Pokrajinski sekretarijat za privredu i turizam, u saradnji sa Rudarsko-geološkim fakultetom Univerziteta u Beogradu i stručnim autorskim timom sa Arhitektonskog i Medicinskog fakulteta u Beogradu, predstavio je studije o razvoju balneološkog potencijala Vojvodine.
Nakon dvogodišnjeg rada definisano je i prepoznato pedeset najperspektivnijih lokacija na teritoriji pokrajine, koje bi trebalo da omoguće da se u turističke svrhe, rekreativne, ali i zdravstvene, u funkciju stave ove lokacije.
Na njima se nalazi, kako geotermalna, mineralna voda, lekovito blato i vazduh, dok su pojedine lokacije pogodne za solarnu terapiju.
Studije je izradio Sekretarijat u saradnji sa Rudarsko-geološkim fakultetom Univerziteta u Beogradu, i one predstavljaju sveobuhvatnu analizu potencijala prirodnog lekovitog faktora, koja pored podzemnih voda uključuje i lekovita blata, gas i klimu.
Sam predmet i obim istraživanja uključivao je multidisciplinarni tim stručnjaka.
„Ovo je istorijski poduhvat za buduće generacije. Studije bi trebalo da dovedu ne samo nove investicije, kroz javno-privatno partnerstvo, već i povećanje broja noćenja, poseta, kao i potrošnje novog turističkog talasa, ali i do zapošljavanja, smanjenja trgovinskog deficita.
Opredelili smo se za model grinfild investicija u banjskom i zdravstvenom turizmu. Na lokalnim samoupravama je da opredele model ulaganja”, rekao je Đoković i dodao da je upravo u zdravstvenom i velnes turizmu najveća multiplikacija, evidentirana i do sedam puta na jedan uložen dinar.
Đoković navodi da zanavljanje, rekonstrukcija i privatizacija postojećih banja, ne može za kratko vreme da dovede do stvaranja nove materijalne vrednosti i ostvarenja svih zadatih ciljeva. On je dodao da je trenutno u izgradnji velnes i spa centar u Vrdniku, akva park na mestu termalnog bazena u Subotici, dok brojnost namenskih poseta potvrđuje da će i istražene lokacije obuhvaćene studijom ući u investicionu fazu.
Prof. dr Dejan Milenić, redovan profesor Rudarsko-geološkog fakulteta Univerziteta u Beogradu, predstavio je studije i način njihove izrade. On je istakao da studije predstavljaju drugu, detaljnu fazu istraživanja, na osnovu kojeg je formirana osnova za unapređenje turističkih proizvoda pre svega kroz investiranje u prirodne lekovite resurse sa ciljem razvoja turističke ponude na održiv i savremen način.
Cilj istraživanja jeste formiranje strateških dokumenata za razvoj banjskog turizma utemeljenih na potencijalu prirodnog lekovitog faktora.
Milenić kaže da su definisana tri baneološka rejona sa odgovarajućim podrejonima, kao i potencijalni lokaliteti pogodni za eksploataciju prirodnog lekovitog faktora na različitim nivoima i namenama.
Praktičan značaj se ogleda u složenom definisanju odnosa prirodnog lekovitog faktora sa trenutnim i budućim korisnicima u cilju planiranja i izvođenja daljih istraživanja, i implementacije akcionih planova za razvoj zdravstvene grane turizma.
Određeno je ukupno šest kategorija eksploatacije prirodnog faktora na odabranim lokacijama u Vojvodini i to su javne česme, eksploatacija lekovitog blata, javna kupatila, wellness i spa, sportsko-rekreacioni centri, akva parkovi, specijalne bolnice i rehabilitacioni centri.
Stvara se jasna slika da je balneološki potencijal u većoj meri ravnomerno raspoređen, te na teritoriji svih sedam administrativnih okruga postoje potencijalne lokacije podzemnih voda i blata kao prirodnog lekovitog faktora.
