Home Blog Page 17

Melisa – Najjači uragan 2025. i posledice klimatskih promena

Melisa uragan, klimatskih promena
Foto-ilustracija: Freepik (freepik) - AI generisano

Uragan Melisa (Hurricane Melisse) je još uvek aktivni atlantski uragan, koji je zabeležen kao najjači uragan u svetu ove godine i jedan od najsnažnijih u istoriji Atlantika. Svrstan je u kategoriju 5, što je najviša kategorija po Saffir–Simpsonovoj skali, kojom se meri snaga vetra i procenjuje potencijalna razorna moć. Uragani ove kategorije imaju vetrove jačine veće od 252 km/h i izazivaju katastrofalna razaranja.

Ovaj uragan formirao se iz tropske talasne formacije koja je prvi put primećena sredinom oktobra 2025. godine. Talas se kretao iz zapadne Afrike, preko centralnog Atlantika do Vetrovitih ostrva, a zatim je nastavio brzo kretanje prema zapadu u Karipsko more, gde se usporio i razvio u tropsku oluju Melisa 21. oktobra.

Između 25. i 27. oktobra Melisa je počela da se intenzivira, da bi 28. oktobra kao uragan kategorije 5 pogodila Jamajku, sa vetrovima gotovo 300 km/h. Ovakav udar rezultirao je time da veliki deo ostrva ostane bez komunikacije, dok su brojne kuće uništene ili pod vodom.

Nakon što je oslabila na uragan kategorije 3 i pogodila Kubu, Melisa je nastavila kretanje prema drugim karipskim ostrvima, uključujući Bahame i Bermude. Prema izveštajima svetskih medija, očekuje se da večeras po lokalnom vremenu na Bermudima prođe blizu ili zapadno od ostrva, što po srednjoevropskom vremenu Srbije odgovara noći između četvrtka i petka, pri čemu bi mogla kratko da ojača pre nego što na kraju oslabi.

Melisa je tokom svog puta donela obilne padavine, izazvala klizišta i poplave, pri čemu su odneti ljudski životi. Iako je Jamajka bila najteže pogođena zbog najjačeg udara, značajne posledice zabeležene su i u drugim delovima, dok opasnost od novih klizišta i dalje postoji u narednim danima.

Pročitajte još:

Uragan Melisa i klimatske promene

Posledice klimatskih promena i globalnog zagrevanja osećaju se tokom cele godine i kroz sve vremenske uslove. O povezanosti klimatskih promena i jačine uragana Melisa oglasio se i Univerzitet u Redingu, Velika Britanija.

Kako je objasnila profesorka Hana Klouk, uragan Melisa pojačan je toplim vodama okeana koje nisu uobičajene, što donosi velike količine kiše, dok porast nivoa mora povećava izloženost priobalnih zajednica opasnostima od olujnih talasa, što može izazvati poplave i klizišta.

Melisa uragan
Foto-ilustracija: Freepik (wirestock)

Ovo je potvrdio i profesor Kris Holouej, ističući da su površinske temperature mora oko Kariba bile oko 1–2 °C toplije od proseka tokom poslednjeg meseca. Profesor je dodao da klimatske promene verovatno povećavaju verovatnoću pojave veoma intenzivnih oluja poput ove zbog toplijih temperatura okeana. Kako je objasnio, veće padavine u ovakvim olujama nastaju jer klimatske promene dovode do povećane količine vodene pare u atmosferi.

Meteorolog na Univerzitetu u Redingu, Akšej Deoras, objasnio je kako globalno zagrevanje utiče na to da uragani dobiju brzo pojačanje i da održavaju takvu snagu. Naime, temperatura okeana u delu gde se formirao uragan iznosi oko 30 °C, što je dva do tri stepena iznad normale. Dodatno, ovde nije reč samo o površinskom zagrevanju, već ono dopire i do dubljih slojeva. Kada klimatske promene zagreju okean, one mu daju više energije da pokreće oluje poput ove. Prema njegovim rečima, da se uragan Melisa pojavio pre nekoliko decenija, kada je okean bio hladniji, ne bi mogao tako brzo da se pojača.

U studiji Observed increases in North Atlantic tropical cyclone peak intensification rates iz 2023. godine navodi se da su prosečne maksimalne stope jačanja tropskih ciklona na Atlantiku porasle za do 28,7 odsto u periodu 2001–2020. u odnosu na period od 1971–1990. godine.

Danas je veća verovatnoća da ciklon poveća brzinu vetra za najmanje 20 čvorova u 24 sata nego što je nekada bila verovatnoća da se isti porast dogodi u 36 sati. Pored toga, broj ciklona koji su u roku od 36 sati porasli sa kategorije 1 (ili slabije) na kategoriju 3 (ili jače) je sada više nego dvostruko veći nego ranije.

Katarina Vuinac

PKS: Predstavljen master plan za pametnije upravljanje energijom

Foto-ilustracija: Pixabay

Regionalna agencija za razvoj istočne Srbije (RARIS) i Privredna komora Srbije (PKS) organizovale su forum posvećen predstavljanju Transnacionalnog master plana za smanjenje vršnog opterećenja i usklađivanje energetskih politika, razvijenog u okviru evropskog projekta ESINERGY. Dokument ima za cilj da poveže nacionalne energetske politike sa evropskim direktivama o obnovljivim izvorima energije i tržištu električne energije, nudeći konkretne modele za integraciju OIE, povećanje fleksibilnosti mreže i uključivanje manjih proizvođača i potrošača.

