle, ali u manjoj meri, kao i cene kukuruza i soje u Čikagu. Međutim, sirova nafta, koja se sad približava nivou od 90 dolara/barel u Njujorku, pruža prodršku proizvodnji biogoriva u svetu.

Neočekivan rast američke proizvodnje kukuruza

Čikaške cene pšenice su dotakle nove minimume za ugovor sa decembarskim prispećem. Izveštaj USDA o padu svetskih zaliha pšenice omogućio je jačanje pšenice u Čikagu posle pada tokom sesije na gotovo trogodišnji minimum. Žetva jare pšenice je znatno napredovala protekle nedelje i dostigla je 87 odsto površina, što je u skladu sa prosekom u poslednjih pet godina. U isto vreme, počela je setva ozime pšenice. Za kukuruz, USDA je snizilo svoju procenu prinosa u SAD, ali je u isto vreme povećalo površine.

Kao rezultat, američka proizvodnja kukuruza, za koju se očekivalo da će da padne, povećana je za 0,6 miliona tona na 384,4 miliona tona, dok su prelazne zalihe 2023/24. povećane za 0,4 miliona tona na 56,4 miliona tona, što je iznad očekivanja. Svi ti faktori su uticali na cene u Čikagu, koje su snižene. USDA sniženje svetskih zaliha pšenice, naročito na nivou glavnih izvoznika, dovelo je do rasta cena. Kukuruz i soja su samo blago pratili pšenicu, jer su pod pritiskom poslednjih procena proizvodnje u SAD. Sojino ulje je nešto jačalo zbog slabije ponude u Južnoj Americi.

Izvor: Agroklub

Značaj integrisanja ESG strategija u sve aspekte poslovanja

Foto: Confindustria Serbia (Deloitte)

Konferencija “ESG in Business and Finance: Challenges and Opportunities in Serbia”, koja će biti održana 26. septembra ove godine u Privrednoj komori Srbije (PKS) predstavlja važan skup čiji je cilj podizanje svesti o ključnim pitanjima održivosti, društvene odgovornosti i upravljanja. Događaj organizuje Udruženje italijanskih industrijalaca – Konfindustrija Srbija, u partnerstvu sa Komorom, a uz podršku Deloitte Risk Advisory, EIT Manufacturing i Banke Intesa.

Zamišljena u formi interaktivnog i dinamičnog dijaloga, na skupu će biti predstavljena prva iskustva EU kompanija (sa fokusom na Italiju i Nemačku), ali i kompanija iz Srbije, u implementaciji strategije i ESG izveštavanja, a doneće i niz važnih tema, uključujući implementaciju EU taksonomije za održivo finansiranje, uticaj Mehanizma za prekogranično prilagođavanje ugljenika (CBAM) i integraciju ESG kriterijuma u investicione odluke finansijskih institucija. Pored toga, diskutovaće se o strategijama dekarbonizacije i primeni zelenih tehnologija u upravljanju emisijom gasova sa efektom staklene bašte (GHG), uz naglasak na ceo lanac snabdevanja.

Povodom održavanja skupa razgovarali smo sa Mašom Njegovan, ESG and Sustainability Leader Deloitte Serbia, koja ima više od deset godina globalnog iskustva u liderskim i savetodavnim ulogama.

Na pitanje da prokomentariše značaj konferencije, kao i koliko ovakvi skupovi generalno doprinose boljem informisanju o usklađivanju ESG standarda sa propisima, ona je odgovorila da ovaj događaj pruža strateške uvide i praktična rešenja organizacijama koje žele da se usklade sa ESG standardima i EU regulativama. S obzirom na to da Srbija teži članstvu u EU i dok je veliki broj domaćih kompanija izvozno orijentisan na tržišta Unije, razumevanje i primena ESG standarda postaju neizostavni elementi korporativnog i institucionalnog razvoja.

Naša sagovornica kaže i da konferencije poput ove pružaju dragocenu priliku za sagledavanje aktuelnih ESG tema, uključujući mehanizme za prekogranično oporezivanje ugljenika i zelene investicije. Osim toga, ovakvi skupovi omogućavaju dijalog između lidera u poslovnom i finansijskom sektoru radi deljenja najboljih praksi i stvaranja održivog, profitabilnog okvira u skladu sa međunarodnim standardima.

Nivo svesti i znanja među menadžerima u kompanijama u Srbiji u vezi sa ekologijom i održivošću je u porastu, ali i dalje postoji prostor za značajna unapređenja.

“Interesovanje za ESG teme je primetno, posebno među mlađim liderima i onima koji rade u međunarodnim kompanijama ili na tržištima sa visokim ESG standardima. Međutim, održivost i ekologija često se još uvek posmatraju kao “dodatni” aspekti poslovanja, a ne kao integralni deo strategije i odlučivanja”, rekla je Njegovan.

