Home Blog Page 636

Projekat toplovoda TENT A-Obrenovac–toplana Novi Beograd važan za energetski sistem

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto: Vlada Republike Srbije

Uskoro formiranje posebne radne grupe koja će kontrolisati realizaciju projekta gradnje toplovoda TENT A – Obrenovac – toplana Novi Beograd. O ovom važnom projektu razgovarali su Zorana Mihajlović, ministarka rudarstva i energetike, Goran Vesić, zamenik gradonačelnika Beograda, Andrej Mladenović, pomoćnik gradonačelnika i Rade Basta, direktor JKP „Beogradske elektrane“.

Na sastanku je rečeno da je ovo važan projekat za Grad Beograd, o kojem se govori duže od dve decenije, ali i za srpski energetski sistem, jer će EPS ovim projektom postati i važan proizvođač toplotne energije.

“Kako bismo osigurali da se sve pripreme za realizaciju projekta odvijaju maksimalno efikasno, formiraćemo posebnu radnu grupu za ovaj projekat, u kojoj ćemo okupiti sve učesnike, i iz Vlade, i iz javnih preduzeća, i predstavnike Grada Beograda”, dodala je Mihajlović.

Za ovaj projekat u januaru je potpisan ugovor sa izvođačem, kineskom kompanijom „Pauer konstrakšen korporejšenn of Čajna“, vredan 193,7 miliona evra, za koji će investitor biti Grad Beograd.

Na sastanku je razgovarano i o saradnji Ministarstva i Grada Beograda na projektima u oblasti energetske efikasnosti i modernizaciji toplana i sistema daljinskog grejanja.

Izvor: Vlada Republike Srbije

 

Koliko „veštačke šume” mogu podneti promenu klime i odoleti bolestima

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto-ilustracija: Unsplash (Rich Morgan)

Pre nekoliko godina na Valjevskim planinama počelo je sušenje četinarskih šuma, starih od 80 do 100 godina. Razlozi su bolesti i klimatske promene. Od 2016. godine valjevska Šumska uprava, uz podršku države i prijatelja prirode, obnavlja zasade na Maljenu i Maglešu.

U vencu Valjevskih planina uzvišenje Magleš prostore se od 750 metara nadmorske visine do vrha Pali na 1.036 metara. Sušnje četinarskih šuma na većim površinama ovde je počelo je 2015. godine.

Neophodna je bila sanitarna seča. Šumska uprava Valjevo u protekle dve godine na 15 hektara zasadila je oko 37 hiljada sadnica lišćara. Sada se na četiri hektra sadi duglezija, vrsta brzorastućeg četinara.

„Najveći deo toga je drvo bukve i javora. Posadili smo malo i poljskog jasena, koji je vrsta koja uspeva na ovim visinama i na ovim terenima daje zadovoljavajuće rezultate. Negde oko sedam i po hiljida sadnica jasena smo ukupno posadili i zbog neke biološke stabilnosti uključujemo opet četinare, ali u nekom manjem procentu, negde do 20 odsto”, rekao je inženjer Vladimir Lazić iz Šumske uprave u Valjevu.

Foto-ilustracija: Pixabay

Iskustvo šumarskih inženjera je da su mešovite šume otpornije.

Zbog toga je i na Maljenu, od Divčibara do Ravne gore, crnim borom i u manjoj meri bagremom pošumljeno 144 hektara. Za to je bilo potrebno 419.000 sadnica.

„U tom periodu smo imali peh. Pre tri godine na području Maljena došlo je do požara u letnjem periodu na površini od 112 hektara. Veći deo je bio na državnim šumama, 81 hektar, a 31 hektar u privatnim. Međutim, dobar deo šume je preživeo taj požar, tako da smo morali da saniramo samo 32 hektara, odnosno da ponovimo pošumljavanje na istom lokalitetu”, objašnjava inženjer Boško Vidić iz Šumske uprave u Valjevu.

Valjevske planine su prirodno stanište lišćara. Ipak, dvadesetih godina prošlog veka počela su prva veštačka pošumljavanja četinarima. Nastavljena su i posle Drugog svetskog rata zbog razvoja industrije celuloze.

Upravo te veštačke šume nisu odolele bolestima i promeni klime.

Autor: Slađana Vasiljević

Izvor: RTS

Kompanija „Ziđin“ planira ulaganja u zelene tehnologije

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto: Vlada Republike Srbije

Potpredsednica Vlade Republike Srbije i ministarka rudarstva i energetike Zorana Mihajlović i ministarka za zaštitu životne sredine Irena Vujović, održale su sastanak sa Đan Simingom, generalnim direktorom kompanije „Ziđin“, većinskim vlasnikom RTB Bor.

Na sastanku je bilo reči o realizaciji projekata kompanije „Ziđin“, sa posebnim osvrtom na standarde koje je neophodno ispuniti u cilju zaštite životne sredine.