Sekretar Udruženja za energetiku i rudarstvo PKS-a, Ljubinko Savić, naglasio je da je dekarbonizacija srpske energetike jedan od ključnih strateških ciljeva do 2050. godine, dok su energetska efikasnost i obnovljivi izvori glavni alati za njegovo ostvarenje. On je podsetio da je u saradnji sa Ministarstvom rudarstva i energetike, Agencijom za energetiku, EPS-om i EDS-om održano 22 radionice širom Srbije, sa više od 500 učesnika iz privrede, sa ciljem unapređenja energetske efikasnosti i smanjenja troškova.

Pročitajte još:

Direktor RARIS-a Vladan Jeremić istakao je da Transnacionalni master plan pruža smernice zemljama podunavskog regiona za efikasnije upravljanje promenljivom proizvodnjom iz obnovljivih izvora, kao i da promoviše razvoj energetskih zajednica koje će uskoro biti uvedene i u Srbiji. 

Međunarodni ekspert za energetsku bezbednost na projektu ESINERGY, Dušan Vasiljević, objasnio je da je plan rezultat dvogodišnjeg rada i konsultacija sa stručnjacima iz 12 zemalja podunavskog regiona. Pilot projekti sprovedeni u osam zemalja pokazali su da je moguće smanjiti opterećenje mreža i do 30 odsto u trenucima velike potrošnje ili viška energije iz vetra i sunca.

Na forumu su učestvovali predstavnici državnih institucija, energetskih kompanija i lokalnih samouprava, a potpisan je i Memorandum o saradnji između Privredne komore Srbije i RARIS-a radi dalje promocije i primene rešenja iz Master plana.

Energetski portal

Kako do popusta od šest odsto na računu za struju

Foto-ilustracija: Freepik (freepik)

Građani od juna mogu sami da očitaju brojilo i na taj način ostvare popust od šest odsto na računu za utrošenu električnu energiju. Direktorka Direkcije za podršku tržištu u Elektrodistribuciji Srbije Ana Pavlović izjavila je za RTS da postoje četiri načina za očitavanje brojila, kao i da građani mogu da podnesu prigovor u roku od osam dana, dok Elektrodistribucija ima isti rok da na tu reklamaciju odgovori.

Pavlović je rekla da građani treba samostalno da očitaju svoja brojila od prvog do šestog u mesecu, kao i da plate račun za struju do dvadesetog dana u mesecu kako bi ostvarili popust od šest procenata.

– Brojila se mogu očitati na četiri načina. Najčešće građani stanje prijavljuju preko aplikacije ED Srbija, a mogu i dostavom stanja na šalteru, putem imejla ili pozivom nacionalnog kontakt-centra na broj telefona 0800-360-300 – navela je Pavlovićeva.

Prema njenim rečima, u prethodnom obračunskom periodu bilo je 10.000 reklamacija, od čega je 50 odsto bilo na očitavanje brojila.

– Od tih 50 odsto, polovina su bile osnovane reklamacije, a polovina neosnovane, što je između 0,2 i 0,3 procenta ukupnog broja korisnika. Dakle, 99,7 do 99,8 odsto građana nema nikakve reklamacije – istakla je Pavlovićeva.

Pročitajte još:

Pola miliona potrošača čita svoja brojila

Dodala je da građani imaju pravo da u roku od osam dana podnesu reklamaciju, dok Elektrodistribucija Srbije ima isti rok da na nju odgovori.

Pavlovićeva je naglasila da je očitavanje brojila isključivo u nadležnosti Elektrodistribucije, što znači da snabdevač, odnosno Elektroprivreda Srbije, treba da prosledi prigovor, a Elektrodistribucija utvrđuje da li je osnovan.

– Putem aplikacije brojilo je očitalo blizu 350.000 građana, a na druge načine oko 180.000, što je ukupno više od pola miliona očitavanja –  rekla je Pavlovićeva.

Istakla je, takođe, da u Srbiji trenutno ima oko 660.000 pametnih brojila koja se očitavaju daljinskim putem, i da će se nastaviti sa njihovom ugradnjom, što će se finansirati iz kredita Evropske investicione banke.

Izvor: RTS

Nizak budžet za offshore vetroelektrane u Velikoj Britaniji – da li ova aukcija ugrožava cilj od 50 GW?

Foto-ilustracija: Freepik (kjpargeter)

Velika Britanija je postavila cilj da do 2030. godine dostigne 50 GW offshore vetroelektrana, odnosno vetroelektrana koje se nalaze na moru. Međutim, najavljeni budžet za naredni krug aukcija za ovaj izvor energije (Allocation Round 7, AR7) niži je od potrebnog da bi se taj cilj ostvario.

Prema WindEurope, predloženi iznos iznosi 900 miliona funti za konvencionalne fiksne i 180 miliona funti za plutajuće vetroelektrane, što omogućava kupovinu svega 5–6 GW kapaciteta u aukciji. S obzirom na to da Velika Britanija trenutno ima 12,5 GW instaliranih offshore kapaciteta i da im preostaje još samo jedna aukcija sledeće godine, postizanje cilja za 2030. godinu deluje neizvesno.