Investicije u održivost i ekologiju često su usmerene na kratkoročne ciljeve ili su reaktivne prirode, usmerene na ispunjavanje trenutnih regulativa, umesto da se razmatraju kao dugoročna strateška vrednost. S obzirom na sve veći pritisak regulatora i kreatora javnih politika ka održivom razvoju, menadžeri u Srbiji će morati dodatno da se edukuju i aktivno ulažu u ove oblasti u narednom periodu.

“Važno je naglasiti da dosadašnji vertikalni pristup kroz funkciju CSR-a ne može da zadovolji potrebe ESG regulative. Za uspešnu integraciju ESG standarda u poslovanje, ključno je da ESG strategija bude integrisana u sve aspekte poslovanja, što zahteva angažovanje i podršku svih poslovnih linija i zaposlenih”, kaže Maša Njegovan.

Konferencija je idealna prilika za sticanje razumevanja ESG tema i povezivanje sa liderima u oblasti održivosti i finansija. Program konferencije pogledajte ovde

Učešće na skupu potvrdili su visoki predstavnici Ministarstva rudarstva i energetike Republike Srbije, predstavnici finansijskih institucija poput EBRD-a, EIB-a, kao i vodećih banaka: Intesa, Unicredit, Erste i kompanija: Microsoft, Hemofarm, Henkel, Risalta, Energetik, RINA.

Prijave putem linka koji je dostupan ovde

Energetski portal

Lepo, korisno i za primer: Volonteri čistili Perućac i Kaluđerske Bare

Foto-ilustracija: Unsplash (Milica Spasojevic)
Foto-ilustracija: Unsplash (
Nikola Knezevic)

Da zeleno ostane zeleno, a Perućac ponovo zasija bio je glavni motiv 70 volontera čiji svakodnevni posao podrazumeva uglavnom sedenje pred ekranom kompjutera.

Na Kaluđerskim Barama, glavnom tarskom turističkom naselju, skupljali su plastiku i čistili divlje deponije na kojima je lagerovan odbačeni građevinski materijal. Kiša im nije bila problem a motivi su isti.

„To je jednostavno spajanje lepog i korisnog, da možemo nešto korisno da uradimo koliko god je malo, da probamo neki svoj udeo da odradimo. Možda neko to vidi i promeni neke navike“, kaže Luka Radak.

„Totalno drugačije je u prirodi, druženje sa kolegama različitih sektora. Nemamo priliku da sarađujemo u samoj kancelariji i onda je ovo bolji način da prirodu isto upoznamo, i malo očistimo“, dodaje Petar Blagojević.

Pročitajte još:

U Nacionalnom parku „Tara“ brinu o ogromnom tarskom prostranstvu, ali nije moguće uvek i svuda stići pa im pomoć dobro dođe.

„Mi kao upravljač smo svakako dužni da održavamo svaki vid higijene u Nacionalnom parku, ali ima dosta društveno odgovornih firmi koje pokušavaju da kroz svoju delatnost izađu u susret i pomognu u čišćenju divljih deponija„, izjavio je Milisav Mijatović iz Nacionalnog parka „Tara“

Čišćenje Tare je još jedna od ovogodišnjih akcija na kojima su učestvovali volonteri.

„Čistili smo jezero kod Međuvršja, posadili smo preko deset hiljada sadnica na Zlatiboru. Ovo je već druga akcija u ovoj oblasti i već drugi put smo bili na jezeru Perućac, i očigledno je stanje u kom se jezero sada nalazi da je akcija dala svoje rezultate“, kaže Josip Hatlak iz organizacije „Discover Serbia“.

Osim što su delovi Tare i Drine, posle njihove akcije ostali čistiji, njihova posvećenost očuvanju prirode, nadaju se, biće poziv i primer i drugima.

Izvor: RTS

Počele prijave građana za legalne priključke na infrastrukturu

Foto-ilustracija: Pixabay (Bruno)
Foto-ilustracija: Pixabay

Prijavljivanje građana koji žive u nelegalno izgrađenim objektima za priključenje na komunalnu infrastrukturu je počelo i prijave će biti otvorene do 15. oktobra.

Prema rečima ministra građevinarstva, saobraćaja i infrastrukture Gorana Vesića procedura je veoma brza i jednostavna.

,,Građani predaju dokumentaciju na osnovu koje će dobiti rešenja sa kojima će moći da odu u nadležna preduzeća – elektrodistribuciju, vodovod i kanalizaciju, ‘Srbijagas’ ili toplane i na taj način ostvare mogućnost da se legalno priključe na komunalnu infrastrukturu”, rekao je ministar.

Pročitajte još:

Kako je naveo, svi koji žive u nelegalnim objektima mogu da ostvare ovo pravo, a o potrebnoj dokumentaciji mogu se informisati putem sajtova resornog ministarstva i opština u Srbiji, kao i u brošurama koje se dele na teritorijama svih opština.

