Home Blog Page 274

Odlaže li se početak grejne sezone i koliko povećanje cena traže toplane

Foto-ilustracija: Unsplash (Umberto)
Foto-ilustracija: Pixabay (analogicus)

Direktor Udruženja toplana Srbije Dejan Stojanović kaže za RTS da se remonti toplana privode kraju i da su stvoreni uslovi za bezbedan početak grejne sezone 15. oktobra. Navodi da povećanje cene grejanja neće tražiti sve toplane. Posebno naglašava da se dugovi za grejanje godinama ne smanjuju i da bi naplata po potrošnji bila najefikasnija.

Od ponedeljka su toplane počele tehničke probe sistema, a grejna sezona u Srbiji zvanično počinje 15. oktobra. U toku je ugovaranje energenata, a toplane traže veće cene grejanja od pet do 30 odsto.

Što se tiče nabavke energenata, prirodni gas je ugovoren u visini od 85 odsto, mazut 33, ugalj 49, biomase skoro 50 odsto i toplotna energija koja se kupuje iz EPS-a u visini od 75 odsto. 

Ukazuje i da postoje određeni problemi u nekim gradovima, posebno u Vrbasu i Loznicu, ali se rešavaju i očekuje da će do početka grejne sezone sve biti u redu.

Kada će početi grejna sezona

Navodi da je stručno mišljenje da grejna sezona treba da počne onda kada odluke to i nalažu, a to je 15. oktobar, a onda da se uklapa shodno zadatim vremenskim uslovima.

Odluke se razlikuju po gradovima i opštinama u zavisnosti od prognoze vremena, ali da to sve važi za period do 15. oktobra i nakon 15. aprila, kada se sezona završava.

Sadašnje prognoze koje, ukazuje, nisu nikada do kraja pouzdane, najavljuju da se zahlađenje očekuje 20. odnosno 21. oktobra.

Pročitajte još:

Koliko poskupljenje traže toplane

Govoreći o povećanju cena grejanja, Stojanović kaže da je u 22 lokalne samouprave cena povećana.

“U prethodnih nekoliko dana su se kroz neke medije provukle neke, kako bih rekao, dezinformacije. Znači, u ovom trenutku, ono što su jedinice lokalne samouprave odobrile, od njih 60, povećale su cene 22”, precizirao je Stojanović.

Foto-ilustracija: Pixabay

Objašnjava i da su razlozi za to što za dve godine lokalne samouprave nisu davale saglasnost za korekciju cena.

“Gas je poskupeo 50,4 odsto, što rezultira povećanjeu od skoro 30,30 odsto, mazut je od početka ove godine do danas poskupeo 28,34 odsto, to su razlozi povećanje cena. Tu postoje samo dve varijante, ili da se to kompletno ide sa tržišnim, da kažem uslovno ekonomski opravdanim cenama, ili da subvencioniše prema saglasnoj metodologiji za određivanje cene jedinica lokalne samouprave”, navodi on.

Objašnjava i da neće sve toplane povećati cene grejanja i da to sve zavisi od dinamike i metodologije određivanja cena.

Dug se godinama ne smanjuje 

Ističe da se dugovi za grejanje već godinama ne menjaju, da se to uglavnom analizira tokom letnjeg perioda, ali i da se taj dug godinama ne smanjuje.

“Ta potraživanja su negde blizu 18-20 milijardi dinara od stambenog prostora i nekih desetak milijardi od poslovnog. Plus, najmanji je dug zapravo u ovom trenutku, nije zanemarljiv, ali je negde 100-150 miliona od budžetskih korisnika”, dodaje.

Kaže da je pristalica naplate po potrošnji, jer se onda sve mnogo brže radi, i onda praktično svi mogu da se uključe u primenu mera energetske efikasnosti.

“Znači neminovno je da svi pređemo na to, onda nije upitno uopšte da li je grejna sezona počela 15, 16. ili 20. oktobra ili 1. novembra”, zaključuje Stojanović.

Naglašava i da je cilj da do 2030. godine kompletno izbacimo mazut i ugalj.

Izvor: RTS

Regionalnom centru za upravljanje otpadom u Ubu pridružile se još četiri lokalne samouprave

Foto-ilustracija: Unsplash (Jack Blueberry)
Foto-ilustracija: Freepik (frimufilms)

Četiri lokalne samouprave – Loznica, Krupanj, Ljubovija i Mali Zvornik, pridružile su se Regionalnom centru za upravljanje otpadom „Eko – Tamnava“, što znači da će se u ovom centru, kad bude izgrađen, zbrinjavati otpad na savremen način za ukupno 15 gradova i opština.

Lokalne samouprave pridružile su se jednom od najvećih kapitalnih zelenih projekata u Srbiji – izgradnji regionalnog centra za upravljanje otpadom u Kaleniću kod Uba, čiji se početak očekuje u narednom periodu.

Na toj lokciji biće izgrađena i kompletna prateća infrastruktura koja obuhvata transfer stanice, reciklažne centre, postrojenje za biološki tretman otpada i druge objekte neophodne za rešavanje jednog od najvećih ekoloških problema Srbije – neadekvatnog upravljanja otpadom.

Pročitajte još:

Realizacijom projekta sistemski će biti rešen problem upravljanja otpadom za građane Uba, Valjeva, Osečine, Lajkovca, Mionice, Ljigu, Koceljeve, Vladimiraca, Barajeva, Lazarevca i Obrenovca, a od danas i za građane Krupnja, Malog Zvornika, Loznice i Ljubovije. Svih 15 lokalnih samouprava zbrinjavaće otpad na savremen način, čime će se unaprediti kvalitet života građana građana koji tu žive.

Ugovori o pridruživanju potpisani su sa direktorom Regionalnog centra „Eko – Tamnava“ Zoranom Petrovićem, u prisustvu ministarke Irene Vujović. Potpisali su ih gradonačelnik Loznice Vidoje Petrović i predsednici opština Krupanj, Mali Zvornik i Ljubovija, Ivan Isailović, Zoran Jeftić i Milan Jovanović.

Energetski portal

Sektorske obuke za privredu povodom EU mehanizma za prekogranično izjednačavanje ugljenika (CBAM)

Foto-ilustracija: Freepik (frimufilms)
Foto-ilustracija: Pixabay (shogun)

Tokom oktobra i novembra u više gradova u Srbiji, Ministarstvo zaštite životne sredine i Privredna komora Srbije, u okviru Programa za jačanje kapaciteta za trgovinske politike (C4TP) koji podržava Vlada Švajcarske, organizovaće besplatne regionalne sektorske obuke za predstavnike privrednih grana koje će biti obveznici novog mehanizma za prekogranično izjednačavanje ugljenika (CBAM) koji je uvela Evropska unija.

