Home Blog Page 155

U Subotici će uskoro nesanitarnu deponiju zameniti zelena oaza

Foto: Ministarstvo zaštite životne sredine

U Suboticu su započeti radovi na sanaciji nesanitarne deponije „Aleksandrovačka bara“, jednoj od najvećih nesanitarnih deponija u Srbiji, na kojoj se decenijama nepravilno odlagao otpad. Deponija se prostire na više od 30 hektara i na njoj se godišnje odlaže više od 50.000 tona otpada, a kako je istakla Irena Vujović, ministarka zaštite životne sredine, na njenom mestu će po završetku projekta biti zelena oaza.

Prema rečima ministarke, na problem ove deponije ukazivali sui m građani, jer je u neposrednoj blizini prvih kuća i stanova i na oko 500 metara od jezera Palić.

,,Prednost Subotice je što ima alternativnu sanitarnu lokaciju za odlaganje otpada – Regionalnu deponiju Subotica, gde se otpad odlaže po savremenim standardima’’, rekla je ministarka i dodala da je važno što će se zatvaranjem i sanacijom ‘Aleksandrovačke bare’ uticati i na promenu loših navika pojedinih preduzeća i nesavesnih pojedinaca koji, bez obzira što imaju mogućnost da svoj otpad pravilno odlože na regionalnu deponiju, i dalje ga dovoze na ovu lokaciju.

Pročitajte još:

Ministarka je istakla da je, zahvaljujući Regionalnoj deponiji Subotica, koja je izgrađena kroz IPA projekat i podršku Ministarstva zaštite životne sredine, odlaganje otpada po savremenim standardima obezbeđeno za Suboticu, ali i za opštine Bačka Topola, Mali Iđoš, Senta, Čoka, Kanjiža i Novi Kneževac.

Foto: Ministarstvo zaštite životne sredine

Kako je navela, u Subotici je u toku uvođenje odvajanja otpada u domaćinstvima, a takođese u regionalnom centru radi sekundarna selekcija, odnosno dalje odvajanje otpada koji može da se reciklira i ponovo upotrebi, kao i kompostiranje zelenog otpada i mulja.

Ova praksa je potpuno u skladu sa principima cirkularne ekonomije koja je jedan od važnih stubova Zelene agende.

Podsetila je na to da su u Subotici realizovani i projekti čišćenja sedam divljih deponija i da je zasađeno oko 6.000 novih sadnica.

Energetski portal

Setva uljane repice zavisi od količine kiše koja će pasti

Foto-ilustracija: Pixabay (Michael Schwarzenberger)

Dugo očekivano osveženje je stiglo, a ratari iz Srednjeg Banata s pažnjom prate najave o padavinama i gledaju u nebo. Da bi uopšte mogli da pripreme zemljište za jesenju setvu potrebno im je, kažu, mnogo kiše. Iako kalendarski optimalni rokovi za setvu uljane repice teku, proizvođači do sada o ovom poslu gotovo da nisu ni razmišljali. U njive sa mašinama za pripremu zemljišta za ovaj veliki posao u prethodnom periodu nisu ni pokušavali da uđu, jer je zemlja suva i tvrda.

Posle gotovo dva meseca u Srednjem Banatu kiša. I dok u pojedinim delovima zemlje ima ili su u najavi obilne padavine, za sada u ovom kraju kiša je pala, što bi rekli stari, tek da pokupi prašinu. Ipak, proizvođači se nadaju da će u narednom periodu biti dovoljno padavina kako bi zemljište moglo da se pripremi za setvu. A prva kultura koja će se naći u zemlji, po pravilu je uljana repica.

Poljoprivrednik Sava Karanjac iz Konaka se proizvodnjom uljane repice bavi poslednjih šest godina. Svake jeseni ovom kulturom zaseje oko 30 hektara, a toliko planira da poseje i ove godine.

Rok za setvu pomeren na kraj septembra

“Kada govorimo o zasnivanju nove proizvodnje repice trenutno najveći problem jeste suša. Zemljište je jako suvo i tvrdo, pa je priprema za setvu u ovim uslovima neizvodljiva. Setvu očekujem tek posle nekoliko kiša, a ne pre kraja septembra”, objašnjava Sava Karanjac, poljoprivrednik iz Konaka.

Foto-ilustracija: Pixabay (Stefan-1983)

Iako je optimalni rok za setvu uljane repice kraj avgusta i početak septembra, ovaj posao se, kaže, već nekoliko godina pomera za kasniji period.

“Poslednjih nekoliko godina se rok setve, zbog sušne jeseni, pomerio do kraja septembra. Prošle godine smo čak ušli i u oktobar, pa su prinosi bili solidni s obzirom na godinu kakvu smo imali. Prednosti uzgajanja ove kulture jesu prvi novac od nje, solidna cena i izbegavanje rizika suše”, dodaje on.

Da proizvođači i dalje razmišljaju da li da seju uljanu repicu ove godine potvrđuju nam i predstavnici semenskih kuća.

“Proizvođači su, s obzirom na vremenske prilike kakve su bile u prethodnom periodu, delimično nabavili seme za setvu uljane repice. Deo proizvođača i dalje ne nabavlja seme zbog bojazni da im ono ne ostane neposejano u slučaju da se ne stvore optimalni uslovi za pripremu zemljišta i setvu ove kulture”, navodi Ivica Živanov, promoter Pionira.

Količine semena koju su proizvođači za sada naručili ili već kupili su, kaže, značajno manje nego prošle godine.

Pročitajte još:

“To ne znači da će biti drastičanog pada površina pod ovom kulturom u ovom delu Banata, jer bi nekoliko litara kiše popravilo situaciju i vratilo zainteresovanost za setvu uljane repice. U svakom slučaju postoje i proizvođači koji su definitivno odustali od ove kulture zbog loših ovogodišnjih prinosa. Deficit zimske vlage, a kasnije i sušan i topao period u aprilu uticali su na prilično slab prinos uljane repice. Mislim da je za očekivati blagi pad zasejanih površina ove jeseni”, dodaje Živanov.

