Home Blog Page 379

Razlika u salinitetu važan je faktor za formiranje morskog leda

Foto-ilustracija: Pixabay (spalla67)
Foto-ilustracija: Pixabay (spalla67)

Naučnici sa Univerziteta u Geteborgu izneli su podatak da do formiranja leda na površini polarnih mora ne dolazi samo usled niskih temperatura, već da važnu ulogu ima količina saliniteta.

S obzirom na to da je hladna voda teža od tople, ona bi trebalo da tone, a da se na površini nađe toplija, koja ne bi mogla da omogući formiranje veće količine leda. Međutim, razlika u salinitetu površinske i vode u dubinama, stvara jednu vrstu poklopca, koja ne dozvoljava mešanje voda, odnosno izbijanje toplije vode na površinu.

Površinski sloj vode ima manju gustinu saliniteta usled padavina i topljenja glečera, zbog čega se i zadržava na površini.

Globalno zagrevanje s jedne strane dovodi do topljenja morskog leda koji ima važnu ulogu u sprečavanju efekta staklene bašte, zbog sposobnosti odbijanja sunčeve svetlosti nazad u atmosferu. S druge strane topljenjem se povećava količina slatke vode i razlika u salinitetu na površini mora, što omogućava formiranje poklopca, zahvaljujući kojem se led i formira.

Pročitajte još:

Koji efekat će biti dominantan, naučnici i dalje ne mogu da predvide.

Treba napraviti razliku između morskog leda, glečera i ledenih bregova. Morski led formira se u okeanu, dok se glečeri formiraju na kopnu. Na kraju, ledeni bregovi predstavljaju led u moru koji se odlomio od glečera.

Usled ljudskih aktivnosti, od početka 1900. godine topljenje glečera je ubrzano. Prema podacima koje je izneo WWF, ukoliko se emisije i značajno smanje u narednim decenijama, više od trećine preostalih glečera istopiće se pre 2100. godine. Kada je reč o morskom ledu, 95 odsto najstarijeg i najdebljeg leda na Arktiku već je nestalo.

Katarina Vuinac

Potpisan ugovor za izgradnju kanalizacione mreže u Suvom Rudištu na Kopaoniku

Foto: Ministarstvo zaštite životne sredine
Foto-ilustracija: Unsplash (Timothy L. Brock)

Uskoro bi trebalo da počnu radovi na rekonstrukciji i izgradnji kanalizacione mreže u turistočkom kompleksu Suvo Rudište u opštini Raška na Kopaoniku.

Ugovor sa izvođačima radova potpisao je Marko Blagojević, ministar za javna ulaganja, a prisustvovali su Irena Vujović, ministarka zaštite životne sredine i Nenad Popović, predsednik Opštine Raška.

“Investicijom vrednom 170 miliona dinara počinje rešavanje problema nedostajuće kanalizacione mreže u ovom značajnom turističkom kompleksu. Kao i za niz kapitalnih zelenih projekata, sredstva za realizaciju ovog izuzetno važnog projekata obezbedila je Vlada Republike Srbije preko Ministarstva zaštite životne sredine i Ministarstva za javna ulaganja”, rekla je ministarka Vujović.

Pročitajte još:

Kako je istakla ugovorom je definisano da radovi budu završeni u roku od 730 kalendarskih dana od trenutka uvođenja u posao. Pored iskoraka ka unapređenju standarda u zaštiti životne sredine, investicija je značajna i za kvalitetniji život stanovnika opštine Raška, kao i za očuvanje prirodnih resursa.

Ministarka je podsetila da će u narednom periodu biti uloženo 200 miliona evra širom Srbije za izgradnju nedostajuće komunalne infrastrukture i postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda.

Energetski portal

Poslovni objekti u Srbiji su lideri u podizanju standarda održivosti

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto: Novaston

„Poslovni objekti u Srbiji su lideri u podizanju standarda održivosti, jer inicijative potiču iz sedišta multinacionalnih kompanija koje imaju svest o značaju održivosti i budžete namenjene ulaganju u održivost objekta i sertifikaciju“, izjavila je projekt menadžer Novaston platforme Jelena Jolović na konferenciji BuildUp 2022, predstavljajući Novaston kao partnera u ostvarivanju održivih projekata.

Govoreći o izazovima u arhitekturi u turbulentnim vremenima građevinske industrije, Jelena Jolović je predstavila projekat rekonstrukcije nekadašnje proizvodne hale fabrike Novkabel u industrijskoj zoni Novog Sada.

Novaston Project Management (NPM) kao deo Novaston platforme, uključen je od samog početka u ovaj projekat, na poziciji projekt menadžera. Sa ostalim učesnicima na ovom projektu bavili su se sprovođenjem smernica budućeg korisnika objekta u procesu projektovanja, zelene sertifikacije i koordinacije procesa izgradnje.

„Objekat se prostire na površini od cca 11.000m2, a po završetku radova imaće približno 16.500m2 bruto površine. Koncept rekonstrukcije se razvio iz osnovnih zahteva budućeg korisnika, a temelji se na održivim principima: integracija sa zelenilom i prirodnim svetlom, organizacija radnog prostora u skladu sa korporativnom politikom i sertifikacija objekta minimum LEED Gold sertifikatom. Arhitekte iz studija Zabriskie su vrlo uspešno sproveli  ideju da se prirodno svetlo i zelenilo u najvećoj mogućoj meri integrišu u radni prostor otvaranjem jednostavne osnove objekta pravilnim unutrašnjim baštama (čak četiri atrijuma). Uz samu fasadu sa unutrašnje strane postavljen je zeleni pojas uz koji su organizovani radni prostori. Od oko 35.000m2 oko objekta je više od 12.000 m2 samo pod zeleno. Kada je reč o organizaciji unutrašnjeg prostora primenjen je princip Town Planinga kao i Activity Base Workspace koji podrazumeva da zaposleni nemaju fiksna radna mesta“, objasnila je Jelena Jolović.