CBAM podrazumeva sistem naplaćivanja taksi u zavisnosti od sadržaja ugljenika u određenim proizvodima koji se uvoze u EU iz zemalja u kojima su klimatske politike manje ambiciozne od evropski i u početku će se primenjivati samo na odabrani broj proizvoda: gvožđe i čelik, cement, đubrivo, aluminijum i električna energija.

Pročitajte još:

CBAM uredba je zvanično stupila na snagu 17. maja 2023. godine i počeće sa primenom u svojoj prelaznoj fazi 1. oktobra 2023. godine, kada se obaveze odnose samo na izveštavanje, sa prvim izveštajnim periodom za uvoznike koji se završava 31. januara. 2024. godine, navodi se na sajtu Ministarstva zaštite životne sredine.

Sektorske obuke će biti održane u sledećim terminima, sa početkom u 11 časova:

  • Za đubriva – 9. oktobar, Beograd (PKS, Terazije, mala sala na 2. spratu)
  • Za aluminijum, gvožđe/čelik – 17. oktobar, Novi Sad (Regionalna privreda komora); 19. oktobar, Sremska Mitrovica (Regionalna privreda komora); 26. oktobar, Niš (Regionalna privreda komora) i 2. novembar, Kragujevac (Regionalna privreda komora)
  • Za cement – 18. oktobar, Beograd (PKS, Terazije, sala na 8. spratu)

Svi zainteresovani učesnici mogu se prijaviti elektronskim putem na adresu akademija@pks.rs.

Prilikom prijave, potrebno je navesti osnovne podatke (ime, prezime, kompanija/institucija) i željeni termin.

Energetski portal

Sa STADA EXPO zajedno u održivu budućnost

Foto: Nikola Ilić SOL produkcija
Foto: Nikola Ilić SOL produkcija

Kompanija Hemofarm predstavila je svoju jedinstvenu STADA EXPO multimedijalnu platformu posvećenu održivom razvoju. STADA EXPO je premijerno predstavljen u Vršcu, a pre nego što krene na evropsku turneju, zaposleni Hemofarma su već imali priliku da vide kroz interaktivne prikaze na koji način STADA brine o održivoj budućnosti i kako svako pojedinačno može da utiče na bolju budućnost. Od prvog trenutka i susreta sa multimedijalnom izložbom, stiče se utisak šire slike kako zajedno možemo da doprinosimo održivoj budućnosti. Pored predstavljanja najnovijeg Izveštaja o održivom razvoju Hemofarma, STADA EXPO nas uvodi u značaj međusobne povezanosti čitave zajednice u očuvanju planete.

Ronald Zeliger, generalni direktor Hemofarma ocenio je da ova kompanija nije samo lider na tržištu Srbije i regiona, već je i lider održivog razvoja, što danas na nesvakidašnji način dokazuje kroz projekat STADA EXPO. Prema njegovim rečima, glavni izazov 21. veka sa kojim smo svi suočeni je kako rešiti brojne nagomilane probleme, od klimatske krize do nejednakosti.

Foto: Nikola Ilić SOL produkcija

„Ovi izazovi zahtevaće od nas saradnju kako bismo ostvarili održivu budućnost za sve. I zato, moramo da se ujedinimo u našoj misiji kako bismo izgradili budućnost koja je održiva i pravedna. Zbog naše dece i naše planete, moramo da delujemo sada! Hemofarm već više od jedne decenije radi na održivosti i spremni smo da svima budemo partner na tom putu,“ poručio je Zeliger i dodao da sve što je Hemofarm radio u prethodne 62 godine i što nastavlja da radi je zato što brine o zdravlju ljudi kao pouzdan partner.

Sanda Savić, senior direktorka korporativnih poslova i komunikacija u Hemofarmu rekla je da je „STADA EXPO kreiran kako bi posetiocima pružio celokupan doživljaj o tome šta je održivi razvoj na delu i šta znači kada jedna farmaceutska kompanija brine o budućnosti.“

„Želimo da motivišemo svakog pojedinca da zajedno sa nama napravi prvi korak ka promeni. Ovo je jedinstven poziv svima, kako bi nam se što više ljudi pridružilo u izgradnji boljeg sveta. Najvažnija poruka je da svako od nas može da pomogne i da je svaki pojedinačni doprinos važan. Nadam se da će ovakav multimedijalni projekat, kao što je STADA EXPO, biti inspiracija za promene na ličnom nivou, ali i unutar društva”, istakla je Sanda Savić, senior direktorka korporativnih poslova i komunikacija.

Foto: Nikola Ilić SOL produkcija

Dušan Stojaković, senior menadžer globalnog održivog razvoja STADA grupe, predstavio je rezultate iz najnovijeg Hemofarmovog Izveštaja o održivom razvoju.

„Već 11. godinu za redom predstavljamo naš Izveštaj o održivom razvoju i nema boljeg načina da ulazak u drugu deceniju obeležimo uz STADA EXPO. Izveštaj za 2022. godinu potvrđuje naš napredak na svim ESG aspektima, sa fokusom na dobro zdravlje i blagostanje, odgovornu proizvodnju i potrošnju, dostojanstven rad i kreiranje partnerstava“, istakao je Stojaković.

Izvor: Hemofarm

PORTUGAL DRŽAVA ZELENIH IDEJA – PUT KOJI SVI TREBA DA PRATE

Foto-ilustracija: Unsplash (francois-le-nguyen)
Foto-ilustracija: Unsplash (eric-masur)

Posetu Portugalu započinjem u Lisabonu, jednom od najstarijih i najlepših gradova na svetu. Zahvaljujući projektu Puls Evrope – Medijske posete EU, imala sam jedinstvenu priliku da ovu zemlju upoznam na jedan potpuno drugačiji način.

Tokom posete Lisabonu od zvaničnika saznajem da od Portugala treba učiti kako na dobar način proći kroz energetsku tranziciju. Energetska kriza koja je snažno uzdrmala Evropu pokazuje koliko je neophodno sigurno i pouzdano snabdevanje električnom energijom. I dok mnogi još uvek pokušavaju da nađu najbolji i najlakši put ka stabilnom snabdevanju zelenom energijom, Portugal uveliko ispunjava zacrtane ciljeve energetske tranzicije.