Uljana repica je, kaže, u delu Srednjeg Banata koji obuhvata opštine Žitište, Sečanj i Novu Crnju uglavnom zastupljena na terenima gde postoje parcele četvrte i pete klase i gde druge kulture teže uspevaju.

Proizvođači hoće da vide koliko će kiše pasti

I agronomi se slažu da je o setvi uljane repice rano govoriti, jer optimalni rok za njenu setvu uveliko teče.

“Naši kooperanti su delimično nabavili seme, ali ima i onih koji čekaju da vide da li će setva uopšte moći da se obavi. Najveći problem trenutno je nedostatak vlage u zemljištu. Prva priprema tj. obrada na parcelama gde će se sejati repica se obavila odmah nakon skidanja žitarica. Drugu pripremu koja se obavlja neposredno pred setvu repice nije moguće obaviti u ovim uslovima”, kaže Dejan Sekulić, agronom imanja PD “Graničar” iz Konaka.

Proizvođači sada mogu jedino da nabave seme i čekaju da vide koliko će kiše pasti, jer trenutno na svojim parcelama ne mogu ništa da rade.

“Kako nam sada zemljište izgleda, potrebno je bar 50 litara kiše da bi se obavila kvalitena priprema i setva uljane repice”, navodi ovaj agronom.

Iako smo i ranije imali setvu uljane repice izvan optimalnih rokova, u ovom trenutku, kažu stručnjaci, nemoguće je predvideti kako bi se ovogodišnja kasnija setva mogla odraziti na budući prinos. Sve zavisi kada će “doći” zima i kakva će biti tj. u kom stadijumu razvoja će biljke repice ući u zimski period.

Prema proceni Poslovne zajednice za industrijsko bilje, uljana repica se u Srbiji gaji na oko 25.000 hektara, a postoji mogućnost da zauzme oko 60.000 hektara. Najčešće se izvozi kao seme, a ne kao finalni proizvod.

U Evropi, uljana repica je glavni izvor biljnog jestivog ulja, a u svetu je druga najvažnija industrijska biljka. Najveći proizvođači su Kina, Indija, Kanada, Poljska, Nemačka, Francuska i Velika Britanija.

Izvor: RTS

Kako energetski sektor utiče na budućnost konkurentnosti EU?

Foto-ilustracija: Pixabay (Thomas)

Evropa nastoji da postigne ekonomski rast, koji uključuje održivu konkurentnost, ekonomsku sigurnost, otvorenu stratešku autonomiju i fer konkurentnost. Cilj jeste stvaranje uslova za uspeh preduzeća, životnu sredinu koja je zaštićena i mogućnost da svako ima jednaku šansu za uspeh. Mario Dragi, bivši predsednik Evropske centralne banke i jedan od najvećih evropskih ekonomista, dobio je zadatak od Evropske komisije da pripremi izveštaj o njegovoj viziji budućnosti evropske konkurentnosti.

U okviru izveštaja pod nazivom Budućnost evropske konkurentnosti (eng The future of European competitiveness), poseban deo posvećen je energetskom sektoru. Energija predstavlja važan aspekt razlike konkurentnosti Evropske unije u odnosu na druge regione sveta. Ipak, energetska kriza i problem u strukturi energetske politike, u poslednje dve godine pogoršali su ovu razliku.

Jedan od velikih izazova u održavanju konkurentnosti Evropske unije na globalnom tržištu energije jeste cena same energije, koja je u zemljama Evropske unije visoka u odnosu na Sjedinjene Države i Kinu. Neki od razloga za to jesu visoki troškovi emisija ugljen-dioksida, veći porezi i drugo. Na cenu električne energije značajno utiče i cena gasa. Iako je njegov udeo u proizvodnji manji, ima značajan uticaj. Primera radi, u 2022. godini, gas je bio ključan faktor u određivanju cene čak u 63 odsto vremena, iako je u energetskom miksu činio svega 20 odsto.

Takođe, postoje i značajne razlike u veleprodajnim cenama energije od države do države. Na takvu razliku utiču različiti energetski miks i nivo razvoja infrastrukture.

Iako PPA ugovori (Power Purchase Agreements) omogućavaju kompanijama da energiju kupuju po unapred dogovorenim cenama i time sebe zaštite od varijacija na tržištu cena, postoje određeni izazovi. Ugovori donose stabilnost i u Evropskoj uniji se povećava broj onih firmi koje ih koriste, međutim tržište i dalje nije razvijeno u dovoljnoj meri. Mnoge kompanije nisu i dalje spreme da ih koriste zbog prepreka kao što su nedostatak odgovarajućih finansijskih garancija, kao i složenost ugovornih uslova.

Pročitajte još:

Kao još jedan od izazova navode se fizička ograničenja u gasnim i elektroenergetskim mrežama, koja otežavaju integrisanje jedinstvenog tržišta Evropske unije. Ujedno, to onemogućava efikasniju razmenu energije među državama članicama, što može da dovede do povećanja cena i drugih troškova. Povećanje troškova ogleda se i u potrebnoj modernizaciji elektroenergetske mreže, kako bi se podržao razvoj i integracija obnovljivih izvora energije.

Foto-ilustracija: Freepik (freepik)

Govoreći o obnovljivim izvorima energije, problem u se ogleda i u procesu dobijanja dozvola za nove energetske projekte, kao što su solarne i vetroelektrane. Procesi su dugotrajni i zahtevni, te u nekim državama članicama oni mogu da traju i do devet godina. Iako Evropska unija sve više insistira da budu skraćeni i pojednostavljeni, primena na nacionalnom i regionalnom nivou ostaje i dalje izazov.