Pročitajte još:

Foto: Novaston

Prema njenim rečima, objekat je u procesu dobijanja sertifikata LEED Gold. Zajedno sa partnerima iz kompanije TGBG, Novaston je dao smernice za projektovanje i započeo proces sertifikacije odmah po postavljanju koncepta. Kada objekat bude zvanično završen, testiraće se sistemi i proveriti prikupljena dokumentacija, potom će biti izdat sertifikat LEED Gold. Inicijator je bio korisnik prostora – kompanija Schneider Electric, a za Novaston je bilo izazovno procesom rekonstrukcije postići tako visok nivo sertifikacije.

„U ovom projektu je posebno zanimljivo to što investicija nije greenfield, već je u pitanju rekonstrukcija i revitalizacija. LEED nalaže da se vodi računa o materijalima koji se ugrađuju, tako smo imali priliku da demontirani materijal sa gradilišta na neki način vratimo u objekat, poput betona koji je drobljen i ponovo iskorišćen za slojeve ispod podne ploče. Na žalost, kod nas lokalno ne postoje reciklazni pogoni koji bi nam pomogli da sav demontirani materijal ponovo upotrebimo. Socijalna održivost je važan aspekt poslovanja, ali i održive gradnje. Objekat je maksimalno prilagođen korisnicima kroz poboljšane karakteristike troslojne staklene fasade, pojačanog krovnog pokrivača i najvažnije – putem krovnih solarnih panela imaće solarnu energiju proizvedenu na objektu.“

Iako je za investitora isplativije sertifikovati objekat dok je projekat jos uvek na papiru, odabrati targetirane kredite i koncipirati budžet, u svom portfoliju Novaston ima i klijente koji su se odlučili da naknadno urade sertifikaciju objekata koji se već koriste. To smo uspešno postizali primenom i dodavanjem novih rešenja, i izradom opsežne dokumentacije i tako bili deo projekata koji menjaju svest i postavljaju nove standarde u domenu održivosti, zaključila je Jelena Jolović.

Izvor: Novaston

SAMIT SOLAR PLAZA BALKAN

Foto-ilustracija: Pixabay (
Foto-ilustracija: Pixabay (mrganso)

Ogroman solarni potencijal Balkana je spreman za istraživanje. Sa skoro 2 GW instaliranog fotonaponskog kapaciteta i preko 26 GW realnog tržišnog potencijala, region se predviđa fantastičan rast u bliskoj budućnosti. Samit “Solar Plaza Balkan”, koji se održava u Zagrebu, ujediniće, povezaće i inspirisati regionalne i međunarodne eksperte u domenu fotonaponske energije koji su angažovani na brzoj tranziciji Balkana ka održivoj energiji.

Kako (potencijalno) članstvo u EU služi kao podsticaj za neke balkanske zemlje da relaksiraju određena pravila i propise, sve više se radi na podsticanju razvoja fotonaponske energije, te samim tim balkanske zemlje olakšavaju proces aukcije i odobravanja subvencija. Ovo je savršen trenutak za početak razgovora o tome kako da se omogući i ubrza rast fotonaponskog energetskog sektora na Balkanu. Ipak, ni region nije bez izazova. Da bi se povećalo poverenje investitora, ključna stvar je da se omogući profitabilnost fotonaponskih postrojenja u regionu. Ostala uska grla vezana za implementaciju razvojnih projekata će takođe morati da budu eliminisana, kao što su procedure oko izdavanja dozvola i izazovi vezani za uključenje u energetsku mrežu.

Štaviše, održivost projektnih aplikacija i odabir lokacije se moraju uzeti u obzir i iz perspektive investitora i kupca. Osim uzemljenih postrojenja, solarna postrojenja se mogu instalirati zajedno sa drugim izvorima energije (voda i vetar), ili na (bivšim) poljoprivrednim zemljištima i krovovima industrijskih postrojenja.

Pronađite i ponudite rešenja za ove probleme na samitu “Solar Plaza Balkan” koji će se održati 8. decembra u Zagrebu. Ova konferencija će okupiti regionalne i međunarodne eksperte koji rade na realizaciji budućnosti solarne energije. Na ovom jedinstvenom okupljanju projektanata, investitora, komunalnih preduzeća, donosioca odluka, vlasnika imovine i proizvođača, razgovaraće se o ključnim prilikama za kapitalizaciju tržišnog potencijala, te će se uspostaviti novi poslovni kontakti.

Samit Solar Plaza Balkan, 8. decembar –  Hotel Westin, Zagreb.

Kotizacija: Lokalna – 495 evra (sa popustom, kotizacija iznosi 395 evra ukoliko se uplati odmah) / Međunarodna – 695 evra (sa popustom, kotizacija iznosi 595 evra ukoliko se uplati odmah)

Kontakt za medije: daphne@solarplaza.com

Više informacija o događaju pogledajte ovde.

Izvor: Solar Plaza Samit   

U Parizu predstavljena kandidatura Srbije i Beograda za Ekspo 2027

Foto-ilustracija: Unsplash (Dimitrije Milenković)
Foto: Beoinfo

Na 171. Generalnoj skupštini Međunarodnog biroa za izložbe (BIE) u Parizu je održana zvanična prezentacija Republike Srbije – Grada Beograda za organizaciju Međunarodne specijalizovane izložbe Ekspo 2027 sa temom „Igra(j) za čovečanstvo – sport i muzika za sve”.

Gradski urbanista Marko Stojčić je tom prilikom podsetio da su Srbija i Beograd u trci sa još četiri grada, te da su svi veoma ozbiljno pristupili kandidaturi.

“Duboko verujemo da smo grad koji može da dobije kandidaturu i to je najveći događaj koji kao država možemo da organizujemo. Po nekim brojkama to je čak blizu evropskog i svetskog prvenstva u fudbalu, a kao takav je veliki događaj kako za Beograd tako i za Srbiju. Zato ćemo uraditi sve što možemo da bismo to i ostvarili. U Parizu smo imali polučasovnu prezentaciju, prethodno je istražna misija bila u Beogradu i kroz svaki detalj naše aplikacije proveravani su navodi koje smo dostavili. Svuda smo pozitivno ocenjeni, a za lokaciju je predviđen prostor južno od nacionalnog stadiona u Surčinu gde bi bili postavljeni pojedinačni paviljoni svake od zemalja učesnica. Očekujemo da bi bilo više od sto zemalja učesnica. Optimisti smo i verujemo da ćemo ući u drugi krug”, istakao je gradski urbanista.