Iz obnovljivih izvora energije dobijaju oko 60 odsto energije, a predviđaju da će za dve godine biti čak 80 odsto. Ugalj za proizvodnju struje prestali su da koriste pre više od godinu dana, kada su ugasili poslednju termoelektranu.

Među prvim zemljama u svetu počeli su sa izgradnjom vetroelektrana, a prednjače i u upotrebi biomase i solarne energije.

Ana Fontora Goveja, državna sekretarka za energetiku i klimu u Ministarstvu energetike, objašnjava da su energetsku tranziciju započeli još pre više od dvadeset godina.

U FOKUSU:

Foto-ilustracija: Unsplash (nuno-marques)

Kako je istakla, veliki izazov im je ubrzavanje na planu upotrebe obnovljivih izvora energije. Najvažnije im je sigurno snabdevanje korisnika, kao i da obezbede to da industrija ima zelenu, pouzdanu i cenovno konkurentu energiju.

Saradnja sa građanima i kreatorima politika veoma je važna u ovom procesu, te da svi zajedno rešavaju sve kako bi smanjili birokratiju i otklonili sve ostale probleme sa kojima se susreću.

Ana Fontora Goveja ističe da je neophodno ubrzati izgradnju solarnih elektrana i vetroparkova na moru,kao i da Portugal konkurentnom cenom energije privlači investitore i industrije.

– Solarne elektrane su kod nas veoma zastupljene, ali u našem fokusu se nalaze i vetroelektrane. Kada je reč o tehnologiji u oblasti vetroelektrana na moru, ona se svakodnevno razvija, što intenzivno pratimo i planiramo da je u budućnosti, kako cena ove tehnologije bude padala, sve više i više koristimo – kaže državna sekretarka za energetiku i klimu u Ministarstvu energetike.

Antonio Kutinjo, direktor za inovacije elektroprivrednog preduzeća Energija Portugala, objašnjava da su za energetsku tranziciju ključne inovacije, posebno ističe plutajuće vetroelektrane.

– Energetska tranzicija je ’nešto što moramo da uradimo’, jer moramo prestati sa upotrebom fosilnih goriva i u potpunosti se okrenuti obnovljivim izvorima energije. Ona u Portugalu još traje i treba svi da se uključe kako bi izbacili ugalj iz upotrebe. Elektrifikacija je sledeći korak, unapređenje energetske efikasnosti, upotreba vodonika, sintetičkih goriva i drugo – dodaje on.

Foto-ilustracija: Unsplash (jeroen-den-otter)

Zadruga za obnovljivu energiju

Kopernik je prva zadruga za obnovljivu energiju u Portugalu koja okuplja 3.000 kooperanata koji udruživanjem obezbeđuju sigurno snabdevanje električnom energijom.

– To je nov način proizvodnje električne energije u zajednicama koje organizuju građani, različite institucije i oni pokrivaju svoje zgrade solarnim panelima. U rasponu od dva kilometra mogu da udruže proizvodnju i da obezbede energiju za svoje potrebe, a mogu je i prodavati ljudima koji žive u blizini i imaju problema sa snabdevanjem iz socijalnih razloga – rekao je Rui Valente, direktor Kopernika.

On kaže da trenutno imaju 1.600 kupaca koji imaju garantovanu cenu. Kako je dodao, fokusirani su na solarnu energiju, ali imaju u planu da koriste i energiju vetra, ono što je sigurno koristiće i prodavaće energiju samo iz obnovljivih izvora.

Priredila: Nevena Đukić

Tekst je objavljen u Magazinu Energetskog portala OBNOVLJIVI IZVORI ENERGIJE

Oda Fauni: Svetski dan zaštite životinja i značaj njihovih tajnih borbi

Photo-illustration: Pixabay
Photo-illustration: Unsplash (Chaz McGregor)

Svake godine, 4. oktobra obeležavamo Svetski dan zaštite životinja. To je dan posvećen pravima i dobrobiti životinja, osvetljavajući bezbroj borbi sa kojima se suočavaju različite vrste širom naše  planete. Današnji dan uključuje sve životinje ovog sveta, priznajući borbe koje trpe, i slaveći njihovo neprocenjivo postojanje.

Životinje, u bezbroj okruženja koje naseljavaju, oličavaju otpornost, napor i želju za opstankom, uprkos preprekama koje imaju sve više. Životinje su kreirale staništa, ekosisteme i taktike preživljavanja svuda, čak i daleko od ljudske civilizacije.

U ogromnim delovima Sahare, kamile prolaze kroz ekstremno sušne uslove, užarene dane i ledene noći, pokazujući neverovatnu adaptaciju na okruženje. Oni su evoluirali da prežive u jednoj od najneumoljivijih klima na Zemlji, sa specijalizovanom fiziologijom, kao što je njihova grba koja skladišti masnoću, što im omogućava da dugo vremena ostanu bez hrane i vode.

Pročitajte još:

Photo-illustration: Pixabay

U izolovanim oblastima Antarktika, carski pingvini predstavljaju jedinstven i dirljiv primer roditeljstva i preživljavanja. Kako žive u brutalnoj hladnoći i sa nemilosrdnim grabežljivcima, ova stvorenja formiraju uske zbijene grupe kako bi sačuvala toplotu i redovno se rotiraju kako bi osigurala da nijedan pingvin ne ostane predugo na opasnom i ledenom obodu ove grupe. Brinu o svojoj vrsti toliko čvrsto  da ostaju bez hrane mesecima, kako bi obezbedili siguran prolaz za sledeću generaciju.

Mnoge vrste mogu nas mnogo naučiti o tome šta je zajednička borba za život. Kada članovi grupe mungosa detektuju zmiju ili drugu opasnost, oni će pustiti visok i prodoran zvuk da upozore ostale članove grupe. Ako srna detektuje potencijalnu opasnost, poput lovca ili grabežljivca, često će pustiti oštar i glasan zvuk kao upozorenje drugim srnama. Surikate su poznate po tome što imaju stražare koji nadgledaju okolinu dok ostatak skupine traži hranu

Za slonove, koji su društvene i izuzetno inteligentne životinje, putovanja kroz pustinje nisu samo borba za preživljavanje, već i putovanje koje se obavlja sa strateškim planiranjem. Slonovi poseduju fascinantnu sposobnost pamćenja, koja im omogućava da se sećaju lokacija izvora vode i hrane, čak i kad su te lokacije udaljene danima, čak i nedeljama. 