Kao poslednji primer, mogao bi da se navede izazov vezan za visoke cene poreza, naknade i subvencije. Sve ovo utiče na konačnu cenu energije za potrošače, a uzimajući u obzir da svaka država članica ima različitu politiku u vezi sa ovim, cene se razlikuju širom Evropske unije. Takođe, ni državna pomoć nije ista u svakoj članici, zbog čega zemlje koje imaju više novca mogu i da više pomognu svojim kompanijama, čime se stvaraju nejednaki uslovi konkurencije unutar same Evropske unije.

Brojni su izazovi sa kojima se Evropska unija suočava, kada je reč o energetskom sektoru. Ipak kako bi zadržala konkurentnost na globalnom nivou, odnosno svoju prednost, potrebno je da radi na rešavanju ovakvih prepreka, kroz modernizaciju infrastrukture, smanjenju troškova energije i ubrzanje energetske tranzicije.

Katarina Vuinac

NASA razvija podvodne robote za istraživanje klimatskih promena (VIDEO)

Foto-ilustracija: Unsplash (Steve Halama)

Prema predviđanjima do kraja veka otapanje ledenih antartičkih ploča može izazvati porast nivoa mora za metar ili više sa ozbiljnim posledicama za stotine miliona ljudi širom sveta. Međutim, pošto se ponašanje ledenih ploča u zagrejanom klimatskom okruženju ne može sa sigurnošću predvideti, naučnici NASA razvijaju robote koji će meriti koliko brzo klimatske promene tope ledene ploče oko Antarktika.

Poznat kao IceNode, ovaj projekat vodi NASA-ina Laboratorija za mlazni pogon (JPL). Koristeći svoje iskustvo u dizajniranju vozila za svemirsko okruženje, inženjeri JPL-a razvili su robote duge oko 2,4 metra i prečnika 25 centimetara sa trokrakim pričvrsnim nogama.

IceNode roboti se postavljaju sa broda na ivici ledene ploče (ili kroz jednu bušotinu) i koriste varijabilnu plovnost (imaju sposobnost da plutaju ali i tonu u vodi) kako bi se kretali strujama nastalim topljenjem leda do naučno značajnih lokacija duboko unutar šupljine.

Vođeni su pomoću veštačke inteligencije, a kada dođu do cilja pričvrste  se za donju stranu ledene ploče gde prikupljanu merenja u periodu od godinu dana ili duže. Senzori će meriti koliko brzo topla, slana okeanska voda cirkuliše do leda i topi ga, kao i koliko brzo hladnija, svežija otopljena voda tone. Na kraju, IceNode se odvaja od strukture i vraća u otvorene vode, gde izlazi na površinu i prenosi podatke o misiji putem satelita.

„Ovi roboti su platforma koja omogućava naučnim instrumentima da dođu do najteže dostupnih lokacija na Zemlji,“ rekao je Paul Glick, inženjer robota iz JPL-a i glavni istraživač projekta IceNode.

Pročitajte još:

Na ovom projektu naučnici još imaju posla, a dosadašnji rad pokazuje obećavajuće podatke. IceNode je prošao prvi polarni test u martu ove godine na minus 45 stepeni Celzijusa.

„Zadovoljni smo napretkom. Nadamo se da ćemo nastaviti sa razvojem prototipova, vratiti ih u Arktik za buduća testiranja ispod morskog leda i na kraju videti celu flotu kako se koristi ispod antarktičkih ledenih ploča“, rekao je Glick.

IceNode je finansiran kroz JPL-ov interni program istraživanja i razvoja tehnologije, kao i njegovu Direkciju za nauku o Zemlji i tehnologiju.

Energetski portal

Kako do jeftinijih avio-karata

Foto-Ilustracija: Pixabay (ThePixelman)
Foto: Promo

Iako su letnji odmori većinom iza nas i polako počinje jesen, to ne znači da putovanja moraju da stanu. Za neke destinacije jesen nudi sjajnu ravnotežu prijatnih temperatura, manjih gužvi i prelepih pejzaža, dok su na mnogim destinacijama širom sveta, poput gradova i predela Centralne i Južne Amerike i Kariba, evropska jesen i zima savršeno vreme za putovanje.

Iskusnu putnici već znaju da su avio-karte velika stavka putnog budžeta, pa ih ne kupuju u poslednjem trenutku, nego kada su na promociji. Zato i vi počnite sa planiranjem putovanja već danas, jer Air France pokreće Rendez-vous“ promotivnu kampanju koja putnicima iz Beograda nudi snižene cene povratnih karata do gotovo 50 destinacija širom sveta. Među destinacijama na promociji nalaze se velike metropole poput Njujorka, Bostona, Vašingtona, ali i egzotične destinacije kao što su Gvadelup, Martinik, Kostarika i Havana.

Air France Rendez-vous“ promotivna kampanja traje od 10. do 30. septembra 2024. Karte se mogu iskoristiti od 18. septembra 2024. do 30. juna 2025. godine, dok period putovanja za Severnu Ameriku traje od 24. septembra 2024. do 31. marta 2025. Avio-karte kupljene u ovoj promociji se uglavnom ne mogu iskoristiti u zimskom prazničnom periodu od polovine decembra 2024. do polovine januara 2025. godine Air France poziva putnike da na kompanijskom sajtu provere datume putovanja. 

Pročitajte još:

Ponuda važi za povratne karte, a u cenu su uključene sve takse.

Više informacija i detalja o aktuelnoj promociji možete pronaći OVDE.

Da biste rezervisali karte ili se dodatno informisali, posetite kompanijski sajt airfrance.rs, ili ovlašćene turističke agencije.

Izvor: TopOne

Začarani krug klimatskih promena, šumskih požara i zagađenja vazduha

Foto-ilustracija: Unsplash (Matt Howard)

Novi izveštaj Svetske meteorološke organizacije (SMO) upozorava na sve veći negativan uticaj začaranog kruga klimatskih promena, šumskih požara i zagađenja vazduha na zdravlje ljudi, ekosisteme i poljoprivredu.