Ministar finansija Siniša Mali je istakao da je Srbija učinila sve da stvori neophodne preduslove kako bi realizovala projekat specijalizovane Ekspo izložbe, naglasivši da su finansijska sredstva obezbeđena. On je podsetio da smo u poslednjih deset godina napravili ogroman napredak na brojnim poljima, a svakako da je ekonomski napredak zemlje među najvažnijim dostignućima Republike Srbije.

Pročitajte još:

U ime naše delegacije, ministar sporta Zoran Gajić je predsedniku Skupštine Međunarodnog biroa za izložbe poklonio odbojkašku loptu sa potpisima naših svetskih prvakinja. Prisutnima je uputio važnu poruku, da ovaj put ne igramo samo za sebe već za celo čovečanstvo.

Foto: Beoinfo

Podršku našoj delegaciji je putem specijalnog video-uključenja pružio i najtrofejniji sportista Novak Đoković. On je istakao važnost igre kao univerzalnog jezika koji razumeju svi, kao i značaj igre u najranijem dečijem razvoju. O svojim iskustvima zašto su igra, gluma i muzika važni govorili su glumac Miki Manojlović i violinista Stefan Milenković, koji se posebno osvrnuo na svoje iskustvo sa svetske izložbe Ekspo Dubai 2020.

„Igra(j) za čovečanstvo – sport i muzika za sve” je tema koja se bavi značajem igre, sporta i muzike u ljudskoj evoluciji i razvoju, sa namerom da osnaži kako učesnike tako i posetioce da istraže na koji način ovi drevni kreativni „alati” čovečanstva mogu pomoći u rešavanju nekih od najsloženijih globalnih izazova današnjice.

Republika Srbija i Beograd dokazali su, u brojnim prilikama do sada, da poseduju sposobnost, organizacione, stručne i ljudske kapacitete za organizaciju najvećih međunarodnih događaja. Međunarodna specijalizovana izložba Ekspo 2027 biće jedinstvena prilika da se još jednom potvrdi da su Srbija i Beograd kulturni i umetnički centar regiona i Evrope.

Izvor: Beoinfo

EPSON lansirao novu seriju štampača

Foto: Epson
Foto: Epson

Ponovo potvrđujući svoju posvećenost inkjet štampačima, Epson je lansirao novu seriju pod imenom WorkForce Enterprise koja je deo AM serije od 40-6ppm. WorkForce Enterprise serija koristi Piezo-Heat Free inkjet tehnologiju i time upotpunjuje Epsonov portfolio poslovnih proizvoda A3 formata.

Novi Epsonovi proizvodi donose tehnologiju sa statičnom glavom štampača na tržište srednjeg ranga, čime se pojednostavljuje proces prodaje i obezbeđuje da krajnji korisnici imaju najbolji proizvod koji je u skladu sa ciljevima održivog razvoja.

Inkjet tehnologija za razliku od laserske, zahteva manju upotrebu energije, i zahvaljujući jednostavnom dizajnu ograničava resurse koji se koriste tokom proizvodnje i isporuke. Manjih dimenzija, lako se uklapaju u kancelarije i štede prostor. Zahvaljujući kertridžima velikog kapaciteta nema potrebe za čestom zamenom potrošnog materijala, niti dodatnim troškovima transporta, skladištenja i odlaganjem otpada.

Ovi proizvodi predstavljaju značajan pomak u Epsonovoj strategiji štampe i podržavaju posvećenost kompanije održivosti. Lansiranje novih proizvoda se takođe poklapa sa odlukom kompanije da u potpunosti pređe na inkjet tehnologiju i da prekine globalnu prodaju i distribuciju laserskih štampača do 2026. godine. Ovo se dešava godinu dana nakon što je kompanija Epson objavila ulaganje od više od 693 miliona eura u inovacije u oblasti održivog razvoja, kao rezultat nemogućnosti laserske tehnologije da napravi značajne korake ka smanjenju štetnog uticaja zbog svoje potrebe da prilikom štampanja koristi više toplote, a samim tim i više energije.

Sa manje pokretnih i rezervnih delova koje treba zameniti u toku životnog veka štampača u odnosu na laserske, potrebe za servisiranjem i održavanjem Epson inkjet štampača su smanjene, kao i broj zastoja u radu štampača, poboljšavajući time produktivnost i zadovoljstvo korisnika.

Pročitajte još:

Foto: Epson

Ana Bajagić, marketing menadžer za Balkan, iz Epson Srbija izjavila je: „Sa novom WorkForce Enterprise AM serijom , sada je naš portfolio poslovnih inkjet printera upotpunjen i možemo odgovoriti na svaki zahtev korisnika, bilo da dolazi iz malih radnih okruženja do velikih organizacija koje zahtevaju brze sisteme. Imamo odgovarajući proizvod bez obzira na funkciju ili potražnju za štampanjem. Sa punim spektrom podrške, kroz Managed Print Services, Workflow i Remote Service rešenja, ovi proizvodi omogućavaju jednostavno održavanje, visok kvalitet, kao i poudzan i pre svega održiv sistem štampanja.