Foto-ilustracija: Unsplash (Craig Manners)

Svaki čopor slonova prati rutu određenu iskustvom i pamćenjem starije ženke koje prenose ključne informacije mlađim članovima svog krda, osiguravajući tako opstanak budućih generacija u okrutnim uslovima. Dok putuju kroz surove predele, članovi krda pružaju međusobnu podršku, zajedno dele radost kad pronađu izvor vode ili tugovanje kada izgube jednog od članova, kao vrlo osećajne životinje.

Svi ovi primeri odražavaju tihe, ali moćne borbe u kojima se životinje bore za opstanak, kontinuitet i doprinos bezbrojnim ekosistemima naše planete. Svetski dan zaštite životinja služi kao dirljiv podsetnik da životinje, u svojim neometanim staništima ili u onima koje žive sa ljudima, poseduju suštinsku vrednost i prava na slobodu i blagostanje.

Naše proslavljanje ovog dana trebalo bi da prevaziđe puko priznanje. To je poziv da učestvujemo u akcijama koje čuvaju njihova staništa, osiguravaju njihov opstanak i štite ih od eksploatacije i okrutnosti. 

Energetski portal

Doneta Uredba o uslovima isporuke i snabdevanja električnom energijom

Foto-ilustracija: Pixabay (Bruno)
Foto-ilustracija: Pixabay

Vlada Republike Srbije krajem septembra usvojila je Uredbu kojom se bliže propisuju uslovi isporuke i snabdevanja krajnjih kupaca električnim energijom.

U ovom dokumentu uređuju se uslovi izdavanja odobrenja za priključenje na prenosni, odnosno distributivni sistem, uslovi za promenu tehničkih uslova na mestu priključenja i odobrena snaga, način i postupak utvrđivanja liste krajnjih kupaca koji ispunjavaju uslove za status malog kupca.

Detaljnije je objašnjeno mesto razgraničenja odgovornosti za isporučenu električnu energiju između energetskog subjekta i kupca, odnosno proizvođača, uslovi za zaključenje i sadržina ugovora o snabdevanju i postupak obustave isporuke ili preuzimanja električne energije krajnjim kupcima, ili proizvođačima, kao i energetski ugroženim kupcima. Navodi se i segment koji se odnosi na obračunski period i obavezan sadržaj računa za naplatu isporučene električne energije.

Pročitajte još:

Kada je reč o Studiji priključenja na prenosni sistem, ona se izrađuje na zahtev pravnog ili fizičkog lica čiji se objekat priključuje, nakon zaključenja ugovora o izradi studije priključenja. 

Podnosilac zahteva za izradu studije priključenja dužan je da u roku od 60 dana od uručenja studije priključenja dostavi bankarsku garanciju u korist operatora prenosnog sistema, izraženu u evrima po MW snage na mestu priključenja određenom studijom priključenja i to 25.000 evra po MW snage, u dinarskoj protivvrednosti po zvaničnom srednjem kursu Narodne banke Srbije na dan plaćanja po garanciji. 

Uredbu u celosti pogledajte ovde.

Energetski portal

Počeo Popis poljoprivrede 2023

Foto-ilustracija: Freepik ( Oleksandr Ryzhkov)
Foto: Unsplash (Adrian Infernus)

Na teritoriji Republike Srbije počelo je sprovođenje Popisa poljoprivrede 2023, koji priprema, organizuje i sprovodi Republički zavod za statistiku (RZS) u skladu sa Zakonom o popisu poljoprivrede 2023. i u okviru projekta pretpristupnih fondova Evropske unije IPA 2018.

Popis će trajati do 15. decembra 2023. godine.

Primenjeni instrumenti, obuhvat, obeležja i standardizacija koncepta i definicija u skladu su sa Svetskim programom popisa poljoprivrede 2020. (FAO–UN), uredbom Evropskog parlamenta i Saveta o objedinjenoj statistici poljoprivrednih gazdinstava i metodologijom Evrostata, navodi se na sajtu Republičkog zavoda za statistiku.

Pročitajte još:

Osnovni ciljevi Popisa su:

  • Kontinuitet u obezbeđivanju sveobuhvatnog, međunarodno uporedivog, pregleda strukturnih karakteristika nacionalne poljoprivrede,
  • Proizvodnja statističkih podataka potrebnih za kreiranje održive agrarne politike,
  • Ažuriranje Statističkog registra poljoprivrednih gazdinstava, koji obezbeđuje okvir za sprovođenje redovnih statističkih istraživanja usklađenih sa međunarodnim standardima, koja, zajedno sa strukturnim istraživanjima, predstavljaju okosnicu sistema statistike poljoprivrede.

U Popisu će biti popisana:

  • Porodična poljoprivredna gazdinstva,
  • Privredna društva, zemljoradničke zadruge, drugi oblici organizovanja sa statusom pravnog lica i preduzetnici registrovani da pretežno obavljaju delatnosti poljoprivredne proizvodnje,
  • Privredna društva, zemljoradničke zadruge, drugi oblici organizovanja sa statusom pravnog lica i preduzetnici registrovani u drugoj delatnosti koji imaju organizacione delove u kojima se obavlja delatnost poljoprivredne proizvodnje.

Kako se Popis sprovodi po modularnom principu, osnovna obeležja o poljoprivrednim gazdinstvima: identifikacioni podaci gazdinstva, zemljišni fond i kategorije korišćenja poljoprivrednog zemljišta, podaci o radnoj snazi i podaci o broju stoke prikupljaju se potpunim obuhvatom jedinica posmatranja. Podaci o organskoj proizvodnji biće preuzeti iz administrativnog izvora – evidencije Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede. Podaci za ostala obeležja (navodnjavanje površina pod usevima, način držanja stoke, obrada i održavanje zemljišta, upotreba đubriva, poljoprivredni objekti, mehanizacija i oprema) biće prikupljeni na uzorku.

Kao neposredni izvršioci u Popisu radiće 253 opštinska koordinatora i 2 842 popisivača.

Pojedine poslove pripreme, organizacije i sprovođenja popisa porodičnih gazdinstava na teritoriji opština i gradova RZS obavlja preko popisnih komisija koje su imenovane u saradnji sa jedinicama lokalne samouprave.

U obavljanju pojedinih poslova u vezi s Popisom, pored RZS-a uključeno je i Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede.

Od 28. septembra do 15. decembra 2023. godine u RZS-u je organizovan rad info-centra sa zadatkom da pruža sve neophodne informacije stanovništvu putem besplatne telefonske linije: 0800 444 005

Sve bitne informacije, kao i pripremljeni metodološki materijali za sprovođenje Popisa možete pronaći ovde

Popis poljoprivrede 2023, kao i Popis stanovništva koji je sproveden u 2022. godini, Evropska unija je finansirala sa 55,17 odsto sredstava.