Ministar je rekao da je imao sastanak sa Javnobeležničkom komorom Srbije koja je dozvolila notarima da izlaze na teren kada su ovi slučajevi u pitanju tako da će, dodao je, neke opštine organizovati i prikupljanje u mesnim zajendicama gde će notari dolaziti i na licu mesta potpisivati izjave koje su neophodne ako nema druge dokumentacije.

Na sastanku sa Savezom geodeta Srbije, dogovoreno je kako treba da izgleda geodetski snimak za one koji nemaju već u zahtevu za ozakonjenje taj snimak, te da se to takođe izdaje brzo tako da su svi uključeni u to da se ovaj proces obavi brzo i efikasno.

Obrazložio je da građani, ukoliko budu odbijeni, imaju pravo da se žale resornom ministarstvu.

,,Mi imamo rok od osam dana da to rešimo po žalbi. Rokovi su kratki zato što želimo da omogućimo ljudima da zaista to svoje pravo ostvare”, rekao je ministar Vesić.

Građanima koji dobiju rešenja od opština poručio je da to ne znači da moraju da se do 15. oktobra priključe na komunalnu infrastrukturu zato što to rešenje znači da mogu da odu u nadležna preduzeća, a kada će biti izvršeno priključenje zavisi od tehničkih kapaciteta preduzeća i potpisivanja ugovora.

Energetski portal

Bor dobija novu toplanu – Traži se izvođač radova za posao vredan preko milijardu dinara

Foto-ilustracija: Pixabay (yecao2018)
Foto-ilustracija: Freepik (frimufilms)

Gradska uprava Bora raspisala je tender za izvođača radova na izgradnji nove toplane.

Kako se navodi u specifikaciji posla, predviđena je izgradnja toplane kapaciteta 74 MW i istu je potrebno povezati na postojeći distributivni sistem prema projektu koji će izvođač dobiti od investitora nakon potpisivanja ugovora.

Predviđeno je da objekat nove kotlarnice ima površinu od 800 m2, dok će magacin i radionice imati površinu od 400 m2. Takođe, specifikacijom se predviđa izrada projektne dokumentacije, izgradnja portirnice, demontaža, ispitivanje i ponovna montaža i setifikacija dva gasna vrelovodna kotla, kao i dimnjaka i ostale opreme koju je moguće prebaciti u novu toplanu.

Pročitajte još:

Između ostalog, potrebno je i izraditi toplovod dužine do 1.100 metara i povezivanje na postojeću mrežu, kao i izgradnja nove trafostanice.

Projektom izgradnje nove toplane predviđeno je, između ostalog i izmeštanje dva kotla kapaciteta po 17 MW iz postojeće toplane i ugradnja u novu toplanu kao i ugradnja jednog novog kotla kapaciteta 40 MW u pogonski objekat.

Novoprojektovana toplana će koristiti komprimovani prirodni gas (CNG) kao osnovno gorivo, a lako ložno ulje EVRO EL kao rezervno gorivo. Navedeno gorivo je ekološki prihvatljiv energent, čiji je uticaj na okolinu kontrolisan i u granicama dozvoljenih vrednosti.

Projektom izgradnje nove toplane predviđena je ugradnja kotlova i sve prateće opreme, cirkulacionog sistema, ugradnja ekspanzionog i diktir sistema, sistema za pripremu vode, ugradnja novog rezervoara lakog ložnog ulja i pretakališta CNG kao i ugradnja sve druge prateće opreme, cevovoda i armature za gas, lakog ložnog ulja i pripreme vode za novoprojektovano kotlovsko postrojenje.

Nakon ugradnje merno regulaciona stanica za CNG se daje u mesečni najam korisniku JKP Toplana Bor.

Garatni rok za ugrađene kotlove, opremu i radove je minimum dve godine.

Vrednost javnog poziva iznosi 1.083.333.333,33 dinara, a rok za završetak radova je kraj 2025. godine, odnosno 31. decembar 2025.

Rok za podnošenje ponuda je 20. oktobar.

Izvor: eKapija

Senzori u prirodi: Kako se biljke adaptiraju u odnosu na temperature

Foto-ilustracija: Unsplash (periklis-lolis)
Foto-ilustracija: Unsplash (Sébastien Goldberg)

Svaki deo naše planete Zemlje krije jedinstvenu klimatsku priču koja se odražava kroz floru koja tu raste. Na obalama Sredozemlja, masline i vinova loza prosperiraju zahvaljujući kombinaciji sunca i kišovitih zima. U suprotnosti s tim, Amazonom dominiraju tropske kišne šume, gde orhideje i mahovine koriste vlažnost da pokažu svoju raskoš.

Kalifornijska klima je blaga tokom cele godine, što omogućava citrusima i divljem cveću da cvetaju, dok se u visokim delovima Anda krompir i kinoa bore s oštrim vremenskim uslovima, ali i uspevaju da prosperiraju. Jedinstvena klima Australije i Novog Zelanda pruža dom endemskim vrstama, dok šume Istočne Azije, naročito u Kini, Japanu i Koreji, čuvaju tajne biljaka poput čaja i pirinča.

