Svetska fondacija za prirodu (WWF) najavila je da započinje istraživanje mogućnosti za obnovu rečne povezanosti jednog od poslednjih očuvanih pritoka Dunava – reke Lom u Bugarskoj. Značaj ove reke ogleda se u tome da je jedna od retkih većih reka u Bugarskoj, koja uglavnom ima očuvanu rečnu morfologiju, a takođe je i stanište za vrste koje imaju važnost za očuvanje biodiverziteta i prirodnih vrednosti, a i dom je brojnim ugroženim vrstama školjki i rakova.
Duga 93 kilometra, reka Lom spada u zaštićeno područje, a deo je i ekološke mreže Natura 2000. Međutim, ova reka nema u potpunosti slobodan tok, zbog prisutnosti starih brana, takozvanih pragova i drugih prepreka. Dodatan problem jeste što njihovo stanje, broj i vlasništvo nisu javno dostupni.
Ovakvo stanje dovodi do ometanja prirodne migracije riba između reke Lom i Dunava, a takođe dodatno pogoršava ekološke uslove u reci i često povećava rizik od poplava. Zbog toga, WWF ima u planu da kroz istraživanje prikupi podatke koji će pomoći u proceni uticaja barijera, kao i za mogućnost za obnovu i ponovnu povezanost reke.
Kako se navode iz WWF-a, preliminarni pregled satelitskih snimaka identifikovao je brojne potencijalne prepreke za migraciju riba i drugih vodenih organizama, čiji značaj će biti procenjen tokom terenskih istraživanja.
Pročitajte još:
- Vodič za unapređenje primene propisa u oblasti zaštite i održivog korišćenja ribljeg fonda
- WWF Adria – osvrt na uspešnu godinu za očuvanje prirode
- Saradnja PKS-FDU: Povezivanje poslovne zajednice, ekologije i kreativne industrije
Dijana Bakalova, viši stručnjak za vodnu politiku u WWF-u, navodi da je u planu mapiranje i istraživanje glavnih prepreka u glavnom toku reke Lom i njenim većim pritokama, kao i istraživanje njihovog uticaja na biodiverzitet i lokalne zajednice. Pored toga, sprovešće se terenska istraživanja ribljih populacija i drugih ključnih vrsta kako bi identifikovali najvažnije prepreke i predložili načine za ublažavanje njihovog uticaja.
„Sve ovo će biti realizovano u direktnoj saradnji sa lokalnim zajednicama, kao i sa lokalnim i nacionalnim institucijama koje su odgovorne za poboljšanje rečne povezanosti”, kaže Bakalova.
Stručnjaci iz WWF-a veruju da će ovi napori ojačati ekološku ravnotežu celokupnog dunavskog sliva, čineći ga zdravijim i povezanijim domom bogatog biodiverziteta. Kako je navodi, sve ovo treba da se desi u apsolutnom balansu između ekoloških, socijalnih i ekonomskih razmatranja, postavljajući temelje za dugoročno i održivo upravljanje rečnim ekosistemima.
Projekat se realizuje uz podršku Open Rivers Programa, čiji je cilj obnova slobodno tekućih reka u Evropi uklanjanjem zastarelih i nepotrebnih barijera. Program ima za cilj da poboljša ekološki status rečnih ekosistema, obnovi migracione koridore riba i podstakne održivo upravljanje vodenim resursima.
Energetski portal