Energetski portal

Proslavljamo prvih deset godina

Foto: EP

Dragi čitaoci, saradnici i prijatelji Energetskog portala, zadovoljstvo nam je da sa vama podelimo vest da danas obeležavamo naš deseti rođendan. Poslovanje smo započeli kao mali tim, koji se kroz godine kontinuirano širio i rastao, a ujedno i mi sa njim. Tada su postavljene vrednosti kao preduslov postojanja Portala – pouzdanost, kredibilitet, objektivnost i srčanost – koji u svakodnevnom radu predstavljaju vodilju celom timu.

U nizu raznovrsnih tema za koje se građani zanimaju ili su važne za njih, mi smo se opredelili za one koje su se ispostavile najznačajnijim u današnjem svetu – energija i ekologija. Mediji imaju višestruku ulogu u društvu, počevši od pružanja svakodnevnog informativnog sadržaja i zabave, do podizanja svesti i dubokog ukorenjenja društvenih vrednosti. Našu crvenu nit čini misao da zajedno sa čitaocima svakoga dana učimo na koji način planetu možemo da stvorimo boljim mestom za život svih njenih stanovnika.

U prvim godinama rada, to smo činili kroz objave na našem Energetskom portalu, a 2017. godine izašalo je i prvo izdanje štampanog Magazina Energetskog portala. Do kraja 2022, objavljivali smo četiri izdanja godišnje, a od ove godine ponosno predstavljamo šest brojeva, kako bismo zajedno sa našim sagovornicima obradili što više tema i sa vama podelili sve interesantno i važno.

Godinama unazad imamo čast da intervjue radimo sa ambasadorima, ministrima, gradonačelnicima, nevladinim organizacijama, kao i domaćim i stranim stručnjacima iz različitih oblasti u vezi sa ekologijom, energetikom i njima bliskih sfera. Želeli bismo da istaknemo i one koji su manje poznati javnosti, pojedince koji svojim naporima i željom doprinose dobrobiti naše planete, a time i nama samima.

Kroz Magazin Energetskog portala posebno obrađujemo određene teme, a neka od prethodnih izdanja bila su posvećena elektromobilnosti, obnovljivim izvorima energije, zaštiti životne sredine, upravljanu otpadom i drugim. Posebno smo ponosni na nedavni redizajn Magazina, koji je osvežio izgled ali istovremeno zadržavši prepoznatljivost.

Zadovoljstvo nam je i da smo učesnici važnih energetskih i ekoloških događaja, trudeći se da pružimo medijsku podršku onima koji se zalažu za ovako važne teme.

Razmišljajući šta bismo poželeli sebi za rođendan, zasigurno možemo da kažemo da je naša želja da nastavimo da rastemo, ostajući dosledni principima kojima se vodimo kroz godine rada.

Vaš tim Energetskog portala

Globalni okvir za hemikalije: Korak ka čistijoj budućnosti

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto-ilustracija: Unsplash (Alex Kondratiev)

U nastojanju da se sačuva životna sredina i obezbedi sigurnost stanovništva, zemlje širom sveta postigle su konsenzus o Globalnom okviru za hemikalije. Ovaj inovativni sporazum, koji je naišao na podršku mnogih vlada i industrija, ima ambicioznu viziju stvaranja sveta u kojem su rizici od hemijskog zagađenja minimalizirani, osiguravajući pritom zaštitu ekosistema, biljnog i životinjskog sveta, kao i ljudskog zdravlja. Dogovoren je na petoj Međunarodnoj konferenciji o upravljanju hemikalijama ( ICCM5 ) u Bonu, a cilj je pre svega ukinuti najštetnije hemikalije, a potom postepeno prelaziti na ostale.

Srž ovog okvira čini 28 ciljeva koji su usredsređeni na bolje upravljanje hemikalijama i otpadom. Do 2030. godine, vlade širom sveta obavezale su se da će formirati regulativu koja će smanjiti hemijsko zagađenje i istovremeno podržati uvođenje bezbednijih alternativa. U skladu s tim, industrijski sektor takođe je izrazio posvećenost smanjenju zagađenja i negativnih uticaja hemikalija do istog roka, navodi se na sajtu UNEP-a.

Pročitajte još:

Foto-ilustracija: Unsplash (Louis Reed)

Poseban segment ovog sporazuma odnosi se na postepeno ukidanje upotrebe visoko opasnih pesticida u poljoprivredi do 2035. godine, naročito u situacijama gde su dostupne bezbednije opcije.

Finansijska podrška realizaciji ovog okvira obezbeđena je kroz osnivanje specijalizovanog fonda pod okriljem Programa Ujedinjenih nacija za životnu sredinu. Fond je otvoren za doprinose vlada, privatnog sektora, nevladinih organizacija i fondacija, a Nemačka je već dala početno obećanje od čak 20 miliona evra.

S obzirom na alarmantne podatke Svetske zdravstvene organizacije o dva miliona smrtnih slučajeva godišnje usled hemijskog zagađenja, hitnost primene ovog okvira postaje još evidentnija. Zagađenje ne ugrožava samo ljudsko zdravlje, već i ekosisteme i biološku raznovrsnost, stvarajući globalni problem.

Energetski portal

EVROPSKA SOLARNA INDUSTRIJA UPOZORAVA NA UVOZNE CARINE

Foto-ilustracija: Pixabay (LCEC)
Foto-ilustracija: Pixabay (torstensimon)

Evropska industrija solarne energije upozorila je kreatore politike da ne uvode carine na uvoz, usred straha da bi prekid isporuke proizvoda iz Kine ozbiljno oštetio sposobnost Evrope da brzo proizvede čistu energiju.

Poziv dolazi u trenutku kada Brisel i evropske vlade razmatraju strožu akciju po pitanju uvoza dok nastoje da prošire proizvodnju čiste tehnologije u Evropi i smanje oslanjanje na Kinu za proizvode potrebne za zelenu tranziciju.

Evropska komisija je ovog meseca pokrenula istragu koja bi mogla da dovede do tarifa za zaštitu proizvođača iz EU od jeftinijeg uvoza kineskih električnih vozila.

U međuvremenu, Nemačka ispituje opcije uključujući trgovinsku zaštitu kako bi zaštitila lokalne proizvođače solarne energije od pada globalnih cena, pokazao je vladin dokument koji je Rojters video.

