Home Blog Page 10

U Podgorici predstavljen najnoviji evropski izveštaj o životnoj sredini i klimi

Foto-ilustracija: Unsplash (Ilse)

Najobuhvatniji izveštaj o životnoj sredini, klimi i održivosti u Evropi — Evropska životna sredina 2025 je zvanično predstavljen u Podgorici za region Zapadnog Balkana. Predstavljanje programa okupilo je visoke predstavnike iz Albanije, Bosne i Hercegovine, Kosova*, Crne Gore, Severne Makedonije i Srbije, kao i visoke funkcionere Evropske unije i međunarodne partnere.

Izveštaj, kroz profile zemalja koje su zajednički pripremili EEA i nacionalne institucije, ističe napredak postignut u oblastima životne sredine, klime i održivosti, ali i izazove koji i dalje postoje. Sve zemlje su, na primer, proširile ili unapredile svoje mreže zaštićenih područja — ključni doprinos očuvanju biodiverziteta, ublažavanju klimatskih promena kroz ekosisteme bogate ugljenikom i usklađivanju sa evropskim ciljevima u oblasti biodiverziteta.

Pročitajte još:

– Kroz Evropsku mrežu za informacije i posmatranje životne sredine (Eionet), naši partneri sa Zapadnog Balkana već više od 20 godina rade na tome da podaci o životnoj sredini širom Evrope budu pouzdani, verodostojni i spremni da podrže konkretne akcije. Zapadni Balkan je deo evropske ekološke priče, a njegova uloga u toj priči sve je važnija – rekla je Lena Mononen, izvršna direktorka EEA.

Bosna i Hercegovina je, primera radi, napredovala usvajanjem novih entitetskih strategija zaštite životne sredine i akcionih planova 2023. godine, te podnošenjem u 2024. godini konačnog nacrta Integrisanog energetskog i klimatskog plana Bosne i Hercegovine (NECP) za period do 2030. godine – što su ključni koraci prema smanjenju emisija, unapređenju energetske tranzicije i ispunjavanju obaveza u području zaštite životne sredine povezanih sa statusom zemlje kandidata za EU.

Objavljivanje izveštaja je i prilika da se istakne rastuća uloga regiona u doprinosu evropskoj bazi znanja o životnoj sredini i jačanju ekološke saradnje.

Energetski portal

* Ovaj naziv je bez prejudiciranja statusa i u skladu je sa Rezolucijom Saveta bezbednosti Ujedinjenih nacija 1244 i mišljenjem Međunarodnog suda pravde o deklaraciji o nezavisnosti Kosova

CG: Otvorena javna rasprava o Nacrtu Programa razvoja zelenog vodonika 2026 – 2028.

Foto-ilustracija: Freepik (freepik)

Ministarstvo energetike i rudarstva objavilo je javni poziv za učešće u javnoj raspravi o Nacrtu Programa razvoja zelenog vodonika sa Akcionim planom za period 2026–2028. godine, kao i o pratećem Izveštaju o strateškoj proceni uticaja na životnu sredinu.

Poziv je upućen organima, organizacijama, institucijama, udruženjima i svim zainteresovanim pojedincima da dostave svoje primedbe, predloge i sugestije u pisanoj ili elektronskoj formi. Komentari se podnose na propisanom Obrascu 4, na adresu Ministarstva energetike i rudarstva (Rimski trg 46, Podgorica) ili mejlom na nikolina.goranovic@meir.gov.me. Rok za dostavljanje komentara je 20 dana od dana objavljivanja poziva.

Tokom trajanja rasprave održaće se i okrugli sto, zakazan za 8. decembar 2025. godine, od 9.30 do 11.30 časova, u Privrednoj komori Crne Gore.

Program javne rasprave, Nacrt programa i Izveštaj o strateškoj proceni dostupni su na internet stranici Ministarstva i portalu e-uprave. Po završetku procesa, Ministarstvo će u roku od 15 dana objaviti Izvještaj o sprovedenoj javnoj raspravi.

Pročitajte još:

SWOT analiza iz Nacrta Programa razvoja zelenog vodonika

U okviru dokumenta sprovedena je sveobuhvatna SWOT analiza, s ciljem sagledavanja kapaciteta Crne Gore za razvoj proizvodnje i upotrebe zelenog vodonika.

Kako se navodi u dokumentu, Crna Gora raspolaže značajnim potencijalima za razvoj sektora zelenog vodonika, pre svega kroz visok udeo obnovljivih izvora energije (OIE) u proizvodnji električne energije i veliki prostor za njihov dalji rast. Geografski položaj – obala, pristup moru i povoljan geopolitički kontekst – stvara mogućnosti za izvoz vodonika. Istaknute su i mogućnosti integracije OIE u proizvodne kapacitete, kao i niski i predvidivi troškovi rada i održavanja. Država je aktivna u međunarodnim klimatskim inicijativama, što dodatno jača njen položaj u razvoju ovog sektora.

Ipak, sektor prate brojna ograničenja: visoka cena proizvodnje vodonika, nedostupnost i skupi mali elektrolizeri, kao i nedostatak infrastrukture za vodonik. Regulatorni okvir se razvija sporije od potreba tržišta, a fosilna goriva i dalje imaju značajno učešće. Kao slabosti navode se i nedovoljno razvijena mreža snabdevača, slabo učešće privatnog sektora, nerazvijen sektor istraživanja i razvoja, kao i neujednačena i nedovoljna dostupnost vode, ključnog resursa u procesu proizvodnje vodonika.

Dokument prepoznaje veliki prostor za napredak: bolje iskorišćavanje OIE, sezonsko skladištenje energije, stabilizacija energetskog sistema i doprinos klimatskoj neutralnosti. Dalja dekarbonizacija transporta, diversifikacija energetskog miksa i smanjenje zavisnosti od uvoza predstavljaju snažne razvojne šanse. Posebno važni segmenti su otvaranje novih radnih mesta, razvoj stručnih veština, privlačenje stranih investicija i jačanje energetske sigurnosti.

Glavne prijetnje razvoju sektora odnose se na tehnološku nezrelost vodoničnih sistema i konkurenciju drugih obnovljivih tehnologija koje su trenutno dostupnije i jeftinije. Regulatorni i politički izazovi, bezbednosna pitanja, kao i nedostatak investitora, dobavljača i kupaca mogu usporiti planirani razvoj. Dodatnu prepreku predstavlja i odsustvo jasnih poslovnih modela i nedovoljno definisan zakonodavni okvir, navedeno je u dokumentu.