Više o novom asortimanu

  • Najpraktičnije rešenje za skladištenje i značajno smanjena težina
  • Poboljšana pouzdanost i smanjena mogućnost zaglavljivanja papira, usled ulaza za papir u obliku slova C
  • Interfejs panel od 10.1 inča – jednostavniji i pametniji sa podešavanjima za eko štampanje
  • Jednostavan i lak za upotrebu sa automatskim otkrivanjem veličine papira i kasetama za papir sa tihim mehanizmom za zatvaranje
  • Lako punjenje, kompaktni kertridži velikog kapaciteta
  • Prostor sa velikim kapacitetom papira – do 5150 listova papira
  • Smanjeno vreme zastoja štampača – dizajnirano za lak interni pristup, brzo i efikasno održavanje
  • Mogućnost skeniranja 60 stranica/120 slika u minuti
  • Unutrašnji finišer – kompaktan i štedi prostor za sastavljanje i spajanje dokumenata, takođe, dostupno sa opcijom za bušenje rupa
  • Spoljni finišer za izradu knjižica koji se može pričvstiti – za heftanje, bušenje rupa, štampanje na koverti,  kao i razne opcije savijanja

 O kompaniji Epson:

Epson je globalni lider na polju tehnologije posvećen cilju da postaje nezamenjiv za društvo kada je u pitanju povezivanje ljudi, stvari i informacija uz pomoć svojih originalnih, efikasnih, kompaktnih i preciznih tehnologija. Kompanija je fokusirana na inovacije i prevazilaženje očekivanja kupaca u inkdžet tehnologiji, vizuelnim komunikacijama, nosivim uređajima i robotici. Epson je ponosan na svoje doprinose u razvijanju održivog društva i na stalne napore ka ostvarivanju ciljeva održivog razvoja Ujedinjenih nacija.

Predvođena japanskom korporacijom Seiko Epson, međunarodna Epson grupa ostvaruje godišnju prodaju od preko bilion japanskih jena (global.epson.com)

Ekološka vizija 2050eco.epson.com

Izvor: Epson

Norveška važan partner Srbije u energetskoj tranziciji

Foto: Ministarstvo rudarstva i energetike
Foto: Ministarstvo rudarstva i energetike

Ministarka rudarstva i energetike Dubravka Đedović sastala se u Oslu sa državnim sekretarom u Ministarstvu nafte i energetike Kraljevine Norveške Andreasom Bjelandom Eriksenom i direktorom Direktorata za vode i energetiku Kjetilom Lundom.

Nakon održanog sastanka, ministarka Đedović rekla je da je Vlada Republike Srbije u potpunosti posvećena reformi energetskog sektora, kako bi Srbija imala stabilan, održiv sistem i zdraviju životnu sredinu.

Tokom sastanka, razmenjena su iskustva o tome kako da Srbija na održiv način planira ulaganja u naš energetski sektor i kako da na najbolji i najefikasniji način iskoristimo naše resurse.

Pročitajte još:

„Naš prvi cilj, na kome radimo sa norveškim partnerima, je da u naredne dve godine stabilizujemo energetski sistem. U tom smislu, uz ogromne napore određeni dobri rezultati su već vidljivi. Drugi cilj je srednjoročan, planiranje energetske tranzicije na način da do 2030. godine imamo u sistemu više obnovljivih izvora energije, iz vetra, solara i hidro kapaciteta. Treći i finalni je dekarbonizacija energetike i stabilnost energetskog sistema do 2050. godine’’, rekla je ministarka.

Prema njenim rečima, iskustvo Norveške kao energetskog giganta je dragoceno u procesu reforme našeg energetskog sektora.

Ministarka je podsetila da je Norveška pre 30 godina uvela profesionalni menadžment u energetske kompanije i stvorila povoljnu klimu za privatna ulaganja, na održiv način i način da njihovi energetski resursi pripadaju njihovim građanima odnosno da građani i privreda imaju najveće koristi.

„To je ono što Srbija želi, tome je Vlada posvećena’’, poručila je ministarka Đedović.

Energetski portal

Najniža cena nafte od 2021. godine

Foto-ilustracija: Unsplash (John Cameron)
Foto-ilustracija: Pixabay (Matteo Baronti)

Cena nafte je pala na najniži nivo od decembra 2021. godine, pošto je talas nemira u Kini kaznio ulaganja u rizična sredstva i pomutio izglede za potražnju za energentima, dodajući novi stres na ionako krhko globalno tržište sirove nafte.

Američka West Texas Intermediate (WTI) sirova nafta je potonula na 74 dolara po barelu nakon tronedeljnih gubitaka.

Protesti zbog oštrih antivirusnih ograničenja izbili su tokom vikenda širom Kine, najvećeg svetskog uvoznika sirove nafte, uključujući demonstracije u Pekingu i Šangaju, što je podstaklo široku rasprodaju na početku nedelje.

Nemiri su pomogli da dolar (ponovo) postane sigurno utočište za investitore, čineći sirovine manje atraktivnim, dok su štetili saobraćaju u Kini. To takođe donosi mogućnost da bi kineske vlasti mogle da reaguju strožim ograničenjima, pri čemu će broj slučajeva Covid-19 ovog meseca biti rekordan, iako drugi spekulišu da bi tempo ublažavanja mogao da se ubrza.

Pročitajte još:

Poslednjih dana diplomate Evropske unije su takođe bile uključene u pregovore o ograničenju cena ruske sirove nafte, a pregovori bi trebalo da budu nastavljeni kasnije u ponedeljak.

“Osećaj na tržištu nafte ostaje negativan, a dešavanja tokom vikenda u Kini sigurno neće pomoći“, rekao je Voren Paterson, šef robne strategije u ING Groep u Singapuru.

Kineska potražnja za naftom bi u proseku mogla da iznosi 15,11 miliona barela dnevno u ovom kvartalu, što je manje u odnosu na 15,82 miliona pre godinu dana, prema Kpleru, kompaniji za podatke i analitiku.

Osim Kine, trgovci su takođe procenjivali potez SAD da daju dozvolu korporaciji Chevron za nastavak proizvodnje nafte u Venecueli nakon što su sankcije zaustavile sve aktivnosti bušenja pre skoro tri godine. Ublažavanje sankcija dolazi nakon što su norveški posrednici najavili obnavljanje političkih razgovora između predsednika Nikolasa Madura i opozicije ovog vikenda.

I evropska severnomorska nafta Brent nastavila je cenovni pad na oko 81,3 dolara po barelu na berzi ICE Futures Europe.

Izvor: Biznis.rs

Odobreno povećanje cena – struja skuplja 8, gas 11 odsto

Foto-ilustracija: Pixabay (jplenio)
Foto-ilustracija: Pixabay (Magnascan)

Agencija za energetiku odobrila je povećanje cene struje i gasa od 1. januara 2023. godine, saznaje RTS.

