Home Blog Page 63

Nemačka – Toplotne pumpe sve češći izbor za grejanje u novogradnji

Foto-ilustracija: Unsplash (Grant Lemons)

U Nemačkoj sve veći broj novoizgrađenih stambenih objekata koristi toplotne pumpe za grejanje. Prema podacima nemačkog Saveznog zavoda za statistiku (Destatis), tokom 2024. godine završena je izgradnja oko 76.000 stambenih objekata, a više od dve trećine njih (69,4 odsto) koristi toplotne pumpe kao primarni izvor energije za grejanje.

U poređenju sa 2023. godinom, udeo objekata koji se greju toplotnim pumpama porastao je za oko pet procentnih poena, dok je u odnosu na 2014. godinu više nego udvostručen (sa 31,8 na 69,4 odsto).

Ovakav sistem grejanja najčešće se primenjuje u porodičnim i dvojnim kućama – u 74,1 odsto ovakvih objekata završenih tokom 2024. godine toplotna pumpa je korišćena kao glavni izvor grejanja. U višeporodičnim stambenim zgradama taj udeo je manji i iznosi 45,9 odsto.

Pročitajte još:

I dok su najzastupljenije toplotne pumpe koje koriste geotermalnu energiju, ostali obnovljivi izvori koji se koriste su drvo (3,6 odsto), solarna termalna energija (0,5 odsto), biogas (0,2 odsto) i druga biomasa (0,2 odsto).

Kada je reč o prirodnom gasu, njegov udeo je značajno opao u 2024. godini. Pre 10 godina činio je preko 50 odsto, dok je prošle godine smanjen na 15 odsto.

Sličan trend u korišćenju obnovljivih izvora energije uočen je i u fazi planiranja. Od oko 54.800 stambenih objekata koji su 2024. godine dobili građevinsku dozvolu, u čak 84,8 odsto planirano je da primarni izvor energije za grejanje bude iz obnovljivih izvora. Najčešće je reč o toplotnim pumpama, koje su predviđene u 81 odsto budućih objekata, dok je udeo prirodnog gasa sveden je na svega 3,7 odsto.

Energetski portal

Farizon i budućnost električnih komercijalnih vozila

Foto: ljubaznošću Lazara Radinova
Foto: ljubaznošću Lazara Radinova

Razvoj elektromobilnosti u Srbiji donosi brojne izazove, ali i velike mogućnosti za transformaciju transportnog sektora. Lazar Radanov Radičev, direktor Delta Auto Grupe, u nastavku će govoriti o potencijalu električnih komercijalnih vozila, prednostima modela Farizon i spremnosti kompanija da pređu na održiva transportna rešenja.

Koji su ključni izazovi i prilike koje Delta Auto Grupa vidi u razvoju elektromobilnosti i održivih transportnih rešenja u Srbiji i regionu?

Nisko tržišno učešće električnih vozila predstavlja značajan razvojni potencijal, posebno kod lakih komercijalnih vozila, gde se kupovne odluke zasnivaju na isplativosti, za razliku od putničkih, gde odluku često prate i emotivni faktori. Analiza pokazuje da električna vozila imaju jasne prednosti u segmentu gradskih dostavljača (last mile delivery), koji dnevno prelaze do 150 km, voze predvidive rute i parkiraju se u krugu firme, što olakšava punjenje. Samim tim, teme dometa i mreže javnih punjača postaju manje relevantne. Na primeru modela Farizon V6E, pri 150 km dnevno i 22 radna dana mesečno, procenili smo da u odnosu na dizel-vozilo donosi uštedu od 25.000 evra za pet godina. Uštede dolaze kroz niže troškove goriva i održavanja: bez ulja i većine filtera, a disk-pločice traju i do tri puta duže.

Farizon donosi revoluciju u segmentu ekološki prihvatljivih komercijalnih vozila. Kako procenjujete njegov potencijal na tržištu Srbije i regiona?

Ne vidimo nikakve racionalne prepreke za prelazak flota gradskih dostavljača i last mile delivery operatera na električna vozila. U tom smislu, Farizon ima ogroman potencijal u Srbiji i regionu. Sa razvojem infrastrukture za punjenje i masovnijom dostupnošću brzih punjača, verujemo da će i međugradski transport pratiti ovaj trend. Od promocije brenda u novembru 2024. godine, a naročito od Sajma automobila u martu, primetili smo pojačano interesovanje kompanija za ovakva rešenja. Svakako su neophodne dodatne konsultacije i vreme kako bi kupci odabrali varijantu vozila koja im najviše odgovara.

U FOKUSU:

Koje ključne inovacije i tehnološka rešenja izdvajaju Farizon vozila od konkurencije?

Zahvaljujući naprednim tehnologijama, Farizon nudi veću sigurnost na putu, niže troškove održavanja i optimalnu upotrebu prostora. U vozilima je izostavljen klasični B stub, pa unutrašnjost može biti fleksibilno prilagođena različitim potrebama, što znači više prostora za teret i lakši pristup. Tu su i napredni sigurnosni sistemi poput ASR sistema za sprečavanje proklizavanja, AEB za automatsko kočenje u hitnim situacijama i TPMS za praćenje pritiska u gumama. Sve to doprinosi bezbednijoj vožnji. Farizon koristi i drive-by-wire system, koji poboljšava upravljanje vozilom za 300 odsto i smanjuje zaustavni put za 10 odsto.

Koliko su premijum i luksuzni brendovi, poput „Maseratija”, spremni za punu tranziciju ka održivoj mobilnosti?