Energetski portal

IKI 2025–2026: Podrška projektima u oblasti klime i biodiverziteta

Foto-ilustracija: Unspash/Geranimo

Međunarodna klimatska inicijativa (IKI), koju finansira Vlada Nemačke, podržava projekte iz oblasti klime i biodiverziteta u zemljama u razvoju i ekonomijama u usponu. Cilj je usmeravanje mehanizama finansiranja, inicijativa jača ublažavanje klimatskih promena, otpornosti na klimatske rizike, prirodne rezervoare ugljenika i zaštitu ekosistema u zemljama u razvoju i ekonomijama u usponu.

Sada je IKI raspisala tri vrste grantova koji su otvoreni za prijave do navedenih rokova:

Veliki grantovi

IKI poziv za velike grantove (Large Grants Call), objedinjuje prethodne tematske i državne pozive. Predlozi projekata mogu se podneti do 17. februara 2026. Učešće u konkursu otvoreno je za nemačke i međunarodne institucije i organizacije, kao i za izvođače u obliku nemačkih federalnih implementacijskih organizacija. Zainteresovane implementacijske organizacije pozvane su da podnesu skicu projekta koja odgovara jednoj od 11 tematskih i državnih prioritetnih oblasti.

Odabrano će biti po jedan do dva projekta po prioritetu. Iznos finansiranja koji obezbeđuje IKI po projektu može iznositi od pet do 20 miliona evra. Više o samim uslovima finansiranja dostupno je ovde.

Srednji grantovi

Nemačka vlada stavlja na raspolaganje do osam miliona evra za projekte usmerene na smanjenje emisija gasova staklene bašte i prilagođavanje  posledicama klimatskih promena. Maksimalno 12 projekata biće finansirano kroz Medium Grants.

Na ovaj grant posebno su pozvane da učestvuju organizacije civilnog društva, akademske institucije i neprofitne kompanije.

Pročitajte još:

Predlozi projekata mogu se podneti do 20. januara 2026, a više o samom konkursu dosputno je ovde.

Mali grantovi

Program IKI Small Grants pokrenuo je svoj sedmi međunarodni poziv za projekte 17. novembra na COP30 u Brazilu. Poziv je namenjen lokalnim organizacijama u zemljama prihvatljivim za ODA sredstva (ODA-prihvatljive zemlje su zemlje u razvoju i ekonomije u usponu koje mogu primiti međunarodnu razvojnu pomoć), s prosečnim godišnjim prihodom između 60.000 i 500.000 evra.

Organizacije su pozvane da apliciraju za finansiranje lokalnih ili regionalnih projekata u oblasti klime i biodiverziteta.

Pored finansijske podrške, organizacije dobijaju i pomoć u jačanju svojih kapaciteta kroz različite mere razvoja veština i organizacijske snage.

IKI Small Grants obezbeđuje finansiranje u iznosu od 60.000 do 200.000 evra. Predlozi projekata mogu se podneti do 15. januara 2026., a više o uslovima konkursa dostupno je ovde.

Energetski portal

Konferencija: „Future-Proof Industry: Inovacije, partnerstva i održivi rast”

Foto: Konfindutrij Srbija

U ponedeljak 1. decembra 2025, u sedištu Privredne komore Srbije, Resavska 13 –15, Beograd, sa početkom u 9.30 (registracija od 9.00) biće održana konferencija FUTURE-PROOF INDUSTRY: Inovacije, partnerstva i održivi rast.

Reč je o trećem izdanju sada već tradicionalne ESG konferencije koju Konfindustrija Srbija organizuje u partnerstvu sa Privrednom komorom Srbije, a na kojoj će se, kroz tri panela, zajedno sa poslovnim liderima i inovatorima razgovarati o tome kako inovacije, strateška partnerstva i najnaprednije tehnologije transformišu održivost i grade otpornu i na ljude usmerenu industriju.

Zašto učestvovati?

  • Steknite direktan uvid u to kako inovacije pokreću transformaciju industrija i pomažu kompanijama da se prilagode globalnim izazovima održivosti.
  • Saznajte kako ESG prakse i inovativni pristupi mogu unaprediti konkurentnost.
  • Otkrijte kako veštačka inteligencija i digitalne tehnologije oblikuju klimatske akcije, transparentnost i otpornost lanaca snabdevanja.
  • Povežite se sa poslovnim liderima, donosiocima odluka i inovatorima iz Srbije, Italije i šire

U okviru konferencije biće potpisan Memorandum o razumevanju između Konfindustrije Srbija, Privredne komore Srbije i italijanske kompanije Innovando. Predmet Memoranduma je stvaranje ekosistema koji će omogućiti sprovođenje EPR-a (extended producer responsibility) u sektoru pneumatika.

Radni jezik konferencije biće srpski i engleski, sa obezbeđenim simultanim prevodom.

Kompletan program konferencije dostupan je OVDE.

Konferenciju organizuje Udruženje italijanskih industrijalaca – Konfindustrija Srbija u partnerstvu sa Privrednom komorom Srbije, uz podršku: EIT Manufacturing, Istrabenz Plini, Banka Intesa, Deloitte, UniCredit Bank Serbia, DDOR Osiguranje i Enterprise Europe Network.

Registrujte se i budite deo dijaloga koji menja način na koji kompanije upravljaju ESG zahtevima, lancima snabdevanja i dugoročnim razvojem.

Energetski portal

Direktor „Vinče“: Nuklearke su naša nasušna potreba ukoliko želimo da dišemo čistiji vazduh

Foto-ilustracija: Unsplash (sergio perez mateo)

Direktor Instituta „Vinča“, Slavko Dimović, kaže za RTS da nuklearne elektrane nisu samo realnost, već nasušna potreba. Naveo je primer Francuske, gde se nuklearke grade pored auto-puteva. Ističe da su incidenti mnogo češći u klasičnim industrijskim postrojenjima nego u nuklearkama. One donose energetsku stabilnost i država ne zavisi od jednog snabdevača, poručuje Dimović. Institut „Vinča“ potpisao je važan međunarodni sporazum sa francuskom kompanijom EDF, jednim od lidera u razvoju nuklearne energije.

Direktor Instituta „Vinča“ Slavko Dimović kaže da saradnja sa francuskom kompanijom predstavlja naučno-tehnološki zamajac i strateški dokument koji nas, preko nuklearnih elektrana, vezuje za jednog od najvećih proizvođača električne energije.

S obzirom na to da je EDF uradio preliminarnu tehničku studiju, sporazum predstavlja i nastavak uspešne saradnje „Vinče“ sa Ministarstvom energetike, sa Ministarstvom nauke, i utemeljenje razvojnog puta ka srpskom nuklearnom programu.

Ko radi u nuklearnoj elektrani

Dimović objašnjava da je nuklearna elektrana jedna mala strateška fabrika koja, u zavisnosti od kapaciteta, zapošljava od 1.200 do 1.500 ljudi. Od tog broja, 10 do 12 odsto čine stručnjaci direktno vezani za radioaktivnost – nuklearni fizičari, nuklearni inženjeri, fiziko-hemičari.