“Investicija u RTB Bor je veoma važna za nas i Vlada Srbije je tu da pomogne u realizaciji projekata i planiranih ulaganja u zelene tehnologije i zaštitu životne sredine. Oba ministarstva su tu, jer želimo da se projekti u koje investirate realizuju brže i efikasnije, budući da je to u interesu svih nas”, rekla je Mihajlović.

Potpredsednica Vlade je rekla da očekuje od kineske kompanije da ispuni dogovore sa prethodnog sastanka i da dostavi strategiju razvoja i sve planove u vezi sa zaštitom životne sredine.

Đan Siming je rekao da je zaštita životne sredine jedan od prioriteta kompanije i da im je podrška Vlade Srbije i resornih ministarstava važna, naročito u delu ocene studija uticaja na životnu sredinu i odgovarajućih dozvola, posebno kada je reč o površinskom kopu „Veliki Krivelj“, rudniku „Jama“ i upravljanju deponijom otpada „Visoki planiri“ i jezerom Robule.

Vujović je istakla da je Ministarstvo za zaštitu životne sredine otvoreno da pruži svaku vrstu podrške u skladu sa zakonskom regulativom.

Izvor: Vlada Republike Srbije

 

Rasplet u slučaju TE „Rovinari“ pokazatelj šta bi moglo da sačeka Srbiju

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto-ilustracija: Pixabay

Rumunija je donela odluku da više neće graditi termoelektrane na ugalj, dok Srbija i Bosna i Hercegovina planiraju izgradnju nekoliko novih postrojenja i ostaju jedine zemlje jugoistočne Evrope koja nastavlju sa korišćenjem uglja.

Rumunski ministar ekonomije, energije i poslovnog okruženja, ranije je izjavio, da ova zemlja više neće graditi nove termoelektrane na ugalj, što praktično znači da je otkazan projekat izgradnje zamenskog bloka od 600 MW u termoelektrani „Rovinari”. 

Izgradnja novog bloka termoelektrane „Rovinari” planirana je od 2012. godine i trebalo je da je rade državno preduzeće Complexul Energetic Oltenia i kineski partneri. 

Organizacija CEE Bankwatch od početka ukazuje na to da je ovaj projekat neisplativ i da ne bi mogao da radi uz predviđenje cene lignita, a netačne su bile i pretpostavke koje su se koristile za proračun ekonomske isplativosti. 

Primera radi, naknada za ugljen-dioksid (CO2) koja se mora platiti u EU bila je procenjena na 21 evro po toni, dok je cena sada viša i kreće se od 27 evra po toni. Inače, preduzeće Complexul Energetic Oltenia je u dubokim ekonomskim problemima i samo zahvaljujući pomoći države još uvek nije bankrotirala.

Planovi za izgranju „Kostolca B3“ u Srbiji i „Tuzle 7“ u Bosni i Hercegovini bi mogli imati sličan epilog, sa teškim posledicama za državne firme koje ih promovišu. 

Studija izvodljivosti za TE „Kostolac B3″ izostavila je cene za ugljen-dioksid tvrdeći, bez ikakvog pravnog osnova, da će ih, ukoliko budu uvedene, platiti Vlada. Studija izvodljivosti za „Tuzlu 7” je takođe nerealno procenila da će naknade za ugljen-dioksid, biti uvedene tek 2034. godine i to po nerealno niskoj ceni od 7,10 evra. 

Međutim, već sad je jasno da ni Srbija ni Bosna i Hercegovina ne mogu računati na trgovinu električnom energijom sa EU, ukoliko domaći operateri ne budu poštovali ista pravila igre koja važe za akreditovane operatere u EU.  

Zbog toga EU trenutno planira da uvede carine na uvoz iz zemalja koje nemaju sistem plaćanja naknade za ugljen-dioksid, a Energetska zajednica već ispituje mogućnosti za uvođenje sistema trgovine emisijama ugljen-dioksida među državama potpisnicama Ugovora o osnivanju energetske zajednice u regionu.

Iz Beogradske otvorene škole (BOŠ) i Centra za ekologiju i održivi razvoj (CEKOR) ukazuju da je rasplet u slučaju TE „Rovinari“ u Rumuniji pokazatelj šta bi moglo da čeka Srbiju. Pored toga, potpisivanje “Zelene agende za Zapadni Balkan“, koju su vlade država iz regiona potpisale 10. novembra ove godine, predstavlja snažnu političku poruku, koja zajedno sa ohrabrujućim vestima iz Rumunije, predstavlja jasan pokazatelj da je krajnje vreme da se odustane od izgradnje novih termoblokova na ugalj na Zapadnom Balkanu.

Pored izgradnje postrojenja „Kostolac B3” i „Tuzla 7”, Srbija i Bosna i Hercegovina još uvek planiraju izgradnju nekoliko novih termoenergetskih postrojenja, uključujući  projekat „Kolubara B”, „Kakanj 8”, „Banovići”, „Gacko 2” i „Ugljevik 3”. 