Pročitajte još:

“Tarife nisu dobar odgovor na trenutne izazove u evropskoj solarnoj industriji”, rekao je Gunter Erfurt, direktor odbora industrijske grupe SolarPower Europe, čiji članovi uključuju proizvođače, velike kupce i kompanije.

“Umesto da sankcionišemo celu industriju kroz tarife, moramo da podstaknemo solarne instalacije koje potiču iz otporne evropske solarne proizvodnje. Na ovaj način, korišćenje solarne energije može da se nastavi neometano, dok evropska proizvodnja solarne energije može da raste”, rekao je Erfurt, koji je izvršni direktor švajcarskog proizvođača solarnih panela Meier Burger.

Strategija gubitka

Foto-ilustracija: Pixabay (mrganso)

U saopštenju, SolarPower Europe navodi da bi trgovinske barijere na solarnu energiju bile “strategija gubitka” i pozvao ih da umesto toga pomognu lokalnim proizvođačima da rastu – uključujući olakšavanje podrške lokalnim fabrikama prema pravilima EU o državnoj pomoći.

SolarPower Europe nije eksplicitno pomenuo Kinu.

EU dobija više od 90 odsto svojih ingota (komad metala) i pločica za solarne panele iz Kine, prema podacima Evropske komisije.

Evropski proizvođači se žale na “poplavu” kineskih solarnih modula na evropsko tržište koji se nude po cenama ispod proizvodnih troškova i primoravaju ih da smanje svoje.

Ali industrija strahuje da bi ograničavanje kineskog snabdevanja izazvalo ponavljanje perioda 2013-2018, kada su evropske instalacije solarne energije privremeno pale – što se poklopilo sa ograničenjima EU za bescarinski uvoz kineskih solarnih panela i ćelija.

EU je prošle godine instalirala rekordnih 40 gigavata solarne energije.

Izvor: EURACTIV

Počinju prijave za polaganje stručnog ispita za čuvara zaštićenog područja

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto-ilustracija: Pixabay (herbert2512)

Ministarstvo zaštite životne sredine objavilo je da od 03. oktobra 2023. godine počinju prijave za polaganje stručnog ispita za čuvara zaštićenog područja.

Kako se navodi, pravo na polaganje stručnog ispita imaju osobe koje su zaposlene kod upravljača zaštićenog područja, na radnom mestu čuvara zaštićenog područja, sa najmanje srednjom stručnom spremom i uz propisano podnetu dokumentaciju.

Svi zainteresovani moći će da prijavu za polaganje ispita u novembarskom roku dostave do 10. oktobra.

Pročitajte još:

Na teritoriji današnje Srbije, Obedska bara prvo je područje koje je stavljeno pod zaštitu i to 1874. godine.

Zaštićena područja klasifikovana su na sledeći način – strogi rezervat prirode, specijalni rezervat prirode, nacionalni park, spomenik prirode, zaštićeno stanište, predeo izuzetnih odlika i park prirode.

Prisećanja radi, nedavno su potpisani ugovori za unapređenje stanja i očuvanje zaštićenih područja, koji po prvi put Ministarstvo direktno dodeljuje lokalnim samoupravama, kako bi unapredili zaštićena područja na njihovim teritorijama koja su proglašena od strane Vlade.

Energetski portal

Osniva se Evropski pčelarski savez

Foto-ilustracija: Unsplash (Arwin Neil Baichoo)
Foto-ilustracija: Pixabay (Stefan Schweihofer)

Nakon više od godinu dana kosultacija na više nivoa u okviru više zemalja šireg regiona u Višnjoj Gori u Sloveniji, u Kući kranjske pčele, održan je oficijelni inicijativni sastanak za osnivanje Evropskog pčelarskog saveza, navodi se na sajtu Saveza pčelarskih organizacija Srbije.

Sastanku su prisustvovali predstavnici pčelarskih saveza Slovenije, Češke, Hrvatske, Srbije, Bosne i Hercegovine (Republike Srpske), Makedonije i Crne Gore, koji su se dogovorili da pristupe osnivanju Evropskog pčelarskog saveza.

Glavna tri cilje osnivanja Evropskog pčelarskog saveza su:

  • Borba protiv falsifikovanog meda koji je preplavio tržište Evrope 
  • Borba za uvođenje posebnih subvencija po košnici po osnovu doprinosa oprašivanju gajenog i negajenog bilja i unapređenja ekologije 
  • Borba protiv nepravilne upotrebe pesticida otrovnih za pčele 

Kako navode, pored ova tri glavna, postoji spisak ciljeva koji je jako dug i sveobuhvatan i biće predstavljen u narednom periodu.

Dogovoreno je da se osnivačka skupština Evropskog pčelarskog saveza održi u Srbiji, u Rači, u Centru za obrazovanje Pogona za prikupljanje i plasman meda pčelara SPOS-a ”NAŠ MED” doo, 10. februara 2024. godine. 

Energetski portal

Nove akcize na naftne derivate, može li Uredba da ukoči poskupljenja u maloprodaji

Foto-ilustracija: Pixabay (PublicDomainPictures)
Foto-ilustracija: Pixabay

Cene sirove nafte od septembra raste i u protekle dve sedmice je oko 95 dolara, što je najviši nivo od početka godine. Potražnja za naftom raste, a na evropskom tržištu ima i nestašica dizela. U Srbiji je u petak dizel poskupeo, benzin pojeftinio. Veće su i akcize na naftne derivate – koliko Uredba o ograničenju cena koči njihovo prelivanje na cene u maloprodaji i kretanjima naftnog tržišta.

Generalni sekretar Udruženja naftnih kompanija Tomislav Mićović rekao je da su tek od nedelje veleprodajne cene nešto više, a maloprodajne cene su u skladu sa Uredbom koja je na snazi već 20 meseci, određuje je država od svakog petka do narednog petka.

“Znači, prethodnog petka, 29. septembra, na snazi su bile niže akcize i jedino to je moglo da se ubaci u formulu u kojoj se izračunava maksimalna maloprodajna cena. Sledećeg petka će to biti sasvim drugačije. Maloprodavci koji prodaju po ovim maksimalnim cenama, pitanje je da li će za taj novac moći da kupe sledeći litar goriva u veleprodaji“, kaže Mićović.

Prema njegovim rečima, nije samo akciza ta koje utiče na veleprodajnu cenu, to jeste jedna bitna komponenta, ali ima i drugih uticaja, drugih parametara.

Na pitanje da li su naftne kompanije već ukalkulisale nove akcize, kaže da one to moraju da urade.