Oko stotinak stručnjaka je vezano za samo funkcionisanje nuklearnog reaktora.

Kako se postaje nuklearni fizičar

Do zvanja nuklearnog fizičara ili inženjera nekada se dolazilo preko fakultetskih smerova koji su u međuvremenu ugašeni nakon Černobilja i moratorijuma na izgradnju nuklearki. Danas, kaže Dimović, nuklearna energija doživljava svoju renesansu.

„Pošto nemamo vremena za gubljenje, jedina mogućnost je da, pored oživljavanja tih predmeta na fizici, hemiji, Elektrotehničkom fakultetu, naši studenti posle osnovnih studija idu na master programe. U zavisnosti od afiniteta, sposobnosti i želja, mi kao najveći institut u jugoistočnoj Evropi možemo da im pomognemo da nastave školovanje u Južnoj Koreji, Americi, Rusiji, Francuskoj ili Kini. Spremamo njihova buduća znanja kako bismo u sledećih deset godina iškolovali sto nuklearnih inženjera i fizičara“, ističe Dimović.

Pročitajte još:

Primer iz Ljubljane

„Potrebno je završiti dvogodišnje master studije, a potom i specijalističke, kako bi se stekla praksa. To ne sme biti samo teorija“, kaže Dimović. Navodi primer Instituta „Jožef Štefan“ u Ljubljani, gde je obučavanje kombinacija teorije i prakse.

Kasnije će partneri u izgradnji nuklearke učestvovati i u edukaciji i u nadzoru, dok će „Vinča“ biti regionalni edukativni centar koji će komunicirati sa javnošću na transparentan i nedvosmislen način.

„Pitaj Vinču“ – šta zanima građane

Najčešće pitanje građana, po rečima Dimovića, jeste: „Otkud se mi sada, posle toliko godina, pojavljujemo u javnosti?“

„Ljude muče nedoumice oko stručnog kadra, radioaktivnog otpada i nekih senzacionalnih članaka iz neregulisanih izvora. Zato idemo direktno među ljude – u gradove, gimnazije, tehničke škole – kako bismo razuverili građane i vratili poverenje u naš najveći institut“, naglašava Dimović.

Gde se grade nuklearke i ko ih gradi

Francuska je, prema rečima Dimovića, primer gde se nuklearke grade pored auto-puteva, uz primenu strogih mera zaštite.

„Najveći graditelji su Francuzi, Rusi, Amerikanci i Južna Koreja“, dodaje direktor „Vinče“.

O strahu i realnosti

„Danas je veća verovatnoća da vas ujede egzotični pauk u Australiji nego da nastradate od incidenta u nuklearki. Mnogo su češći akcidenti u klasičnim industrijskim postrojenjima“, tvrdi Dimović.

S druge strane, priznaje da je u početku potrebno nositi se sa negativnim stavom javnosti i imati „debele živce“ i volju da se istraje.

Šta dobijamo od nuklearne elektrane

„Najveće koristi od nuklearki su smanjenje efekta staklene bašte, energetska stabilnost, energetska diversifikacija – jer niste vezani samo za jednog snabdevača“, objašnjava Dimović.

„Ne morate kupovati gorivo od jednog proizvođača. Ali, najveća prednost je promena srpskog ‘majndseta’ – jačanje samopouzdanja, nauke, inženjerskih kadrova i vraćanje poverenja u struku i institucije, pre svega u Institut ‘Vinča’“, ističe Dimović.

„Nuklearne elektrane nisu samo realnost – one su naša nasušna potreba ako želimo da dišemo čistiji vazduh“, zaključio je direktor Instituta „Vinča“.

Izvor: RTS

Pet opština dobija sredstva za zamenu kotlarnica u javnim ustanovama

vazduh - Trećina građana Srbije
Photo-illustration: Unsplash (marcin-jozwiak)

Na osnovu trećeg javnog konkursa u 2025. godini, pet lokalnih samouprava dobiće podršku za sufinansiranje projekata zamene kotlarnica u javnim ustanovama. Ugovore su potpisali predstavnici Vranja, Raške, Velike Plane, Koceljeve i Bajine Bašte.

Kotlovi na čvrsto gorivo biće zamenjeni novim sistemima na ekološki prihvatljivije energente u tri osnovne škole i jednoj biblioteci.

Kako je istaknuto na sajtu Ministarstva zaštite životne sredine, najveći poduhvat planiran je u Bajinoj Bašti, gde će kotlovi na ugalj u toplani biti zamenjeni kotlovima na biomasu.

Prema rečima Sare Pavkov, ministarke zaštite životne sredine, zamenom kotlarnica biće omogućeno značajno smanjenje ispuštanja zagađujućih supstanci iz objekata u nadležnosti lokalnih samouprava, kao i jačanje preventivnih mera i ukupno unapređivanje stanja životne sredine.

Energetski portal

EU u 2024. reciklirala rekordnih 12,2 odsto ukupno korišćenih materijala

Foto-ilustracija: Unsplash (Jason Briscoe)

U Evropskoj uniji 12,2 odsto svih materijala upotrebljenih tokom 2024. godine poticalo je iz reciklaže, saopštio je Eurostat. Time je dostignut najviši nivo cirkularne upotrebe materijala ikada zabeležen, uz blagi rast od 0,1 u odnosu na 2023. godinu i povećanje od 1,0 odsto u poređenju sa 2015.

Ovaj pokazatelj, poznat kao stopa cirkularne upotrebe materijala ili „stopa cirkularnosti“, meri udeo recikliranih sirovina u ukupnoj potrošnji materijala u ekonomiji.

Velike razlike među državama članicama

Najvišu stopu cirkularnosti u 2024. godini imala je Holandija sa 32,7 odsto, ispred Belgije (22,7 odsto) i Italije (21,6 odsto). Na dnu liste našle su se Rumunija (1,3 odsto), zatim Finska i Irska (po 2,0 odsto) i Portugal (3,0 odsto).
Razlike od države do države uglavnom proizlaze iz odnosa između korišćenja „primarnih“ resursa i količine materijala koji se vraćaju u ekonomiju kroz reciklažu.

Pročitajte još:

Između 2015. i 2024. stopa cirkularnosti porasla je u 21 zemlji članici. Najveći rast zabeležile su Malta (+14,0 p.p. (percentage point)), Estonija (+9,1 p.p.), Češka (+7,9 p.p.), Slovačka (+7,2 p.p.) i Holandija (+5,3 p.p.). Pad je registrovan u šest zemalja, najviše u Poljskoj (-4,2 p.p.) i Finskoj (-3,2 p.p.).