Poput dve pomenute zemlje, i Rumunija je očekivala korist od kineskog finansiranja izgradnje novih termoenergetskih postrojenja na ugalj, ali nije uzela u obzir današnju ekonomsku realnost, koja čini ugalj nekonkurentnim. 

Izvor: BOŠ

Da li prelazak Kine na električna vozila okončava eru nafte?

Foto: Pixabay
Foto-ilustracija: Unsplash (Andrew Roberts)

Na ulicama svetskih gradova sve više je automobila na električni pogon i vozila sa SUS motorima (motori sa unutrašnjim sagorevanjem) polako odlaze u zaborav. Tome doprinosi i činjenica da mnoge velike zemlje počinju sa zabranom prodaje novih automobila sa unutrašnjim sagorevanjem, dok sve više subvencionišu kupovinu električnih vozila.

Velika Britanija planira da do 2030. godine zabrani prodaju automobila sa SUS motorom, iste planove imaju i Nemačka, Irska i Holandija

Norveška je sebi zadala da tranziciju završi do 2025. godine, dok Francuska zabranu planira tek za 2040. godinu. Kada je reč o regionu, Slovenija je donela odluku da od 2030. godine počne da eliminiše automobile sa motorima na unutrašnje sagorevanje. 

Stručnjaci predviđaju da će Kina napraviti nagli prelaz na električna vozila i da će do 2035. godine ona činiti polovinu ukupne prodaje svih novih vozila, dok će ostatak biti hibridni automobili. 

Nagli prelaz na električna vozila koji će predvoditi Kina smanjiće globalni rast potražnje za naftom za 70 odsto do 2030. godine i to će okončati doba nafte” pokazuje istraživanje savetodavne kuće Carbon Tracker.

Zahvaljujući prelasku na električna vozila, Kina bi za 10 godina mogla da uštedi više od 80 milijardi dolara, koje bi potrošila za uvoz nafte.

Prema istraživanju, trošak uvoza nafte potrebne za proizvodnju goriva za prosečan automobil deset je puta veći od troškova nabavke solarne opreme za proizvodnju struje za pogon električnih vozila. 

Kina još nije odredila kada će zabraniti prodaju i proizvodnju automobila sa unutrašnjim sagorevanjem, ali pretpoistavke su da će to biti do 2035. godine.

Milica Radičević

 

Završen program za mlade talente kompanije Huavei

Foto: Arhiva Huavei
Foto: Arhiva Huavej

Studenti informacionih tehnologija Univerziteta u Beogradu i Nišu završili su obuku koju organizuje kompanija Huavei (Huawei Technologies), “Seeds for the future”. Mladi talenti, njih 24, učili su o 5G mreži, veštačkoj inteligenciji i sajber bezbednosti, a takođe su imali priliku da uče i o teorijama liderstva i kineskoj kulturi.

Na kraju obuke, svi studenti koji su uspešno položili završni ispit, od kompanije su dobili Huavei sertifikate i vredne nagrade.

Zbog pandemije koronavirusa program za talente ove godine organizovan je u digitalnoj formi, a sastojao se od intenzivnog onlajn treninga u trajanju od jedne nedelje. Nakon pandemije, program će se ponovo nastaviti u Kini.

“Njihova znanja iz oblasti informacionih tehnologija apsolutno su u skladu sa ostatkom sveta. Kako su informacione tehnologije značajno promenile modele poslovanja i korisnička očekivanja, upravo ovi treninzi postaju ključni u podučavanju mladih talenata izazovima moderne, digitalne, poslovne ere”, rekla je Jovana Tadić, PR menadžer kompanije Huavei u Srbiji.

Studenti iz Srbije u globalnom programu SEEDs su učestvovali zajedno sa kolegama iz Mađarske i Hrvatske.

“Smatram da je ova sedmica bila zaista lepo iskustvo za sve nas, i da smo mogli da naučimo mnogo zanimljivih stvari, koje će nam svakako koristiti u budućem radu”, rekla je nakon obuke Isidora Savić, studentkinja Univerziteta u Beogradu.

Izvor: Huavei

 

 

Foto-finiš Natura 2000 u kadru

Ostalo je još samo četiri dana do kraja našeg foto-takmičenja „Natura 2000 u kadru“.

Ulazimo u foto-finiš u pravom smislu te reči!

Tokom protekle nedelje poslali ste nam neverovatnih 500 fantastičnih fotografija! Imate šansu da pošaljete još svojih divnih radova koje ste snimili u prirodi. Kao i uvek, šaljite nam svoje fotografije putem LINKA, čak i ukoliko ste ih već slali, pošaljite još – znate da broj fotografija nije ograničen.