– Ključno je da sa ovim budžetom Velika Britanija propušta priliku za 53 milijarde funti privatnih investicija i 45.000 radnih mesta. Svaki gigavat offshore vetra donosi 2–3 milijarde funti, a projekti su spremni da donesu ove benefite. Više od 20 GW projekata je spremno da se prijavi za ovu aukciju, ali samo oko četvrtine njih mogla bi da ide dalje sa ovim iznosom – navodi WindEurope.

Pročitajte još:

Dodatnu zabrinutost izaziva činjenica da najavljeni budžet predstavlja maksimalni limit koliko je vlada spremna da podrži kroz aukciju. Stvarna cena će zavisiti od budućih tržišnih cena električne energije i može biti niža od predviđene.

Vlada je takođe odredila gornju granicu cene po kojoj je spremna da kupuje električnu energiju iz ovih projekata: 113 funti po megavat-satu za fiksne vetroelektrane i 271 funti po megavat-satu za plutajuće. Viša cena plutajućih vetroelektrana odražava to da je ta tehnologija još uvek novija i znatno skuplja.

Period za zatvorene ponude u AR7 zakazan je od 11. do 17. novembra, a rezultati će biti objavljeni 14. januara 2026. godine.

Energetski portal

Švajcarska – uzor održivog urbanizma i zaštite prirode

Foto-ilustracija: Pixabay (JIN.JAE LEE)
Foto: ljubaznošću Gabriela Derigetija

Švajcarska je među vodećim zemljama sveta u oblasti zaštite prirode i upravljanja otpadom, a njeno iskustvo pokazuje da dugoročna održivost mora biti u samom srcu zaštite prirode. To zahteva pouzdane sisteme praćenja, koji omogućavaju kontinuiranu procenu i prilagođavanje mera u skladu sa globalnim i lokalnim razvojem, tehnološkim napretkom i inovacijama. Na koji način ova zemlja štiti prirodu, kako upravlja otpadom i bori se protiv klimatskih promena, saznali smo od Gabrijela Derigetija, ambasadora Švajcarske u Bosni i Hercegovini.

Koje prakse iz vaše zemlje u oblasti zaštite prirode i upravljanja otpadom smatrate primenjivim na Bosnu i Hercegovinu?

– Odluke koje se donose u sektorima kao što su urbanističko planiranje, energetika, transport, poljoprivreda i zdravstvo direktno utiču na prirodu i životnu sredinu. Zaštita životne sredine mora biti integrisana kroz sve te sektore, i to na dugoročan način.

Švajcarska je imala relativno visoku stopu proizvodnje otpada po glavi stanovnika, što ostavlja značajan trag na životnu sredinu i unutar zemlje i van njenih granica. Odgovor smo našli u jačanju cirkularne ekonomije i već nekoliko godina intenzivno radimo u ovom pravcu. Jačanjem cirkularne ekonomije smanjiće se uticaj na životnu sredinu u zemlji i inostranstvu u celom životnom ciklusu proizvoda i konstrukcija, zatvoriće se ciklusi materijala i poboljšati resursna efikasnost.

Švajcarski ustav promoviše zaštitu prirode i održivi razvoj i zahteva od institucija na svim administrativnim nivoima da osiguraju dugoročni balans između ljudskih potreba i zaštite prirode. Kroz niz strategija, zakona i mehanizama sprovode se mere koje daju rezultate. Takav pristup može da bude koristan orijentir i za BiH u razvoju sopstvenih održivih i inkluzivnih politika zaštite životne sredine.

U FOKUSU:

Klimatske promene utiču i na Alpe, posebno kroz topljenje glečera. Koje mere Švajcarska preduzima da se suoči s ovim izazovom i zaštiti svoje prirodne resurse?

Foto-ilustracija: Pixabay (waterfall)

– Klimatske promene su globalni fenomen koji se na različite načine manifestuje na pojedinim područjima. Kao i druge alpske zemlje, tako i Švajcarska oseća posledice klimatskih promena na pejzaže. Zbog ubrzanog otapanja glečera povećavaju se opasnosti od lavina i odrona. Naučne studije upozoravaju da bi glečeri mogli nestati do 2100. godine ukoliko se emisije gasova sa efektom staklene bašte drastično ne smanje na globalnom nivou. U budućnosti se može očekivati promena u režimu voda i dostupnosti vodnih resursa u Švajcarskoj, ali i u nizvodnim zemljama jer se veliki evropski vodotoci poput Rajne, Rone, Poa i Dunava prihranjuju vodama s alpskih glečera. To će imati i ekonomske posledice, posebno po skijaški turizam, koji mora da se seli na veće nadmorske visine, kao i po proizvodnju hidroenergije. Iako se primenjuju određena lokalna rešenja poput prekrivanja glečera kako bi se usporilo topljenje, ona su preskupa i neodrživa. Jedino dugoročno održivo rešenje jeste snažna globalna prevencija – dakle, drastično i koordinisano smanjenje emisija. U prethodne dve decenije Švajcarska je uspela da umanji negativan uticaj na životnu sredinu po glavi stanovnika, posebno u oblasti kvaliteta vazduha, šumskog biodiverziteta, upravljanja prirodnim opasnostima, efikasnosti korištenja resursa i upravljanja otpadom. Dugoročnom klimatskom strategijom očekujemo da Švajcarska do 2050. godine bude zemlja sa neto nultom emisijom gasova sa efektom staklene bašte.

