Tag: plastika

Nemačka lider u izvozu otpada

Nemačka svake godine izveze oko milion tona plastičnog otpada u vrednosti od oko 254 miliona evra. U ovoj zemlji mnogo toga pakuje se u plastiku što dovodi do velike količine otpada koji se...

Australija uvodi zabranu na proizvode od biorazgradive plastike

Savezna vlada Australije pokrenula je prvi Nacionalni plan za plastiku. Nadležni su odlučni u tome da stanu na put preteranoj upotrebi plastike za jednokratnu upotrebu i proizvoda koji na sebi imaju oznaku...

I krv i nameštaj – sve to pliva zatrovanom Jošanicom

Pre dva dana građane Novog Pazara potresle su slike reke Jošanice kojom teče krv, koja verovatno potiče iz neke klanice.  U ovu reku kao da baca ko šta stigne, plastične kese, šporete,...

Lansiranje otpada: genijalna ideja koju nikada nećemo ostvariti

Tema je opet – smeće, ali ovoga puta, svemirsko! Šta mislite da svo ovo đubre koje doslovno guši našu planetu samo elegantno spakujemo u raketu i pravac – Mesec, ili još bolje, Sunce! Sa stanovišta...

Da li će 2030. biti godina preporoda za Planetu?

Cilj postizanja klimatske neutralnosti do 2050. godine jasno je postavljen, a sve zemlje sveta potpisale su Pariski sporazum kako bi se zaustavilo globalno zagrevanje. Da bi se 2050. godine videli konkretni rezultati...

Mikroplastika i mi – koliko je zaista opasna?

Biću iskrena, osim staklene čaše i nekoliko papira, sve ostalo na mom stolu je plastično. Čak je i sam sto plastificiran. Znamo da je plastika jeftina, dostupna i postojana. Stoga nije čudo...

Od recikliranih zaštitnih maski prave asfalt

Širom sveta svakodnevno se baci 6,8 milijardi zaštitnih maski za jednokratnu upotrebu, koje najčešće završe u okeanima. Australijski naučnici razvili su materijal koji povezuje ovaj medicinski otpad sa recikliranim betonom i može...

Zabrinjavajući rezultati istraživanja uticaja ftalata na razvoj dečijeg mozga

Projekat TENDR (Targeting Environmental Neuro-Development Risks) čini grupa dobrovoljnih naučnika, zdravstvenih radnika i zagovornika za dečja prava koji rade na proučavanju i smanjenju izloženosti dece neurotoksičnim hemikalijama i zagađivačima. Njihovo prvo istraživanje pokazalo...

Reciklirana plastika čvršća od betona?

Svi znamo koliko je plastika štetna po našu okolinu i planetu, pa zato svako potencijalno rešenje za korišćenje ovog nagomilanog materijala nailazi na veliko odobravanje javnosti. Ujedinjene nacije pohvalile su napore kenijske preduzetnice i...

Mikroplastika-tihi ubica okeana

Prema procenama više od 150 miliona tona plastičnog otpada trenutno se nalazi u okeanima. Plastični otpad koji nalazimo po morskim obalama, uključujuči i onaj koji pluta, samo je jedan mali deo onoga...

Prijavite divlje deponije Ministarstvu zaštite životne sredine

U gotovo svim opštinama u Srbiji postoji neka divlja deponija. Građevinski otpad, stari nameštaj, plastika i sve ono što im više nije potrebno ljudi bacaju gotovo gde stignu. Obale reka pune su smeća...

Na Zapadnom Balkanu živimo u otrovnom oblaku

Zapadni Balkan ima najgori kvalitet vazduha u Evropi – u regionu on izazove 13.500 slučajeva prerane smrti. Štetni uticaj ovdašnjih zastarelih termoelektrana na ugalj beleži se čak do Egipta. Velike posledice po...

Srećna Nova godina: Retrospektiva i buduća perspektiva!

Briga za ekološku bezbednost, energetsku efikasnost i smanjenje zagađenja biće u fokusu naredne i u godinama koje slede, najavila je Zorana Mihajlović, potpredsednica Vlade Republike Srbije i ministarka rudarstva i energetike. Najavljena su...

U trećini proizvoda od meke plastike otkrivene štetne materije

Skoro jedna trećina proizvoda od plastike testiranih na tržištu Srbije sadrži povećanu količinu ftalata, supstance koja štetno deluje na zdravlje ljudi i koja je u zemljama Evropske unije zabranjena iznad koncentracije od...

Šta je teže: 1,1 bilion tona živog sveta na Zemlji ili 1,1 bilion tona veštačkih materijala?

Iako živi svet na Zemlji "drži liniju" na 1,1 bilion tona godinama unazad, težina materijala koji su ljudi proizveli eksponencijalno raste. Sve što smo ikada napravili i izgradili, od flaša preko zgrada od Lego kockica do mostova, otprilike ima jednak broj na vagi kao i sva biomasa. Poređenja radi, na početku dvadesetog veka, tvorevine ljudi težile su oko 35 milijardi tona, odnosno bile su čak 97 odsto lakše od živog sveta.

Da li će plastika da nas zatrpa?

Komadi plastike pronađeni su na neverovatnim mestima, na vrhovima nepristupačnih i neistraženih planina, hiljadama metara ispod površine okeana - na morskom dnu, na obale pustih i udaljenih ostrva voda je izbacila plastične...

IZDVOJENE VESTI