Pravila dobro znate – slikajte našu divnu prirodu, biljke, životinje, vode i vodne resurse ili aktivnosti čoveka u prirodi. Naš žiri zaista ima ozbiljan i težak zadatak da svake nedelje odabere tri najbolje fotografije koje će se takmičiti u finalu i za jednu od nagrada:

1. Nagrada 60.000 dinara

2. Nagrada 45.000 dinara

3. Nagrada 35.000 dinara

Nagradni foto-konkurs zajednički organizuju Energetski portal i projekat „EU za Naturu 2000 u Srbiji“. Naša je namera da se široj javnosti pokažu lepote prirode u Srbiji i da se građani motivišu i podsete koliko je važno da čuvamo svoju okolinu, da bi nam opstao raznovrsni biljni i životinjski svet.

„Foto takmičenje je uvek dobra prilika, za sve fotografe, kako profesionalce, tako i amatere da prikažu svoj fantastičan rad, a to naročito važi kada govorimo o fotografijama prirode. One nam pružaju šansu da zamislimo te zadivljujuće pejzaže i izvanredni biodiverzitet koji Srbija ima“, kaže vođa projektnog tima „EU za Naturu 2000 u Srbiji“ Ana Injigo, jedna od članova stručnog žirija. 

Ana dodaje da je tokom ovog takmičenja pristiglo mnogo fotografija visokog kvaliteta, kako sa tehničkog, tako i sa umetničkog aspekta.

„Fotografi su još jednom pokazali kakve su neverovatne snimke sposobni da naprave i koliko su široke mogućnosti koje im priroda pruža. Žiri jeste imao težak zadatak da donese odluku, ali su nam istovremeno dali mogućnost da uživamo u fantastičnim fotografijama. Upravo gledajući ih, mi možemo da zamislimo i osetimo da smo na toj lokaciji i da vidimo nešto što nikada ranije nismo videli. Za mene je ovo divno iskustvo koje mi je dalo mogućnost da napravim beleške sa napomenama koje lokacije nikako ne smem da propustim putujući kroz Srbiju“, kaže Ana Injigo.

Osim Ane, u stručnom žiriju koji ocenjuje fotografije takmičara su i: projektni menadžer u Delegaciji EU u Srbiji zadužen za portfolio zaštite životne sredine i klimatskih promena Antoan Avinjon, koordinatorka projekta u Ministarstvu zaštite životne sredine Snežana Prokić, fotograf Bojan Džodan, multimedijalna umetnica Mina Radović i glavna urednica Energetskog portala Nevena Đukić.

Mreža Natura 2000 je međunarodna ekološka mreža zaštićenih područja koja su svrstana u dve kategorije shodno Direktivi o staništima i Direktivi o pticama. Projekat podržava Ministarstvo zaštite životne sredine da uspostavi prvu listu potencijalnih lokacija u Srbiji koje će biti deo evropske mreže Natura 2000.

Požurite – još samo četiri dana je ostalo da pošaljete fotografije!

 

Nebeski fenomen na koji ni NASA nema odgovor

Foto-ilustracija: Unsplash (Jonatan Pie)

Neverovatne fotografije zabeležile su nebeski fenomen nazvan STEVE (engleska skraćenica za “Snažno poboljšanje brzine toplotne emisije”), koji već godinama zbunjuje Nasine naučnike.

Zaslepljujući slop svetla prvi put je primećen 2015. godine, ali stručnjaci koji se bave proučavanjem svemira i dalje ne mogu da dokuče o čemu se tačno radi.

“Stiv” se manifestuje kao ljubičasto-bela traka svetlosti koja se dijagonalno proteže stotinama kilometara kroz atmosferu prema horizontu. Često je prati “linija od zelenih tačaka koje plešu u pozadini”.

NASA ga opisuje da je „poput polarne svetlosti“, sa razlikom što polarna svetlost prekriva nebo zelenim kovitlacima blizu Zemljinih magnetnih polova.

Časopis “AGU Advansiz”, objavio je početkom oktobra studiju tokom koje su Nasini istraživači pregledali na stotine sati snimaka fenomena “Stiv” u pokušaju da pronađu novu strukturu koju su nazvali “pruge”.

“Pruge” su male mrlje zelenog svetla koje se, ponekad, pružaju horizontalno od dna prema vrhu krivudajući 20 do 30 sekundi pre nego što nestanu.

Jedan trag o poreklu “pruga” dolazi iz njihove zelene boje, koja je identična boji oboda “Stivove” svetlosti. Prema istraživačima, ova zelena talasna dužina povezana je sa emisijama atomskog kiseonika u atmosferi. Verovatno je da se turbulentne čestice u “Stivu” sudaraju i brzo zagrevaju kiseonik iz ambijentalnog vazduha stvarajući na nebu sićušne zelene plamičke koje se provlače ispod “ograde”, dok polako izbijaju van okvira svetlosti.