Od početka 2023. godine cena kilovat-sata struje biće veća osam odsto za domaćinstva, a gasa 11 odsto.

Kilovat-sat gasa sa taksama i PDV-om koštaće 4,5 dinara, a struje 14,4 dinara.

Prema računici Agencije za energetiku, domaćinstvima koja prosečno troše oko 400 kilovata mesečno račun će biti uvećan do 300 dinara.

Pročitajte još:

Onima koji se greju na TA peći i noću ih uključuju biće veći račun do 1.000 dinara.

Građani koji se greju etažno na kotlove na struju mogu da očekuju račune veće za 1.600 dinara.

Agencija za energetiku je dužna da mesec dana unapred obavesti građane o povećanju cena energenata.

Ministarka rudarstva i energetike Dubravka Đedović najavila je ranije da će struja od 1. januara poskupeti za manje od 10 odsto, a gas za 11 odsto.

Izvor: RTS

Folksvagen pravi zaokret ka vodoniku

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto-Ilustracija (akitada31)

Nemački proizvođač automobila Folksvagen (Volkswagen) nedavno je podneo zahtev za registraciju patenta za novu vodoničnu gorivnu ćeliju. Istraživački tim ovog proizvođača, prema pisanju stranih medija, izumeo je novu gorivnu ćeliju koja je mnogo jeftinija od onih koje se trenutno mogu naći na tržištu, a koja bi automobilima trebalo da omogući domet od 2.000 kilometara sa jednim punim rezervoarom.

Vesti koje stižu iz Folksvagena mnoge su iznenadile jer je u maju ove godine Herbert Dies, izvršni direktor, negirao potencijal vodonika kao izvora za električne automobile. “Automobil na vodonik nije rešenje za problem klime, zavladala je elektrifikacija”, tada je naveo na svom tviter nalogu.

Na razvoju ove nove tehnologije radi se iza zatvorenih vrata, tako da na detaljnije informacije moramo još sačekati, ono što se zna jeste da je patent za novu gorivnu ćeliju kreiran sa nemačkom kompanijom Kraftverk. 

Kod gorivnih ćelija proces stvaranja električne energije je uskladišteni vodonik i kiseonik putem elektrolize kreriraju električnu energiju, što kao nusprodukt ima – vodu.

Pročitajte još:

Rezeorvari automobila na vodonik moraju se napuniti, te je veliki izazov obezbediti infrastruktura za punjenje. Na sreću i tu dolazi do promena i bliskoj budućnosti vodonik će postati dostupan na više mesta, što ga čini održivom opcijom.

Iako gotovo svi proizvođači automobila u fokus stavljaju vozila na električni pogon, sve je više onih koji rade na razvoju automobila na vodonik. 

Mnogi o vodoniku govore kao o gorivu budućnosti, vozila na ovaj pogon ne emituju štetne gasove, ne zahtevaju dugo punjenje baterije niti korišćenje električne energije koja možda nije dobijena iz obnovljivih izvora.

Milica Radičević

Počinje Expo-zim

Foto-ilustracija: Pixabay (Franc-Comtois)
Foto: Beogradski sajam

EXPO-ZIM, sajam zimske sportske opreme, turizma i rekreacije, biće održan od 1. do 4. decembra 2022. godine u hali 4 Beogradskog sajma.

Označavajući početak zimske sezone, 36. Expo-zim ostaje najuređeniji snežni izlog posvećen belim planinama i zimskim sportovima, ali i uvoznicima, proizvođačima, turoperatorima, menadžerima zimskih odmarališta, kompanijama i prodavcima sportske opreme i odeće, instruktorima skijanja i snouborda, ljubiteljima penjanja, snežnim parkovima, sportskim udruženjima, sportistima i tehničarima-serviserima, osiguravajućim društvima, “zimskim tehnologijama” i svetu usluga u ovoj oblasti. Expo-zim je prva prilika i pravi način da se ljubitelji belih planina susretnu sa zimom.

Zahvaljujući i suorganizatoru, Asocijaciji “Sport za sve”, Expo-zim dokazuje da je i u četvrtoj deceniji postojanja očuvao privlačnost za one koji traže zimsku kombinaciju aktivnog odmora, koristi i zabave. Uz to je ostao direktno i efikasno promotivno sredstvo za velike brendove u ovom sektoru, spona sa krajnjim kupcima i podrška njihovoj radoznalosti i izborima, značajno sredstvo uticaja na ponašanje pri kupovini i zadržavanje tržišta.

Za mlade, porodice, ljubitelje zimskih sportova i života na otvorenom, one koji svake godine ovaj događaj iščekuju sa velikim nestrpljenjem, izlagači najavljuju i tradicionalne sajamske popuste i do 50 odsto. Pokazalo se da je, po pravilu, najveće interesovanje za nove modele opreme i rekvizita za zimske sportove – skije, cipele, vezove, klizaljke, snowbord, ski-kombinezone, rukavice, kape, naočare i drugo, te za komisionu prodaju, promociju extremnih sportova, usluge ski-servisa.

Na sajmu će svoje proizvode i usluge ponuditi pedesetak direktnih i zastupljenih izlagača.

Radno vreme Expozima biće od 10 do 20 časova. Cena ulaznice je 400 dinara, a parkinga u krugu sajma 150 dinara po satu.

Izvor: Beogradski sajam

Stigao poslednji kontigent opreme za Kostolac B3

Foto: Ministarstvo rudarstva i energetike/Zoran Petrović
Foto: Ministarstvo rudarstva i energetike/Zoran Petrović

Poslednji kontigent opreme za izgradnju novog bloka B3 u termoelektrani Kostolac stigao je brodom na gradilište u Kostolcu.

“Posle tri decenije, Srbija gradi novi energetski pogon koji je od izuzetne važnosti, naročito u vreme energetske krize kada su nam novi kapaciteti proizvodnje električne energije neophodni”, poručila je ministarka rudarstva i energetike Dubravka Đedović koja je, s ambasadorkom Narodne Republike Kine Čen Bo prisustvovala isporuci nove opreme.

Ministarka je podsetila da je kapacitet novog bloka 350 megavata, odnosno oko pet odsto proizvodnih kapaciteta “Elektroprivrede Srbije”. 