Međutim, svi ovi regioni dele jedno pravilo: temperature su jedno od ključnih faktora za rast i opstanak biljaka. Drveće, uprkos nedostatku centralnog nervnog sistema, poseduje mehanizme kojima reaguje na promene temperature. Tokom hladnih meseci, mnoge biljke ulaze u stanje mirovanja, štiteći se od smrzavanja. Kada se uslovi poboljšaju, one se „bude“ i nastavljaju sa rastom.

Foto-ilustracija: Unsplash (eilis-garvey)

U novom istraživanju sprovedenom na Univerzitetu Martin Luter Hale-Vitenberg (MLU), naučnici su otkrili da koreni biljaka poseduju sposobnost osećanja temperature tla te prilagođavaju svoj rast tim uslovima, što je ključno za dalja istraživanja. Za razliku od prethodnih pretpostavki da izdanci biljaka diktiraju temperaturnu reakciju cele biljke, ovaj rad pokazuje da koreni imaju nezavisni sistem za detektovanje temperature i odgovor na nju.

 U uslovima toplijeg tla, korenje može produžiti svoj rast, pokušavajući dosegnuti dublje i hladnije slojeve koji obično sadrže više vlage. Ova adaptacija je od posebnog značaja tokom sušnih razdoblja.

Ako su te temperature ekstremne i traju predugo, može doći do smanjenja fotosintetske aktivnosti, što donosi smanjen rast, a u krajnjem slučaju i sušenje.

Energetski portal

ZAŠTO TREBA DA POSTANEMO KORISNICI SOLARNE ENERGIJE

Foto-ilustracija: Pixabay (torstensimon)
Foto: ProCredit

Svi smo svedoci da se klima velikom brzinom menja, da globalno zagrevanje preti opstanku planete i svih njenih žitelja. Istraživanja potvrđuju da smo za sve to krivi mi – ljudi. Ako smo mi uzrok problema, jedino mi možemo ponuditi i rešenje.

Kako preći sa reči na dela? I da li je moguće da i kao pojedinci uradimo nešto zaista značajno po tom pitanju?

Odmah da vam kažemo – da, moguće je. Jedan od ključnih načina je odlučnost da počnemo da koristimo obnovljive izvore energije.

Energija iz sunca 

Jedan od najvećih i nepresušnih izvora zelene energije je solarna energija. Ljudi je koriste više od 2.000 godina. Grci i Rimljani su koristili konkavna ogledala kako bi usmerili sunčeve zrake na metu i tako palili neprijateljske brodove. Danas umesto ogledala imamo fotonaponske solarne panele i sisteme koji apsorbuju sunčevu svetlost i stvaraju električnu energiju, koju potom koristimo za snabdevanje domaćinstava, za napajanje automobila, proizvodnih pogona, pa i čitavih gradova.

Kako mi možemo da postanemo korisnici solarne energije? Kao prvo – da postanemo svesni svih benefita njene upotrebe.

U FOKUSU:

Banka kao savetnik i finansijska podrška 

Pošto smo shvatili zašto je solarna energija energija budućnosti, sledeći korak je – investicija.

Da upotreba solarnih panela i solarnih sistema nije za nas više naučna fantastika, saznali smo u razgovoru sa Marinom Mijić, šefom Odeljenja za energetsku efikasnost i zaštitu životne sredine u ProCredit banci.

Foto-ilustracija: Pixabay

– Neko će se zapitati zbog čega baš ljudi iz naše banke objašnjavaju zašto i kako ulagati u obnovljive izvore energije, konkretno u solare. Odgovor je jednostavan: ProCredit banka se više od decenije unazad aktivno bavi zelenim investicijama. Zeleni kreditni portfolio već čini gotovo 20 odsto ukupnog portfolija ProCredit Grupe.

Mi u timu imamo dostupne stručnjake iz oblasti zaštite životne sredine koji poznaju svaki korak u okviru procesa investicije u solare. Oni mogu da vam objasne zašto je dobro uložiti u solarne sisteme, šta konkretno dobijate vi i vaše domaćinstvo, a šta priroda, zatim mogu detaljno da vam protumače finansijsku konstrukciju, opravdaju ulaganje, ali i preporuče adekvatne proizvođače i podizvođače koji imaju najbolje performanse. Baš zato što smo posvećeni zaštiti životne sredine kao institucija, razvili smo odgovarajući organizacioni okvir – imamo posebno odeljenje koje se bavi zaštitom životne sredine i obnovljivim izvorima energije. Iako su masovnija ulaganja u obnovljive izvore energije počela nedavno, mi to radimo već deceniju unazad i možemo reći da naši bankarski savetnici imaju ekspertizu u ovoj oblasti finansiranja.

Implementiranje solarnih tehnologija u porodična domaćinstva odmah će pokazati svoje dobre strane, dok će opravdanost investicije biti više nego očigledna na duže staze. Ročnost povrata investicije se znatno smanjila, gotovo prepolovila, te treba iskoristiti trenutne mogućnosti na tržištu i investirati u nešto što pomaže i nama, ali i svima oko nas. 