Najveći doprinos reciklaže dolazi od metalnih ruda

Posmatrano po vrstama materijala, najviša stopa cirkularnosti u EU u 2024. odnosila se na metalne rude – 23,4 odsto. Sledi grupa nemetaličnih minerala sa 14,3 odsto, biomasa sa 9,9 odsto i fosilni energetski materijali sa 3,8 odsto.

Ipak, prema Akcionom planu za cirkularnu ekonomiju iz 2020. godine, Evropska unija planira da do 2030. udvostruči stopu cirkularnosti na 23,2 odsto.

Energetski portal

Kako da vaša opština postane pokretač energetske tranzicije?

Foto-ilustracija: Freepik (freepik)

Organizacija Platforma za energetsku tranziciju (PET) predstavila je Vodič za jedinice lokalne samouprave (JLS) Kako da podržimo formiranje energetskih zajednica?, dokument razvijen u okviru projekta koji je nosila i finansirala European Climate Foundation (ECF).

Formiranje i razvoj energetskih zajednica predstavlja priliku da gradovi i opštine u Srbiji postanu istinski pokretači pravedne i održive energetske tranzicije. Ovaj vodič je zamišljen kao polazna tačka za JLS koje žele da učine prvi korak, ali i kao podrška onima koje su već krenule tim putem.

Ne postoji idealan model prema kojem bi lokalne samouprave trebalo da se vode — upravo je fleksibilnost i prilagodljivost različitim lokalnim okolnostima i ciljevima ključna poruka ovog Vodiča. Zbog toga vodič predstavlja više modela i alata koji se međusobno nadopunjuju. Time se jača kredibilitet inicijativa, olakšava pristup finansijama, smanjuju rizici i gradi poverenje neophodno za dugoročnu održivost.

Kako se uloga JLS razvija?

Vodič prepoznaje da podrška JLS mora da se menja i prilagođava. Uloga koju ima danas ne mora biti ista kao ona koju će imati sutra:

  • U ranim fazama (početna faza): mogu biti promoter i edukator. Njihov zadatak je da organizuju informativne kampanje, radionice i pruže ključnu savetodavnu podršku.
  • U kasnijim fazama (razvojna i napredna faza): kako inicijativa jača, JLS može preuzeti dublju ulogu i postati direktan član, partner ili ključni korisnik energije iz zajednice.

Da bi pomogao JLS u ovoj tranziciji, vodič definiše četiri komplementarne uloge:

  1. Kreator politika i lokalni regulator – JLS postavlja pravila igre i strateški smer energetske tranzicije na svojoj teritoriji.
  2. Promoter i edukator – gradi razumevanje, poverenje i motivaciju kod građana i drugih aktera.
  3. Fasilitator i koordinator – preuzima operativnu ulogu vezivnog tkiva koje pretvara razuđene procedure u jedinstven i smislen tok rada.
  4. Partner i finansijska podrška – direktnim učešćem u projektima šalje snažan signal poverenja i smanjuje rizik za investitore i građane.

Prvi korak: izbor pravnog oblika

Pre primene bilo kog alata, lokalne samouprave treba da razumeju koliko je ovaj izbor važan. Da li će inicijativa biti Zajednica obnovljivih izvora energije (ZOIE), Energetska zajednica građana (EZG) ili udruženje direktno utiče na stepen demokratske kontrole, pristup javnim resursima, raspodelu rizika i finansiranje. Vodič pomaže JLS da usklade ciljeve projekta sa odgovarajućim pravnim okvirom.

Katalog praktičnih rešenja

Katalog modela podrške JLS predstavlja važan deo vodiča i sastoji se od 22 primera konkretnih i operativnih modela. Oni su grupisani u sedam oblasti i pokazuju kako JLS može da deluje:

  1. Pravna i administrativna podrška
  2. Prostorno i urbanističko planiranje
  3. Edukacija, informisanje i participacija
  4. Finansijska i investiciona podrška
  5. Infrastrukturna podrška
  6. Partnerstvo i članstvo JLS
  7. Inovacije i socijalni modeli

Primeri

Infrastrukturna podrška

  • Problem: nema dostupnih lokacija za veće projekte.
  • Rešenje: davanje na korišćenje javnih krovova i parcela. JLS objavljuje javan i transparentan poziv za korišćenje krovova škola, vrtića, sportskih hala i drugih javnih objekata energetskim zajednicama.

Edukacija, informisanje i participacija

  • Problem: građani su nepoverljivi i nedovoljno informisani o koristima i procedurama.
  • Rešenje: osnivanje Energetskog info centra ili savetovališta, stalne tačke koja pruža informacije o procedurama, tehnologijama i opcijama finansiranja.

Kako je istaknuto, ovaj vodič je poziv na akciju. Ključ uspeha leži u spremnosti da se eksperimentiše, uči iz prakse i podigne saradnja sa građanima na viši nivo. Upravo u toj saradnji leži najveća snaga energetskih zajednica.

Energetski portal

Hrvatska usvojila Predlog zakona o izgradnji Centra za zbrinjavanje radioaktivnog otpada

Foto-ilustracija: Unsplash (kilian karger)

Vlada Republike Hrvatske usvojila je Predlog zakona o izgradnji Centra za zbrinjavanje radioaktivnog otpada, koji je sada upućen u dalju proceduru. Kako je navedeno na sajtu Vlade, reč je o posebnom zakonu (tzv. lex specialis), koji će, ukoliko bude usvojen, obezbediti prostorno-plansko definisanje lokacije za izgradnju ovog Centra. To je neophodan korak za propisivanje uslova za sprovođenje svih zahvata u prostoru.

Lokacija bivše vojarne Čerkezovac u strateškim dokumentima već je određena kao najpovoljnije mesto za izgradnju nove građevine za skladištenje radioaktivnog otpada iz NE Krško, kao i za rekonstrukciju postojećih objekata namenjenih otpadu koji nastaje na teritoriji Hrvatske.

U periodu od 2018. do 2023. godine sprovedena su prva detaljnija istraživanja lokacije, a donošenje zakona omogućiće nastavak procedura vezanih za procenu uticaja zahvata na životnu sredinu i obezbediti transparentan, kontrolisan i održiv pristup upravljanju radioaktivnim otpadom u Republici Hrvatskoj, u skladu sa najvišim ekološkim standardima, navodi se na sajtu Vlade.

Pročitajte još:

Na taj način ova zemlja će biti spremna da ispuni sve međunarodne obaveze — kako prema Međunarodnoj agenciji za atomsku energiju (IAEA), tako i prema Međudržavnom ugovoru sa Republikom Slovenijom, kojim je definisano da će 2028. godine početi zbrinjavanje nisko i srednje radioaktivnog otpada iz NE Krško. Ovime će se obezbediti i zbrinjavanje institucionalnog otpada.

