Političke nestabilnosti, ekonomska neizvesnost i prezasićenost nekvalitetnim sadržajem – od onog u medijima do onog na tanjiru – ponovo pokreću pitanja o smislu i kvalitetu života u sistemu kakav poznajemo.
Sve je više onih koji žele da ponovo steknu kontrolu nad sopstvenom ishranom i vremenom, da žive usporenije i da ima prostora za ono najvažnije – porodicu.
Samo nekoliko godina unazad izgledalo je kao da je egzodus iz sela nezaustavljiv jer su mladi bili željni dinamičnog urbanog okruženja, dok je život na selu mnogima postao težak i monoton. Ipak, situacija se polako menja, pa tako mnogo mojih poznanika (ali i onih koji o ovome javno govore na mrežama) sada aktivno razmišlja o vraćanju prirodi, mirijem i harmoničnom životu kakav samo selo može da ponudi.
Ako i vi razmišljate o povratku na dedovinu ili o kupovini jednog od mnogobrojnih napuštenih domaćinstava širom Srbije, u nastavku donosim nekoliko korisnih tekstova i sajtova koji vam mogu pomoći da pronađete svoj kutak za samoodrživ život.
Moja prva bašta
Sadnja i planiranje bašte može delovati zastrašujuće, posebno ako prvi put razmišljate o gajenju sopstvene hrane.
Ako ste početnik, preporučujem da zavirite u vodiče koji su pisani razumljivo i praktično. Na portalu Agromedia postoji veoma koristan vodič o tome kako da isplanirate baštu tako da ostvatite maksimalne prinose, zbunite štetočine i privučete korisne insekte.
Tu je i sezonski kalendar sadnje kompanije Supstrati Maki, koji vam može pomoći da se orijentišete u vremenu i da ne posadite nešto prerano ili prekasno.
Ako želite da se ozbiljnije udubite u proizvodnju hrane, AgroNET je pripremio opširan priručnik „Povrće i voće od berbe do plasmana“, a u PRIRUČNIKU ZA ORGANSKU PROIZVODNJU možete pronači korisne informacije o prirodnoj plodnosti tla, đubrivima životinjskog i biljnog porekla i slično.
Verujem da su ovi izvori sasvim dovoljni da sa samopouzdanjem zakoračite u baštovanstvo i uskoro uberete svoje prve plodove.
Kako da uz subvenciju kupim domaćinstvo?
Država već nekoliko godina nudi programe koji mladima omogućavaju kupovinu kuće na selu bez ikakvog učešća. Reč je o programu kupovine seoskih kuća sa okućnicom koji sprovodi Ministarstvo za brigu o selu. Program je namenjen pojedincima do 45 godina, bračnim i vanbračnim parovima , kao i samohranim roditeljima, a kuća koju kupite postaje vaše trajno vlasništvo. Program pokriva 100 odsto vrednosti kuće do do 1.500.000 dinara
OVDE možete pogledati sve uslove konkursa za 2026. godinu, kao i neophodnu dokumentaciju koju već sada možete da počnete da prikupljate.
Ovaj program je stotinama porodica omogućio potpuno novi početak – možda može i vama.
Mogu li da postavim solarne panele na selo?
Oni koji razmatraju povratak na selo moraju da misle na mnogo toga pa, između ostalog, i na stabilno snabdevanje električnom energijom. Dobra vest je da su solarni paneli sasvim izvodljivi i u ruralnim domaćinstvima, a procedura je prilično uprošćena. Za kućne solarne sisteme do oko 10 kW ne treba građevinska dozvola, a sama prijava za status kupca-proizvođača obavlja se preko EPS-a. Kako da steknete status kupca-proizvođača pogledajte ovde.
Ukoliko želite da do solarnih panela na svom posedu dođete uz pomoć subvencija, najbolje je da kontaktirate vašu lokalnu samoupravu i raspitate se kada će raspisati konkurs za energetsku efikasnost koji obuhvata i izgradnju solarnih elektrana. To je posebno važno jer želite da na vreme prikupite svu dokumentaciju i spremni dočekate početak konkursa.
Ako biste da ipak sami finansirate svoju solarnu elektranu, stručnjaci procenjuju da će vas investicija koštati od 3.000 do 15.000 evra, u zavisnosti od snage elektrane, kvaliteta opreme i određenih dodataka poput, recimo, baterija. Inženjeri kompanije CEEFOR mogu vam ponuditi preciznije informacije o tome koliko će vaša idalna solarna elektrana koštati, kao i koje rešenje je najbolje za vas – na krovu ili na zemlji, sa baterijskim skladištem ili bez.
Poslednjih godina sve više domaćinstava okreće se solarnoj energiji – ne samo zbog uštede, već i zbog osećaja da preuzimaju kontrolu nad električnom energijom.
Milena Maglovski