ProCredit banka

Tekst je objavljen u Magazinu Energetskog portala OBNOVLJIVI IZVORI ENERGIJE

Manifestacija “Cirkularni kutak”

Foto-ilustracija: Freepik (freepik)
Foto-ilustracija: Freepik (freepik)

Manifestacija “Cirkularni kutak”, koju organizuje Privredna komora Srbije u saradnji sa WWF Adria i uz podršku kompanija Steel Impex, Ekostar pak, Plastik Gogić, Fabrika kartona Umka, Strauss Coffee i Jaffa Crvenka, u okviru Novi Sad Film festivala, održaće se u nedelju, 24.09.2023. u terminu od 10 do 18 časova u Kulturnoj Stanici Svilara, Đorđa Rajkovića 6b, Novi Sad.

Glavni program:

10.00 – 11.00  Crtaonica I “Moj grad zeleni grad” – kako bi idealan grad trebao da izgleda

11.00 – 12.00  Eko kviz za decu – edukacija o zdravijem gradu

12.00 – 14.00  Maštaonica I – radionica o životnoj sredini kroz izradu makete zelenog grada

14.00 – 15.00  Malci kreativci – radionica izrade upotrebnih predmeta od otpada

15.00 – 16.00  Crtaonica II “Da sam ja veliki”- šta bi deca popravila u svom gradu

16.00 – 18.00  Maštaonica II – radionica o zaštiti prirode kroz oslikavanje torbica

Paralelni program:

10.00 – 18.00  Dečiji buvljak – prodaja i razmena starih igračaka

10.00 – 18.00  Izložba dečijih crteža

17.00 – 18.30  Filmski program:

  • Amazona u srcu Evrope – WWF Adria
  • Our planet – WWF Adria
  • Underwater metropolis – Dragan Milutinović

Izvor: Centar za cirkularnu ekonomiju

„Rudnik u Brskovu uz poštovanje svih ekoloških standarda“

Foto-ilustracija: Unsplash (Taton Moïse)
Foto-ilustracija: Pixabay

Švajcarska kompanija Tara Risorsis, koja namerava da pokrene novi rudnik Brskovo u Mojkovcu, tvrdi da će uraditi sve u skladu s najvišim međunarodnim ekološkim standardima. Iz te kompanije ponavljaju da su kao koncesionari do sada ispunili uslove ugovora koji traje još 17 godina.

I dok je najava ponovnog pokretanje rudnika Brskovo u Mojkovcu naišla na negodovanje ekologa i građana tog kraja pre svega zbog namere investitora da otpadne materijale rudnika deponuje na novo jalovište, iz švajcarske kompanije Tara Rizorsis uveravaju da javnost ipak nema razloga za brigu.

PROČITAJTE JOŠ:

„Nećemo praviti jalovište kako je ranIje postojalo. Skladištićemo čvrstu, suvu jalovinu na odlagalištu koje je posebno prilagođeno toj nameni i dizajnirano tako da može da izdrži velike kiše, zemljotrese i eventualne poplave. Neće biti uticaja na vodu za piće u gradu, a primenićemo i sve standarde, tako da ni prašina neće biti problem za lokalnu zajednicu“, kazao je Ričard Bofi, izvršni direktor Tara Resources.

Foto-ilustracija: Unsplash (Vladimir Patkachakov)

Da bi sve to tako i bilo investitor je kažu uradio detaljna istraživanja, studije i analize u saradnji s evropskim stručnjacima i uz poštovanje međunarodnih standarda. Planiraju da u roku od dve godine od dobijanja građevinske dozvole koju očekuju 2024. započnu pripremne radove i eksploataciju.

No, pre toga neophodno je da Vlada donese Detaljni prostorni plan za to područje.

„Mi smo s naše strane dostavili svu potrebnu dokumentaciju za početak izrade Detaljnog prostornog plana zakoncesiono područje Brskovo. Koncesionar je ispunio sve svoje obaveze, detaljni prostorni plan je proces koji vodi vlada i pod broj tri koncesioni ugovor je na snazi još 17 godina“, kazala je Ratka Sekulović, menadžerka za odnose s Vladom.

Investitor poručuje da je reč o najvećem rudarskom projektu čija se vrednost procenjuje na 180 miliona evra, na kojem će biti angažovano 750 radnika, te da će koristi imati ne samo opština Mojkovac i sever, već i cela država.