Bilten pod temom „Ulažite u čist vazduh sada“ objavljen je povodom Dana čistog vazduha za plavo nebo koji se obeležava 7. septembra. Njegovi autori ističu da je zagađenje vazduha odgovorno za više od 4,5 miliona prevremenih smrti godišnje, uz značajne ekonomske i ekološke troškove.

Izveštaj istražuje složen odnos između kvaliteta vazduha i klimatskih promena koji se, prema rečima zamenice generalnog sekretara SMO, Ko Baret, ne mogu tretirati odvojeno već idu ruku pod ruku.

Šumski požari kao uzrok i posledica zagađenja

Šumski požаri imaju mnogobrojnе uzroke, poput lošeg upravljanja zemljištem и ljudskih aktivnosti (namerni ili slučajni požari). Međutim, klimatske promene povećavaju učestalost i intenzitet toplotnih talasa i produžuju sušne periode, što povećava rizik od požara. Ovi požari, zauzvrat, ozbiljno utiču na kvalitet vazduha.

Dim šumskih požara sadrži štetne hemikalije koje ne samo da ugrožavaju zdravlje ljudi, već i oštećuju biljke, ekosisteme i useve, dok istovremeno povećavaju emisije ugljenika i gasova staklene bašte, objašnjava dr Lorenco Labrador iz SMO.

Na primer, sezona požara u 2023. godini bila je rekordna u Kanadi, sa čak sedam puta više izgorenih hektara u odnosu na prosečan period 1990–2013. Požari su goreli od maja do septembra, što je pogoršalo kvalitet vazduha u istočnoj Kanadi i severoistoku SAD-a, a dim je stigao čak do Grenlanda i Evrope, sa emisijama daleko iznad proseka u poslednjih 20 godina.

Pročitajte još:

Čvrste mikročestice pretnja po zdravlje i poljoprivredu

Čvrste mikročestice PM 2,5 (promera 2,5 mikrometara ili manje) predstavljaju ozbiljnu opasnost po zdravlje, posebno ako se udišu tokom dužeg vremenskog perioda. Glavni izvori su sagorevanje fosilnih goriva, šumski požari i pustinjsku prašina.

Foto-ilustracija: Pixabay

Osim uticaja na zdravlje, ove čestice smanjuju produktivnost useva, posebno u zagađenim područjima poput Kine, Indije i jugoistočne Azije, gde mogu smanjiti prinose za 15 odsto. Čestice blokiraju sunčevu svetlost i ometaju prirodne procese biljaka, kao što su razmena vodene pare i ugljen-dioksida. Istovremeno, poljoprivreda sama doprinosi emisiji ovih čestica sagorevanjem strništa i upotrebom đubriva.

Zaključak izveštaja Svetske meteorološke organizacije naglašava međusobno povezane posledice klimatskih promena, zagađenja vazduha i šumskih požara, koje zajedno stvaraju začarani krug sa ozbiljnim posledicama po ljudsko zdravlje, ekosisteme i poljoprivredu. Ključna poruka izveštaja jeste da se klimatske promene i zagađenje moraju tretirati zajedno, jer su njihovi efekti usko povezani, te je potrebno hitno preduzeti mere kako bi se zaštitili zdravlje ljudi, prirodni resursi i globalna ekonomija.

Energetski portal

Ministarstvo poziva na javne konsultacije o Strategiji zaštite životne sredine u Srbiji

Foto-ilustracija: Pixabay

Ministarstvo zaštite životne sredine je objavilo poziv za učešće javnosti u procesu konsultacija u vezi s izradom desetogodišnje Strategije zaštite životne sredine koje će trajati do 3. oktobra.

Ministarstvo je pozvalo predstavnike svih organa javne vlasti, zainteresovane građane, privredna društva, organizacije civilnog društva, predstavnike akademske zajednice i druge zainteresovane subjekte da se uključe u postupak konsultacija o radnoj verziji Strategije zaštite životne sredine – Zelena Agenda Republike Srbije za period 2024 – 2033. godine sa Akcionim planom koji je sastavni deo Strategije i radnoj verziji Izveštaja o strateškoj proceni uticaja Strategije na životnu sredinu.

Radna verzija Strategije zaštite životne sredine sa Akcionim planom i radna verzija Izveštaja o proceni uticaja Strategije mogu se naći na internet stranici Ministarstva zaštite živote sredine. Javni poziv za učešće javnosti pogledajte ovde.

Sugestije i komentari se dostavljaju isključivo na obrascu koji se može naći na sajtu, najkasnije do 3. oktobra, elektronskim putem na imejl adresu sabina.ivanovic@eko.gov.rs.

Privredna komora Srbije je takođe pozvala sve zainteresovane članice da se uključe u konsultacije i da svoje primedbe, predloge i sugestije dostave putem elektronske pošte na adresu cirkularna@pks.rs do 25. septembra. PKS će zatim objedinjene komentare članica PKS dostaviti Ministarstvu zaštite životne sredine.

Energetski portal

Otvoren projekat „Dalji razvoj nacionalnog zakonodavstva u ribarstvu“

Foto-ilustracija: Freepik (boyarkinamarina)

U okviru projekta „Dalji razvoj nacionalnog zakonodavstva u ribarstvu“, koji ima za cilj da pomogne u daljem razvoju zakonodavstva u Poglavlju 13 – Ribarstvo, u okviru pregovaračkog klastera broj 5, održana je uvodna konferencija Tvining lajt.

Tom prilikom, Anja Javor, pomoćnik ministra za međunarodnu saradnju i evropske integracije, ukazala je na značaj finansijske podrške koju Evropska unija godinama pruža Srbiji kroz pretpristupne fondove i istakla da ta podrška predstavlja put ka reformama i punopravnom članstvu Srbije u EU, te da je usmerena ka podizanju standarda života građana naše zemlje.

