Usled olujnih vetrova praćenih grmljavinom, obilnim padavinama i gradom koji su nedavno pogodilo Južnobačko područje pričinjena je velika materijalna šteta na površinama kojima gazduje JP „Vojvodinašume“, ŠG „Novi Sad“ .
Predstavnici JP „Vojvodinašume“, ŠG „Novi Sad“ preko pripadajućih šumskih uprava su hitno i bez odlaganja počeli sa aktivnostima kako bi se sagledale razmere materijalne štete, a u cilju hitne pripreme i početka radova na sanaciji oštećenih i uništenih šuma.
Sadnice u rasadniku šumske uprave „Plavna“ su skoro stoprocentno stradale, a u rasadniku u Čelarevu, stručnjaci se nadaju da će jedan broj sadnica ipak opstati.
Jak grad uništio je 50.202 komada sadnica topole i vrbe, kao i zasnovanu proizvodnju bagremovih sadnica (očekivani broj 300.000 komada).
Uništene sadnice su planirane za pošumlljavanje u jesen 2019. godine i to 100 hektara površine za topole i vrbe , kao i 100 hektara površine za bagrem.
Za razliku od rasadnika u Plavnoj, koji je potpuno uništen, rasadnik u Čelarevu će biti saniran posebnim tretiranjem oštećenih sadnica u cilju njihovog oporavka.
Kao posledica nevremena, došlo je i do vetroloma i vetroizvala u šumskim kulturama i šumama na području Plavne, Bačke Palanke, Begeča, Kovilja i Titela.
U snažnom naletu, olujni vetrovi lomili su grane, krune, debla (na visini od pola metra do metar od površine zemlje), i/ili je došlo do izvaljivanja celih stabala, prilikom čega su praktično uništeni čitavi kompleksi šuma ali i značajan broj pojedinačnih stabala.
Ukupna, redukovana površina uništenih šuma i šumskih kultura (iz odseka su izdvojene uništene površine) iznosi 131,29 hektara.
Preliminarni podaci dobijeni snimanjem terena pokazuju da su uništene šume svih starosnih dobi, od mladih do zrelih sastojina.
Na osnovu prvih podataka kalkulišući samo sa troškovima podizanja, odnosno osnivanja zasada i troškovima sprovedenih mera nege i zaštite do date starosti kada se šteta dogodila, pričinjena je šteta od oko 52.000.000 dinara. Konačna šteta će biti poznata tek nakon izrade sanacionog plana.
Ako pri tom imamo u vidu da proizvodnja u šumarstvu traje veoma dugo, da za najkvalitetnije drvne sortimente topole treba najmanje 25 godina, poljskog jasena 80, hrasta lužnjaka čak 120-160 godina, jasno je da je obim štete veoma teško svesti na materijalni trošak, jer je uništen deo resursa u koji se ulagalo godinama.
