Kako urbano planiranje može da doprinese očuvanju vrsta

Foto-ilustracija: Pixabay

Sa jedne strane borba za očuvanje prirodnih staništa i biodiverziteta, a sa druge širenje urbanih sredina i kontinuirani rast globalne populacije. Iako deluje da se ova dva uvek šire jedno nauštrb drugog, istraživači sa Jejla tvrde da je moguće „pomiriti“ gradove i staništa divljih vrsta i time sačuvati brojne ugrožene biljke i životinje.

Kako procenjuju u studiji, objavljenoj u žurnalu PNAS (Proceedings of the National Academy of Sciences), urbana populacija u svetu će se do 2050. godine uvećati za 2,5 milijardi ljudi. Budući da će se veći deo urbane ekspanzije desiti u oblastima bogatim biodiverzitetom, gde su mnoge biljke i životinje već na listi ugroženih vrsta, važno je umanjiti negativan uticaj širenja gradskih sredina na prirodna staništa.

Brojne vrste sa “crvene liste” nalaze se u tropskim regionima Afrike, Južne Amerike, Mezoamerike i jugoistočne Azije, a upravo tu će se, tvrde stručnjaci, odigrati i najintenzivnije širenje urbanih sredina. Stoga napominju da je prilagođavanje gradova potrebama biljaka i životinja sa kojima delimo životni prostor neophodno kako bismo zaštitili 855 potencijalno ugroženih vrsta.

„Gradovi su zapravo deo rešenja. Možemo da gradimo gradove drugačije nego što smo to radili u prošlosti. Oni mogu biti dobri za planetu; mogu spasiti vrste; oni mogu biti čvorišta biodiverziteta i sačuvati zemljište za prirodu”, rekla je koautorka studije Karen Seto.

Ohrabrujuće je to što većina ovih gradova tek treba da bude izgrađena, napominje Seto i dodaje da bi ova studija trebalo da usmeri vlade širom sveta koje odlučuju o tome kako će gradovi sutrašnjice izgledati.

Više zelenila, manje betona

Ozelenjavanje gradova je jednostavna i efikasna metoda koja će ponovo privući nekadašnje stanovnike datih područja. Međutim, i tu je potrebno pažljivo planiranje budući da nije dovoljno posaditi bilo koje drvo i očekivati značajan porast biodiverziteta.

Kako piše Jejlova škola za Ekologiju, hrast je uvek nepogrešiv izbor jer ga obožavaju veverice, ptice i gusenice te je, umesto brojnog ukrasnog drveća, svakoj urbanoj sredini potrebno što više hrastovih šuma.

Zeleni krovovi i fasade takođe su pogodni za insekte i male ptice, a u Velikoj Britaniji su sve popularnije urbane bašte divljeg cveća koje hrane pčele, održavaju balans zemljišta i štite pojedine ugrožene biljke.

Milena Maglovski

slični tekstovi

komentari

izdvojene vesti

Paito HK Paito HK Paito HK Paito HK Paito HK Paito HK Paito HK Paito HK Paito HK Paito HK Paito HK Paito HK Paito HK Paito HK Paito HK Paito HK Paito HK Paito HK Paito HK Paito HK Paito HK Paito HK Paito HK Paito HK Paito HK Paito HK Paito HK Paito HK Paito HK Paito HK Paito HK Paito HK Paito HK Paito HK Paito HK Paito HK Paito HK Paito HK Paito HK Paito HK Paito HK Paito HK Paito HK Paito HK Paito HK Paito HK Paito HK Paito HK Paito HK Paito HK Paito HK Paito HK Paito HK Paito HK Paito HK Paito HK Paito HK Paito HK Paito HK Paito HK Paito HK Paito HK Paito HK Paito HK Paito HK Paito HK Paito HK Paito HK Paito HK Paito HK Paito HK Paito HK Paito HK Paito HK Paito HK Paito HK Paito HK Paito HK Paito HK Paito HK Paito HK Paito HK
Situs Toto
Situs Toto
Situs Toto
Situs Toto
Slot Dana
Taruhan Bola
slot bola
bola slot
Toto Slot
rujak bonanza
Situs Slot Online
Toto Slot
Toto Slot
situs slot online
slot gacor
slot demo
slot demo
slot bola
slot bola
Toto Slot
situs slot gacor
slot qris
slot dana
slot88 gacor
slot toto
Toto Slot
live draw
live draw
Toto Slot
toto macau
Toto Slot
toto macau
Toto Slot
slot gacor
Toto Slot
live draw hk
toto slot
toto slot
Situs Toto
Situs Toto
Slot Demo