Klimatske promene u Srbiji više nisu apstraktna pretnja – one su realnost. Suše, ekstremne vremenske prilike i promene sezonalnosti ostavljaju dubok trag ne samo na poljoprivredu već i na biljni i životinjski svet, upozorava Aleksandra Ugarković iz Svetske fondacije za zaštitu prirode (WWF).

Vodeni eko-sistemi presušuju, šumske zajednice se menjaju, a migratorne vrste gube svoje sigurnosne tačke. Kako bi prekinuo ovaj začarani krug gubitka staništa i klimatskih posledica, WWF u Srbiji spaja očuvanje prirode sa pravednom tranzicijom ka obnovljivim izvorima energije. Kroz projekte u lokalnim zajednicama, kao što su Obrenovac i Aleksinac, mladi razvijaju zelene ideje, koje ne ugrožavaju prirodu. Organizacija radi i sa opštinama i donosiocima odluka kako bi energetski zaokret bio inkluzivan i održiv.
– Naš cilj je da ujedinimo očuvanje prirode sa pravednom tranzicijom ka obnovljivim izvorima energije. To smo u protekle četiri godine radili kroz projekte koji podstiču razvoj zelenih ideja i aktivizma kod srednjoškolaca u Obrenovcu i Aleksincu. Ideja je da mladi ljudi razmišljaju u pravcu poslovanja koje ne ugrožava staništa i vrste – umesto dosadašnjih koji neodrživo iscrpljuju prirodu i njene resurse. Takođe, radimo sa zajednicama, opštinama i donosiocima odluka kako bi ova tranzicija bila inkluzivna i održiva – kaže Ugarkovićeva.
Još jedan primer konkretne akcije u Srbiji je i sadnja autohtonih vrsta drveća u Gornjem Podunavlju – vraćanjem crne i bele topole, hrasta i vrbe WWF obnavlja močvarne eko-sisteme, povećava otpornost na poplave i vezuje CO2 iz atmosfere.
– Sadnju u Gornjem Podunavlju, srpskom delu Evropskog Amazona, pokrenuli smo jer je to jedno od poslednjih velikih močvarnih područja u Evropi koje ima ogroman značaj za očuvanje prirode, ali je decenijama unazad bilo izloženo degradaciji. Vratiti drveće kao što su crna i bela topola, hrast i vrba znači vratiti prirodnu ravnotežu, ojačati otpornost pred poplavama i vezivati CO2 iz atmosfere. Ove vrste su autohtone i prilagođene specifičnim uslovima podunavskih šuma. One nisu samo simbol povratka prirode već i naši saveznici u borbi protiv klimatskih promena Amazona na teritoriji Srbije – ističe Ugarkovićeva.
U FOKUSU:
- Kako ABB-ova tehnologija redefiniše industrijsku energetsku efikasnost
- Julski talas požara u Srbiji – alarm koji ne smemo da ignorišemo
- Demografska dinamika Srbije pod uticajem klimatskih promena

Plutajuća stanica u Beču čuva budućnost jesetri Gotovo nijedna životinjska vrsta na planeti nije bliža izumiranju od jesetri – drevnih rečnih džinova koji su preživeli više od 200 miliona godina. Danas, one spadaju među najugroženije vrste na svetu. U pokušaju da se njihov nestanak zaustavi, u Beču je nedavno otvorena prva evropska plutajuća stanica za uzgoj jesetri.
Na brodu MS Negrelli, dugom 66 metara i trenutno usidrenom na Dunavskom ostrvu, biće formirani uzgojni fond i genetska banka preostalih autohtonih vrsta iz Dunava. Cilj projekta je da do 2030. godine uzgoji i vrati u prirodu oko 1,6 miliona mladih jedinki četiri preostale vrste jesetri.
Ugarkovićeva dodaje da aktivnostima poput evropske plutajuće stanice za uzgoj mladih jesetri WWF doprinosi njihovom povratku u Dunav. I u Srbiji postoje slične inicijative, ali je, kako ističe, neophodna šira međunarodna saradnja.
Sat za planetu: Više od gašenja svetla, početak promene
Globalna kampanja „Sat za planetu Zemlju” ove godine ponovo je okupila više od 20 gradova i opština iz Srbije. Poruka je bila jasna: iskoristimo svoj trenutak za planetu – kroz male, ali značajne akcije.
– Sat za planetu Zemlju je mnogo više od gašenja svetla – to je trenutak kada se setimo da smo svi povezani. Ovogodišnja poruka bila je jednostavna: da iskoristimo svoj trenutak za planetu. Bilo da je to sadnja drveta, razgovor o klimi sa prijateljima ili isključivanje svetla – svako može da doprinese. Iz Srbije i regiona se ove godine priključilo više od 20 gradova i opština, a podrška je stigla i od institucija, škola, medija i pojedinaca. To je znak da svest raste – rekla je naša sagovornica.
U narednom periodu WWF nastavlja sa projektima očuvanja reka, šuma i vrsta, uz snažan fokus na energetsku tranziciju. Cilj da do 2040. godine 70 odsto energije potiče iz obnovljivih izvora jeste ambiciozan, ali ostvariv – ako, kako kažu iz WWF-a, radimo zajedno i počnemo od sebe.
Priredila: Milena Maglovski
Tekst je objavljen u Magazinu Energetskog portala KLIMATSKE PROMENE