Možda i nije tako. Ove “pruge” su toliko nove za nauku da istraživači tvrde da je znanje koje imamo o njima samo “vrh ledenog brega”, kako se i navodi u saopštenju Elizabete MekDonald, svemirske naučnice iz Nasinog centra za svemirske letove u Merilendu.

Iako još uvek nema objašnjenja šta je uzrok nastanka ovog svetlosnog fenomena, jedno je sigurno – u pitanju nije obična polarna svetlost, već nešto mnogo složenije i još uvek nepoznato naučnicima.

Jovana Canić

Crna Gora predvodi sa reformom energetike, Ukrajina pretekla Srbiju

Photo-illustration: Unsplash (Thomas Richter)
Foto: Energetska zajednica

Crna Gora i dalje predvodi sa energetskom tranzicijom, ali se Ukrajina probila na drugo mesto preskočivši Severnu Makedoniju i Srbiju, pokazao je Godišnji izveštaj o implementaciji 2020 Energetske zajednice (EZ) objavljen 23. novembra.

Izveštaj Sekretarijata EZ pokazao je da su ugovorne strane, odnosno članice Zajednice, ostvarile napredak u tržišno orijentisanim i održivim energetskim reformama uprkos krizi zbog koronavirusa.

Prosečan procenat implementacije propisa u članicama EZ porastao je na 53 sa 48 odsto u prethodnom izveštaju za 2019. godinu.

U sredini rang liste su Kosovo i Albanija sa izvesnim napretkom, dok je reforma u Moldaviji bila skromna.

Na dnu su Bosna i Hercegovina, zemlja sa najviše pokrenutih procedura zbog kršenja pravila, i Gruzija, najnovija članica EZ, koja je, uprkos lošoj poziciji na rang listi, bila jedan od najbržih reformatora u izveštajnom periodu.

“Iako nema sumnje da mora više da se radi kod smanjenja emisije, energetske efikasnosti, održivih obnovljivih izvora energije i istinske tržišne integracije nekoliko ugovornih strana je uprkos ovogodišnjim izazovima napredovalo”, rekao je danas direktor EZ Janez Kopač.

Foto-ilustracija: Unsplah (Karsten Wurth)

On je na predstavljanju izveštaja posebno istakao napredak u energtskoj tranziciji Ukrajine i Gruzije.

Kopač je naglasio i napredak u borbi protiv klimatskih promena, gde EZ još nema čvrst pravni okvir.

“Crna Gora se mora pohvaliti jer je prva ugovorna strana EZ koja je uvela šemu trgovine emisijama dok je Moldavija četrvta zemlja u svetu koja je dostavila svoj drugi Nacionalno utvrđeni doprinos u okviru Pariskog sporazuma o klimi“, rekao je Kopač.

Direktor EZ je rekao i da je Severna Makedonija prednjačila u pripremi integrisanih nacionalnih energetskih i klimatskih planova a sledile su Albanija, BiH i Gruzija.

Ukupno gledano, EZ je na putu da ostvari ciljeve za 2020. u oblasti energetske efikasnosti i finansiranje energetske efikasnosti, posebno renoviranja zgrada, povećano je uprkos epidemiji koronavirusa.

Obnovljiva energija je još jedna oblast u kojoj je potvrđen “istinski napredak” pošto je na nivou EZ zabeleženo povećanje kapaciteta za obnovljivu energiju za 19 odsto, uglavnom kod solarne i energije vetra.

“Nažalost, taj napredak dolazi suviše kasno u nekim slučajevima i Severna Makedonija, Srbija i Ukrajina gotovo sigirno neće ostvariti ciljeve za 2020″, rekao je zamenik direktora EZ Dirk Bušle.

Kako je dodao, na aukcijama za obnovljivu energiju u Albaniji i Severnoj Makedoniji postignute cene su mnogo manje od prethodnih administrativno utvrđenih tarifa i to bi trebalo da bude motiv članicama EZ da pređu na tržišno zasnovane šeme podrške.

Foto-ilustracija: Pixabay

Bušle je takođe upozorio da se mora osigurati pravilna primena zakona o uticaju na životnu sredinu, posebno kada je reč o projektima malih hidrocentrala.

EZ navodi i da su samo Crna Gora i Gruzija izmenile zakone i uskladile ih sa izmenjenom direktivom EU o proceni uticaja na životnu sredinu.

Kao i u izveštaju za 2019, i u ovogodišnjem se ukazuje da se zemlje koje troše ugalj muče da ispune ciljeve za smanjenje emisije iz Nacionalnih planova za smanjenje emisije (NERP) za barem jedan od tri zagađivača (azotni oksidi, sumpor dioksid i prašina) obuhvaćena direktivom EU o velikim projenjima za sagorevanje.

“To je zabrinjavajući trend jer ciljevi s vremenom postaju sve stroži. Alarmantno je da Kosovo drugu godinu uzastopno nije ispoštovalo ciljeve za sva tri zagađivača, BiH i Severna Makedonija ponovo nisu ispunile ciljeve za sumpor dioksid i prašinu a Srbija za sumpor dioksid”, upozorio je Bušle.