“Moraju da ukalkulišu i moraju državi da plate zapravo taj uvećani iznos na benzin, dizel. Znači ima još nekoliko derivata koji nisu toliko zanimljivi za potrošača neposredno, ali sve te akcize su naravno povećane od nedelje i svi koji stavljaju na tržište te derivate nafte moraju da plate veće akcize. Ali činjenica je i da dve godine nisu povećavane i nisu korigovane cene akciza“, napomenuo je.

Istakao je da je za tržište vrlo bitno da stabilnost snabdevanja tržišta ne bude ugrožena limitiranjem marže.

Na evropskom tržištu je već vidljiva nestašica dizel-goriva.

“Za dizelom je jednostavno jako velika potražnja. Imamo još nekoliko faktora, recimo ova promena u strukturi sirove nafte koje se prerađuje takođe utiče na rad rafinerija. Imamo neke zastoje rafinerija, imamo rast potražnje srednjih destilata, uključujući i mlazna goriva. Sve to zajedno, kad se sabere, dovelo je do toga da imamo blagi deficit dizela što znatno razdvaja tu cenu, to se zove krekar, razlika između cene dizela i sirove nafte“, istakao je Mićović.

Pročitajte još:

Dizela ima dovoljno, ali mala otpornost na poremećaje

Foto-ilustracija: Unsplash (Erik Mclean)

Međutim, kako kaže, i kod nas i u regionu dizela ima dovoljno, ali smo manje otporni na poremećaje.

“Ukoliko dođe do nekog poremećaja, te rezerve su vrlo limitirane i teško možemo očekivati da bilo ko može tako brzo i lako da nadoknadi nedostajući dizel. Tako da su važne nacionalne zalihe, koje mogu da pomognu u takvim situacijama da se premosti. Zasad nema poremećaja i poremećaji se svakako ne mogu najavljivati“, rekao je Mićović.

Napomenuo je da po raznim osnovama država povećala zalihe – imamo obavezne rezerve derivata nafte, imamo Republičku direkciju za robne rezerve, imamo operativne rezerve naftnih kompanija, a one su na višem nivou nego što su ranije bile.

Međutim, kako kaže, zalihe nikada nisu dovoljne, a s druge strane, ako preterate u formiranju zaliha, onda je to malo preskupo, pa treba naći pravi balans.

“Međunarodna agencija za energetiku je zapravo posle tri kvartala konstatovala da će 2023. zaista biti znatno veća potražnja za naftom i ukupna potrošnja će biti na rekordnih skoro 102 miliona barela na dan. I to niko nije očekivao da će se desiti 2023. godina, ali evo, ostvaruje se“, kaže on.

Kako je istakao, neki izvori kažu da će OPEK nastaviti i iduće godine da smanjuje proizvodnju.

“Oni će se truditi da održe cenu, ja mislim na ovom nivou, upravo sad je 92-93 dolara po barelu, jer ukoliko cena bude preko 100 dolara po barelu, to će znatno uticati na potrošnju. To ne ide nikomu prilog. Nije samo ponuda nafte nestabilna, nego i potražnja vrlo fluktuira“, zaključio je Mićović.

Izvor: RTS

Poduhvati EPS-a: izgradnja vetroparka, solarne elektrane i završetak revitalizacije HE “Đerdap”

Foto: EPS (Danilo Mijatović)
Foto: EPS (Danilo Mijatović)

Stručni timovi Elektroprivrede Srbije (EPS) veoma su aktivni, rade na izgradnji vetroparka, solarne elektrane, a polovinom oktobra očekuje se završetak poslednje faze revitalizacije hidroelektrane (HE) “Đerdap 1”.

Vetropark na području požarevačke gradske opštine Kostolac, pilot projekat EPS-a u oblasti proizvodnje električne energije iz snage vetra, ukupne snage 66 megavata, što je dovoljno za potrošnju oko 30.000 potrošača, biće priključen na mrežu do kraja 2024. godine. Planirana godišnja proizvodnja je 184 miliona kilovat – časova godišnje. Projekat se sastoji od 20 vetroturbina snage po 3,3 megavata, a vetropark će se prostirati na lokacijama Drmno, Petka, Ćirkovac i Klenovik na mestu iscrpljenih površinskih kopova i odlagališta termoelektrane i kopova „Kostolac“, saopšteno je predstavnicima medija na lokaciji Klenovik.

Stubovi sa vetrogeneratorima koji će, računajući i propelere, dostizati visinu oko 180 metara isporučiće i postaviti kompanija Siemens Gamesa Renewable Energy iz Danske i Beograda.

Pročitajte još:

Predrag Đorđević, rukovodilac projekta najveće energetske kompanije u Srbiji je rekao da se projekat finansirati iz kredita Nemačke razvojne banke (KfW banke) u vrednosti od 80 miliona evra i realizovati u skladu sa strateškim ciljevima Srbije u oblasti obnovljivih izvora energije utvrđenih Strategijom razvoja energetike

Foto: EPS (Danilo Mijatović)

Republike Srbije do 2025, sa projekcijama do 2030. godine, koji se odnose na povećanje udela obnovljivih izvora energije u ukupnoj potrošnji u Srbiji. EPS-u su odobrena sredstva u iznosu od 30 miliona evra od WBIF. Na projektu će biti angažovana domaća radna snaga, a među izvođačima radova biće i firme iz Alžira, Španije i drugih zemalja.

U toku su neophodna istraživanja o uticajima vetroparka na okolinu i analiza migratornih puteva slepih miševa i različitih vrsta ptica. Predviđena je i izgradnja trafostanice, razvodnog postrojenja, unutrašnje kablovske mreže i saobraćajnica.

Solarna elektrana „Petka“

Sunce kao „pogon“ za proizvodnju struje biće iskorišćeno na odlagalištu površinskog kopa „Ćirkovac“ u solarnoj elektrani „Petka“, čija izgradnja je u planu, a vrednost investicije je 1,3 milijarde dinara. Prvo fotonaponsko postrojenje imaće instalisanu snagu od 9,75 megavata i godišnju proizvodnju od 15,6 gigavat-časova. Solarni paneli prostiraće se na površini od 11,6 hektara.

Foto-ilustracija: Pixabay (LCEC
)

„Solarna elektrana finansira se novcem EPS-a. Predviđeni rok za realizaciju projekta je 15 meseci i očekuje se da SE „Petka“ bude na mreži krajem sledeće godine. Planirana je ugradnja 18.720 fotonaponskih modula, a elektrana će imati 10 transformatorskih stanica i jedno razvojno postrojenje, odakle će se struja plasirati na trafostanicu Požarevac“, rekao je Željko Ilić, direktor proizvodnje električne energije u „Kostolcu“.