“Ako znamo da u zimskim mesecima uvozimo oko 10 odsto potrošnje električne energije, jasno je koliko će novih pet odsto doprineti sigurnosti svih nas”, navela je Đedović.

Novi pogon će biti po svim najvišim standardima zaštite životne sredine, najčistiji od svih blokova koje imamo, naglasila je ministarka i zahvalila se radnicima angažovanim na projektu. 

„Trenutno je angažovano 1.000 radnika, a imamo uveravanje da će uskoro biti dodatnih 200 kako bi se pogon završio u predviđenom roku. Planirano je da na Vidovdan novo postrojenje postavimo na mrežu, a u pogon od oktobra sledeće godine”, izjavila je Đedović.

Pročitajte još:

Ministarka je izrazila zahvalnost Kini, kineskim i srpskim kompanijama koje su angažovane na projektu, istakavši da više od 60 srpskih kompanija uključeno u izgradnju novog bloka. Takođe, zahvalila se i Jugoslovenskom rečnom brodarstvu na pomoći pri dopremanju opreme. 

Foto: Ministarstvo rudarstva i energetike/Zoran Petrović

„Posebna zahvalnost rudarima površinskog kopa Drmno čiji će kapacitet ovim projektom biti uvećan za 30 odsto. Hvala svim rudarima u svim našim kopovima, koji naporno rade kako bismo imali dovoljne količine uglja i uvozili što manje električne energije“, dodala je Đedović.

Ambasadorka Čen Bo istakla je da je dolazak opreme od izuzetnog značaja za održavanje dinamike radova. 

“Prevaziđene su brojne poteškoće u dopremanju opreme, ali uz napore kineske i srpske strane realizacija projekta ulazi završnu fazu. Iako se i dalje  suočavamo sa mnogim izazovima, uverena sam da će kineska kompanija uložiti maksimalne napore uz dragocenu podršku srpskih partnera, kako bi završila izgradnju telmoelektrane u dogovorenom roku”, izjavila je Čen Bo.

Izvor: Ministarstvo rudarstva i energetike

Sprovedena akcija uklanjanja plutajućeg otpada iz reke Lim

Foto: Ministarstvo zaštite životne sredine
Foto: Ministarstvo zaštite životne sredine

Sprovedena je koordinisana akcija uklanjanja velike količine plutajućeg otpada iz reke Lim, koji je zaustavila lančanica postavljena na teritoriji opštine Priboj.

Ministarka zaštite životne sredine Irena Vujović istakla je da je u prethodne dve godine resorno ministarstvo sprovelo niz projekata kako bi se zaštitila reka Lim i sanirale deponije u slivnom području na teritoriji Srbije.

Prema njenim rečima Srbija je sve uradila kako bi se višedecenijski problem plutajućeg otpada na Limu rešio, što očekuju i od susednih država.

,,Zatvorili smo, sanirali i rekultivisali deponiju “Stanjevine” u Prijepolju, koja se nalazila na samoj obali reke, uklonili divlje deponije na obali Lima, izgradili transfer stanicu “Banjica” u Novoj Varoši, gde će se od sledeće godine, kada bude puštena u rad, odvoziti otpad iz Priboja, Prijepolja i Nove Varoši. U toku je i realizacija projekta sanacije poslednje nesanitarne deponije na ovom području u Druglićima kod Priboja, gde do otvaranja transfer stanice svoj komunalni otpad odlažu pomenute tri opštine. Sufinansirali smo i postavljanje lančanica na Limu na teritoriji Prijepolja, Priboja i Nove Varoši. Većina otpada, koji je usled padavina i porasta vodostaja reke prethodnih dana dospeo na lančanice nije sa teritorije Srbije, niti iz ovih opština’’, rekla je ministarka.

Ministarka je dodala da se na lančanici u Priboju prema procenama stručnjaka trenutno nalazi više od 10 hiljada kubika ambalažnog, drvnog i ostalog otpada. Pored toga što predstavlja veliki ekološki problem, ovaj otpad može da ugrozi i rad HE “Potpeć”, ali i ostale hidrocentrale u slivu reke Drine.

Kako navodi ministarka, ekipe javno-komunalnog preduzeća opštine Priboj danima su na terenu, a naknadno su im se priključili, sa čamcima i mehanizacijom, i JVP Srbijavode i EPS.

,,Otpad će biti uklonjen narednih dana, ali time problem nije rešen, niti Srbija može sama to reši. Budući da se radi o međunarodnim rekama, do trajnog rešenja možemo da dođemo jedino zajedničkim delovanjem i angažovanjem nadležnih u Crnoj Gori i Bosni i Hercegovini na sanaciji nesanitarnih smetlišta uz reke na njihovoj teritoriji, što je Srbija već učinila’’, poručila je ministarka Vujović.

Energetski portal

Dno Arktičkog okeana zarobljava veliku količinu CO2

Foto-ilustracija: Unsplash (Annie Spratt)
Foto-ilustracija: Unsplash (Paul Carroll)

Naučnici sa Instituta Alfred Vegener otkrili su da su na dnu Arktičkog okeana zarobljene velike količine CO2.

S obzirom na nedostatak sunčeve svetlosti u Arktičkom okeanu, biološka produktivnost je ograničena. Fitoplanktoni u gornjim slojevima ovog okeana, koji hvataju ugljenik, imaju manje energije, zbog čega nije bilo jasno na koji način su zarobljene tolike količine ugljenika.

Ovo je moguće zahvaljujući niskim temperaturama tokom zimskog perioda i morskoj struji. Naime, ugljenik se apsorbuje u Barencovom moru, niske temperature formiraju hladnu i tešku vodu koja tone na dno, a morska struja tu vodu usmerava niz kontinentalnu padinu u duboki Arktički basen.

Otkriveno je da svakog dana više od 2.000 metričnih tona ugljenika teče u dno Arktičkog okeana, što je ekvivalentno 8.500 metričnih tona atmosferskog CO2.