Izveštaj za 2020. pokriva oblasti struje, gasa, regulatora u energetici, nafte, obnovljivih izvora energije, životne sredine, klime, infrastrukture, konkurencije, statistike i, prvi put, sajber bezbednosti.

EZ je telo koje je uspostavila EU kako bi svoju eneregtsku politiku proširila na kandidate i potencijalne kandidate za članstvo u EU.

Članice EZ su EU, zemlje Zapadnog Balkana, Ukrajina, Moldavija i Gruzija dok su posmatrači Turska, Jermenija i Norveška.

Izvor: Beta/EURACTIV.rs

Ubrzava se rad na rekonstrukciji pruge Subotica–Segedin

Foto-ilustracija: Unsplash (Balazs Busznyak)
Foto-ilustracija: Unsplash (Charles Forerunner)

Ministar građevinarstva, saobraćaja i infrastrukture u Vladi Republike Srbije Tomislav Momirović i ministar za inovacije Mađarske Laslo Palkovič postigli su dogovor o tome da se ubrza rad na rekonstrukciji pruge Subotica–Segedin, čija je dužina približno 27 kilometara.

U saopštenju Ministarstva građevinarstva, saobraćaja i infrastrukture navodi se da je to jedan od prioritetnih projekata previđenih Okvirnim sporazumom o ekonomskoj i tehničkoj saradnji vlada Mađarske i Srbije u oblasti infrastrukturnih projekata.

Ministri su, takođe, razgovarali o saradnji dveju zemalja u oblasti infrastrukture i građevinarstva, pri čemu su se dogovorili o tome da se odrede “oficiri za vezu”, kao i da se napravi stalni tim dva ministarstva za sprovođenje ovog projekta, koji je izuzetno važan za povezivanje dve prijateljske zemlje.

Momirović je naglasio da Srbiju i Mađarsku u ovom trenutku povezuje nekoliko velikih projekata, od kojih je najvažniji izgradnja, modernizacija i rekonstrukcija brze pruge Beograd– Budimpešta.

Ne smemo da zaboravimo i veoma važnu deonicu Subotica–Segedin, koja povezuje dva najveća grada u tom regionu i dve lokalne zajednice koje vekovima imaju odlične, prijateljske i poslovne kontakte, istakao je ministar.

Izvor: Vlada Srbije

Zvezdara u akciji sređivanja opštine

Foto-ilustracija: Unsplash (Callum Hill)
Foto-ilustracija: Pixabay

Opština Zvezdara rešila je problem odlaganja komunalnog otpada u Ustaničkoj 244 i na dečjem igralištu u Bajdinoj ulici.

Uklonjene su mini-deponije koje su se nalazile na obe lokacije i prostor je očišćen, a dečje igralište u Bajdinoj ulici je spremno za igru najmlađih.

Iz ove opštine apeluju na građane da ne bacaju smeće na mestima koja nisu predviđenaza to, te da čuvaju parkove, igrališta i zelene površine kako bi u njima mogla da se igraju deca, ali da ih koriste i uživaju svi stanovnici Zvezdare.

Takođe, brzom reakcijom Opštine Zvezdara a uz pomoć JКP ,,Zelenilo Beograd” popravljene su klackalice i klupa koje su polomljene u vandalskom činu koji se dogodio pre par dana na dečjem igralištu u ulici Mirijevski venac 10-12. Radnici ,,Zelenila” postavili su na istom igralištu i dve nove klupe.

Još jedna lepa vest je da je juče započeto čišćenje korita Čukaričkog rukavca od nataloženog mulja, a rok za završetak radova je 60 radnih dana.

Foto: Marija Stepanović

Radovi se sprovode u cilju rešavanja problema u Čukaričkom rukavcu, a na osnovu utvrđenog činjeničnog stanja na terenu, kojim je konstatovan minimalan proticaj vode u rukavcu i na ušću Topčiderke u rukavac.

JVP “Srbijavode” će sprovesti radove na čišćenju korita Čukaričkog rukavca od nataloženog mulja i na taj način omogućiti proticaj vode u rukavcu prema reci Savi”, navodi se u saopštenju ovog preduzeća.

Postupajući po prijavi građana, izvršeno je i uzorkovanje vode od strane Agencije za zaštitu životne sredine, kojim je utvrđena povećana koncentracija amonijaka i nitrata, a znatno smanjena količina kiseonika kao posledica raspada organskih materija.

Unapređenje saradnje sa Francuskom u oblasti energetike

Foto-ilustracija: Unsplash (Alex Eckermann)
Foto: Vlada Republike Srbije

Potpredsednica Vlade Republike Srbije i ministarka rudarstva i energetike Zorana Mihajlović razgovarala je sa ambasadorom Francuske u Srbiji Žan-Lujem Falkonijem o saradnji dveju zemalja u oblasti zelene energetike, obnovljivim izvorima energije i energetskoj efikasnosti.