Vaša zemlja podržava projekte zaštite životne sredine i klime u BiH. Koje od njih smatrate najznačajnijim do sada?

– Švajcarska daje podršku institucijama u BiH na svim nivoima vlasti u suočavanju s klimatskim izazovima. Naši projekti imaju fokus na dugoročna, sistemska rešenja, a smanjenje rizika od katastrofa (DRR) predstavlja prioritet. Neke od tih intervencija se odnose na povećanje efikasnosti i kvaliteta komunalnih usluga u oblasti vodosnabdevanja, upravljanja otpadnim vodama, centralnog grejanja, unapređenja urbanističkog planiranja, upravljanja katastrofama i jačanja cirkularne ekonomije. Pružamo podršku komunalnim preduzećima na lokalnom nivou da poboljšaju efikasnost u oblasti vodnih usluga i centralnog grejanja kroz sistemske i infrastrukturne mere. Klimatske promene svakako imaju poseban uticaj na život ljudi u urbanim zonama, zbog čega je Švajcarska osigurala transfer znanja i novih tehnologija za unapređenje sistema urbanističkog planiranja. 

Naše iskustvo kaže da se najbrži rezultati ostvaruju na lokalnom nivou, ali održivost rešenja zahteva koordinaciju s višim nivoima vlasti. U BiH je proces donošenja odluka često neefikasan, što predstavlja ozbiljan izazov i rizik za održivi razvoj. Zapadni Balkan kao regija posebno je izložen klimatskim promenama zbog svojih klimatskih, geografskih i društvenoekonomskih karakteristika.

BiH, slično kao i Švajcarska, treba da smanji emisije i da se prilagodi novim realnostima koje su kreirale klimatske promene. Ipak, nedostatak političke volje i krutost administrativnih mehanizama ostaju prepreke – što je izazov s kojim se suočavaju i mnoge druge zemlje.

Intervju vodila: Jasna Dragojević

Intervju u celosti pročitajte u Magazinu Energetskog portala ODRŽIVA ARHITEKTURA

Tri regionalna centra dobila novu mehanizaciju i kamione za transport otpada

Foto-ilustracija: Unsplash (Jack Blueberry)

U tri regionalna centra za upravljanje otpadom – Kalenić-Ub, Srem-Mačva i Pirot – stigla je nova mehanizacija i kamioni za transport otpada.

Prema rečima Sare Pavkov, ministarke zaštite životne sredine, na ovaj način regionalni centri će funkcionisati po evropskim standardima i uz poštovanje principa cirkularne ekonomije.

Pročitajte još:

Potpisivanjem ovih ugovora, savremeni kamioni i nova oprema omogućiće lokalnim samoupravama da efikasnije sakupljaju i transportuju otpad, što će doprineti čistijoj životnoj sredini i boljem kvalitetu života građana, navode iz Ministarstva.

Regionalni centri dobili su ukupno 16 kamiona smećara zapremine 8 kubnih metara, 15 kamiona smećara od 16 kubnih metara, pet utovarivača, šest kamiona i prikolica za transport abrol kontejnera, 15 kamiona od 22 kubna metra sa nadogradnjom za prihvat kontejnera različitih dimenzija, kao i drobilicu za drvo.

Energetski portal

Novi Sad: održana javna rasprava o nacrtima zakona o nafti, gasu i obaveznim rezervama

Foto-ilustracija: Freepik (freepik) - OpenAI

U Novom Sadu je održana javna rasprava o nacrtima tri zakona koje je izradilo Ministarstvo rudarstva i energetike. Reč je o Nacrtu zakona o nafti, Nacrtu zakona o gasu i Nacrtu zakona o obaveznim rezervama nafte, derivata nafte i prirodnog gasa.

Kada je reč o Zakonu o gasu, on treba da stvori uslove za obezbeđivanje sigurnog snabdevanja domaćeg tržišta prirodnim gasom, stvaranje uslova za efikasno funkcionisanje tržišta prirodnog gasa, usklađivanje zakonodavstva sa regulatornim okvirom EU, kao i uspostavljanje saradnje zemalja u regionu u slučaju krize u snabdevanju prirodnim gasom.

Posebna pažnja posvećena je obezbeđivanju sigurnosti snabdevanja, uključujući, između ostalog, mere koje se preduzimaju u slučaju poremećaja u radu transportnog ili distributivnog sistema ili poremećaja na tržištu.

Nacrt zakona o gasu takođe uređuje postupak sertifikacije operatora skladišta prirodnog gasa kod Agencije za energetiku, čime je nacrt u potpunosti usaglašen sa regulativom EU u delu skladištenja prirodnog gasa.

Pročitajte još:

Zakon o nafti omogućiće da postojeće odredbe u ovoj oblasti, koje su uređene kroz nekoliko zakona i više podzakonskih akata, sada budu prenete u jedinstven zakon. Pored osnovnog cilja da se obezbedi sigurno, kvalitetno i pouzdano snabdevanje naftom, derivatima nafte i drugim motornim i energetskim gorivima, cilj je i stvaranje uravnoteženog razvoja sektora.