Ona je naglasila da je projekat „Dalji razvoj nacionalnog zakonodavstva u ribarstvu“ od velikog značaja za Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede i dodala da je to jedan od prvih ugovora koji su sklopljeni u okviru Instrumenta za pretpristupnu pomoć III (IPA 3) za period od 2021. do 2027. godine, odnosno u okviru programskog ciklusa IPA 21.

Pročitajte još:

Dr Nenad Katanić, pomoćnik ministra za poljoprivrednu politiku, rekao je da pomenuti projekat ima važnu ulogu u procesu pristupanja Evropskoj uniji, jer kroz njega Srbija planira da izradi Nacionalni strateški plan za akvakulturu i Operativni program kao dokumenta koja će biti osnov za korišćenje EU Fonda za pomorstvo, ribarstvo i akvakulturu.

Kako je naveo, pred Ministarstvom poljoprivrede je veliki posao u narednih osam meseci, ali će od velikog značaja biti podrška i pomoć Tvining partnera i eksperata iz Španije, kao zemlje članice EU sa velikim iskustvom u pripremi neophodnih propisa, ali i kao zemlje koja je prošla kroz sve promene Zajedničke politike u oblasti ribarstva.

Na uvodnoj konferenciji obratili su se i Nikola Bertolini, šef Odeljenja za saradnju Delegacije Evropske unije u Srbiji i Dario Otero Kastro iz Ambasade Kraljevine Španije u Srbiji, nakon čega je predstavljen projekat.

Projekat „Dalji razvoj nacionalnog zakonodavstva u ribarstvu’’ trajaće osam meseci i podeljen je u dve različite tematske komponente, koje podrazumevaju razvoj institucionalnih kapaciteta i strateškog dokumenta i pripremu Programa za ribarstvo.

Energetski portal

Na deonici auto-puta Beograd – Zrenjanin – Novi Sad, počinje izgradnja prvog mosta

Foto-ilustracija: Unsplash (G R Mottez)

U okviru radova na izgradnji auto-puta Beograd – Zrenjanin – Novi Sad, počinje izgradnja i prvog mosta.

Prema rečima Miloša Vučevića, predsednik Vlade Republike Srbije, ova investicija najavljuje bolje dane za Banat, donosi optimizam za ostanak građana koji žive na ovim prostorima i podstiče razvoj svih opština na tom području.

Istakao je da će se ovaj projekat uspešno realizovati jer je saradnja sa kompanijom „Šandong haj-spidˮ više nego uspešno iskustvo. Poštovali su rokove i kvalitet i ispunili ono što je bilo dogovoreno, rekao je premijer i dodao da je siguran da će za 72 meseca auto-put biti završen.

Takođe, biće urađena i poslednja faza obilaznice oko Beograda, što će spojiti južni deo Beograda, kao i jugoistočni sa Pančevom. Kada se tome doda auto-put koji će Zrenjanin dobiti ka Novom Sadu i Beogradu i gradnja Fruškogorskoh koridora, onda je jasno, kako istiće Vučević, da to više neće biti isti gradovi.

On je podsetio na to da se radi na razvoju banatske železnice i da će u kratkom roku biti rekonstruisana kompletna železnička infrastruktura na tom području za vozove koji će ići 120 kilometara na čas, dodavši da će time Banaćani biti mnogo bliži i Beogradu i Subotici.

Pročitajte još:

Spajanjem sa Suboticom moći će da koriste brzu prugu Subotica – Novi Sad – Beograd koja će biti završena do kraja novembra ove godine, kao i brza saobraćajnica koja će spajati Bačku i Banat poznatu pod nazivom „Smajliˮ, objasnio je premijer.

Na taj način, kako je dodao, biće spojeni ti najzapostavljeniji krajevi u severnom delu Srbije, a to su somborski i kikindski okrug.

Predsednik Vlade je ukazao na to da se radi i projektovanje auto-puta Beograd–Vršac i rekonstrukcija pruge Beograd–Vršac, a predstoji i izgradnja novog mosta na Dunavu.

Goran Vesić, ministar građevinarstva, saobraćaja i infrastrukture, rekao je da sve što se gradi u Srbiji čini u skladu sa novim normativima EU, i napomenuo da „Telekom Srbijaˮ i Institut „Mihajlo Pupinˮ rade na projektu pretvaranja postojećih auto-puteva u „pametneˮ auto-puteve.

On je podsetio na to da po evropskoj direktivi do 2030. godine sva vozila proizvedena u EU moraju da budu kompatibilna sa softverom na auto-putevima, što znači da sama čitaju znake, prilagođavaju brzinu i slično, poručivši da naši auto-putevi treba da budu spremni za to.

Energetski portal

Počela nacionalna konferencija povodom Svetske nedelje zelene gradnje

Foto-ilustracija: Freepik (lifeforstock)

Svetska nedelja zelene gradnje, koja se ove godine obeležava od 9. do 15. septembra, postala je jedna od vodećih globalnih kampanja u promociji održivog građevinarstva. Ovaj događaj okuplja mrežu od preko 75 nacionalnih saveta zelene gradnje, koji sa svojih 46.000 članova pozivaju građevinski sektor na prelazak ka zdravijoj planeti i boljoj budućnosti za sve.

Povodom obeležavanja Svetske nedelje zelene gradnje, Savet zelene gradnje Srbije organizuje Nacionalnu konferenciju pod nazivom WGBW24, koja će se održati 9. i 10. septembra u prostorijama Privredne komore Srbije.

Centralna tema konferencije je kako lokalna rešenja mogu pomoći u rešavanju globalnih problema, s posebnim fokusom na tri ključna stuba zelene tranzicije: redukcija, dekarbonizacija i adaptacija.

Redukcija znači smanjivanje svega – od energije koju trošimo, preko materijala koji ugrađujemo, do otpada koji stvaramo. Ovaj princip je ključan ne samo za zgrade, već i za naš svakodnevni život.