Prema njegovim rečima, pošto je ovo pilot projekat radiće se fiksni oslonci na panele, a razmotriće i fleksibilan ugao pri izgradnji većih solarnih elektrana. Paneli će se sklopiti u fotonaponsko polje i sastojaće se od 32 modula.

Period povraćaja uloženih sredstava je 12 godina, a eksploatacija solarne elektrane trajaće 25 godina. Posle isteka tog roka menjaju se paneli, a ostaje konstrukcija i infrastruktura, ali i putevi koji čine veoma značajan deo ukupnih ulaganja u ovu solarnu elektranu.

Iliće je rekao da termoelektrana „Kostolac B“ izvozi gips i proizvodi pepeo, a i iz sagorevanja uglja proizvede se 350.000 tona gipsa i milion tona pepela.

Završetak revitalizacije HE „Đerdap 1“

Foto: EPS (Danilo Mijatović)

Inženjeri hidroelektrane (HE) Đerdap, stručnjaci domaćih naučnih institucija i ruske firme „Silovija mašini“ znanjem i radom uspešno završavaju poslednju fazu revitalizaciju HE „Đerdap 1“, koja je započeta 1. septembra 2022. Tada je zvanično započeta poslednja, šesta etapa revitalizacije agregata A3. Posle oko 14 meseci predviđeno je da se agregat vrati u redovan rad. Rok za završetak je 15. oktobar 2023.

„Montaža je pri kraju i očekujemo prvo pokretanje agregata. U toku je faza finog podešavanja, a završena je glava motora. Trenutno radimo na povezivanju kablova, ispitivanjima, a zatim sledi sinhronizacija agregata na mrežu“, rekao je Radovan Mitrović, direktor za proizvodnju električne energije HE „Đerdap“ i dodao da uskoro ulaze u detaljnu kontrolu protočnog trakta, proveru lopatica i dubinskog trakta.

„Najveći deo koji se montira u jednom komadu je rotor glavnog generatora težine 610 tona i prečnika 14,152 metara. Rotor je jedan od najvažnijih sklopova agregata. Nјegova demontaža obavlјena je uz pomoć pet hidrauličnih dizalica nakon čega su se spojile specijalne traverze nosivosti 680 tona, namenjene za prenos rotora. Za prenos traverze korišćena su dva krana nosivosti 400 tona, rekao je Mitrović.

Foto: EPS (Danilo Mijatović)

Radno kolo turbine sa šest lopatica težine 350 tona je najatraktivniji deo koji se montira u jednom komadu.

U revitalizovane agregate do sada je ugrađeno oko 40 kilometra energetskih i signalnih kablova. U agregate je ugrađena najmodernija oprema domaćih, ali i svetskih proizvođača.

Paralelno sa demontažom, pripremlјena je podloga za odlaganje rotora na spolјašnji montažni plato. Postavlјeno je šest čeličnih oslonaca radi odlaganja rotora, kao i vijčane dizalice ispod kočionog diska rotora.

Revitalizovani agregat A3 proizveo je najviše energije od svih ostalih, koliko ih je instalirano u mašinskoj hali HE „Đerdap 1“. Na energetski sistem Srbije sinhronizovan je 3. marta 1971. godine s nominalnom snagom generatora 176,3 megavata. Koliko je ovo vredna mašina ilustruje podatak da je na mreži proveo 347.561 čas i proizveo neverovatnih 48,6 milijardi kWh električne energije.

Kada se završi i poslednja faza revitalizacije naša najveća HE imaće veću snagu i pouzdanost, kao i duži radni vek za narednih 30 do 40 godina.

Mirjana Vujadinović Tomevski

GARAGE SALE ProCredit Banke – zašto su nam važna 4R

Foto: ProCredit Bank
Foto: ProCredit Bank

ProCredit Bank Srbija u cilju druženja i zabave, ali i ekološke aktivnosti i humanosti svojih zaposlenih, organizovala je PROCREDIT GARAGE SALE.

Kako bi sakupili novac i prosledili ga u humanitarne svrhe, donirali su polovne ali očuvane stvari, koje su izložili za prodaju na dečijem market za velike u njihovim poslovnim garažama na Novom Beogradu.

Takođe, organizovana je radionica za reciklažu i eko kviz za najmlađe, a održana je i licitacija vrednijih polovnih stvari.

Prisutni su imali priliku da nauče zbog čega je važna 4R (Reduce, Reuse, Recycle, Recover), ističući REUSE kao odličan model štednje resursa, zato što se na taj način čuva planeta, a korišćenim stvarima daje produžena upotrebna vrednost.

,,Smatramo da je GARAGE SALE kao vid edukativno-humanitarno-ekološke zabave sjajan primer i za druge kompanije da sa svojim zaposlenima doprinesu buđenju eko svesti i očuvanju našeg eko okruženja’’, navode iz Banke.

Pročitajte još:

Više od jedne decenije ProCredit Bank Srbija posluje odgovorno i posvećeno unapređenju održivog razvoja.

Zeleno poslovanje kompanije ogleda se u različitim aspektima, kao što je posebna Služba za energetsku efikasnost i zaštitu životne sredine sa ekspertima koji se bave internim sistemom energetskog menadžmenta, a koju jedino ova banka ima već 10 godina. Takođe, predstavljaju jedinu banku u zemlji koja poseduje standard ISO 14001:2015, koji se odnosi na upravljanje zaštitom životne sredine.

ProCredit Banka aktivno finansira GREEN projekte, odnosno projekte energetske efikasnosti i obnovljivih izvora energije, među kojima su najveće solarne elektrane u Srbiji – Solaris 1, Solaris 2 i DeLasol, a takođe Banka je i prvi kupac električne energije sa garancijom porekla iz obnovljivih.

Njihov vozni park ima 100 odsto električna i hibridna vozila, a u zemlji su postavili mrežu od 46 punjača za električna vozila, koji su građanima dostupni besplatno.

Pored toga, u svakodnevnom radu ne koriste jednokratnu plastiku, a kada je reč o papiru koriste samo reciklirani.

,,Sve zaposlene edukujemo o mogućnostima i principima zaštite životne sredine – jer i malim koracima možemo učiniti mnogo za našu planetu!’’, navode iz ProCredit Banke.

Izvor: ProCredit Bank Srbija