Njime se definiše i nivo operativnih rezervi derivata nafte i drugih energenata koje su dužni da obezbede energetski subjekti koji se bave proizvodnjom i trgovinom derivatima nafte, proizvodnjom električne energije, toplotne energije i proizvodnjom toplotne energije iz prirodnog gasa.

Donošenjem Zakona o obaveznim rezervama nafte, derivata nafte i prirodnog gasa, takođe će se sve postojeće odredbe preneti u jedinstven zakon. On će jasno urediti prava i obaveze svih učesnika u formiranju i održavanju obaveznih rezervi.

Nosilac aktivnosti vezanih za formiranje, održavanje, investiranje i korišćenje obaveznih rezervi nafte, derivata i prirodnog gasa je Ministarstvo rudarstva i energetike, preko Uprave za rezerve energenata.

  • Nafta i derivati: rezerve služe za sigurnost snabdevanja i ispunjavanje međunarodnih obaveza, a minimum je 90 dana prosečnog uvoza ili 61 dan prosečne potrošnje. Koriste se po odluci Vlade i aktiviranju akcionog plana.
  • Prirodni gas: rezerve su nacionalno obavezne za period od pet godina, a Vlada odlučuje o njihovom puštanju i sprovođenju mera prema kriznom planu.

Energetski portal

Najava prodaje inostranih poslova komapnije „Lukoil” nakon američkih sankcija

Foto-ilustracija: Unsplash (david-thielen)

Ruski naftni gigant „Lukoil” najavio je da će prodati svoje inostrane poslovne operacije, odnosno međunarodnu imovinu, nakon što je pogođen američkim sankcijama. Kako prenose svetski mediji, odluka je usledila nakon što su Sjedinjene Američke Države uvele prvi značajniji paket restriktivnih mera protiv Rusije, usmeren na dve vodeće naftne kompanije.

Jedna od njih je kompanija „Lukoil”, koja posluje na nekoliko kontinenata i u desetinama država, gde je aktivan u segmentima istraživanja, proizvodnje, prerade i distribucije nafte i gasa. Prodaja inostranih poslova mogla bi značajno uticati na globalno prisustvo kompanije, koja je tokom poslednjih decenija izgradila široku mrežu rafinerija, pumpnih stanica i energetskih projekata.

Pročitajte još:

Sankcije podrazumevaju zamrzavanje celokupne imovine kao i zabranu američkim kompanijama da sarađuju sa njima. Uvođenje sankcija značajno otežava poslovanje kompanije van Rusije, posebno imajući u vidu da većina globalnih finansijskih institucija i trgovinskih partnera poštuje američke restrikcije kako bi izbegla sekundarne sankcije. 

Ove mere predstavljaju jedan od najoštrijih poteza SAD prema ruskom energetskom sektoru od početka rata u Ukrajini.

Energetski portal

Brži razvoj biobaziranih i biohibridnih materijala za industriju plastike

Foto: Fraunhofer IGB

Industrija plastike je u transformaciji, jer postoji sve veći pritisak da se materijali na bazi nafte zamene održivim alternativama. Međutim, sama održivost nije dovoljna jer biobazirane plastike moraju biti sposobne i za više od toga.

Ubrzanje razvoja novih materijala, koji nisu samo ekološki, već i funkcionalno superiorni, sprovodi nekoliko instituta u Nemačkoj. U projektu nazvanom SUBI²MA, istraživači se fokusiraju na tri glavna cilja: dalji razvoj novih biobaziranih materijala, razvoj novih biohibridnih materijala i digitalni fast-track (ubrzani) razvoj.

Biobazirana komponenta projekta fokusira se na novu i potpuno biobaziranu formu poliamida koji predstavljaju visokoperformansne termoplastične materijale.

Drugi glavni cilj projekta je razvoj novih biohibridnih materijala pri čemu ugradnja funkcionalnih biomolekula donosi nove primene konvencionalnim materijalima. Postoji mnogo različitih oblasti primene, od biobaziranih negorivih materijala, do dodataka ili enzima koji ubrzavaju razgradnju PET plastike na bazi nafte.

Pročitajte još:

Istraživači iz iskustva znaju da razvoj i zamena materijala često zahtevaju dug vremenski period, a u mnogim slučajevima nije unapred jasno koja primena će najbolje odgovarati određenom materijalu. To žele promeniti svojim trećim ciljem – ubrzanim (fast-track) razvojem, a za to koriste digitalna rešenja.

— U budućnosti će ovaj digitalni lanac vrednosti povezati metode zasnovane na podacima i simulacije, kako bi se ranije procenili profili svojstava i održivost, značajno ubrzavajući vreme razvoja materijala i proizvoda — kaže Frank Hubert iz Fraunhofer Instituta za mehaniku materijala (IWM)

Zahvaljujući interdisciplinarnoj saradnji šest Fraunhofer instituta i podizvođača, projekat je omogućio testiranje demonstratora za industrijsku upotrebu, približavajući ih tržištu.

Energetski portal

Skoro 700 miliona dinara za unapređenje šumarstva u Srbiji

Foto-ilustracija: Unsplash (mad-visual)

U Palati Srbija uručeni su ugovori korisnicima sredstava po Godišnjem programu korišćenja sredstava za održivi razvoj i unapređenje šumarstva u 2025. godini. Tom prilikom, ministar poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede prof. dr Dragan Glamočić istakao je da su ovi projekti važan korak ka očuvanju i unapređenju šumskog fonda Srbije.