Dekarbonizacija se odnosi na smanjenje emisije ugljen-dioksida, prelaskom na obnovljive izvore energije, korišćenjem recikliranih materijala i unapređivanjem postojećih građevina. Na taj način stvaramo čistije okruženje.

Pročitajte još:

Adaptacija omogućava da naše zgrade i infrastruktura postanu otpornije na klimatske promene, prilagođavajući se novim izazovima kako bismo svi ostali sigurni.

Prvi dan konferencije, organizovan uz pomoć projekata kao što su Circ-Boost, Reconstruct i Woodcircles, fokusiraće se na cirkularnu ekonomiju u građevinarstvu. Diskutovaće se o pozitivnim efektima koje ovakav pristup može doneti, ali i o izazovima na tom putu. Učesnici će imati priliku da čuju o inovacijama iz Evrope koje podržavaju i ubrzavaju zelenu tranziciju u građevinskom sektoru.

Drugi dan biće posvećen inovacijama u građevinarstvu. Od inovacija malih preduzeća i klastera, do mehanizama koji podržavaju inovacije i novih pristupa razvoju sistemskih rešenja – inovativne aktivnosti prožimaju ceo sektor.

Foto-ilustracija: Freepik (evening_tao)

Kao i ranijih godina, Savet zelene gradnje Srbije se priključuje globalnoj mreži sa nizom događaja tokom ove nedelje. Kampanja ove godine nosi naziv #BuildingTheTransition, sa porukom da svi možemo doprineti boljoj budućnosti kroz tri ključna koraka: redukcija, dekarbonizacija i adaptacija.

“Ova tri ključna principa nas vode u gradnji tranzicije ka održivoj izgrađenoj sredini. Svi znamo da su promene neminovne, a kako bi one bile moguće, potrebno je graditi adekvatno regulatorno, finansijsko i tržišno okruženje, koje će omogućiti stvaranje bolje, zdravije izgrađene sredine za sve ljude, svuda”, navode iz Saveta zelene gradnje Srbije.

Energetski portal

Za najveću plutajuću solarnu elektranu u Evropi obezbeđeno 50,4 miliona evra

Foto-ilustracija: Pixabay (Michael_Pointner)

Trend rasta kapaciteta solarnih elektrana širi se i na vodene površine, a jedna od najvećih takvih u Evropi gradi se na severozapadu Francuske. Nakon što je projekat naišao na probleme zbog finasiranja sada je kreditnim sredstvima obezbeđeno izvođenje radova.

Izgradnja plutajuće solarne elektrane pod nazivom „Les Ilots Blandin“ započela je prošle godine u francuskoj regiji Haute-Marne, na području bivšeg kamenoloma. Za nastavak radova na ovom projektu obezbeđen je iznos od 50,4 miliona evra, a početak rada predviđen je za prvi kvartal 2025. godine.

Elektrana je prvobitno bila planirana sa kapacitetom od 66 MW, ali je zahvaljujući unapređenom dizajnu, ovaj kapacitet povećan za 8 MW.

Koncept elektrane uključuje nekoliko veštačkih ostrva raspoređenih na površini od 127 hektara, snage je 74,3 MW i sadržaće 134.649 solarnih panela. Ovo postrojenje obezbediće zelenu električnu energiju za 137.000  domaćinstava i sprečiti emisiju oko 18.000 tona CO2 godišnje.

Izvođač radova je nemačka kompanija za obnovljive izvore energije Q Energy.

Pročitajte još:

„Veoma smo zahvalni na velikom poverenju i posvećenosti naših partnera u finansiranju ovog projekta. Zajedno, unapređujemo jednu od najinovativnijih tehnologija za proizvodnju čiste energije i dodatno podstičemo obnovljive izvore energije u Francuskoj“, saopštio je Ludovic Ferrer, komercijalni direktor Q Energy Francuska.

Projekat „Les Ilots Blandin“ pomenuta kompanija pokrenula je 2019. godine, a 2022. godine projekat je pobedio na tenderu Regulatorne komisije za energetiku, čime je dobio podršku države.

Do sada su najveće evropske solarne elektrane na vodi bile u Holandiji sa kapacitetima do 41 MW, a jedna od većih u Evropi je u Austriji (25 MW).

Plutajući fotonaponski sistemi nude brojne prednosti, uključujući oslobađanje dodatnog prostora za energetsku tranziciju, jednostavnu instalaciju, a njihov učinak se povećava zahvaljujući efektu hlađenja vode.

Jasna Dragojević

U Srbiji predstavljena Bela knjiga koja sistem upravljanja otpadom može da učini održivijim

Foto-ilustracija: Unsplash (Alfonso Navarro)

Nedavno predstavljena Bela knjiga o dobijanju energije iz otpada u Srbiji, ima za cilj da pruži jasan i pouzdan uvid u sve aspekte inisineracije otpada i odgovori na mnoga pitanja koja ova tehnologija sa sobom nosi, kao i da da detaljne informacije o insineraciji svakome koga dublje interesuje ova tehnologija.

Inisineracija otpada ili spaljivanje, predstavlja proces njegove termičke obrade u kojem se otpad sagoreva na visokim temperaturama. Iako prevencija nastanka otpada treba da bude prvi korak u upravljanju, a ponovna upotreba i reciklaža sledeće opcije, čak ni reciklaža ne može uvek da se primeni. Zbog toga veliki deo završava u prirodi ili na deponijama. Ipak, mali broj deponija ispunjava tehničke i zakonske standarde, dok su mnoge divlje deponije bez ikakvih mera za zaštitu okoline i zdravlja ljudi.

Kako istovremeno raste i količina otpada koju proizvodima, a i potrošnja energije, dobijanje energije iz otpada predstavlja dobru opciju. Kako se navodi u dokumentu, mnoge vrste otpada imaju visok energetski potencijal. Na primer, toplotna vrednost komunalnog otpada je slična vrednosti lignita, dok plastika i otpadno ulje imaju energetsku vrednost blisku uglju i mazutu.

