Kategorija: Održivi razvoj

EU: Upravljanje komunalnim otpadom

U Evropskoj uniji godišnje nastane 2,2 milijarde tona otpada, od čega više od četvrtine predstavlja komunalni otpad, navodi se na sajtu Evropskog parlamenta. Količina nastalog otpada razlikuje se od države do države, a...

Srbija dobila još dva zaštićena područja

Vlada Srbije donela je odluku da se pod zaštitu stave dva spomenika prirode „Dubočka pećina – Gaura Mare” na teritoriji opštine Kučevo i „Vražji kamen – Prosečnik’’ na teritoriji opštine Trgovište. ,,Dubočka pećina...

Ruma: počeli radovi na sanaciji i zatvaranju nesanitarne deponije

U Rumi su počeli radovi na prvoj fazi sanacije i zatvaranja nesanitarne deponije čvrstog komunalnog otpada. Početak radova obišla je ministarka zaštite životne sredine Irena Vujović i tom prilikom rekla je da je...

Efekti naftne mrlje u Dunavu ograničeni, kupanje u reci nije preporučljivo

Kapetan bugarskog broda iz koga se u ponedeljak izlilo 35 tona nafte u Dunav nalazi se u pritvoru. Osumnjičen je za krivično delo zagađenje životne sredine. Naftnu mrlju su nadležne službe u...

Da li zelena infrastruktura pomaže u borbi protiv gradskih vrućina?

Tokom leta kada šetate gradom, naročito gusto naseljenim, toplota i vrućina se osećaju mnogo jače, i temperatura je viša, nego na selu. Ovaj fenomen naziva se - urbano ostrvo toplote (UHI efekat)....

EU: postignuta saglasnost o predlogu zakona o obnovi prirode

Savet je postigao saglasnost o predlogu zakona o obnovi prirode, koji ima za cilj da se uspostave mere oporavka i to za najmanje 20 odsto kopnenih i 20 odsto morskih područja Evropske...

Koji kontinent se najbrže zagreva?

Evropa je kontinent koji se među ostalima najviše zagreva. Prosečna temperatura na evropskom zemljištu bila je samo malo toplija početkom 1980-ih nego sto godina ranije, ali sada je drugačije. Poslednjih nekoliko decenija...

Umesto male hidroelektrane na Ratajskoj reci zaštićeno područje

Karoševska reka, Jasikovac, Duboki potok i Boljansko-pustinjske reke zajedno čine Ratajsku reku. Ceo ovaj sliv, na predlog građana i organizacija okupljenih oko inicijative „Zaštitimo reke Prijepolja“, biće predmet istraživanja i valorizacije radi...

Neophodna uloga podzemnih voda usred klimatskih promena

Podzemne vode su vode koje se sakupljaju ili teku ispod površine zemlje, ispunjavajući prostore u zemljištu, sedimentu i stenama. Sakuplja se od kiše i topljenja snega i leda, i izvor je za...

Počeo je novi El Ninjo: Da li će 2024. zaista biti najtoplija godina do sada?

Pre nekoliko dana, 8. juna, američka NOAA (Nacionalna administracija za okeane i atmosferu) objavila je da je počeo novi El Ninjo. Očekuje se da će ovaj fenomen dostići svoj vrhunac tokom zime...

Svetski dan borbe protiv dezertifikacije i suše

Danas je svetski dan borbe protiv dezertifikacije i suše, koji ima za cilj skretanje pažnje na goruća pitanja životne sredine koja dobijaju sve veću globalnu važnost. Dva međusobno povezana fenomena, često pogoršana...

Energija sunca za zelenu budućnost istočne Srbije

Predstavnici Programa Ujedinjenih nacija za razvoj (UNDP) obišli su fabriku “S.C.S. Plus” koja je izgradila sopstvenu solarnu elektranu zahvaljujući sredstvima Evropske unije, u okviru inicijative „EU za Zelenu agendu u Srbiji“. Nastala 1997....

GLOBALNI OKEAN DOSTIGAO REKORDNO VISOKU TEMPERATURU

Globalni okean je tokom prošlog meseca bio topliji od bilo kog drugog maja još od 19. veka, izvestila je jedinica Evropske unije za praćenje klime. Temperature mora na dubini od oko 10 metara bile...

Recikliranje baterija: Novi pravac SAD-a ka održivosti

Ministarstvo energetike SAD-a najavilo je preko 192 miliona dolara novih sredstava za unapređenje tehnologija recikliranja baterija iz potrošačkih proizvoda, ali i pokretanje naprednijeg istraživanja, kako bi se stvorilo domaće i održivo snabdevanje...

ZAŠTO NEODVOJIVI ČEPOVI NA PLASTIČNIM FLAŠAMA?

Širom Evrope, ali i kod nas kada su u pitanju neki brendovi, već neko vreme pri kupovini vode ili sokova potrošači mogu primetiti nov dizajn plastičnih flaša.  Inovacija je čep koji sada...

Ekstremne godine: šta su one, i zašto ih ima sve više?

Šta godine 2000, 2001, 2014, 2018. i 2019. imaju zajedničko? Kako ukazuje savremena meteorologija, ove godine su one koje su u poslednjih četvrt veka bile – ekstremne. Preciznije: tokom njih bilo je...
MAGAZIN
izdvojene vesti
Pratite nas