Ovi brendovi zapravo predvode tranziciju ka održivoj mobilnosti. Prvi električni model u Srbiji je BMW i3, osmišljen kao celovita demonstracija održivosti: korišćeni su reciklirani materijali, fabrika je radila na 100 odsto obnovljivoj energiji, uz 50 odsto manju potrošnju energije i 70 odsto manju potrošnju vode u proizvodnji. Luksuzni brendovi vide šansu u elektrifikaciji, i zbog smanjenja emisija, ali i zbog mogućnosti za veće performanse. Na primer, benzinski Maserati Trofeo nudi 550 KS i ubrzanje do 100 km/h za 3,5 s, a električni Maserati Granturismo Folgore isporučuje 761 KS, čak 1.350 Nm obrtnog momenta i ubrzanje za 2,5 s. Pored toga, ovaj i slični modeli koriste nove ekološke i kompozitne materijale, koji vozilo čine efikasnijim.

Intervju vodila: Milena Maglovski

Intervju je objavljen u Magazinu Energetskog portala ODRŽIVA MOBILNOST

Zeleni izazov 2025: Najlepše dvorište i terasa u nastajanju u Zrenjaninu

Foto-ilustracija: Freepik (freepik)

Raspisan je Javni poziv za učešće u „Zelenom izazovu 2025. godine – najlepše dvorište i terasa u nastajanju, jer lepota grada počinje u tvom domu”, koji zajednički organizuju Grad Zrenjanin i JKP „Čistoća i zelenilo” Zrenjanin.

Poziv je otvoren za sledeće kategorije:

  • Najlepše uređeno privatno dvorište u nastajanju
  • Najlepša terasa u nastajanju

Cilj Javnog poziva jeste da pruži podršku svim sugrađanima koji svojim trudom i posvećenošću doprinose stvaranju lepšeg, zelenijeg i prijatnijeg okruženja za život.

Grad Zrenjanin poziva sve vlasnike već uređenih dvorišta i terasa sa teritorije grada Zrenjanina da se prijave i predstave ih. Poželjno je da dvorišta i terase imaju potencijal za dalji razvoj i oplemenjivanje sadnim materijalom.

„Ne tražimo savršena, profesionalno oblikovana dvorišta i terase, već zelene oaze u kojima se prepoznaje trud, sjajna ideja i potencijal’’, navodi se na sajtu Grada.

Pročitajte još:

Prijavni obrazac i detalji mogu se preuzeti na sajtu JKP „Čistoća i zelenilo” Zrenjanin, kao i na sajtu grada Zrenjanina u delu konkursi i oglasi.

Pravo učešća na konkursu imaju privatna lica (privatna domaćinstva i stambene zajednice), čiji se objekat nalazi na teritoriji grada Zrenjanina (gradsko naselje i sva seoska naselja).

Izbor najlepše uređenog dvorišta i terase trajaće od 2. do 23. juna 2025. godine. Nakon završetka prijava, Komisija za izbor na teritoriji grada Zrenjanina razmotriće sve pristigle predloge, obići dvorišta i terase koje uđu u uži izbor i doneti konačnu odluku o pobednicima.

Pobednici konkursa će blagovremeno biti obavešteni o datumu dodele nagrada, a za najuspešnije predviđene su i nagrade.

Više o nagradama, pročitajte ovde.

Energetski portal

Zajednička biciklistička vožnja EuroVelo 6 rutom u okviru Evropske zelene nedelje

Foto-ilustracija: Pixabay (renategranade0)

Evropska kuća Novi Sad, u saradnji sa Novosadskom biciklističkom inicijativom, organizuje zajedničku biciklističku vožnju u petak, 6. juna, sa početkom u 17 časova, duž jedne od najpoznatijih evropskih biciklističkih ruta – EuroVelo 6.

Okupljanje je zakazano u Limanskom parku, na Subinom platou, odakle će kolona biciklista krenuti ka Futogu. U zavisnosti od raspoloženja učesnika, ruta može biti produžena do Begečke jame. Tokom vožnje planirane su pauze za druženje, razmenu ideja i inspiraciju za buduće zajedničke inicijative, a povratak u grad predviđen je istom trasom.

Učešće je besplatno, uz obaveznu prijavu koja je dostupna ovde

Kako je navedeno u saopštenju Evropske kuće, događaj se organizuje povodom Evropske zelene nedelje, koja ove godine nosi slogan „Cirkularna rešenja za konkurentnu Evropu“. Pažnja ovogodišnje zelene nedelje usmerena je na značaj cirkularne ekonomije u održivoj ekonomskoj tranziciji. Delegacija Evropske unije u Srbiji podržava obeležavanje ove nedelje kroz niz lokalnih aktivnosti širom zemlje.

Pored toga što simbolizuje održivu mobilnost, biciklistička vožnja ima za cilj i promociju EuroVelo 6 rute duž Dunava, kao primera ekoturizma i regionalnog povezivanja.

Energetski portal

Od moratorijuma do rudnika – uranijum čeka zeleno svetlo švedskog parlamenta

Foto-ilustracija: Pixabay

Dve australijske rudarske kompanije privode kraju dogovor o strateškoj saradnji kako bi, odmah po ukidanju zabrane eksploatacije uranijuma u Švedskoj, zajednički razvile nalazišta u toj zemlji. U središtu njihovih planova nalazi se projekat Hagan, jedan od najvećih nerazvijenih resursa uranijuma na svetu, procenjen na oko 800 miliona funti, uz prateće ležište vanadijuma i potaše.

Tokom decembra 2024. godine predloženo je da se uranijum uvrsti u tzv. koncesione minerale, koji se regulišu Zakonom o mineralima. Smatralo se da bi se tom odlukom omogućilo eksploatisanje uranijumskih nalazišta u Švedskoj, što je u skladu sa  energetskom strategijom koja je usmerena na širenje nuklearne energije.