Izgradnja ovog Centra važna je ne samo za nesmetani rad NE Krško, već i kao jedan od preduslova za dalji razvoj potencijala korišćenja nuklearne energije u Republici Hrvatskoj, zaključeno je u izveštaju Vlade.

Prisećanja radi, planovi za izgradnju Centra na Čerkezovcu već duže vreme izazivaju reakcije i primedbe iz Bosne i Hercegovine, prvenstveno zbog ekoloških rizika.

Energetski portal

Najveća solarna elektrana izgrađena na degradiranom zemljištu puštena u rad u Rumuniji

Foto-ilustracija: Unsplash (Adriano)

Rumunska kompanija Simtel pustila je u rad fotonaponski park snage 52 MWp u okrugu Đurđu (Giurgiu), a rumunski mediji navode da je reč o najvećoj solarnoj elektrani u zemlji izgrađenoj putem ekološke rekonstrukcije na nekadašnjem industrijskom pepelištu. Proizvodnja bi trebala da bude oko 70–73 GWh električne energije godišnje, u zavisnosti od svih faktora.

Projekat je razvijen u celosti od strane kompanije – od kupovine zemljišta do puštanja u rad – i izveden je na više od 80 hektara nekada degradiranog terena koji je uključivao i veštačko jezero. Postavljeno je više od 85.000 panela, povezanih na mrežu preko šest trafostanica i nove visokonaponske stanice.

Električna energija biće isporučivana kroz 10-godišnji PPA ugovor sa kompanijom G-Energy Solutions, većinski u vlasništvu Simtela. Rumunski mediji podsećaju da je projekat finansiran kombinacijom bankarskih kredita i grantova iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti (PNRR).

Simtel trenutno razvija još nekoliko solarnih postrojenja u Rumuniji, a ukupni portfelj kompanije prema dostupnim informacijama u medijima obuhvata više od 150 MWp u različitim fazama razvoja.

Energetski portal

Nova analiza pokazuje: globalno širenje rudarstva ne prati adekvatna bezbednosna regulativa

Foto-ilustracija: Freepik ( wirestock)

Kako potražnja za kritičnim mineralima raste zbog energetske tranzicije, širom sveta se otvaraju nova rudarska postrojenja. Sa tim širenjem raste i zabrinutost zbog šteta koje može izazvati rudarski otpad – jedan od najproblematičnijih aspekata rudarstva, posebno u pogledu rizika po zajednice i životnu sredinu. Zato je, prema organizacijama Transport & Environment (T&E) i Earthworks, neophodno da regulatorni sistemi širom sveta ojačaju i obezbede viši nivo zaštite.

Njihovo najnovije istraživanje pokazuje da postoje ozbiljni propusti u zakonodavstvu o upravljanju jalovinom. Upoređivanjem propisa šest različitih zemalja sa međunarodnim smernicama iz dokumenta „Bezbednost na prvom mestu“, ustanovljeno je da ključni standardi još nisu dostignuti.

Analiza pokazuje da se u većini država ne zahteva primena najboljih raspoloživih tehnologija u upravljanju rudarskim otpadom, kao ni sveobuhvatno planiranje bezbednog zatvaranja jalovišta. To stvara dugoročne rizike, naročito u regionima gde se rudarstvo intenzivno širi.

Ipak, određene zemlje se izdvajaju po pojedinim rešenjima. Brazil, na primer, ima najrestriktivniji pristup gradnji brana, jer je u celosti zabranio uzvodni tip konstrukcija, poznat po većem riziku od urušavanja. Ujedno ima najrazvijeniji sistem praćenja jalovišta, dok je američka savezna država Montana među retkima koja je precizno propisala obavezu nezavisnog nadzora nad rudarskim postrojenjima. Brazil i Kina imaju i jasna ograničenja koja se odnose na udaljenost jalovišta od naselja, dok većina analiziranih država zahteva određenu vrstu finansijske garancije od operatera rudnika.

Pročitajte još:

Na osnovu ovih nalaza, T&E i Earthworks izdvajaju nekoliko preporuka za zakonodavce:

  • države bi trebalo da svoje propise o rudarskom otpadu usklade sa međunarodnim standardima bezbednog upravljanja jalovinom;

  • Evropskoj komisiji se preporučuje da, kroz novi paket propisa o cirkularnoj ekonomiji, modernizuje i ojača postojeću Direktivu o ekstraktivnom otpadu;

  • Sjedinjene Države pozivaju se da reformišu Zakon o rudarstvu iz 1872. godine, koji ne odražava savremene ekološke i bezbednosne potrebe;

  • Indonezija treba da popuni praznine u regulativi, naročito u delu koji se odnosi na zaštitu životne sredine;

  • Južna Afrika bi trebalo da donese nacionalni standard za projektovanje i upravljanje jalovištima, posebno u zonama visokog rizika, uz zabranu starijih i nesigurnih metoda gradnje.

Sve u svemu, istraživanje ukazuje da je globalno jačanje rudarske industrije praćeno sporim usklađivanjem propisa.

Energetski portal

Nacionalni park-gradovi – vizija zdravijih i zelenijih urbanih sredina

Foto-ilustracija: Unsplash (Frans Koning)

U savremenim gradovima pomalo je utopijski očekivati potpunu harmoniju sa prirodom. Urbani i društveni život udaljili su čoveka od kulturnog nasleđa, dok je priroda u mnogim delovima iscrpljena i zahteva podršku da bi povratila ravnotežu. U vremenu zdravstvenih, klimatskih i ekoloških izazova, ideja nacionalnih park-gradova (National Park City – NPC) nudi viziju urbanih sredina koje su zelenije i zdravije. Iako nisu klasični nacionalni parkovi, ovi gradovi crpe inspiraciju iz njihovih vrednosti i principa.

Nastanak koncepta „nacionalni park-gradovi”

Ideja „nacionalnog parka-grada” potekla je 2013. godine od geografa i istraživača „Nacionalne geografije” Danijela Rejvena-Elisona. Nakon poseta više nacionalnih parkova u Ujedinjenom Kraljevstvu, Rejven-Elison je počeo da razmišlja o tome kako bi London mogao da se transformiše u grad – nacionalni park.

Foto-ilustracija: Unsplash (Frans Koning)

Pokrenuo je inicijativu pod nazivom Fondacija „Nacionalni park-grad” (National Park City Foundation), koja je formalno registrovana 2017. godine kao nezavisna dobrotvorna organizacija, finansirana grantovima i donacijama.

London je kroz inicijativu unapređivao zelene površine, štitio lokalne biljne i životinjske vrste i uključivao građane u očuvanje prirode i kulturnog nasleđa. Posebna pažnja usmerena je na promociju održive mobilnosti, poput pešačenja i vožnje bicikla, kao i na edukaciju zajednice o važnosti zelenih prostora.