Izvor: RTCG

Paukovi kao pokazatelji zdrave šume: Uloga panjeva za ekosistem

Foto-ilustracija: Unsplash (bartosz-sopa)
Foto-ilustracija: Unsplash (qinghill)

Coppicing” je tradicionalna metoda upravljanja šumom u kojoj se drveće periodično seče do malo iznad nivoa zemlje, omogućavajući im da ponovo izrasta iz panja. Datira još iz kamenog doba, koja je cvetala tokom srednjeg veka, a zatim postepeno nestala u Evropi do 18. veka. Vremenom, ovo dovodi do toga da više stabljika raste iz originalnog panja – izbacuje nove izdanke iz panja ili korena ako se stablo poseče.  Izdanak raste i širi se a da pritom obezbeđuje bogata raznovrsna staništa. Na ovaj način su se dobijala drva za ogrev nekada, a novi su izdanci rasli, dok danas u zavisnosti od vrste drveta i količine, može pomoći u raznolikosti biodiverziteta. To izraslo drvo se prepoznaje po tankim stablima i stabljikama.

Izdanci nastaju prvenstveno iz skrivenih uspavanih pupoljaka koji rastu iz panja drveta nakon sečenja, a prostor postaje više obasjan sunčevom svetlosti, tako da je pogodno za razvoj novih biljaka koje privlače nove vrste. Ovo zajedno poboljšava zdravlje šume.

Dakle, seča zrelih stabala u podnožju omogućava im da ponovo izrastu, sa više stabljika, iz panja. Iako je njegova tradicionalna svrha bila proizvodnja trupaca, nedavna studija je otkrila sporednu korist: povećanje raznolikosti vrsta pauka u listopadnim šumama. Praznine koje se stvaraju u krošnjama drveća omogućavaju sunčevoj svetlosti, kako smo naveli, da dopre do šumskog dna, stimulišući rast različitih biljnih vrsta i stvarajući širi spektar staništa unutar šumskog ekosistema.

PROČITAJTE JOŠ:

Foto-ilustracija: Unsplash (angelina-hoeppner)

Hrastove šume Nacionalnog parka Podiji, Češka, bile su deo istraživanja. Uprava parka je 2015. godine započela program u dve odvojene zone. Istraživači su uzorkovali paukove postavljanjem zamki u zemlju koje su se praznile mesečno od aprila do oktobra 2021. objavila je Evropska komisija.

Istraživači su identifikovali 9.919 pojedinačnih paukova 143 različite vrste. Ovo je bilo najuočljivije nakon pet i šest godina kada je, u oba slučaja, bogatstvo vrsta bilo znatno veće na izdanačkim lokalitetima nego u neuređenim šumama; dok su homogeni skupovi paukovi naseljavali neuređene šume, na mestima gde je ova metoda primenjena došlo je do otvaranja krošnje, a istraživači su zabeležili značajno povećanje biodiverziteta paukova. Efikasnost ove prakse je u stvaranju složenih staništa koja obezbeđuju ekološke niše za širok spektar vrsta.

Paukovi su pre svega neverovatni lovci. Oni se hrane i onima koji mogu postati štetni za šumu ako se njihova populacija previše poveća. Njihova prisutnost u šumama ključna je za kontrolu populacija raznih insekata, osiguravajući da ne dođe do neravnoteže koja može ugroziti druge biljne i životinjske vrste.

Foto-ilustracija: Unsplash (ethan-unzicker)

Različite vrste paukova stvaraju različite mreže. Ove mreže ne služe samo kao zamke za hranu, već i kao domovi za druge male organizme. Pružaju sklonište i zaštitu od predatora za mnoge mikroorganizme, što doprinosi ukupnoj bioraznolikosti šume.

Iako su efikasni lovci, paukovi su takođe izvor hrane za mnoge druge životinje, uključujući ptice, guštere i određene vrste sisara. Time se osigurava da energija i hranjivi sastojci cirkulišu kroz prehrambeni lanac. 

Zdrava populacija paukova često je znak zdravog ekosistema.

Energetski portal

MPC Properties: Oslanjamo se na energiju iz alternativnih izvora

Foto: MPC
Foto: MPC Properties

Nama u kompaniji MPC Properties je jako važno da utičemo na širenje svesti o tome da izgrađeno okruženje bude održivo, tačnije da osnažujemo okupljenu zajednicu, promovišemo Zelenu Agendu,  implementiramo inovativna rešenja koja imaju pozitivan uticaj na životnu sredinu, i da u što većoj meri koristimo energiju iz alternativnih izvora iz okoline.

Na krovu UŠĆE Shopping Center- a na površini  od  400 m² ,izgradjena je solarna elektrana instalisane snage 50 kW. Proizvedena energija se trenutno koristi za napajanje  punjača za električna vozila u garaži centra, a planirana je izgradnja nove solarne elektrane na površini 2.970m² instalirane  snage 651kW DC, koja će pored korišćenja energije za sopstvenu potrošnju centra, napajati punjače za elektro automobile  služiti i za napajanje pres kontejnera i  kompost mašine. Ukupna instalirana snaga svih solarnih elektrana koje se planiraju na krovovima MPC Properties šoping centara iznosi 4,935.00Kw DC, dok bi njihova godišnja proizvodnja električne energije trebalo da bude od  4-5,000,000.00 kWh. Tom snagom moguće je obezbediti električnu enegriju za 900 domaćinstava, a ako uzmemo da je prosek članova po domaćinstvu 2,5 dolazimo do informacije da iz solarnih elektrana na krovovima MPC Properties šoping centara može da se napaja naselje sa 2,250 stanovnika.