Švedska poseduje šest aktivnih nuklearnih reaktora koji proizvode gotovo trećinu struje u zemlji, zbog čega je uranijum od velike važnosti za energetiku zemlje. Ipak, sav potreban uranijum za nuklearni program – uvozi se, iako se procenjuje da njeno tlo sadrži preko četvrtine dokazanih rezervi uranijuma u Evropi, kako je navodio World Nuclear News.

Pročitajte još:

Švedska je 2018. uvela moratorijum na istraživanje i iskopavanje uranijuma, ali je ipak prošlogodišnja analiza vlade zaključila da bi ukidanje zabrane olakšalo energetsku tranziciju i ojačalo domaći lanac snabdevanja nuklearnim gorivom. Predlog izmena Zakona o mineralima upravo prolazi kroz zakonodavnu proceduru i predviđeno je da se o njemu izjasni parlament početkom 2026.

Ako parlament potvrdi ukidanje zabrane, detaljna terenska ispitivanja na Haganu i drugim lokacijama mogla bi da počnu već 2026, čime bi Švedska, prvi put posle skoro decenije, ponovo otvorila vrata domaćoj proizvodnji uranijuma i ojačala energetsku sigurnosnost.

Energetski portal

Baltik do 2027. dobija do 600 novih stanica za punjenje električnih vozila

Foto-ilustracija: Freepik (freepik)

Širom baltičkog regiona, do kraja 2027. godine planirana je izgradnja do 600 stanica za punjenje električnih vozila. S obzirom na to da ovaj region trenutno zaostaje za prosekom Evropske unije kada je reč o infrastrukturi za elektromobilnost, projekat ima poseban značaj i doprineće ostvarivanju nacionalnih energetskih i klimatskih ciljeva baltičkih država.

Deo stanica biće postavljen duž koridora Transevropske transportne mreže (TEN-T), čime će se dodatno podržati ciljevi dekarbonizacije saobraćaja definisani u okviru paketa „Fit for 55” i Evropskog zelenog dogovora.

Realizaciju projekta podržala je Evropska banka za obnovu i razvoj (EBRD), koja je grupaciji Ignitis – vodećoj energetskoj kompaniji u baltičkim državama – odobrila zajam od 60 miliona evra.

Pročitajte još:

Mateo Patrone, potpredsednik EBRD-a za bankarstvo, rekao je da ova investicija predstavlja značajan iskorak za zelenu mobilnost u regionu i uklanja jednu od glavnih prepreka za širu upotrebu električnih vozila – nedostatak dostupne i pouzdane infrastrukture.

Grupacija Ignitis je tokom 2024. godine utrostručila svoju mrežu stanica za punjenje, a za cilj ima da postane vodeći operater brzih punjača za električna vozila u ovom regionu.

Energetski portal

EU blokirala deo sredstava Rumuniji zbog nepravilnosti u kadrovskoj politici energetskog sektora

Foto-ilustracija: Unsplash (rocco-stoppoloni)

Evropska komisija odlučila je da privremeno obustavi deo isplata Rumuniji u okviru Nacionalnog plana za oporavak i otpornost (PNRR), zbog nepoštovanja kriterijuma tzv. Prekretnice 121, koja se odnosi na unapređenje korporativnog upravljanja u državnim energetskim kompanijama. Sporno je što su određene osobe imenovane na upravljačke funkcije mimo principa transparentnosti i stručne selekcije, što je u suprotnosti s reformskim obavezama koje je Rumunija preuzela prema EU.

PNRR je sveobuhvatan investicioni i reformski plan koji svaka država članica EU izrađuje kao odgovor na pandemijsku krizu, koristeći sredstva iz evropskog fonda „NextGenerationEU“. Cilj PNRR-a je da podstakne ekonomski oporavak i otpornost, kao i zelenu i digitalnu tranziciju.

Prekretnica 121, deo šeste komponente PNRR-a, postavlja jasne uslove za profesionalizaciju rukovođenja državnim firmama – uključujući jasan konkursni postupak, javne oglase, nezavisne komisije i jasne profile kandidata. Evropska komisija je utvrdila da određena imenovanja u rumunskim energetskim kompanijama nisu ispunjavala uslove.

Pročitajte još:

Rumunsko Ministarstvo energetike priznalo je da su nepravilnosti postojale, ali je naglasilo da se one odnose na period pre juna 2023. godine. Od tada, kako tvrde u Ministarstvu, pokrenut je talas promena: smenjeni su svi rukovodioci na koje su se odnosile primedbe Evropske komisije — ukupno oko 40 osoba iz osam ključnih kompanija — a na njihovo mesto su imenovani privremeni upravljači dok traju nove, pooštrene selekcije.

Vlada je čak sastavila profil svakog upravnog odbora, definisala očekivanja od kandidata, kao i sistematske planove selekcije — što je sve prethodno usaglašeno sa Evropskom komisijom.

Zahvaljujući ovom ubrzanom odgovoru, Komisija je već priznala napredak Rumunije, ocenivši da je ispunjeno 65,5 odsto obaveza u okviru prekretnice 121, i smanjila je zamrznuti iznos za približno 70 miliona evra. Time je izbegnut potpuni gubitak potencijalnih 300 miliona evra koji su bili dovedeni u pitanje.

Ministarstvo poručuje da će nastaviti sa sprovođenjem reformi do potpunog usklađivanja sa zahtevima PNRR-a, kako bi sva sredstva bila deblokirana, a državne energetske kompanije konačno ušle u fazu modernog, transparentnog i performansno orijentisanog upravljanja.

Energetski portal

Težina baterija EV ograničava vozače sa dozvolom B kategorije – inicijativa za zakonske izmene

Foto-ilustracija: Freepik (rawpixel.com)

Ubrzan razvoj elektromobilnosti, zahteva usvajanje novih zakonskih regulativa i propisa. Potrebno je da nadležni sagledaju promene u transportu ljudi i dobara i da u skladu sa tim donesu prilagođene propise, kako bi se osigurali napredak i bezbednost.