Skoro 700 miliona dinara ove godine izdvojeno je za podršku sektoru šumarstva, čime je omogućena izgradnja, sanacija i rekonstrukcija više od 130 kilometara šumskih puteva, pošumljavanje 50 hektara, nega više od 300 hektara postojećih šuma, kao i proizvodnja preko 1,3 miliona sadnica i 11,5 tona semena, navodi se na sajtu Ministarstva.

Kako je ministar istakao, posebnu vrednost programa predstavlja podrška udruženjima privatnih vlasnika šuma, jer one čine gotovo polovinu šumskog fonda u Srbiji.

Pročitajte još:

Krsto Janjušević, v.d. direktora JP Srbijašume, naveo je da će sredstva od 332 miliona dinara biti uložena u proizvodnju sadnog materijala, negu i zaštitu šuma i izgradnju šumskih puteva.

Vladimir Jelisavčić iz Udruženja vlasnika šuma Zaovine iz Bajine Bašte rekao je da će novi put na Tari, dužine tri kilometra, biti završen do 20. novembra, dodajući da on ima značajnu ulogu u zaštiti od požara i razvoju lokalne zajednice.

Milena Borogić iz Udruženja vlasnika šuma Tilva iz Kučeva naglasila je da izgradnja tri šumska puta u vrednosti 25 miliona dinara omogućava obnovu terena pogođenih prošlogodišnjim požarima.

Energetski portal

Izgradnja brane „Selova“ – strateški projekat za sigurnije vodosnabdevanje jugoistočne Srbije

Foto-ilustracija: Pixabay

Projekat izgradnje brane i akumulacije „Selova“ jedan je od najvažnijih koraka u rešavanju problema vodosnabdevanja i upravljanja vodnim resursima u jugoistočnoj Srbiji, te je tema realizacije projekta bila u fokusu nedavnog sastanka koji je ministar poljoprivrede održao sa predstavnicima sedam opština obuhvaćenih planom. Novi sistem, koji će obuhvatiti Niš, Prokuplje, Kuršumliju, Blace, Merošinu, Gadžin Han i Doljevac – obezbediće sigurne količine vode za domaćinstva, industriju i poljoprivredu, ali i mogućnost proizvodnje električne energije.

Planom je predviđeno da brana i prateća infrastruktura budu u potpunosti završeni do 2030. godine, a ukupna vrednost investicije procenjuje se na oko 65 miliona evra. U okviru projekta biće izgrađena i fabrika vode, rekonstruisani pristupni putevi i unapređena mreža za navodnjavanje, kojom će se obuhvatiti oko 3.500 hektara novih poljoprivrednih površina.

Osim vodosnabdevanja, akumulacija će imati važnu ulogu u zaštiti od poplava i očuvanju rečnog ekosistema, naročito kada je reč o reci Toplici, koja u letnjim mesecima često gotovo presuši.

Izgradnja „Selove“ započeta je još 1986. godine, ali je obustavljena nakon stečaja tadašnjeg izvođača. Projekat je ponovo pokrenut nakon što je JVP „Srbijavode“ preuzelo ulogu investitora, a u narednoj godini očekuje se finalizacija tehničke dokumentacije i rešavanje imovinsko-pravnih pitanja. Građevinski radovi trebalo bi da traju između dve i dve i po godine.

Energetski portal

Kalkulator potrošnje električne energije za kupce-proizvođače: Novi digitalni alat EPS-a

Foto-ilustracija: Unsplash (Jakub Żerdzicki)

Od sada je dostupan onlajn Kalkulator potrošnje električne energije, namenjen prvenstveno kupcima-proizvođačima (prozjumerima), ali i svim domaćinstvima koja žele da steknu bolji uvid u način obračuna električne energije i troškove snabdevanja, navodi se u saopštenju „Elektroprivrede Srbije” (EPS). Alat korisnicima omogućava da izračunaju koliko bi iznosilo njihovo zaduženje na garantovanom, odnosno komercijalnom snabdevanju, i da na osnovu toga donesu odluku o najpovoljnijem modelu.

Kalkulator je besplatan, lako dostupan i jednostavan za korišćenje. Potrebno je samo uneti podatke o mesečnoj ili godišnjoj potrošnji električne energije, kao i o proizvedenoj energiji ukoliko domaćinstvo poseduje solarne panele. Na osnovu tih parametara, alat automatski prikazuje izračunate iznose i omogućava njihovo direktno poređenje.

Razlike između garantovanog i komercijalnog snabdevanja

Na garantovanom snabdevanju obračun električne energije vrši se po zonskom sistemu. Potrošnja se deli na tri kategorije:

  • Zelena zona – do 350 kWh mesečno, najpovoljnija tarifa

  • Plava zona – od 350 do 1.200 kWh, srednja tarifa

  • Crvena zona – preko 1.200 kWh mesečno, najviša cena

Ukoliko potrošnja poraste i pređe u višu zonu, cena po kilovat-času raste. Zbog toga ovaj kalkulator pomaže domaćinstvima da bolje razumeju kako se njihov račun može promeniti u zavisnosti od kretanja potrošnje u toku meseca.

