Newsletter Subscribe
Enter your email address below and subscribe to our newsletter


Svaki dolar uložen u istovremeno rešavanje klimatskih promena i zagađenja vazduha mogao bi doneti oko 15 dolara ekonomske koristi, pokazuje novi izveštaj Programa Ujedinjenih nacija za životnu sredinu (UNEP) i Koalicije za klimu i čist vazduh (CCAC).
Izveštaj „Skrivena imovina: Ekonomski i zdravstveni argumenti za delovanje u oblasti klime i čistog vazduha“, objavljen povodom Međunarodnog dana čistog vazduha za plavo nebo, pokazuje da zajedničko delovanje u ove dve oblasti donosi veće koristi nego njihovo odvojeno rešavanje.
Procenjuje se da bi sprovođenje 25 mera u šest sektora – energetici, industriji, saobraćaju, poljoprivredi i prehrambenom sistemu, domaćinstvima i upravljanju otpadom – donelo godišnje koristi u vrednosti 2,8 odsto globalnog BDP-a do 2035. godine, 4,5 odsto do 2050. i 11,4 odsto do 2100. godine.
Mere uključuju veće korišćenje obnovljivih izvora energije i energetsku efikasnost, čistija rešenja za grejanje i kuvanje, električna vozila, strože standarde za emisije, smanjenje emisija metana, efikasniju upotrebu đubriva, održiviju poljoprivredu i bolje upravljanje otpadom.
Njihova puna primena mogla bi do 2050. godine sprečiti 144 miliona prevremenih smrti povezanih sa zagađenjem vazduha. Samo tokom 2025. godine izloženost zagađenju spoljašnjeg vazduha bila je povezana sa procenjenih 6,4 miliona prevremenih smrti širom sveta, dok je zagađenje vazduha u domaćinstvima bilo povezano sa još oko dva miliona.
Istovremeno, sprovođenje mera moglo bi do 2050. godine prepoloviti globalne emisije ugljen-dioksida, smanjiti emisije metana za 60 odsto, a glavne zagađivače vazduha za oko 70 odsto. Globalno zagrevanje bilo bi manje za oko 0,34 stepena Celzijusa do 2050. godine i 1,4 stepena do 2100. godine u odnosu na osnovni scenario.
UNEP upozorava da bi svaka godina odlaganja značila gubitak više od 1,5 biliona dolara godišnjih koristi. Istovremeno, uklanjanje institucionalnih prepreka, uz bolje propise, fiskalne podsticaje i snažniju saradnju javnog i privatnog sektora, moglo bi do 2040. godine omogućiti dodatne zdravstvene koristi vredne do 10 biliona dolara.
Izveštaj zato poziva na zajedničko planiranje klimatske politike, kvaliteta vazduha, zdravstva i ekonomskog razvoja, uz snažnije institucije i bolje usklađivanje javnog i privatnog finansiranja.
Energetski portal