Kako piše Srpska asocijacija uvoznika vozila i delova, došlo je do situacije u praksi da vozači sa B kategorijom ne mogu da voze električna dostavna vozila, kobije koji zbog težine baterije prelaze najveću dozvoljenu masu od 3.500 kilograma.

Prema važećim pripisima, bilo bi potrebno da vozaći polažu za C1 kategoriju, što bi, kako se navodi, negativno uticalo na transport, ali i usporilo elektrifikaciju voznog parka. Dalje, to bi se negativno odrazilo kako na životnu sredinu, tako i na ekonomiju uopšte.

Na osnovu uočenih problema i preteću izmene zakonskih regulativa Evropske unije, Srpska asocijacija uvoznika vozila i delova je Ministarstvu unutrašnjih poslova i Privrednoj komori Srbije, uputila inicijativu o usklađivanju člana 195 novog Zakona o bezbednosti saobraćaja Srbije (ZOBS).

Pročitajte još:

Reč je o inicijativi koja ima za cilj usklađivanje domaće regulative sa aktuelnim zakonodavnim trendovima u Evropskoj uniji, kako bi vozači sa B kategorijom mogli da upravljaju električnim vozilima koja su teža od dosadašnjeg ograničenja od 3.500 kilograma — tačnije, do 4.250 kilograma. Ova izmena bi omogućila vozačima da lakše koriste električne dostavne automobile i kombije (kategorije M1 i N1), koji zbog težine baterija često prelaze postojeću granicu.

Evropski parlament je 28. februara 2024. usvojio Predlog direktive o vozačkim dozvolama, kojom se državama EU dozvoljava da vozačima sa B kategorijom omoguće upravljanje lakim komercijalnim električnim vozilima do 4.250 kilograma.

Kako je istaknuto u inicijativi – Iako Republika Srbija nije članica Evropske unije smatramo da bi pravovremeno prepoznavanje i preuzimanje ovakvih rešenja bilo korisno za naš transportni i logisticki sektor, kao i za ubrzanje procesa elektrifikacije voznog parka. Ovakva izmena bi podstakla uvodjenje i upotrebu električnih vozila na našem tržistu, a posebno bi koristila malim i srednjim preduzećima u segmentu gradske distribucije.

Energetski portal

Počela primena Pravilnika o granicama izlaganja nejonizujućim zračenjima

Foto-ilustracija: Unsplash (israel-palacio)

Ministarstvo zaštite životne sredine saopštilo je da je počela primena Pravilnika o granicama izlaganja nejonizujućim zračenjima, koji je usklađen sa preporukama Međunarodne komisije za zaštitu od nejonizujućeg zračenja (ICNIRP) i zakonodavstvom Evropske unije.

Kako se navodi u Pravilniku, odredbe se odnose se na zonu povećane osetljivosti i javna područja, izvan kontrolisanih (nadziranih) oblasti i ne odnose se na zračenja uređaja koji se koriste za kontrolisanu medicinsku terapiju ili dijagnostički postupak u medicini ili zračenja radarskih i primopredajnih sistema za odbrambene potrebe, za zaštitu, spasavanje ili pružanje pomoći.

Granične vrednosti već se primenjuju na preko 80 odsto populacije EU u većini evropskih zemalja. Pravilnik definiše osnovna ograničenja i referentne nivoe izloženosti električnim, magnetskim i elektromagnetnim poljima različitih frekvencija.

Pročitajte još:

Primena novih pravila odnosi se na zone povećane osetljivosti i javna područja, izvan kontrolisanih i nadziranih oblasti, s ciljem zaštite zdravlja stanovništva i usklađivanja sa evropskim standardima.

Reč je o tipovima elektromagnetnog zračenja koji nemaju dovoljno energije da ionizuju atome ili molekule. Za razliku od jonizujućih zračenja (kao što su rendgenski zraci ili gama zraci), nejonizujuća zračenja se smatraju manje opasnim po zdravlje, ali dugotrajno ili intenzivno izlaganje može imati biološke efekte, zbog čega se propisuju granice izloženosti.

Energetski portal

Cirkularna ekonomija u centru pažnje EU Zelene nedelje 2025

Foto-ilustracija: Freepik (freepik)

EU Zelena nedelja 2025, ove godine će kao glavnu temu postaviti – čisto, konkurentno i cirkularno, usmeravajući pažnju na cirkularnu ekonomiju i održiva rešenja u zaštiti životne sredine.

Kako je navedeno na zvaničnom sajtu EU za tebe, delegacija Evropske unije u Srbiji, ponosna je što i ove godine učestvuje u obeležavanju ove značajne inicijative, koja okuplja zajednice, partnere i institucije širom zemlje u zajedničkoj posvećenosti održivosti, zelenim inovacijama i cirkularnim praksama.

Pažnja će biti usmerena na istraživanje kako principi cirkularne ekonomije mogu da doprinesu smanjenju otpada, podstaknu inovacije i ojačaju stratešku autonomiju Evrope u svetu sa sve ograničenijim resursima.

Delegacija EU će ovu nedelju obeležiti kroz različite događaje u Beogradu, Nišu i Novom Sadu, u saradnji sa lokalnim partnerima. Kroz interaktivne radionice, javne debate, edukativne izložbe i aktivnosti zajednice posvećene biodiverzitetu, reciklaži, održivom transportu i aktivizmu mladih, cilj je da se uključe građani svih uzrasta.