,,Upravljanje otpadom u Republici Srbiji definisano je propisima koji su iz Evropske unije preneti u domaće zakonodavstvo, a koji se baziraju na hijerarhiji upravljanja otpadom, osnovnim principima i različitim opcijama tretmana koje su se u praksi pokazale kao uspešne. Hijerarhija upravljanja otpadom jasno definiše da prvi i najvažniji cilj mora da bude prevencija nastajanja otpada, nakon čega je potrebno, ukoliko nije moguće sprečiti da otpad nastane, obezbediti uslove za njegovu ponovnu upotrebu, reciklažu, energetsko iskorišćenje i preradu. Tek na kraju, kada se svi prethodni koraci sprovedu, ono što ostane treba da se odloži tj. deponuje na bezbedan i po životnu sredinu i zdravlje ljudi bezopasan način’’, navodi se u Beloj knjizi.

Pročitajte još:

U Srbiji je trenutni pristup upravljanju otpadom na veoma niskom nivou, sa posledicama po životnu sredinu i zdravlje ljudi. U posebnom poglavlju ovog dokumenta ponuđen je detaljan pregled i analiza zakonskih propisa koji se primenjuju na dobijanje energije iz otpada, kako pravnog okvira na nivou Evropske unije, tako i zakona koji su na snazi u Srbiji.

Foto-ilustracija: Unsplash (Jas Min)

Detaljan opis tehnologija dobijanja energije iz otpada, koji je iznet u Beloj knjizi, nastoji da upozna zainteresovane u Srbiji sa tehnologijom koja je relativno nova na ovim prostorima i pruži odgovore na mnoga pitanja koja se sa pojavom novih rešenja javljaju, pre svega sa aspekta zaštite životne sredine, emisija u vazduh, vodu i zemljište, kao i uticaja na ljudsko zdravlje. Za dobijanje energije iz otpada koriste se različite tehnologije sagorevanja: sagorevanje na rešetki, ložišta sa fluidizovanim slojem ili rotacione peći.

Temperatura od 850°C i više u ložištu postrojenja za spaljivanje otpada dezinfikuje otpad, uništavajući bakterije, viruse i patogene. Ovaj proces je ključan za očuvanje javnog zdravlja, posebno tokom epidemija. Pored toga, masa otpada se smanjuje za 75 odsto, a zapremina za 90 odsto, čime se smanjuje količina otpada koja ide na deponije, produžavajući njihov vek.

Tokom procesa dobijanja energije iz otpada, količina oslobođenih gasova sa efektom staklene bašte, daleko je manja u odnosu na najsavremenije sanitarne deponije. Ovako dobijenom energijom može da se proizvodi električna energija, procesna para za industrijske potrošače, topla voda i energija potrebna za daljinsko grejanje ili daljinsko hlađenje.

Kako bi se stvorila mogućnost da sistem upravljanja otpadom u Srbiji postane održiv i u skladu sa principima koji vladaju u razvijenim zemljama, potrebno je da se ispoštuje sve što se navodi u Beloj knjizi.

Celu publikaciju možete da pogledate ovde.

Energetski portal

Požar u NP “Drina” – Situacija teška, očekuje se helikopter

Photo-illustration: Pixabay

Situacija na požarištu u Nacionalnom parku “Drina” Srebrenica je alarmantna, rekao je za RTRS Mujo Hasanović, zamenik komandira Vatrogasne jedinice Srebrenica.

Hasanović je rekao da su tri ekipe vatrogasaca i noćas gasile vatru i da ulažu sve napore kako bi situacija bila stavljena pod kontrolu, ali da to nije moguće bez dejstva helikoptera ili kiše, koju očekuju tokom dana. On je pojasnio da gori nepristupačan teren iznad sela, koje je ugroženo zbog mogućeg širenja vatre.

“Užareno kamenje se kotrlja, mi smo presekli tu liniju, nadamo se da se vatra neće proširiti”, rekao je Hasanović.

Podsećamo, na požarištu je juče dejstvovao helikopter Ministarstva unutrašnjih poslova Srbije.

Pročitajte još:

U Republici Srpskoj, osim požara kod Srebrenice koji za sada ne predstavlja pretnju po objekte, nema drugih ugroženih područja, izjavio je Srni vršilac dužnosti direktora Republička uprava civilne zaštite Boris Trninić.

Trninić je naveo da su završene sve dozvole i da će na požarištu na području Srebrenice nastaviti da deluje helikopter Helikopterske jedinice MUP-a Srbije u koordinaciji sa Helikopterskim servisom Republike Srpske.

“Na terenu su vatrogasci Teritorijalno vatrogasno-spasilačke jedinice Srebrenica. Nadamo se da ćemo u narednih pet-šest časova uz pomoć helikoptera rešiti situaciju”, naglasio je Trninić.

Izvor: RTRS

U Visokom sutra regionalna konferencija „Hum (Balkan) Investment Energy Summit“

Foto-ilustracija: Freepik (fabrikasimf)
Foto: Promo

Regionalna konferencija „Hum (Balkan) Investment Energy Summit”- „Konferencija o obnovljivim izvorima energije (OIE), energetskoj efikasnosti i zaštiti okoline”, biće održana sutra na lokalitetu „Bosanskih piramida – Park Ravne 2”– Visoko.

Nakon otvaranja konferencije prvi panel će biti posvećen zakonodavnom okviru u BiH i direktivama EU (Uredba EU o mehanizmu za prilagođavanje granice ugljenika – CBAM). Zatim će biti reči o stanju domaćih i stranih investicija u BiH i mogućnosti investiranja u OIE, novinama koje nosi novi energetski zakon, energetskoj efikasnosti malih i srednjih preduzeća i lokalnih zajednica, energetskoj tranziciji u BiH i finansiranju, razvoju tržišta električne energije, ESG izveštavanju, podršci MSP u energetskoj tranziciji u Kantonu Sarajevo i drugih.