Značaj ovog procesa krije se u podatku da ovako zarobljen ugljenik, koji dospe u duboke vode okeana, tamo ostaje sve dok se struja ne preokrene i vrati vodu na površinu, što na Arktiku traje nekoliko hiljada godina. Ukoliko se ugljenik taloži u dubokim morskim sedimentima, može da bude zarobljen čak i milionima godina, zato što samo vulkanska aktivnost može da ga oslobodi.

Pored toga, ovaj proces predstavlja izvor hrane za faunu dubokog mora, kao što su morske zvezde, sunđeri i crvi.

Ipak, globalno zagrevanje dovodi do potrebe za dodatnim istraživanjima procesa. S jedne strane, veća količina sunčeve toplote i svetlosti fitoplantkonima u Arktičkom okeanu omogući će više hranljivih materija, čineći ih sposobnijim za hvatanje ugljenika. S druge strane, porast temperature formiraće manju količinu leda, čime će se smanjiti i količina hladne i teške vode koja tone na dno okeana i zadržava ugljenik.

Ceo proces funkcioniše na način da dok su fitoplanktoni, odnosno mikroalge, na površini vode hvataju ugljenik, a kada počnu da stare tonu na dno povlačeći sa sobom zarobljeni ugljenik.

Katarina Vuinac

Predrasude okoline su me motivisale da postanem inženjer

Foto: OIE Srbija
Foto: OIE

Energetski portal, kao medij koji želi da doprinese rodnoj ravnopravnosti i inkluzivnosti žena u sektor zelene energije, odlučio je da podrži kampanju promocije uspešnih žena koje sprovodi Udruženje Obnovljivi izvori energije Srbije uz podršku Ambasade Kanade u Srbiji. U narednom periodu objavljivaćemo intervjue koje Udruženje OIE SRBIJA realizuje u okviru projekta “Put do većeg učešća žena u sektoru OIE” sa ciljem da podstakne mlade devojke i žene da se obrazuju i karijernu šansu potraže u sektoru OIE.

Kamala Mujezinović Šantić, inženjer je elektrotehnike i zaposlena je na poslovima razvoja u kompaniji New Energy Solutions. Osnovnu školu i gimnaziju je završila u Prijepolju, osnovne i master studije na Elektrotehničkom fakultetu u Beogradu, a stručnu praksu sticala je u Omanu. Ima 27 godina, majka je jednog radoznalog dečaka i aktivna članica Zelene ženske mreže OIE SRBIJA.

Kako ste se opredelili za elektrotehniku kao životni poziv?

Kamala Mujezinović Šantić: Po prirodi svog karaktera sklona sam izazovima, elektrotehnika je bila jedan od njih kao optimalna kombinacija moje sklonosti prema matematici i fizici.

Da li je to bilo iznenađenje za sredinu iz koje potičete ili već postoji rodna osvešćenost da žene mogu biti dovoljno dobre za ove još uvek dominantno muške studije?

Kamala Mujezinović Šantić: Ako bih rekla da nije, ne bih bila u potpunosti iskrena. Prijepolje je mali srčani grad, ali ipak sam nailazila na neki vid osude najviše u pogledu opredeljenja za “muški” i “pretežak” poziv. Iz ovog ugla, nakon svih ispita položenih iz prvog puta, svima im mogu reći veliko hvala, jer da nije bilo takvih komentara, ne bih možda ni imala motivaciju da pokažem da smo mi žene itekako sposobne za pozicije inženjera.

Stručnu praksu ste imali u Omanu i objavili naučni rad na temu “Optimal design and evaluation of a hybrid energy system for off-grid remote area”. Kako je izgledala praksa u Omanu? Koliko je žena bilo na toj vrsti stručne edukacije?

Foto: OIE Srbija (Žene su i te kako sposobne za pozicije inženjera)

Kamala Mujezinović Šantić: Praksa se odvijala na Sultan Qaboos Univerzitetu pod mentorstvom dr Sabah Abdul-wahab. Dr Sabah je najbolji primer liberalizma države jer je jedna žena koja ne nosi maramu, a nalazi se na visokoj poziciji rektora univerziteta, pored mehatronike koja joj je osnovni poziv. Usledila je moja obuka u Homer softveru za potrebe pronalaska optimalnog napajanja sela koje je teritorijalno odvojeno od ostatka Omana, dok je samo istraživanje i rešenje pretočeno u naučni rad.

Praksa u Omanu je jedno divno iskustvo u dalekoj zemlji sasvim drugačije kulture. Bilo je nas čak 9 žena od ukupno 20 studenata na praksi u najrazličitijim obrazovnim profilima, preko farmacije, geodezije, rudarstva i elektrotehnike.

Ipak, odlučili ste da gradite karijeru u Srbiji? Radili ste u JP Emisione tehnike i veze? Kakva iskustva nosite iz tog kolektiva?

Kamala Mujezinović Šantić: Iako mnoge stvari planiramo, ne bude uvek onako kako smo zamislili, tako je i mene život, spletom raznih okolnosti, umesto odlaska u Nemačku zarad poslovnog angažovanja, vezao za Srbiju i prihvatila sam poziciju inženjera energetike u ETV-u. Iskustvo koje nosim je zaista dragoceno, kolektiv je jako susretljiv, pre svega stručan i sa mnogima od njih i dalje imam kontakt. Ne mogu a da ne pomenem bivšeg direktora, pokojnog Branka Gogića koji nas je prerano napustio, a on je upravo i zaslužan za moje angažovanje u firmi.

Kakav status imaju žene inženjeri i generalno žene u državnim preduzećima?

Foto: OIE Srbija (Posao u sektoru obnovljivih izvora energije pruža i dinamiku i materijalnu satisfakciju)

Kamala Mujezinović Šantić: Ljudi su skloni raznim predrasudama pa se na prvi pogled žene ne uklapaju baš u to ukalupljeno mišljenje, međutim kvalitet produkta koji nastane od žene inženjera, zahvaljujući povećanoj odgovornosti, privrženosti i povećanoj moći zapažanja detalja govori dovoljno o tome da je bitno samo pronaći kompaniju i kolektiv koja će ceniti kvalitet, nevezano od koje osobe on potiče. Zahvaljujući NES-u ja sam tu gde jesam.