Mihajlović je informisala ambasadora o tome da Ministarstvo rudarstva i energetike priprema izmenu nekoliko važnih zakona u ovom sektoru, kao i izradu novog zakona o obnovljivim izvorima energije.

Ona je izrazila interesovanje za saradnju sa francuskom Agencijom za razvoj, koja može biti važan partner, posebno kada je reč o energetskoj efikasnosti i formiranju Fonda za energetsku efikasnost.

Falkoni je rekao da su francuske kompanije zainteresovane za saradnju, naročito kada su u pitanju obnovljivi izvori energije.

“Francuska je dobro pozicionirana po pitanju zelene energije i obnovljivih izvora, naročito kada je reč o geotermalnoj energiji i vetroparkovima, za koje smo zainteresovani da razvijamo i u Srbiji. Nastavićemo da pružamo podršku projektu „Vinča“ jer prerada otpada igra važnu ulogu u proizvodnji električne energije, kao i modernizaciji EMS-a, u šta je uključena i naša Agencija za razvoj”, rekao je ambasador.

Izvor: Vlada Republike Srbije

Uskladiti poslovanje „Jugorosgas-transporta“ sa srpskim propisima

Foto-ilustracija: Unsplash (WeSideTrip)
Foto: Vlada Srbije

Potpredsednica Vlade Republike Srbije i ministarka rudarstva i energetike Zorana Mihajlović razgovarala je danas sa predstavnicima kompanije „Jugorosgas“ o sigurnosti snabdevanja gasom i usklađivanju firme „Jugorosgas-transport“ sa srpskim i evropskim propisima u oblasti energetike.

Glavna tema sastanka bile su izmene međudržavnog sporazuma sa Rusijom iz 1996. godine, kojim je i formirano preduzeće „Jugorosgas“, a koji ističe 2021. godine.

Izmenama sporazuma trebalo bi da se reguliše pitanje sertifikacije ćerke-firme „Jugorosgasa“, „Jugorosgas-transport“, kao nezavisnog operatora transporta gasa u Srbiji, čime će se rešiti dugodišnji nasleđeni problem u ovoj oblasti.

Agencija za energetiku je u julu 2019. godine donela odluku kojom se oduzima sertifikat izdat 2017. godine ovoj firmi, koji je izdat uslovno, s obzirom na to da u međuvremenu nisu ispunjeni uslovi iz Zakona o energetici, koji je usklađen sa direktivama EU u oblasti energetike.

Foto-ilustracija: Unsplash (Carl Nenzen Loven)

Rad na izmenama sporazuma trebalo bi da uključi i inicijativu za nastavak izgradnje mreže gasovoda na jugu Srbije, izgradnjom gasne interkonekcije sa Severnom Makedonijom.

Mihajlović je naglasila da je gasni sektor važan i za energetsku bezbednost Srbije, kao i za razvoj energetskog sektora.

Ona je posebno istakla značaj podrške Ambasade Ruske Federacije u Srbiji na projektima izgradnje transportne i energetske infrastrukture.

Generalni direktor „Jugorosgasa“ Aleksej Muratov rekao je da je ova kompanija u potpunosti otvorena za saradnju sa Ministarstvom i spremna na zajednički rad na boljem i efikasnijem rešavanju svih pitanja.

Izvor: Vlada Srbije

Počinju radovi na čišćenju Čukaričkog rukavca

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto-ilustracija: Pixabay

Čišćenje korita Čukaričkog rukavca od nataloženog mulja, počinje danas, a rok za završetak radova je 60 radnih dana.

Radovi se sprovode u cilju rešavanja problema u Čukaričkom rukavcu, a na osnovu utvrđenog činjeničnog stanja na terenu, kojim je konstatovan minimalan proticaj vode u rukavcu i na ušću Topčiderke u rukavac.

JVP “Srbijavode” će sprovesti radove na čišćenju korita Čukaričkog rukavca od nataloženog mulja i na taj način omogućiti proticaj vode u rukavcu prema reci Savi”, navodi se u saopštenju ovog preduzeća.

Postupajući po prijavi građana, izvršeno je i uzorkovanje vode od strane Agencije za zaštitu životne sredine, kojim je utvrđena povećana koncentracija amonijaka i nitrata, a znatno smanjena količina kiseonika kao posledica raspada organskih materija.

Kako bi se sprečilo ponovno zagađenje ovog područja neophodno je utvrditi ko su zagađivači.

“Na osnovu čl. 98 Zakona o vodama pravno lice, preduzetnik, odnosno fizičko lice koje ispušta ili odlaže materije koje mogu zagaditi vodu, dužno je da te materije, pre ispuštanja u sistem javne kanalizacije ili recipijent, delimično ili potpuno odstrani kao i da prečisti otpadne vode. Pravno lice, preduzetnik ili fizičko lice dužno je da postavi uređaje za merenje i kontinuirano meri količine otpadnih voda i da ispituje parametre kvaliteta otpadnih voda i njihov uticaj na recipijent”, navodi se na sajtu ovog preduzeća.

