Prema podacima Hrvatskog operatora tržišta energije od 15. decembra 2017. godine u sistemu podsticane proizvodnje električne energije iz obnovljivih izvora bilo je ukupno 1.311 postrojenja ukupne snage 765,44 MW.
Od tog je broja najviše sunčanih elektrana (1.222), ali njihova ukupna snaga iznosi tek 51,5 MW. Po ukupnoj snazi prednjače vetroelektrane kojih je u sistemu podsticaja sada 21, a njihova snaga iznosi 519 MW. Malih hidroelektrana u sistemu podsticaja za sada je 12 sa ukupnom snagom od 4,48 MW, dok je elektrana na biomasu 17 ukupne snage 35,95 MW. Elektrana na biogas ima 31, a njihova je ukupna snaga 35,73 MW. Tu su još i dve elektrane na deponijski i gas iz prečišćavanja otpadnih voda čija je ukupna snaga 5,5 MW, kao i 5 visokoefikasnih kogeneracijskih postrojenja ukupne snage 113,29 MW.
Tome bi trebalo dodati još 332,83 MW, što je ukupna snaga 84 postrojenja na obnovljive izvore za koje su potpisani ugovori o otkupu električne energije po podsticajnoj tarifi, ali koja zbog raznih razloga još nisu puštena u pogon. Pri tome se radi o 8 sunčanih elektrana ukupne snage 1,97 MW, 4 male hidroelektrane ukupne snage 2,24 MW, 43 elektrane na biomasu ukupne snage 78,84 MW, 21 elektrani na bioplin ukupne snage 20,79 MW, 7 vetroelektrana ukupne snage 219 MW i prvoj hrvatskoj geotermalnoj elektrani u Velikoj Cigleni pokraj Bjelovara čija bi snaga trebala iznositi 10 MW.
U pogonu je i nekoliko malih hidroelektrana koje nisu u sistemu podsticaja, baš kao i više sunčanih elektrana u širokom rasponu snaga, od kojih neke čak nisu ni priključene na javnu elektroenergetsku mrežu, već služe za pokrivanje vlastite potrošnje objekta u sklopu koga su postavljene. Isto tako, tu je i VE Ravna na Pagu koja je izašla iz sistema podsticaja.
izvor: energetika-net.com
Sandra Jovićević