Nakon višegodišnje kampanje koju je započeo Rejven-Elison i uz podršku saradnika, London je 2019. godine zvanično proglašen prvim nacionalnim parkom-gradom na svetu.

Ovaj uspeh poslužio je kao inspiracija za širu inicijativu. Iskustvo stručnjaka iz više od 50 zemalja pomoglo je u oblikovanju Univerzalne povelje za nacionalne park-gradove (Universal Charter for National Park Cities), koja naglašava unapređenje života i zdravlja ljudi, očuvanje biodiverziteta, zaštitu staništa i javnog prostora, boravak na otvorenom, kulturu, umetnost, igru, pešačenje i biciklizam, kao i podršku lokalnoj hrani i odgovornoj potrošnji. Posebno se ističe podrška lokalno proizvedenoj hrani i odgovornoj potrošnji, kao i važnost zajedničkog odlučivanja, učenja i delovanja u skladu sa prirodom i međuljudskim odnosima.

U FOKUSU:

Fondacija „Nacionalni park-grad” danas

Fondacija danas pruža podršku, koordinaciju globalne vizije, pokreće kampanje, uspostavlja partnerstva i savetuje gradove. National Park City funkcioniše odozdo – od građana, organizacija i lokalnih vlasti koje žele da svoj grad učine zelenijim, zdravijim i pravednijim. Grad započinje kandidaturu potpisivanjem povelje, izradom vizije i plana, uz dokaz široke podrške zajednice. Fondacija potom pruža smernice i mentorsku podršku, a nakon procene aktivnosti, dodeljuje zvaničan status. Grad tada postaje deo globalne mreže nacionalnih park-gradova i obavezan je da kontinuirano unapređuje kvalitet života i povezanost ljudi i prirode. 

Fondacija je postavila cilj da do 2025. godine najmanje 25 gradova dobije status nacionalnog parka-grada. Iako taj cilj još nije u potpunosti ostvaren, pored Londona, ovaj status stekla su još tri grada, dok je nekoliko u procesu kandidature.

Primeri gradova

Adelaida je proglašena nacionalnim parkom-gradom u decembru 2021. godine, kao prvi grad u Australiji i na južnoj hemisferi i drugi u svetu sa ovim priznanjem, a ceo proces inicirala je i vodila organizacija Green Adelaide, nadležna za upravljanje prirodnim okruženjem metropolitanske oblasti. Tokom naredne tri godine, grad je radio na unapređenju urbanog zelenila i zaštite biodiverziteta, uključujući: jačanje zaštite stabala i uređenje zelenih površina kroz Strategiju urbanog zelenila, očuvanje i postepeno ukidanje plastike za jednokratnu upotrebu, kao i obnove priobalnih staništa. Vlada Južne Australije razvijala je i novi zakon o biodiverzitetu kako bi bolje zaštitila lokalne vrste i eko-sisteme, a uspostavljen je i First Nations Voice u parlamentu kako bi zajednice starosedelaca imale direktan glas u donošenju odluka.

Breda je 2025. godine postala prvi nacionalni park-grad u Evropskoj uniji. Grad teži da postane grad unutar prirodnog parka uz aktivno učešće građana. Pred sebe je postavila cilj da do 2030. godine postane jedan od najbogatijih evropskih gradova po prirodnim površinama, uz saradnju opštine kroz urbanističke politike. Grad već dugo razvija projekte ozelenjavanja – oko 60 odsto površina čine zelene površine, male šume, staze za šetnju i biciklizam, kanali i programi zajedničke proizvodnje hrane. Primer uspešnog projekta je Green Quays, koji revitalizuje reku Mark i pretvara njene obale u zelene površine, donoseći više prirode u srednjovekovni centar grada. Breda teži CO2 neutralnosti do 2044. godine, uz podršku građanima kroz subvencije za zelene krovove, fasade, sisteme za kišnicu i ozelenjavanje dvorišta.

Čatanuga je 2025. godine postala prvi nacionalni park-grad u Severnoj Americi, postavivši sedam ključnih ciljeva: olakšan pristup prirodi, promociju aktivnosti na otvorenom, zaštitu i edukaciju o životnoj sredini, inkluzivan i održiv razvoj, unapređenje zajednice i kulture, podršku lokalnoj hrani i poljoprivredi, kao i razvoj umetnosti i kreativnosti. Grad je tokom godina prešao put od industrijskog centra do mesta koje je čvrsto povezano sa prirodom, uz aktivno učešće građana i podršku lokalne uprave. Očuvanje biodiverziteta i unapređenje urbanog zelenila vidljivo je kroz projekte poput obnove parka i reke Montagju (Montague), inicijativa za čistu vodu, kao i programa zaštite životinja u – Tennessee Aquarium Conservation Institute i istraživačkoj laboratoriji Hellbender u zoološkom vrtu. Ovaj uspeh temelji se na saradnji različitih aktera.

Pored navedenih gradova koji su stekli status, nominovano je još nekoliko drugih gradova, među kojima su i Roterdam, Kardif i Glazgov.

Priredila: Katarina Vuinac

Tekst je objavljen u Magazinu Energetskog portala ODRŽIVA ARHITEKTURA

Stručni nadzor u Pio „Vlasina”: Utvrđeni brojni nelegalni objekti

Foto: Zavod za zaštitu prirode Srbije

U periodu od 18. do 19. novembra 2025. godine, v.d. direktorka Zavoda za zaštitu prirode Srbije Aleksandra Došlić, zajedno sa stručnim timom i u saradnji sa Turističkom organizacijom opštine Surdulica kao upravljačem, sprovela je stručni nadzor u zaštićenom području Predela izuzetnih odlika „Vlasina”. U obilazak su bili uključeni i predstavnici inspekcijskih službi Ministarstva zaštite životne sredine, navodi se u saopštenju Zavoda za zaštitu prirode Srbije.

Tokom terenskog obilaska, posebna pažnja posvećena je najugroženijim lokacijama na prostoru Vlasine Rida, gde je registrovan veći broj novoizgrađenih i postavljenih montažnih objekata namenjenih za odmor.

Stručnjaci su zabeležili ozbiljnu degradaciju prostora nastalu nelegalnim prosecanjem puteva i staza, kao i oštećenje obronaka usled promena morfologije terena. Uočeni su i kanali, vododerine i nelegalno postavljena vodovodna i elektroenergetska infrastruktura, što je dodatno narušilo prirodni izgled i ekosistemske funkcije ovog zaštićenog područja.

Pročitajte još:

Zavod za zaštitu prirode Srbije najavio je da će, na osnovu svih utvrđenih činjenica, izraditi detaljan izveštaj sa predlogom konkretnih mera za sprečavanje daljeg narušavanja ekosistema. Akcenat će biti na hitnoj sanaciji degradiranih delova i uspostavljanju efikasnije kontrole nad aktivnostima na terenu.