Pročitajte još:

Cilja naše kompanije je i praćenje novih ideja, inovativnih rešenja iz oblasti obnovljivih izvora energije kroz saradnju sa naučno istraživačkim centrima, univerzitetima. Kao rezultat ovakvog pristupa,u  saradnji sa naučno istraživačkim centrom „Institut Mihajlo Pupin“, ustupićemo mesta za ugradnju i probni rad  podnih prelaznica (elektrogeneratora), koji koriste alternativne izvore energije iz okruženja- kinetičku i potencijalnu energiju drumskih vozila za proizvodnju električne energije kao i vazdušnih turbina  koje koriste vazdušna strujanja u svojoj okolini a sve  sa ciljem da pružimo naš doprinos smanjenju emisije CO2.

Foto: MPC

Podne prelaznice (elektrogeneratori) su uređaji koji koriste kinetičku energiju kao i  potencijalnu energiju drumskih vozila za proizvodnju električne energije. Njihova efikasnost zavisi od frekvencije saobraćaja, odnosno od broja vozila koji prelaze preko uređaja. Kako su šoping centri u vlasništvu kompanije MPC Properties, centri sa visokom frekvencijom vozila, naš plan je da ih postavimo u garažama centara i da uz pomoć njih proizvodimo električnu energiju, koja će nam dalje omogućiti napajanje različitih potrošača.

Pored podnih prelaznica, uvodimo i radijalne mini vazdušne turbine koje koriste vazdušna strujanja u svojoj okolini i tako pokreću turbinsko kolo koje je spregnuto s električnim generatorom iz koga se dalje generiše električna energija. Ova tehnologija je idealna za ravne površine i takođe se može koristiti za najapajanje različitih potrošača.

Postavljanjem što većeg broja podnih prelaznica i vazdušnih turbina i na relativno manjem prostoru, koji smo u stanju da kroz našu mrežu omogućimo, mogu se postići kumulativno dobri efekti i ostvariti značajan prinos energije u odnosu na ulaganje. Na dnevnom nivou  5.000 vozila mogu da generišu na jednoj podnoj prelaznici i do 20kWh energije, na godišnjem nivou to iznosi 7.300kWh a za 10 godina, koliki je radni vek prelaznice, proizvede blizu 73.000kWh električne energije.

U skopu implementacije MPC ESG strategije pokrenuli smo i niz drugih zelenih inicijativa od reciklaže, kompostiranja, promocije alternativnih vidova transporta, implementacije zelenih krovova, promocije biodiverziteta, urbanog pčelarstva.

Autor: Radoman Vraneš, Senior Development Project Manager MPC Properties

Podsticanje elektromobilnosti važan element energetske tranzicije

Foto-ilustracija: Unsplash (Chuttersnap)
Foto-ilustracija: Pixabay

Podsticanje elektromobilnosti važan element energetske tranzicije, rekla je ministarka rudarstva i energetike Dubravka Đedović Handanović i dodala da će doprinos električnih vozila biti značajan za dalje promovisanje korišćenja obnovljivih izvora energije (OIE).

„Dovoljno je da pogledamo šta se dešava u svetu, posebno u najrazvijenijim zemljama u kojima je na delu ubrzan rast investicija u dekarbonizaciju saobraćaja. Podaci Međunarodne agencije za energetiku pokazuju da je broj električnih automobila u svetu premašio 26 miliona u 2022, pet puta više nego 2018. Udeo električnih automobila u ukupnoj prodaji automobila u svetu dostigao je 14 odsto, a u pojedinim razvijenim evropskim državama više od 50 odsto. Globalno, drumski transport proizvodi oko jedne šestine emisija CO2 i bez bavljenja ovim emisijama proces dekarbonizacije ne može biti zaokružen”, rekla je Đedović Handanović.

Ona je podsetila da je dekarbonizacija saobraćaja prepoznata i prilikom izrade Integrisanog nacionalnog plana za energetiku i klimu do 2030. godine sa vizijom do 2050.

Pročitajte još:

„Pored povećanja proizvodnje energije iz OIE, povećanja energetske efikasnosti smanjenja emisije ugljen-dioksida, između ostalog, jedan od ciljeva u ovom dokumentu je i da do 2030. godine povećamo učešće OIE u saobraćaju na sedam odsto. Podsticanje elektromobilnosti zauzima važno mesto, a projektovani broj električnih vozila koji je potreban za ostvarivanje postavljenih ciljeva je oko 40.000, računajući putnička i laka komercijalna vozila. Takođe, očekuje se i važan doprinos biogoriva ostvarivanju ovih ciljeva“, navela je ministarka.

Prema njenim rečima, ciljevi koji se tiču dekarbonizacije saobraćaja zahtevaju velika finansijska sredstva i ne mogu da se ostvariti preko noći.