Pročitajte još:

Među najznačajnijim događajima:

  • 5. jun – Konferencija povodom Svetskog dana životne sredine (Beograd) – Paneli na teme zagađenja plastikom, politika EU u oblasti cirkularne ekonomije i prilika za Srbiju u zelenoj tranziciji.
  • 6. jun – Noć sova na Niškoj tvrđavi – Porodični događaj sa posmatranjem ptica, radionicama o biodiverzitetu i edukacijom dece o zaštiti prirode.
  • 6. jun – Javna biciklistička tura duž EuroVelo 6 rute – Promocija zelene mobilnosti kroz zajedničku vožnju, servis za popravku bicikala i razgovore sa građanima duž važne evropske biciklističke trase.

Kompletan kalendar događaja dostupan je ovde.

Ovogodišnja Zelena nedelja biće održana od 3. do 10. juna.

Evropska unija do sada je obezbedila više od 582 miliona evra bespovratne pomoći za unapređenje zaštite životne sredine i sprovođenje klimatskih mera u Srbiji, čime se pozicionirala kao najveći donator u ovoj oblasti. 

Energetski portal

Procena nuklearnih elektrana u Holandiji i Sloveniji – Krško će raditi do 2043. godine

Foto-ilustracija: Unsplash (dan-meyers)

Međunarodna agencija za atomsku energiju (IAEA) sprovela je dve važne bezbednosne provere u nuklearnim elektranama u Holandiji i Sloveniji.

U Holandiji, tim IAEA je tokom maja posetio nuklearnu elektranu Borsele kako bi proverio napredak u sprovođenju preporuka datih nakon prethodne posete 2023. godine. Elektrana, koja je u pogonu još od 1973. i obezbeđuje oko tri odsto električne energije u zemlji, trebalo bi da radi do 2033. godine, ali razmatra se produženje njenog rada do 2054. godine, pod uslovom da bezbednost bude zagarantovana. U novom izveštaju istaknuto je da je većina preporuka već sprovedena, a preostale aktivnosti su u toku. 

Pročitajte još:

Istovremeno, u Sloveniji je završena desetodnevna SALTO misija u nuklearnoj elektrani Krško, jedinoj u zemlji u zajedničkom vlasništvu Slovenije i Hrvatske. Krško pokriva čak 40 odsto slovenačkih potreba za strujom, a dozvola za njen rad produžena je do 2043. godine. IAEA je ovom prilikom ocenila da elektrana uspešno sprovodi ključne aktivnosti za bezbedan dugoročni rad, ali je istaknuta važnost nastavka preostalih koraka za potpuno usklađivanje sa međunarodnim standardima, kako navodi World Nuclear News.

Pregled je deo redovnih međunarodnih provera koje imaju za cilj jačanje bezbednosti nuklearnih postrojenja i pružanje podrške operaterima u sprovođenju najviših standarda sigurnosti. Završni izveštaji za obe elektrane očekuju se u naredna tri meseca.

Energetski portal

Inicijativa vredna 15 miliona dolara za podsticanje održivih ulaganja u basenu Konga

Foto-ilustracija: Freepik (wirestock)

Basen reke Kongo, predstavlja jedan od najvažnijih svetskih ekosistema. Kako bi se zaštitio i očuvao, Fond Ujedinjenih nacija za razvoj kapitala (UNCDF), Program Ujedinjenih nacija za životnu sredinu (UNEP) i Centralnoafrička inicijativa za šume (CAFI), pokrenuli su inicijativu vredno 15 miliona dolara. Cilj inicijative jeste da se kroz nju privuku dodatna sredstva iz javnog i privatnog sektora, uz ukupno planirano ulaganje od 30 miliona dolara, navodi se na sajtu UNEP-a.

Podršku kroz program Pro-Congo, dobiće mikro, mala i srednja preduzeća u zelenim sektorima koji ne zavise od krčenja šuma. Preciznije, podržava se razvoj poslovnih modela koji doprinose smanjenju emisija, očuvanju šuma i prelasku na održivu i otpornu ekonomiju.

Iako ovo područje predstavlja drugi po veličini tropski kišni pojas na svetu, koji ima vrlo važnu ulogu u borbi protiv klimatskih promena, ulaganje u njegovu zažtitu zaostaju za onima u Amazoniji ili jugoistočnoj Aziji.

Pročitajte još:

Inicijativa obuhvata četiri zemlje – Kamerun, Demokratsku Republiku Kongo, Gabon i Republiku Kongo – i ima za cilj da osnaži lokalna preduzeća i podstakne nova ulaganja uz zaštitu prirodnih resursa.

Kako je navedeno, UNCDF će obezbediti 6,2 miliona dolara u koncesionim sredstvima, uključujući zajmove i bespovratna sredstva, dok će UNEP pružiti tehničku podršku, izgradnju kapaciteta i pomoć u razvoju održivih poslovnih modela.

Pro-Congo ima podršku donatorske koalicije CAFI-ja koju čine zemlje poput Nemačke, Francuske, Norveške, Švedske, Belgije, Republike Koreje, Velike Britanije i drugih, kao i šest zemalja partnera iz regiona.

Program treba da, kroz kombinaciju finansijske i tehničke pomoći, stvori zdrav ekosistem za zelena ulaganja, koji će omogućiti dugoročni razvoj, očuvanje biodiverziteta i ekonomsko osnaživanje lokalnih zajednica u basenu reke Kongo.

Energetski portal

Italija druga u EU po zaposlenosti u sektoru OIE

Foto-ilustracija: Unsplash (Jonathan Korner)

U Italiji je tokom protekle dve decenije zabeležen značajan rast obnovljivih izvora energije, pokazuje najnoviji izveštaj udruženja Legambiente pod nazivom „Obnovljive opštine”.