Zaključeno je da je za zaštitu i očuvanje geološke, biološke, ekosistemske i predelne raznovrsnosti PIO „Vlasina” neophodno koordinisano delovanje svih nadležnih institucija — pre svega upravljača područja, republičkih ekoloških i građevinskih inspektora.

Energetski portal

Umetnost koja menja navike: uskoro izložba „Transparentno: Ne Kupuj – Stvaraj!“

Foto-ilustracija: Unsplash (Katja-Anna Krug )

Druga izložba „Transparentno: Ne kupuj – stvaraj!“, u organizaciji Mladih istraživača Srbije, biće otvorena od 25. do 27. novembra u Galeriji N.EON u Beogradu. Manifestacija donosi savremeni umetnički izraz nadahnut apciklažom i poziva posetioce da razmisle o tome kako odbačeni predmeti mogu postati novi izvori kreativnosti i ekološke odgovornosti.

Ovogodišnja tema „Transparentno“ posvećena je staklu kao resursu – materijalu čija istovremena snaga i ranjivost simbolično prate odnos prema prirodi. Inspiraciju za koncept pružila je i neobična „suza princa Ruperta“, staklena forma koja podseća na ravnotežu između otpornosti i krhkosti koja karakteriše i naše okruženje.

Na konkurs je pristiglo više od 40 radova autora iz cele Srbije – učenika, studenata i umetnika koji stvaraju koristeći odbačeno staklo, plastiku, metal, papir, tekstil i druge materiale. Njihovi radovi prikazuju kako se otpad može transformisati u nova umetnička dela i istovremeno otvoriti pitanja o ekološkim i društvenim izazovima savremenog života.

Izložba je otvorena za posetioce do 27. novembra, a ulaz je besplatan. Događaj se realizuje u okviru kampanje „TRANSPARENTNO: Ne kupuj – stvaraj!“ koju sprovode Mladi istraživači Srbije uz podršku Švedske. Pođite u Galeriju N.EON i otkrijte ideje koje podstiču održivije navike i novu kreativnu energiju.

Energetski portal

COP30: Da li je prelazak na implementaciju stvarno počeo

Foto-ilustracija: Freepik (foto AI)

Ovogodišnja 30. Konferencija UN o klimatskim promenama (COP30), održana u Brazilu, predstavljena je kao COP implementacije, sa Akcionom agendom koja rezultate prvog Globalnog preispitivanja pretvara u konkretne akcije. Pregovori su vođeni kroz tri stuba: ispunjavanje klimatskih obaveza, jačanje globalnog upravljanja klimom i stavljanje ljudi u centar odluka.

Lideri, ministri, naučnici i predstavnici civilnog društva iz više od 190 zemalja razmenjivali su iskustva i donosili odluke, a tek predstoji da se vidi da li će usvojene odluke biti uspešno sprovedene.

Pregled važnih odluka sa COP30

Na COP30 u Brazilu posebna pažnja posvećena je aktivnom uključivanju autohtonih naroda i mladih u pregovore. Multilateralne razvojne banke (MDB) potvrdile su posvećenost ubrzanju klimatskog finansiranja, uz predstavljanje novih metrika i metodologija, dok su Nemačka i Španija obezbedile 100 miliona dolara za investicioni program ARISE, koji razvijenim zemljama omogućava da pomognu državama u razvoju da klimatski rizik pretvore u priliku.

Finep, brazilska agencija za finansiranje inovacija, najavila je tri linije finansiranja u ukupnom iznosu od oko 74 miliona evra za projekte u Amazonskom regionu (biotehnologija, obnovljivi izvori energije, ICT, zdravstvo), očuvanje i digitalizaciju kulturnih i naučnih zbirki, kao i ulaganja u bioekonomiju i održive tehnologije. Banka Amazonije najavila je mobilizaciju oko 640 miliona evra u održive investicije za amazonski bioma, fokusirane na bioekonomiju, zelenu infrastrukturu i projekte karbonskih kredita, uz plan za dodatna sredstva iz privatnog sektora.

Uloga tehnologije u borbi protiv klimatskih promena posebno je naglašena kroz pokretanje Green Digital Action Hub – platforme koja podržava primenu digitalnih klimatskih rešenja u 82 zemlje i ubrzava planove dekarbonizacije. Brazil je takođe pokrenuo Empreender Clima, digitalnu platformu koja pruža vlasnicima mikro i malih preduzeća pristupačne zelene kredite, obuku i održive tehnologije za prelazak na niskougljeničnu ekonomiju.

Posebno značajno bilo je pokretanje Plana za ubrzanje rešenja za upravljanje na više nivoa (PAS), koji integriše različite nivoe vlasti i sektore društva za primenu Pariskog sporazuma. Brazil i Nemačka su najavljeni kao suvoditelji Koalicije za visoke ambicije u višeslojnom partnerstvu (CHAMP), a do 2030. plan predviđa uključivanje 120 nacionalnih klimatskih planova u višeslojno upravljanje, uz obuku 6.000 stručnjaka i javnih službenika u zemljama koje podržavaju CHAMP.

Pročitajte još:

Brazil je pokrenuo i inicijativu RAIZ, sa ciljem mobilizacije resursa i podrške razmeni tehnologija za restauraciju degradiranih poljoprivrednih površina širom sveta. Globalna koalicija partnera dogovorila je plan ulaganja od 1 biliona dolara za utrostručenje kapaciteta obnovljivih izvora do 2030. godine, uz podršku jačanja elektroenergetskih mreža, a UNEZA, globalna alijansa elektroenergetskih kompanija, najavila je povećanje godišnjih ulaganja u sisteme prenosa i skladištenja energije sa 117 na 148 milijardi dolara.

U oblasti očuvanja okeana, Brazil i Francuska pokrenuli su Ocean Task Force, globalni mehanizam koji ima za cilj uvođenje rešenja zasnovanih na okeanu u nacionalne klimatske planove, a 17 zemalja je već obećalo da će ih uključiti u svoje ažurirane NDC.

Zbog značaja tropskih šuma za Brazil, na COP30 je pokrenut Tropical Forests Forever Facility (TFFF) – globalni mehanizam podržan od 53 zemlje, sa početnim obećanjima od preko 5,5 milijardi dolara, za trajno očuvanje tropskih i suptropskih šuma i nagrađivanje zemalja i upravitelja šuma za očuvanje i povećanje šumskog pokrivača. Najavljena je i JREDD+ inicijativa, koja kroz karbonske kredite podržava smanjenje deforestacije uz uključivanje država, investitora i civilnog društva.

