Newsletter Subscribe
Enter your email address below and subscribe to our newsletter
Enter your email address below and subscribe to our newsletter


Dok temperature padaju, širom Evropske unije raste broj onih koji nisu u mogućnosti da zagreju svoj dom. Novi podaci, koje je objavila Evropska konfederacija sindikata (ETUC), otkrivaju da je broj ljudi koji žive u energetskom siromaštvu u 2023. godini dostigao 47,5 miliona.
U 2019. godini, oko sedam odsto stanovnika EU – što je oko 30,7 miliona ljudi – nije moglo da priušti grejanje svojih domova. Do 2023. godine taj procenat je porastao na 10,6 odsto, a među pogođenima energetskim siromaštvom je i 23,7 miliona radnika.
Nekada rezervisan samo za socijalno ugrožene, problem energetskog siromaštva sada sve više pogađa zaposlene, a mnogi od njih rade u industrijama koje i same teško opstaju zbog rasta cena energije.
Evropska konfederacija sindikata poziva na hitne mere kako bi se sprečilo dalje propadanje radnih mesta i standarda života, uključujući kontrole cena energije, zabranu isključenja struje za ugrožene, veća ulaganja u obnovljive izvore i pravedne plate.
„Prošlo je vreme za razgovore, potrebna je hitna akcija na nivou EU da se smanje računi za energiju za industrije, preduzeća i domaćinstva i da se obezbedi pravo na čistu, pristupačnu energiju, priznajući energiju kao javno dobro”, rekla je Ester Linč, generalna sekretarka Evropske konfederacije sindikata.
ETUC poziva na hitnu i strožu regulaciju energetskog tržišta kako bi se onemogućile tržišne spekulacije i zaštitili građani i preduzeća od nestabilnih cena. Sindikati ističu da je energija javno dobro i da se njenom distribucijom i cenama ne sme upravljati isključivo tržišnim mehanizmima, već kroz odgovorne državne politike koje osiguravaju pravednu raspodelu resursa i dugoročnu stabilnost.
Takođe, ETUC naglašava potrebu za odvajanjem cena električne energije od cena gasa, čime bi se omogućila pravednija i stabilnija cenovna politika. U tom cilju, sindikati predlažu osnivanje Evropske agencije za energiju, koja bi koordinisala energetske politike, pratila tržišna kretanja i sprečavala zloupotrebe koje dovode do rasta troškova za domaćinstva i industriju.