„Vlada je prepoznala važnost podrške električnoj mobilnosti i sprovela određene podsticajne mere. To uključuje oslobađanje od plaćanja poreza na upotrebu električnih i hibridnih vozila, kao i subvencije za kupovinu električnih i hibridnih automobila“, rekla je ona.

Ministarka je dodala da bi uvođenje električnih vozila u skladu sa planiranim ciljevima trebalo da se postigne primenom najekonomičnijeg pristupa po privredu, uz stvaranje preduslova za elektrifikaciju sektora saobraćaja.

Ona je napomenula da Srbija raspolaže nekim od kritičnih mineralnih sirovina u zelenoj energetskoj tranziciji i da je potrebno na odgovoran način sagledati kako se odnositi prema tim resursima u budućnosti.

„Ako želimo da se razvijamo onda treba da koristimo prirodne potencijale, ali i da preduzmemo sve kako bismo minimizovali rizike, posebno u oblasti životne sredine. Važno je da ovo pitanje ne posmatramo isključivo kroz eksploataciju rudnog bogatstva, već i kao mogućnost dobijanja lanca vrednosti što bi značilo i fabrike za proizvodnju baterija i električnih vozila. Svet ide ka novom industrijskom poretku i na nama je da vidimo hoćemo li da budemo deo tog poretka, a imamo sve preduslove za to“, zaključila je ministarka.

Energetski portal

Klimatski razgovori: Koja je veza između klimatskih promena, zagađenosti vazduha, zdravlja stanovništva i energetskog sektora u Srbiji

Foto-ilustracija: Freepik (jcomp)
Foto-ilustracija: Pixabay

Ambasada Savezne Republike Nemačke u Beogradu će u ponedeljak, 18. septembra, u 18 časova organizovati tribinu „Klimatski razgovori“ u Kulturnom centru GRAD, na kojoj će biti eminentni stručnjaci razmotriti brojna aktuelna pitanja iz oblasti borbe protiv klimatskih promena u Srbiji. Ulaz na događaj je slobodan, a svi građani zainteresovani za temu odnosa klimatskih promena, zdravlja stanovništva i energetskog sektora dobrodošli su da se pridruže učesnicima tribine.

Na otvaranju događaja prisutne će pozdraviti Kristijan Šiling, šef Odseka za međunarodnu saradnju Ambasade Savezne Republike Nemačke, nakon čega će uslediti dve panel diskusije. Prva od njih biće posvećena odnosu klimatskih promena i zdravlja stanovništva, a neka od pitanja o kojima će panelisti razgovarati su zašto se mnoge bolesti današnjice povezuju sa lošim kvalitetom vazduha, te kako uz pomoć veštačke inteligencije možemo dobiti informacije o kvalitetu vazduha na globalnom nivou. O ovim temama diskutovaće dr Andreja Stojić, profesor na Univerzitetu Singidunum i stručni saradnik na Institutu za fiziku, Dejan Lekić, autor platforme i aplikacija xEco – Ekstremna ekologija, dr Elizabet Paunović, penzionisana direktorka Evropskog centra za životnu sredinu i zdravlje SZO, Jasminka Young, suosnivačica i programska direktorka RES fondacije i Ognjan Pantić, programski menadžer za oblast Energija, klima i životna sredina u Beogradskoj otvorenoj školi.

Druga panel diskusija fokusiraće se na uticaj energetskog sektora na klimatske promene, a panelisti će prisutnima pružiti detaljniji uvid u proces energetske tranzicije u Srbiji i važnost Integrisanog nacionalnog energetskog i klimatskog plana, te na koji način i u kojoj meri energetski sektor u Srbiji doprinosi posledicama klimatskih promena. O ovim temama razgovaraće Maja Vukadinović, pomoćnica ministra u Ministarstvu rudarstva i energetike, Sektor za energetsku efikasnost i klimatske promene, Dejan Stojadinović, ekspert za energetiku, dr Davor Končalović, vanredni profesor na Fakultetu inženjerskih nauka u Kragujevcu i član energetske zadruge Elektropionir, Mirjana Jovanović, programska menadžerka za oblast Energija, klima i životna sredina u Beogradskoj otvorenoj školi, Miodrag Gluščević, programski direktor za urbani razvoj, životnu sredinu i komunalne delatnosti u Stalnoj konferencija gradova i opština i Hristina Vojvodić, pravna savetnica u RERI-ju.

Ovim događajem Ambasada Savezne Republike Nemačke u Beogradu želi da pruži aktivan doprinos međusektorskom povezivanju u pronalaženju odgovora na kompleksan izazov klimatskih promena. U tom procesu učešće građana predstavlja važnu komponentu, pa je ova tribina za njih događaj na kom iz prve ruke mogu dobiti aktuelne informacije i mišljenja stručnjaka, dok će, s druge strane, imati priliku da se priključe diskusiji u segmentu predviđenom za pitanja publike.

Izvor: EXECUTIVE GROUP