Komercijalno snabdevanje funkcioniše drugačije — cene se formiraju tržišno, kroz ugovorni odnos kupca i snabdevača, i mogu biti više ili niže u odnosu na garantovano snabdevanje. Kalkulator omogućava unos ugovorene cene, ali i korišćenje prosečnih tržišnih vrednosti dostupnih kroz zvanične podatke Eurostat-a, što je korisna opcija za domaćinstva koja tek razmatraju prelazak na tržišne modele.

Sve veći broj domaćinstava u Srbiji ugrađuje solarne elektrane i proizvodi deo sopstvene električne energije. Upravo njima je alat posebno namenjen, jer omogućava da se precizno sagledaju:

  • finansijski efekti proizvedene energije

  • uštede koje se ostvaruju zahvaljujući sopstvenoj proizvodnji

  • realna isplativost ulaganja u solare

  • razlika u troškovima u zavisnosti od vrste snabdevanja

Ovo je prvi put da EPS putem digitalnog alata pruža prozjumerima mogućnost da samostalno i jednostavno prate svoj ekonomski položaj u sistemu.

Važno je napomenuti da kalkulator ima informativnu ulogu. Dok se cene na garantovanom snabdevanju obračunavaju prema važećim tarifnim modelima, cena na komercijalnom snabdevanju zavisi od svakodnevnih kretanja na tržištu. Zato krajnji iznos računa može varirati u odnosu na prikazane vrednosti, a za preciznu ponudu potrebno je obratiti se direktno snabdevaču.

Energetski portal

MT-KOMEX i MT-KOMEX BH učestvuju na regionalnom sajmu u Zagrebu

Foto: MT-KOMEX

Kompanije MT-KOMEX i MT-KOMEX BH predstaviće se na najvećem regionalnom sajmu obnovljivih izvora energije – Green Energy Fair, koji će biti održan 29. i 30. oktobra u zagrebačkoj Areni.

Sajam će okupiti vodeće svetske proizvođače i kompanije iz Slovenije, Hrvatske, Srbije, Bosne i Hercegovine, Crne Gore i Mađarske, te pružiti uvid u najnovije tehnologije i rešenja u oblasti solarne energije, baterijskih sistema i energetske efikasnosti. Posebnu važnost ovom događaju daje činjenica da će na jednom mestu biti prisutni svi ključni globalni brendovi, koji zajedno drže više od 90 odsto svetskog tržišta solarne industrije i baterijskih sistema.

Foto: ZG Green Energy Fair

Na štandu kompanije stručni tim će posetiocima pružiti sve potrebne informacije o planiranju, projektovanju, isporuci opreme, implementaciji i testiranju sistema, kao i o servisiranju i održavanju solarnih postrojenja.

MT-KOMEX već više od decenije aktivno doprinosi razvoju energetskog sektora u regionu. Još od 2011. godine kompanija je usmerena na energetsku tranziciju kroz realizaciju projekata solarnih elektrana različitih kapaciteta. Kompanija sarađuje sa vodećim svetskim proizvođačima solarne opreme, što joj omogućava da svojim projektima obezbedi najviše standarde kvaliteta, sigurnosti i dugoročne pouzdanosti.

Danas je MT-KOMEX prepoznat kao pouzdan partner u razvoju održivih energetskih rešenja, a njihovo učešće na Green Energy Fairu biće prilika za predstavljanje novih tehnologija, razmenu iskustava i povezivanje sa partnerima iz celog regiona.

ZG Green Energy Fair sastoji se od izlagačkog i konferencijskog programa, s naglaskom na B2B segment i poslovno umrežavanje kompanija i stručnjaka iz celog regiona. Uz poslovni deo, koji uključuje izlagačke štandove vodećih svetskih kompanija, kao i konferencijski deo sa ključnim pitanjima i relevantnim govornicima, veliki naglasak stavljen je na edukaciju.

Pročitajte još:

U saradnji sa studentskim udruženjem EESTEC održaće se hakaton dok će udruženja FS Alpe Adria i MUZZA organizovati radionice i STEM sadržaje za najmlađe. Poseban atraktivni deo čine i studentske formule, koje demonstriraju inovativna rešenja mladih u području e-mobilnosti. Na ovaj način događaj povezuje industriju, akademsku zajednicu i širu javnost, pripremajući teren za buduće generacije stručnjaka.

Informacije o sajmu

Ulaz na događaj je besplatan, uz obaveznu registraciju na www.zg-gef.com. Organizatori pozivaju profesionalce iz industrije, istraživače, ali isto tako i širu publiku, uz zanimaciju za celu porodicu, da iskoriste priliku i budu deo najveće regionalne smotre zelene energije i e-mobilnosti. Istovremeno, kompanijama se otvara mogućnost da kroz izlaganje i sponzorstva aktivno doprinesu oblikovanju energetske budućnosti Jugoistočne Evrope.

Glavne teme konferencijskog programa su fleksibilnost mreže i digitalizacija, baterijski i hibridni sistemi, inovacije u svetu fotonaponskih modula i izmenjivača, e-mobilnosti i V2G tehnologije, proizvodnja i korištenje zelenog vodonika, energetska efikasnost, opcije finansiranja projekata, pravni okvir i međudržavna saradnja.