Žene u državnim preduzećima su vredne, dok, sa druge strane, bez previše dinamičnog okruženja polako većina njih upadne u neki vid pasivnosti i šablonskog obavljanja posla, čast izuzecima. Meni lično to nije bio cilj, zato sam i prešla u totalno suprotno okruženje.

Rad u javnom sektoru je obično manje zahtevan od rada u dinamičnom privatnom sektoru. Zašto ste se odlučili za promenu i zaposlenje u kompaniji New Energy Solutions?

Foto: OIE Srbija (Biti žena u 21. veku je veliki izazov, a biti majka poseban)

Kamala Mujezinović Šantić: Kamala i izazovi… Kao master inženjer elektrotehnike, sa kompletnim master studijama posvećenim obnovljivim izvorima energije, zaista sam želela da pokušam da se pronađem u domaćoj kompaniji koja se bavi kako razvojem, tako i izgradnjom i održavanjem projekata iz OIE, kako ne bih žalila u slučaju da eventualno odem iz države. Na moju veliku sreću, NES je toliko dinamična kuća da nijedan dan niti projekat ne liče jedan na drugi pa je samim tim učenje svakim danom zagarantovano, a to je meni najbitnije i to iskustvo se novcem ne može kupiti. Tako da za moj ostanak u državi opet zahvalnost ide direktoru Milošu Coliću.

Kako usklađujete sve obaveze, imajući u vidu da ste mlada majka?

Kamala Mujezinović Šantić: Biti žena u 21. veku je veliki izazov, a biti majka poseban. Ipak zahvaljujući različitim gimnastikama, kroz pravilnu organizaciju i zahvaljujući pomoći supruga uspevam da postignem sve prioritetne aktivnosti.

Da li ste ikada tokom obrazovanja i u poslu osetili bilo kakvu diskriminaciju (polnu, nacionalnu, versku)?

Kamala Mujezinović Šantić: Na poslu zaista ne, a kroz obrazovanje čak iako je bilo nekih situacija (svih pomenutih) uspevala sam psihički da savladam situaciju i izađem kao mini pobednik. I dobro poznata rečenica “Nije bitno šta ti je neko rekao, nego ko”.

Kako biste motivisali mlade devojke da se obrazuju, a zatim zaposle u sektoru OIE?

Kamala Mujezinović Šantić: Obnovljive izvore kao tako mladu, zelenu i unosnu profesiju zaista mogu da vode žene, upravo zahvaljujući tom, nama urođenom, genu za estetska i detaljna rešenja. Nama su žene neophodne, tako da bih zaista iskoristila ovu priliku da ih ohrabrim, da slušaju svoje srce, da postavljaju visoke ciljeve jer je ovo takođe grana industrije koja je jedna od plaćenijih u 21. veku, pa tako umesto programiranja koju većina upisuje iz tog materijalnog čina, u obnovljivim ćete pronaći entuzijazam, dinamiku, kvalitet a i tu materijalnu ostvarenu stranu.

Izvor: OIE Srbija

Gebrüder Weiss teži ka klimatskoj neutralnosti do 2030. godine

Foto: Gebrüder Weiss
Foto: Gebrüder Weiss (Do 2030. godine, Gebrüder Weiss želi da upravlja svojim sopstvenim lokacijama na klimatski neutralan način. Ovde: Fotonaponski sistem na lokaciji Lauterah, sa glavnom kancelarijom u pozadini)

Kao moderan provajder logističkih usluga, kompanija Gebrüder Weiss sa svojom strategijom održivosti GWcares postavila je cilj da CO2 stopu svede na nulu : do 2030. logistički objekti u vlasništvu kompanije bi trebalo da budu klimatski neutralni. Na ovaj način, kompanija se suočava sa svojom odgovornošću i daje svoj doprinos globalnim klimatskim ciljevima. Da bi to uradili, Gebrüder Weiss pažljivo prati emisije CO₂ na svih 180 sopstvenih  lokacija. Trenutnu visinu CO₂ emisije i potrošnju energije na lokacijama kompanija  je brojčano iskazala u svom aktuelnom  izveštaju o održivosti. Ove emisije se postepeno smanjuju – za deset procenata godišnje.

Izveštaj o održivosti takođe navodi važne mere koje treba preduzeti na putu do   klimatske neutralnosti i načine na koje naši savremeni logistički objekti mogu da iskoriste  sve dostupne mogućnosti za uštedu energije i smanjenje zavisnosti od ograničenih resursa.

Važnu ulogu u tome igra instalacija fotonaponskih sistema (PV) na krovovima logističkih terminala. Gebrüder Weiss ima već 18 takvih sistema. Zajedno generišu više od 4.600 megavat sati električne energije godišnje i trenutno pokrivaju 18 procenata potrošnje električne energije. Ovaj udeo bi trebalo da se povećava za 15 procenata svake godine kroz dalje širenje fotonaponskih sistema. Kako bi proverio efikasnost svih mera, Gebrüder Weiss je instalirao sistem za nadzor energije na svojim lokacijama u Evropi, a koristiće ga i širom sveta u narednim godinama.

Ulaganja u alternativne pogone

Pored toga, Gebrüder Weiss povećava udeo alternativnih pogona u teretnom saobraćaju i razvija rešenja sa niskim emisijama za Last Mile. U širem području Beča za lokalni prevoz se koristi  kamion na električni pogon, a do krajnjih kupaca u Austriji isporuke se vrše kombijima  sa električnim pogonom. Povrh svega,  jedan od prvih kamiona na svetu sa  pogonom na vodonik (H2) od januara 2021. godine koristi se u Švajcarskoj. U Nemačkoj je za 2023. planirano korišćenje još pet H2 kamiona. Takođe, u Austriji, Gebrüder Weiss radi zajedno sa partnerima i konkurentima na uvođenju kamiona sa gorivim ćelijama. Kompanija namerava da uloži oko deset miliona evra u alternativne pogonske sisteme do 2025. godine.

Dodatne informacije o aktivnostima kompanije Gebrüder Weiss u oblasti održivosti možete pronaći OVDE

Izvor: Gebrüder Weiss