Moguće je i dugorošno rešenje, a to je izgradnja uređaja za prečišćavanje tehnoloških otpadnih voda, kao i rešavanjem problema kanalizacionog sistema.

“U međuvremenu, kako bi se sprečilo buduće zagađenje Čukaričkog rukavca, neophodno je da se, zajedničkim delovanjem gradskih i republičkih organa, utvrde uzroci zagađenja, odnosno ko su zagađivači i da im se naloži da preduzmu odgovarajuće mere za sprečavanje ili smanjenje zagađivanja reke”, kažu iz JVP “Srbijavoda”. 

Na sajtu se navodi i da je konstatovano prisustvo brojnih plutajućih objekata koji utiču na smanjenje proticajnog profila u rukavcu, pa je u skladu sa tim, potrebno uklanjanje tih objekata, koji su postavljeni suprotno važećim Zakonima Grada Beograda.

Izvor: JVP “Srbijavode”

Za zaštitu životne sredine u 2019. godini izdvojeno 42 milijarde dinara

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto-ilustracija: Unsplash (Jasmin Sessler)

Srbija je tokom prošle godine za zaštitu životne sredine izdvojila 42,3 milijarde dinara, što je za 10,7 odsto više nego prethodne godine.

Kada je u pitanju udeo u strukturi, najviše sredstava izdvojeno je za upravljanje otpadom, više od 4,2 milijarde dinara. Dok su tekući izdaci za zaštitu životne sredine iznosili 30,7 milijardi dinara, odnosno 67 miliona dinara manje nego u prethodnoj godini.

Najveći udeo u strukturi tekućih izdataka za zaštitu životne sredine tokom prošle godine bio je za upravljanje otpadom i za to je izdvojeno 22 milijarde dinara.

U strukturi investicija za zaštitu životne sredine u sektorima rudarstva, prerađivačke industrije, snabdevanje električnom energijom, gasom i parom, udeo za prevenciju zagađenja životne sredine iznosio je 820 miliona dinara, dok su investicije za tretman nastalog zagađenja iznosile 5,1 milijardi dinara.

U 2019. godini, učešće troškova za zaštitu životne sredine u bruto domaćem proizvodu iznosilo je 0,8 odsto.

Izvor: Republički zavod za statistiku

Stiže superautomobil na električni pogon i dometom od 644 kilometara

Foto: elationhypercars.com

Američka startap kompanija “Elejšn” (ushićenje) najavila je svoj prvi superbrzi automobil pod nazivom “fridom” (sloboda).

Prema veb stranici kompanije, “Elejšn” su osnovali južnoamerikanci Karlos Satulovski i Mauro Saravia.

Dvojac se upoznao u njihovoj rodnoj zemlji Argentini 1985. godine i prvobitno je planirao da izgradi model ultralakog aviona. Od ovog plana se odustalo zbog nepovoljne ekonomske situacije u zemlji, izazvane konstantnim nemirima.

Svako je krenuo na svoju stranu, pa se tako Satulovski preselio u Ameriku i postao pilot, dok je Saravia kovao karijeru u Južnoj Americi kao inženjer za trkačka vozila i dizajner odela za moto trke.

Obojica inženjera imaju i iskustvo u Formuli 1 i trke „24 sata Le Man” i sa još nekoliko evropskih trkačkih serija.

Par se 2014. godine ponovo okupio i u Americi formirao kompaniju “Elejšn”.

Prikazan, za sada, samo na promo slikama, brend navodi da će model “fridom” biti prvi „puristički, luksuzni, električni automobil ručno izrađen u Americi“.

„Elejšn“ navodi da će „fridom” imati šasiju od ugljeničkih vlakana i da će biti opremljen sa tri elektromotora. Imaće pogon na sva četiri točka i dvostepeni menjač.

Postoji opcija i za četvrti motor koji bi snagu motora podigao na čak 1.400 kilovata, odnosno 1.903 konjske snage.

U ponudi će biti baterije od 100 i 120 KW koja će omogućiti domet od 482 do 644 kilometra. Ubrzanje od 0 do 100 kilometara na čas, „fridom“ će postizati za 1,8 sekundi, a maksimalna brzina koju će moći da postigne iznosiće 418 kilometara na sat.

Opremu čine i digitalni ekran, minimalistička centralna konzola, a kompanija će kupcima omogućiti da sami odaberu detalje u pogledu enterijera.

Cena osnovne verzije „fridoma” biće neverovatnih 1,7 miliona evra, a model koji bi koristio benzin kao gorivo čak 1,9 miliona evra. Za sada i dalje nije poznato kada će početi prodaja ovog modela.

Jovana Canić