Newsletter Subscribe
Enter your email address below and subscribe to our newsletter
Enter your email address below and subscribe to our newsletter

Pokret "flygskam" (flight shame) je privukao ekološki osveštene Šveđane koji su doneli odluku da avionske karte zamene voznim kako bi smanjili svoj osećaj krivice zbog razaranja Zemlje. Putujući avionom, oni bi bili saučesnici u ozbiljnijem narušavanju prirode, a birajući voz, oni umanjuju sopstveni ekološki otisak. Rastući broj ljudi koji su odlučili da ostanu prizemljeni (#stayontheground) je inspirisan šesnaestogodišnjakinjom Gretom Tunberg.

Simbolično gašenje rasvete u Sidneju 2007. godine, održano sa ciljem da podstakne angažovanje Australijanaca u borbi protiv klimatskih promena, je imalo rezultate mnogo većih razmera od prvobitno nameravanih – godinu dana kasnije, obeležavanju Sata za našu planetu su se pridružili…

Greta Tunberg je šesnaestogodišnja tinejdžerka iz Švedske koja je postala poznata prošlog leta zahtevajući ispred nacionalnog parlamenta ozbiljniju političku akciju usmerenu na klimatske promene. Na ovaj poduhvat podstakla ju je zabrinutost zbog toplotnog talasa i šumskih požara koji su harali…

Dva odsto ukupne proizvodnje gasova sa efektom staklene bašte na globalnom nivou se pripisuje avijaciji. Letelice ispuštaju čak 12 odsto štetnih materija u sektoru saobraćaja. Avio-kompanije bi iz ovog razloga trebalo da se vinu u pravcu održivije budućnosti. Ipak, prema…

Od rečenice "Žene poput mene nisu bile predodređene da se kandiduju za Kongres" koju je izgovorila u svom izbornom spotu do pozicije najmlađe kongresmenke u istoriji Sjedinjenih Američkih Država, dvadesetosmogodišnju Aleksandriju Okasio-Kortez delilo je tek nekoliko meseci. U tom periodu od pitanja "Šta želite da popijete?" namenjenog gostu za šankom njujorškog restorana njen glas je postao pobunjenički govor manjinskih grupa u Americi upućen čitavoj naciji za političkom govornicom.

Sagorevanje fosilnih goriva i oslobađanje gasova sa efektom staklene bašte izaziva skok temperatura na globalnom nivou i poremećaje klime kao što su učestaliji i ozbiljniji toplotni talasi, suše, promene dinamike padavina i porast nivoa mora. Štetni gasovi ne odlaze isključivo u atmosferu, već određeni deo "zarobljavaju" i svetski okeani. Taj određeni deo iznosi oko 90 odsto i čini naša mora sve toplijim. Okeani primaju većinu toplotne energije proizvedene čovekovim aktivnostima zato što se voda greje teže i sporije u poređenju sa vazduhom.

Naravno da će pojeftinjenje solarnih panela i vetrenjača i njihova šira upotreba posledično smanjiti emisije gasova sa efektom staklene bašte - međutim, proizvodnja struje je tek jedan sektor naše ekonomije koji ispušta štetne materije u atmosferu, naglašava Gejts. Ne smemo da zanemarimo postojanje drugih krivaca za zagađenje vazduha kao što su poljoprivreda, saobraćaj, industrija i građevinarstvo. "Do 2060. broj zgrada širom planete biće dvostruko uvećan. To je kao da svakog meseca tokom narednih 40 godina gradimo po jedan novi Njujork", upozorava on.