Zbog čega je grčko selo izronilo iz vode?

Ispod mirne površine jezera Mornos nadomak Atine donedavno su počivali ostaci sela Kalio koje je potopljeno pre više od četiri decenije. I baš kada je selo gotovo potpuno izbledelo iz sećanja njegovih nekadašnjih meštana, ostaci kuća počeli su da se pomaljaju iz vode kao povampireni ukazujući na jezivu realnost koju donosi suša.

Sigurna sam da niko od starije generacije nije očekivao da će ponovo ugledati zidove svoje davno potopljene kuće koja ovoga puta izgleda sablasno, okružena školjkama i algama, i stoga teško može da prizove uspomene na neko srećno detinjstvo. Štaviše, ruine koje su se ponovo našle na vazduhu ukazuju na nimalo svetlu budućnost koja nas sve čeka ukoliko već sada ne napravimo odlučne korake u ublažavanju klimatske krize.

 

Прикажи ову објаву у апликацији Instagram

 

Објава коју дели DXB News Network (@dxbnewsnetwork)

Naime, Grčka se već godinama suočava sa sušom koja ostavlja nemerljive posledice po poljoprivredu i vodosnabdevanje. Sva ta slana voda koja okružuje mnogima omiljenu turističku destinaciju ne može da pomogne kada upeče sunce, a kiše nema na vidiku. Zime bez padavina, u kombinaciji sa letnjim toplotnim talasima, snizile su vodostaj u mnogim rekama i jezerima, pa tako i u veštačkom jezeru Mornos.

Ovo jezero nastalo je pre 45 godina tako što je postavljlen zemljani nasip na istoimenoj reci u centralnoj Grčkoj. Značaj jednog od najvećih veštačkih jezera u zemlji ogleda se u tome što ono snabdeva vodom čitavu Atinu u kojoj živi 40 odsto stanovništva Grčke.

Tako je ovogodišnje nemilosrdno toplo leto ugrozilo stabilno vodosnavdevanje za grčku predstonicu, a lokalno stanovništvo na obalama jezera Morgos podetilo na napuštene domove i žrtvu koju su morali da podnesu pre skoro pola veka.

Kako prenose svetski mediji, pojedini meštani sada se pribojavaju da će suša uskoro otkriti čitavo selo, čak i crkvu koja se nalazi blizu sredine jezera.

Ovo nije prvi put da sušna leta otkrivaju misterije koje radije ne bismo videli. Pre dve godine, vodostaji pojedinih evropskih reka postali su toliko niski da su izronile stene sa neobičnim upozorenjima,  a na jednoj je uklesano “ako me vidiš, plači”.

Ove stene nazivaju još i kamenjem gladi jer, kada reke presuše toliko da kamenje postane vidljivo, posledice po poljoprivredu, a time i glad, su gotovo neizbežne.

Da li postoji efikasan način da se sušama stane na put? Iako deluje da smo potpuno nemoćni kada se vreli letnji dani zaređaju, a jezera i reke počnu da nestaju, jedan od osnovnih načina da zakoračimo u svetliju budućnost jeste borba protiv klimatskih promena.

Ljudski faktor je glavni razlog zbog kojeg su leta sve toplija, a prosečne temperature u zemljama iz godine u godinu probijaju prethodne rekorde. Iako zastrašujuće, saznanje da smo mi odgovorni u neku ruku je utešno jer možda još uvek nije kasno da se iskupimo za višedecenijsko zanemarivanje životne sredine.

Više električnih automobila i obnovljivih izvora energije znači da ćemo manje gasova sa efektom staklene bašte ispustiti u autmosferu, a iduća leta nadajmo se dočekati sa nešto prijatnijim temperaturama. Iako priznajem da sam se, kao novinar, obradovala interesantnom naslovu o “povampirenom” selu, priznajem da mi je ipak draže da ono što je pod vodom – tamo i ostane.

Milena Maglovski

slični tekstovi

komentari

izdvojene vesti