Od 2004. do 2024. godine, kapacitet obnovljivih izvora na Apeninskom poluostrvu porastao je sa 20.222 MW na 74.303 MW neto efikasne instalirane snage – što predstavlja impresivan rast od 267 odsto.

Rast je najvidljiviji u sektoru solarne energije, koja je sa svega nekoliko desetina opština u 2004. godini danas prisutna u čak 7.873 opštine širom zemlje. U istom periodu broj solarnih instalacija porastao je sa 2.452 na preko 1,8 miliona, pri čemu je samo tokom 2024. godine instalirano 276.000 novih postrojenja.

Vetropotencijal Italije je takođe u snažnoj ekspanziji: kapacitet vetroelektrana povećan je za 11.890 MW, uz izgradnju 84 novih postrojenja samo u 2024. godini. Broj opština sa vetroparkovima porastao je sa 120 na 6.130.

Pročitajte još:

Hidroenergija beleži rast sa 17.055 MW na 18.992 MW kroz povećanje broja instalacija sa 2.021 na gotovo 5.000. Bioenergija je takođe u usponu, sa kapacitetom koji je porastao sa 1.346 MW na 3.802 MW, dok je geotermalna energija zabeležila skroman, ali stabilan rast od 136 MW.

Italija trenutno zapošljava oko 212.000 ljudi u sektoru obnovljivih izvora energije, što je drugo mesto u Evropi, odmah iza Nemačke. Više od polovine radnih mesta (135.000) vezano je za sektor toplotnih pumpi, u kome Italija drži evropski rekord po korišćenju.

I pored pozitivnih pomaka, iz udruženja Legambiente upozoravaju da je neophodno ubrzati tempo tranzicije. U saopštenju se ističe da Italija zaostaje za evropskim liderima poput Španije i Nemačke, gde proizvodnja iz OIE prelazi 60 odsto, što omogućava znatno niže račune za električnu energiju. Čak i Francuska, oslonjena na nuklearnu energiju, beleži niže cene.

„Potrebna je veća koherentnost i politička hrabrost da bi se iskoristio potencijal koji Italija nesporno poseduje”, poručuju iz udruženja.

Energetski portal

Javni oglas za izbor snabdevača poslenjeg izbora za snabdevanje električnom energijom u Crnoj Gori

Foto-ilustracija. Pixabay (jorono)

Na osnovu člana 188 stav 5 Zakona o energetici („Službeni list CG”, broj 28/25) Uredbe o postupku javnog nadmetanja za izbor snabdevača poslednjeg izbora za snabdevanje električnom energijom („Službeni list CG”, broj 81/18) i Uredbe o snabdevanju ranjivih kupaca električne energije („Službeni list CG”, broj 81/18), Ministarstvo energetike i rudarstva objavljuje

Javni oglas za izbor snabdevača poslenjeg izbora za snabdevanje električnom energijom

Ministarstvo energetike i rudarstva (u daljem tekstu: Ministarstvo) poziva zainteresovane energetske subjekte koji obavljaju delatnost snabdevanja električnom energijom da dostave ponude, u skladu sa Tenderskom dokumentacijom za izbor snabdevača poslednjeg izbora za snabdevanje električnom energijom (u daljem tekstu: Tenderska dokumentacija). Izbor snabdevača sprovodi se kroz postupak javnog nadmetanja.

  1. Predmet javnog nadmetanja

    Foto: Ministarstvo energetike Crne Gore

Predmet javnog nadmetanja je izbor snabdevača posljednjeg izbora za snabdevanje električnom energijom za period od tri kalendarske godine (2026, 2027 i 2028. godinu).

Snabdevač posljednjeg izbora vrši snabdevanje električnom energijom:

1) svih kategorija krajnih kupaca priključenih na distributivni ili na prenosni sistem električne energije ili gasa koji bez svoje krivice ostanu bez snabdevača ili ugovora o snabdevanju;

2) domaćinstava, mala i mikro pravna lica priključena na distributivni sistem električne energije ili gasa koji izaberu snabdevanje preko snabdevača poslednjeg izbora, čime se obezbeđuje njihovo pravo na univerzalnu uslugu.

Ponuđač je dužan da ponudi jedinične cene električne energije po tarifnim elementima (viša, niža i jedinstvena tarifa) za prvu godinu snabdevanja. Odnos između tarifnih elemenata za električnu energiju utrošenu u višoj i nižoj  tarifi ne može biti veći od 3:1, shodno Opštim uslovima za snabdevanje električnom energijom („Službeni list CG”, broj 70/16).

Ponuđač je dužan da ponudi formule za određivanje cijena električne energije za drugu i treću godinu snabdevanja. Takođe, ponuđač je dužan da u formulama za određivanje cijena električne energije za drugu i treću godinu snabdevanja koristi jasne i lako proverljive parametre, na osnovu kojih je moguće utvrditi visinu cena.

Snabdevač poslednjeg izbora, izabran kroz postupak javnog nadmetanja, dužan je da primenjuje ponuđene jedinične cene po tarifnim elementima (viša, niža i jedinstvena tarifa) za prvu godinu snabdevanja, kao i cene za drugu i treću godinu snabdevanja koje će utvrditi po ponuđenim formulama, pri čemu odnos između tarifnih elemenata za električnu energiju utrošenu u višoj i nižoj tarifi za drugu i treću godinu snabdevanja mora biti jednak odnosu tarifnih elemenata za prvu godinu snabdevanja.

