Newsletter Subscribe
Enter your email address below and subscribe to our newsletter
Enter your email address below and subscribe to our newsletter


Sve više istraživanja potvrđuje štetne posledice zagađenja vazduha na razvoj dečjeg mozga, naročito tokom trudnoće i ranog detinjstva. Najnovija studija Barselonskog instituta za globalno zdravlje (ISGlobal) pokazala je da deca koja su bila izložena višim nivoima zagađenja u ranom i srednjem detinjstvu imaju slabije veze između ključnih regija mozga.
Istraživanje, objavljeno u časopisu Environment International, ukazuje na smanjenu funkcionalnu povezanost unutar i između određenih moždanih mreža koje igraju ključnu ulogu u različitim kognitivnim procesima, poput mišljenja, opažanja i kontrole pokreta. Nalazi ove studije u skladu su sa prethodnim istraživanjima koja sugerišu da aerozagađenje može narušiti funkcionalnu organizaciju mozga kod dece. Ipak, mehanizmi putem kojih se to dešava još uvek nisu u potpunosti razjašnjeni.
Studija je obuhvatila podatke 3.626 dece iz Roterdama (Holandija) i stepen zagađenja vazduha u njihovom okruženju uključujući čestice PM2.5 i PM10, azot-dioksid (NO₂) i azotne okside (NOₓ).
Deca su zatim podvrgnuta snimanju mozga u stanju mirovanja (bez obavljanja zadatka) u dva perioda: oko 10. godine života i ponovo u proseku sa 14 godina. Istraživači su analizirali uticaj zagađenja u dva vremenska okvira: od rođenja do treće godine i u godini pre snimanja mozga.
Rezultati pokazuju da je veća izloženost zagađenju od rođenja do treće godine života povezana sa slabijom povezanošću između centara zaduženih za pažnju, motornu koordinaciju i auditivnu obradu. Takođe, veća izloženost PM10 česticama u godini pre snimanja bila je povezana sa smanjenom funkcionalnom povezanošću između mreža odgovornih za prepoznavanje spoljašnjih stimulansa, introspekciju i svest o sebi.
„Ovo je jedna od prvih studija koja istražuje kako zagađenje vazduha utiče na moždane veze u stanju mirovanja, koristeći višestruka snimanja mozga velike grupe dece od rođenja”, izjavila je Mišel Kusters, glavna autorka studije.
Ipak, potrebna su dodatna istraživanja kako bi se ove veze potvrdile i kako bi se razumeo njihov tačan uticaj na razvoj mozga, kažu stručnjaci.
Energetski portal