Kao što je već pomenuto, sajam se održava u Areni Zagreb, na adresi Ulica Vice Vukova, u modernom, prostranom prostoru i vodećoj višenamenskoj dvorani u Hrvatskoj. Radno vreme oba dana sajma je od 9 do 19 časova. Organizator sajma je kompanija AleDo TECH d.o.o., koja je fokusirana na obnovljive izvore energije i e-mobilnost. 

Jasna Dragojević

Crna Gora i Italija povezuju tržišta električne energije

Foto-ilustracija: Unsplash (Andrey Metelev)

Crna Gora i Italija nedavno su u Rimu potpisale Memorandum o razumevanju o povezivanju tržišta električne energije. Ovaj trenutak otvara novo poglavlje saradnje između dve zemlje, ali i dodatno jača poziciju Crne Gore na evropskoj energetskoj mapi, navodi se na sajtu Vlade Crne Gore.

Zajednička poruka ministara obe zemlje, koji su potpisali sporazum, jeste da energetska povezanost znači sigurniju budućnost, stabilnije snabdevanje i više mogućnosti za razvoj.

Prema rečima Admira Šahmanovića, ministra energetike i rudarstva Crne Gore, ovo otvara mogućnosti da njihova zelena, čista energija postane prepoznatljiv izvozni proizvod, što znači nove prihode za privredu i veću konkurentnost na evropskom tržištu.

Pročitajte još:

Preciznije, implementacijom ovog memoranduma stvoriće se uslovi za najmanje tri puta veći obim trgovanja, uz jasniji cenovni signal za nove investicije i direktan doprinos većoj sigurnosti snabdevanja.

Kako je istaknuto, ovo povezivanje tržišta električne energije oslanja se na postojeći podmorski kabl koji već povezuje dve države, a sada se ide korak dalje – ka zajedničkom tržištu i usklađivanju politika koje će omogućiti slobodniji protok električne energije i sigurnije funkcionisanje sistema.

Energetski portal

Jabuke među izvoznim adutima Srbije u poljoprivredi

Foto-ilustracija: Pixabay

Srbija danas raspolaže sa gotovo 200.000 hektara pod voćem, a jabuka zauzima jedno od vodećih mesta po vrednosti izvoza i značaju za domaću poljoprivredu. Najtraženije sorte poput Gale, Zlatnog delišesa, Greni smita i Fužija omogućavaju domaćim proizvođačima plasman tokom cele godine, posebno na zahtevna evropska tržišta.

Planovi države usmereni su na dalji rast proizvodnje i uvođenje najmodernije opreme u zasadima. U novembru se očekuje novi javni poziv za podizanje voćnjaka i ulaganja u tehnologiju kao podrška gazdinstvima koja žele da unaprede konkurentnost.

Primer uspešnog razvoja je gazdinstvo porodice Popović u Bačincima, gde na 20 hektara pod jabukama funkcioniše najmoderniji sistem zaštite, navodnjavanja i skladištenja. Posebno se izdvaja protivgradni top koji radi na principu zvučnih talasa i prvi je takve vrste u ovom delu Srbije, štiteći ne samo zasad domaćina već i okolne površine.

Proizvodnja od oko 800 tona jabuka godišnje i sopstvena hladnjača kapaciteta 400 tona omogućavaju stabilan plasman i dalja ulaganja. Nakon što je oluja pre dve godine oštetila voćnjak, imanje je obnovljeno i planira dalji rast kapaciteta.

Energetski portal

SolarPower Europe objavio Mapu agrosolarnih politika

Foto-ilustracija: Unsplash (Anders J)

Evropska unija teži ka usklađivanju agrosolarnih projekata — modela koji omogućava dvostruku upotrebu zemljišta za proizvodnju hrane i energije. U tom kontekstu, organizacija SolarPower Europe objavila je novi izveštaj Mapu agrosolarnih politika (eng. Agrisolar Policy Map), kao sveobuhvatni alat koji upoređuje regulative u 18 država članica EU. Mapa označava dobre prakse, ali i značajne regulatorne praznine koje usporavaju razvoj agrosolarnih rešenja.

Kako je istaknuto u izveštaju, samo pet od 18 država članica koje je obuhvatila analiza ima zakonsku definiciju za agrosolarnu energiju (Agri-PV). Pored toga, zahtevi za procenu uticaja na životnu sredinu (EIA) znatno se razlikuju između zemalja. Treći izazov je što šeme podrške i pravila Zajedničke poljoprivredne politike (ZPP) nisu usklađene, što ograničava pristup farmera finansiranju.

Zbog toga, SolarPower Europe poziva Evropsku komisiju da uvede jedinstvenu definiciju agrosolarnih sistema na nivou EU i pomogne državama članicama da usaglase nacionalne regulative. 

Pročitajte još:

Jasna definicija olakšala bi razumevanje pravnog okvira za poljoprivrednike, investitore i administracije, dok bi preciziranje kriterijuma u okviru ZPP-a omogućilo da više farmera pristupi direktnim plaćanjima kada koriste agrosolar tehnologije.

Izveštaj predlaže uvođenje posebne ekosheme za agrosolar u okviru ZPP-a — godišnjih plaćanja za poljoprivrednike koji primenjuju prakse korisne za klimu, biodiverzitet i zemljište.

Takođe se preporučuje finansijska podrška inovativnim projektima kroz fondove NextGeneration EU, Evropsku investicionu banku i nacionalne razvojne banke, uz garantni program za smanjenje rizika ulaganja.

Energetski portal