  1. Uslovi za učešće u postupku javnog nadmetanja

Pravo učešća u postupku javnog nadmetanja po ovom javnom oglasu ima svako domaće i strano privredno društvo, pravno lice i preduzetnik (u daljem tekstu: Ponuđač):

  • koji ispunjava uslove za snabdevanje električnom energijom u Crnoj Gori, Energetskoj zajednici ili državi članici Evropske unije;
  • koji je registrovan za obavljanje delatnosti snabdevanja električnom energijom kod nadležnog organa;
  • koji je izmirio poreske obaveze u državi u kojoj ima sedište;
  • čiji zastupnik nije bio pravosnažno osuđivan za krivično delo zloupotrebe službene dužnosti, organizovanog kriminala sa elementima korupcije, pranja novca i prevare, koje ga čine nepodobnim za obavljanje funkcije;
  • koji ispunjava uslove u pogledu finansijske sposobnosti, na način da ima prosečni godišnji bruto prihod veći od 50 miliona evra ili ekvivalentno u drugoj valuti, za tri poslovne godine (2022, 2023 i 2024);
  • koji ispunjava uslove u pogledu tehničko-kadrovske osposobljenosti za obavljanje delatnosti snabdevanja električnom energijom, i to:

–   da ima najmanje 50 zaposlenih;

–   da posjeduje informacioni sistem za obračun, fakturisanje i izdavanje računa krajnjim kupcima za utrošenu električnu energiju;

  • koji je obavljao delatnost snabdevanja električnom energijom najmanje tri kalendarske godine i to: 2022, 2023 i 2024. godine, u obimu koji nije manji od 1.500 GWh godišnje;
  • koji može ugovoriti kupovinu električne energije ili poseduje kapacitete za proizvodnju električne energije, u količini koja nije manja od 1.000 GWh;
  • koji je dostavio bankarsku garanciju ponude na iznos od 25.000 evra, plativu na prvi poziv, bez prava prigovora, u formi datoj u Tenderskoj dokumentaciji, ili dokaz o uplati novčanog depozita u istom iznosu.

Rok važenja bankarske garancije ponude ili novčanog depozita je 120 dana od krajnjeg roka za podnošenje ponude.

  1. Kriterijumi za vrednovanje ponuda

Ponude se vrednuju i rangiraju na osnovu kriterijuma za vrednovanje ponuda. Kriterijumi za vrednovanje ponuda su prikazani u sledećoj tabeli:

  Kriterijum Broj bodova
1. Ponuđena cena električne energije 0-50
2. Finansijska sposobnost ponuđača 0-20
3. Sigurnost snabdevanja električnom energijom 0-20
3.1. Mogućnost obezbeđenja količine električne energije 0-10
3.2. Udio električne energije iz sopstvenih izvora 0-10
4. Doprinos zaštiti životne sredine 0-10
  1. Otkup Tenderske dokumentacije

Ponuđač ima pravo da učestvuje u postupku javnog nadmetanja, pod uslovom da pre podnošenja ponude otkupi Tendersku dokumentaciju. Ministarstvo izdaje potvrdu za otkupljenu Tendersku dokumentaciju i vodi registar lica koja su otkupila dokumentaciju, na osnovu kojeg se identifikuju ponuđači koji mogu učestvovati na Tenderu. Ako Tendersku dokumentaciju preuzima ovlašćeni predstavnik privrednog društva, pravnog lica ili preduzetnika, dužan je da dostavi ovlašćenje za zastupanje overeno od strane notara ili apostilom, kao i dokaz o izvršenoj uplati naknade za otkup Tenderske dokumentacije. Ukoliko je ovlašćenje izdato na stranom jeziku, potrebno je dostaviti prevod na crnogorski jezik koji je overen od strane sudskog tumača.

Cijena Tenderske dokumentacije iznosi 1.500,00 evra i ovaj iznos se uplaćuje na žiro-račun Budžeta Crne Gore broj: 832-1005-92, sa naznakom „Otkup Tenderske dokumentacije po Javnom oglasu za izbor snabdevača poslednjeg izbora za snabdevanje električnom energijom”. Tenderska dokumentacija se može otkupiti najkasnije pet radnih dana pre isteka roka za podnošenje ponuda.

  1. Podnošenje ponuda

Ponude se dostavljaju na crnogorskom jeziku. Ako je dokumentacija iz ponude dostavljena na stranom jeziku, ponuđač je dužan da priloži i overeni prevod na crnogorskom jeziku. U slučaju spora, overeni prevod će se koristiti za tumačenje informacija i dokaza.

Ponuđač dostavlja ponudu na arhivu Ministarstva na sledeću adresu:

Ministarstvo energetike i rudarstva

Rimski trg 46, 81000 Podgorica,

Crna Gora

Ponude moraju pristići u arhivu Ministarstva najkasnije do 15. jula 2025. godine do 12:00 časova, što je krajnji rok za podnošenje ponude (u daljem tekstu: Krajnji rok). Ponuda se podnosi u formi i sadržaju kako je definisano u Tenderskoj dokumentaciji.

Ministarstvo izdaje potvrdu, odnosno evidentira prijem ponude sa jasno naznačenim datumom i vremenom prijema ponude. Ponude pristigle posle Krajnjeg roka za dostavljanje ponude neće se razmatrati, već će se neotvorene vratiti Ponuđaču.

Ponuđač ima pravo da, na pisani zahtev, povuče ponudu najkasnije do isteka Krajnjeg roka. Ponuda se smatra povučenom prijemom pisanog zahteva za povlačenje ponude, koja se bez odlaganja, neotvorena, vraća ponuđaču.

  1. Informacije i podaci za komunikaciju

Zainteresovani ponuđač može, u pisanom obliku, zatražiti dodatne informacije ili pojašnjenja u vezi sa postupkom javnog nadmetanja. Zahtevi za dodatne informacije i pojašnjenja mogu se dostavljati najkasnije sedam radnih dana prije isteka roka za podnošenje ponuda.

Komunikacija se vrši isključivo elektronskim putem preko e-maila.

