Počela sa radom prva srpsko-kineska laboratorija za vodoničnu energiju

U Privrednoj komori Srbije održana je prva srpsko-kineska radionica posvećena vodoničnoj ekonomiji, koja je označila početak rada zajedničke međunarodne laboratorije za vodoničnu energiju XJTU–SXQN–VINČA. Laboratorija je fokusirana na razvoj i primenu vodoničnih tehnologija – od proizvodnje i skladištenja, do konkretne industrijske upotrebe.

Na skupu su učestvovali naučnici, istraživači i privrednici iz obe zemlje, a radionica je obuhvatila i dva tematska panela sa ukupno trinaest stručnih izlaganja. Posebnu pažnju privukle su teme o industrijskim primenama vodonika, a prvi put je predstavljena i domaća stanica za punjenje vodoničnih vozila.

Otvarajući skup, Predrag Škobalj iz Instituta za nuklearne nauke „Vinča“ istakao je značaj saradnje sa Kinom, liderom u oblasti vodoničnih tehnologija. Kako je naveo, Centar izvanrednosti za vodoničnu energetiku unutar Instituta „Vinča“ intenzivno se bavi razvojem rešenja za proizvodnju i skladištenje vodonika, uz ambiciju da doprinese ubrzanju energetske tranzicije u Srbiji, navodi se na sajtu PKS-a.

Doprinos razvoju vodonične ekonomije u evropskom kontekstu predstavio je i Dušan Stokić iz Privredne komore Srbije, govoreći o učešću PKS-a u međunarodnom projektu Interreg PRHyUS, koji okuplja partnere iz osam zemalja sa ciljem promocije korišćenja obnovljivog vodonika. Prema njegovim rečima, vodonik se sve više nameće kao ključni stub buduće energetske bezbednosti, konkurentnosti i održivosti.

Pročitajte još:

Stokić je istakao i impresivne projekcije: do 2050. godine se očekuje da će vodonik činiti i do petine globalne potrošnje energije, uz potencijalno tržište od 1,4 biliona dolara i više od 30 miliona novih radnih mesta, naročito u sektoru čistih tehnologija.

Radionica je organizovana u okviru bilateralnog projekta razvoja visokokvalitetnih materijala za skladištenje vodonika pod visokim pritiskom, koji sprovode Institut „Vinča“ i kineski partneri sa Fakulteta hemijskog inženjerstva i tehnologije Univerziteta Xi’an Jiaotong. Projekat vodi dr Jasmina Grbović Novaković, a cilj je razvoj materijala za efikasniju kompresiju i čuvanje vodonika – jedne od najvećih tehnoloških prepreka za njegovu širu upotrebu.

Učesnici su tokom izlaganja obradili i teme poput niskougljenične proizvodnje čelika, naprednih kataličkih materijala, 2D tehnologija, gorivnih ćelija i metoda za prečišćavanje vodonika, čime je ova radionica istakla praktične mogućnosti i konkretne primene vodonika u savremenoj industriji.

Energetski portal

slični tekstovi

komentari

izdvojene vesti