Takođe je usvojena Belem deklaracija o globalnoj zelenoj industrijalizaciji, koju je podržalo 35 zemalja i organizacija, sa ciljem energetske tranzicije, inovacija, razvoja čistih tehnologija i socijalne uključenosti, posebno u zemljama Globalnog Juga.

Na poslednji dan COP30 predstavljena je revidirana Agenda Akcije, koja objedinjuje više od 480 inicijativa u 117 konkretnih planova. Planovi pokrivaju šest ključnih oblasti: energetiku, šume i biodiverzitet, poljoprivredu, gradove i infrastrukturu, ljudski razvoj i finansijske mehanizme. Istovremeno je predstavljena Petogodišnja vizija, koja definiše koordinisani put za vlade, kompanije, investitore, gradove, autohtone narode i civilno društvo, sa fokusom na ubrzanu implementaciju klimatskih akcija. Predstavljen je i Izveštaj o rezultatima COP30, a prema zvaničnim informacijama, ostvaren je napredak u svih šest oblasti, pokazujući konkretne pomake u sprovođenju klimatskih rešenja.

Energetski portal

Solarna energija je budućnost – ali samo ako je bezbedna

Foto: Zarja

Solarna energija danas simbolizuje čistu energiju i održivi napredak. Ipak, u slučaju požara, ova „zelena priča” može se pretvoriti u ekološku pretnju – sa emisijom hemikalija, otrovnih gasova i velikim materijalnim štetama. Samo sveobuhvatna protivpožarna zaštita može obezbediti da fotonaponski (PV) sistemi ostanu zaista održivo rešenje u energetskoj tranziciji.

Na tom polju Zarja Elektronika ima pionirsku ulogu u regionu. Sa više od 40 godina iskustva u detekciji i dojavi požara, kao i sopstvenim razvojem i proizvodnjom protivpožarnih centrala – jedina u Jugoistočnoj Evropi – Zarja se danas prepoznaje kao knowledge-based company, odnosno kompanija zasnovana na znanju, regionalni centar ekspertize i praktičnih rešenja u industrijskoj protivpožarnoj zaštiti.

Nauka u praksi – Live Test u Logatecu

Dana 27. avgusta 2025. godine, Zarja Elektronika je u saradnji sa ZAG-om (Slovenački građevinski institut) i kompanijom Protectowire Fire-Systems sprovela jedinstveno realno testiranje u ZAG laboratoriji za požare u Logatecu. Na realnoj krovnoj konstrukciji simulirani su tipični scenariji požara izazvani električnim lukom i zapaljivim materijalima ispod modula. CTI linearni toplotni detektori (LHD) reagovali su u roku od 20 do 30 sekundi, znatno pre nego što je požar postao vidljiv, čime je potvrđeno koliko rana detekcija može sprečiti eskalaciju i velike štete.

Foto: Zarja Elektronika

Profesor Grunde Jomaas, rukovodilac odeljenja za bezbedno i održivo građeno okruženje (FRISSBE) pri ZAG-u, istakao je:

– Pouzdana rana detekcija može značajno smanjiti posledice požara na krovovima sa PV instalacijama. Naši testovi pokazuju da detekcija nije samo pitanje aktiviranja alarma već omogućavanja pravovremene i efikasne reakcije pre nego što se požar proširi. Brooke Fishback, iz kompanije Protectowire FireSystems, predstavio je CTI (Confirmed Temperature Initiation) tehnologiju, koja omogućava potvrdu termalne aktivacije pre nego što se alarm aktivira, čime se smanjuje mogućnost lažnih alarma i obezbeđuje tačna detekcija u realnim uslovima.

Pored sprovođenja eksperimentalnih istraživanja, ZAG je objavio i detaljan i sveobuhvatan vodič o protivpožarnoj bezbednosti PV sistema, dostupan na engleskom, hrvatskom i slovenačkom jeziku, koji naglašava značaj rane detekcije i bezbednog projektovanja solarnih instalacija na krovovima.

Beograd – Stručna prezentacija o zaštiti solarnih elektrana

Samo nekoliko dana kasnije, 2. septembra 2025. godine, Zarja Elektronika je u Beogradu organizovala stručnu prezentaciju i diskusiju o protivpožarnoj zaštiti PV sistema, zajedno sa partnerima Protectowire i BS PROJEKT 2009.

U fokusu:

Događaj je okupio projektante, inženjere, investitore i stručnjake za zaštitu od požara. Prikazani su rezultati testiranja u Logatecu, uz praktične primere i preporuke za projektovanje ranog otkrivanja požara. Anketa sprovedena među učesnicima pokazala je da je trećina već imala praktično iskustvo sa požarima na PV sistemima, dok je većina ovu temu prvi put sagledavala detaljno. Većina kompanija i dalje koristi samo osnovne mere zaštite, što ukazuje na potrebu za modernim sistemima detekcije.

Siniša Teodosić, direktor kompanije BS PROJEKT 2009, naglasio je:

– Zaštita fotonaponskih sistema na komercijalnim objektima sada je prioritet. Zajedno sa Zarjom i Protectowireom možemo ponuditi investitorima proverena rešenja u skladu sa evropskim standardima i rezultatima stvarnih testova.

Predstavnici kompanije Stop Shop, Miodrag Perović i Aleksandar Ranisavljević, koji su prisustvovali testiranju u Logatecu, dodali su:

– Za investitore je ključno da vide da rešenja nisu samo teorijska – već dokazana u realnim požarnim uslovima, što uliva poverenje u tehnologiju koju primenjujemo u projektima.

Od istraživanja do konkretnih preporuka

Znanje stečeno tokom oba događaja objedinjeno je u dokumentu Preporuke za projektovanje sistema za otkrivanje i dojavu požara u fotonaponskim (PV) instalacijama na krovovima – prvom regionalnom vodiču namenjenom elektroprojektantima, sistem inženjerima, investitorima i nadzornim organima koji se bave planiranjem protivpožarne zaštite PV sistema.

Preporuke sadrže praktična uputstva za projektovanje i instalaciju sistema linearne toplotne detekcije (LHD/CTI LHD), uključujući izbor komponenti, raspored, povezivanje i integraciju sa centralama i sistemima za isključenje napajanja. Dokument je usklađen sa evropskim i slovenačkim standardima (EN 54-14, EN 54-5, EN 12094-1) i podržava bezbednu i doslednu primenu detekcionih sistema u PV projektima.

Zajedno sa ZAG smernicama za bezbednost PV sistema, ove preporuke šalju jedinstvenu poruku: Rana detekcija požara u PV sistemima ključna je ne samo za zaštitu imovine već i za održivo i bezbedno funkcionisanje solarne infrastrukture.

Zarja Elektronika

Tekst je objavljen u Magazinu Energetskog portala ODRŽIVA ARHITEKTURA