Kontakt osoba: Maja Pavićević

e-mail: maja.pavicevic@meir.gov.me

  1. Otvaranje ponuda

Otvaranje ponuda vrši Komisija za otvaranje i vrednovanje ponuda u prostorijama Ministarstva (Rimski trg 46, Podgorica), na dan 15 jul 2025. godine, sa početkom u 13:00 časova.

Ponuđač, preko svojih ovlašćenih predstavnika, ima pravo da prisustvuje otvaranju ponuda, koje obuhvata otvaranje omota ponude, otvaranja dela ponude koja se odnosi na podobnost ponuđača i provjeru njene formalne ispravnosti.

  1. Promjena uslova Javnog oglasa

Izmjene i/ili dopune Javnog oglasa objavljuju se na isti način kao i tekst prvobitnog Javnog oglasa.

Ministarstvo energetike Crne Gore

Predlozi privrede za snažniji prehrambeni i poljoprivredni sektor

Foto-ilustracija: Unsplash (Mehrad Vosoughi)

Na sednici Odbora Udruženja za biljnu proizvodnju i prehrambenu industriju Privredne komore Srbije razmatrani su glavni izazovi sa kojima se suočava prehrambena industrija, kao i konkretne inicijative i predlozi za njihovo rešavanje.

Obraćajući se članovima Odbora, Marko Čadež, predsednik PKS istakao je važnost otvorenog dijaloga i saradnje između kompanija, Privredne komore Srbije, nadležnih ministarstava i institucija, naglasivši značaj sastanaka u cilju unapređenja sektora.

Kako je istakao, na sednicama odbora razgovara se o konkretnim problemima koji opterećuju domaću privredu u svim sektorima.

Prema njegovim rečima, saslušani su svi problemi koje imaju privrednici, a predlozi i inicijative se nakon detaljnog razmatranja, prosleđuju ministarstvima i nadležnim institucijama. Neki izazovi su već rešeni, dok su drugi u toku, a kako je naveo, veruje da je ovo najbolji način da se zajednički radi na unapređenju poslovanja u Srbiji i položaja naših firmi na međunarodnom tržištu.

Podsetio je na aktivnosti Centra za privredne inicijative i brza rešenja PKS i najavio sastanak privrednika sa predsednikom Republike Srbije, između 9. i 13. juna, gde će se zajednički tražiti rešenja za konkurentniju privredu i bolji poslovni ambijent.

Kako je istaknuto na sednici ovog Odbora, prehrambeni i poljoprivredni sektor Srbije suočavaju se sa brojnim izazovima koji utiču na proizvodnju, konkurentnost i izvoz. 

Pročitajte još:

„Konditorska industrija trpi zbog visokih cena sirovina i sporih carinskih procedura, dok proizvođači biljnih ulja i svežeg voća imaju problema sa varijacijama cena i administrativnim preprekama. Mineralne vode i bezalkoholna pića opterećeni su visokim nametima i neizvesnošću oko depozitnog sistema, dok se proizvođači dečje hrane i prerađivači kafe nose sa dugotrajnim registracijama i sivom ekonomijom. Savetodavne službe i proizvođači ukrasnog bilja pogođeni su nedostatkom kadrova i zastarelom tehnologijom, a vodoprivreda se suočava sa nedostatkom investicija i pravnih olakšica”, navodi se na zvaničnoj stranici PKS-a.

Kao rešenja, ističu se ubrzanje i pojednostavljenje pojednostavljenju administrativnih i carinskih procedura, izmene pravilnika i nekih propisa, uklanjanje ograničenja izvoza i uvođenje harmonizovanih propisa u skladu sa EU standardima. 

Neophodno je ukloniti carinske barijere i smanjiti birokratske prepreke kako bi se podstakao održivi razvoj i konkurentnost u ovim ključnim granama industrije, kao i pojačati koordinacija između državnih institucija i privrede, poručuju predstavnici industrije hrane.

Energetski portal

Zlatibor beleži snažan rast poseta stranih turista

Foto-ilustracija: Unsplash (Gorana B)

Zlatibor nastavlja da potvrđuje svoj status jednog od vodećih turističkih centara u Srbiji, beležeći odlične rezultate u prva četiri meseca 2025. godine.

Kako se navodi u saopštenju Opšrine Čajetina, prema najnovijim podacima Republičkog zavoda za statistiku, ovu planinsku destinaciju posetilo je ukupno 136.867 turista, što predstavlja rast od 6,5 odsto u odnosu na isti period prošle godine.

Posebno se ističe značajan porast broja inostranih gostiju – tokom aprila zabeležen je rast dolazaka stranih turista od čak 43 odsto, dok je broj noćenja koje su oni ostvarili više nego dupliran u poređenju sa aprilom 2024. godine.

Pročitajte još:

Ukupan broj noćenja u periodu januar–april dostigao je 423.427 u registrovanim smeštajnim kapacitetima, što dodatno potvrđuje poziciju Zlatibora kao jedne od najposećenijih destinacija u zemlji.

Ovi rezultati su plod koordinisanog delovanja svih aktera u turizmu. Turistička organizacija Zlatibor kontinuirano sprovodi intenzivne promotivne aktivnosti na domaćem i inostranom tržištu, dok lokalna samouprava ulaže značajna sredstva u razvoj turističke infrastrukture. Pored toga, privatni sektor doprinosi kvalitetnom i raznovrsnom smeštajnom ponudom, kao i visokim standardima usluge.

Dodatni zamah dolasku stranih turista dale su i međunarodne sportske manifestacije, poput takmičenja „Školarijada” i fudbalskog turnira „Zlatibor kup”, koji su okupili mlade sportiste iz brojnih zemalja, uključujući Brazil, Indiju, Kinu, Benin, Španiju i Italiju.

Energetski portal