Pored najuspešnijih kompanija, učešće u događaju će uzeti i privredne Komore, institucije, investitori, ambasade i njihovi privredni i razvojni odeli, predstavnici lokalnih zajednica, finansijskog sektora i drugi, tako da će ovo biti jedan od značajnijih događaja, posle otvaranja teniskog kompleksa i turnira na kojima je učestvovao i prvi reket sveta, Novak Đoković.

Nakon prezentacija i panel diskusija konferencije, predviđeni su i B2B poslovni razgovori, druženje i umrežavanje između učesnika događaja, kao i obilazak parka i tunela.

Pročitajte još:

Ovaj događaj organizuje Udruženje privrednika Drvni klaster Bosne i Hercegovine “Namještaj i drvo” sa sedištem u Sarajevu i agencija i Business Club “EventExpo – KiK BiH sa partnerima: Spoljnotrgovinskom komorom BiH, Privrednom komorom FBiH, “Arheološkim parkom Bosanska piramida Sunca“ sa dr. Osmanagićem, Diaspora Investom, Akademskom zajednicom, Ustanovom za stručno obrazovanje WMTA Banja Luka, Ministarstvom energetike FBiH, Ministarstvom finansija BiH, Većem stranih investitora, FIPA (Agencija za unapređenje stranih investija u BiH), Unijom lokalnih zajednica Zapadnog Balkana, Razvojnim agencijama, udruženjima privrednika i poslodavaca u BiH, Investicijskim fondovima, komercijalnim i razvojnim bankama, kompanijama, medijskim kućama i drugi.

Na konferenciji „Hum (Balkan) Investment Energy Summit“ učestvuje i kompanija MT-KOMEX BH.

Podsećamo, u sklopu projekta “Hum Investment Energy Summit“ na lokalitetu “ Kamene kugle” Zavidovići, u julu je održana likovna kolonija i deo poslovne konferencije ovog projekta.

Energetski portal

Naoblačenje, kiša i pljuskovi – temperatura do 31 stepen

Photo-Ilustration: Pixabay (pictures101)
Foto-ilustracija: Unsplash (Erik Witsoe)

U Srbiji danas svežije, a naoblačenje s kišom, pljuskovima i grmljavinom koje će ujutro zahvatiti Vojvodinu, tokom prepodneva će se proširiti na zapadne, a posle podne i uveče i na ostale delove Srbije.

Padavine će biti izraženije posle podne i uveče i to u zapadnom delu zemlje, kao i u Šumadiji.

Vetar slab i umeren, u košavskom području povremeno i jak, a na jugu Banata i u Podunavlju tokom jutra i prepodneva sa udarima olujne jačine istočni i jugoistočni.

Kasnije posle podne i uveče slabljenje vetra, a uveče i tokom noći ka utorku i skretanje na severozapadni pravac.

Najniža temperatura biće od 13 stepeni na istoku i jugoistoku, do 24 stepena u Vršcu, a najviša od 27 do 31 stepen.

Pročitajte još:

I u Beogradu svežije, ujutru i pre podne postepeno povećanje oblačnosti koje će posle podne i uveče usloviti kišu i pljuskove sa grmljavinom. Vetar umeren i jak jugoistočni, krajem dana u slabljenju.

Najniža temperatura u glavnom gradu iznosiće od 20 do 23, a najviša oko 28 stepeni.

Prognoze su da će se, do 16. septembra, temperature zadržati oko proseka za ovo doba godine. Biće dakle prijatnije i svežije nego prethodnih dana.

Tokom tog perioda biće promenljivo oblačno i u većini dana nestabilno, mestimično s kišom i lokalno izraženijim pljuskovima sa grmljavinom, samo se u četvrtak očekuje iznad većeg dela kratkotrajna stabilizacija vremena.

Izvor: RTS

Kako deljenje resursa smanjuje rizik od nestanaka struje

Foto-ilustracija: Unsplash (Federico Beccari)
Foto-ilustracija: Unsplash (shraga kopstein)

Tokom leta, zapadni deo Sjedinjenih Američkih Država suočio se s intenzivnim toplotnim talasima koji su izazvali veliku zabrinutost zbog nestanaka struje i rekordne potražnje za električnom energijom. Iako ovaj problem nije nov, on postaje sve učestaliji zbog povećane zavisnosti od električne energije, ali i nepredvidivih vremenskih uslova.

Ipak, nova studija sa Univerziteta Stanford donosi potencijalno rešenje. Prema istraživanju, ako bi komunalna preduzeća u zapadnom delu SAD-a efikasnije delila električnu energiju i sarađivala, rizik od nestanka struje mogao bi se smanjiti za čak 40 odsto.

Studija naglašava da ekstremni vremenski uslovi, poput toplotnih talasa, ne poznaju granice, zbog čega ni rešenja ne smeju biti lokalna, već regionalna. Vremenski događaji poput suša i visokih temperatura pogađaju čitave oblasti i zahtevaju sistemsku reakciju. Saradnja bi podrazumevala unapređenje regionalne razmene električne energije, gde bi države i provajderi u različitim oblastima radili zajedno kako bi balansirali potražnju i ponudu. Konkretno, višak energije iz jednog regiona, poput solarne energije proizvedene u Kaliforniji, mogao bi se preusmeriti u drugi region gde su resursi trenutno ograničeni, što bi smanjilo pritisak na mrežu.

Pročitajte još:

Na primer, ako jedan deo zemlje proizvodi više sunčeve ili vetro energije nego što mu je potrebno, taj višak bi se mogao preusmeriti u regione sa većom potražnjom ili manjkom resursa. Na ovaj način bi se osigurala stabilnost sistema i efikasnije korišćenje energije.

Ovakva saradnja između država i komunalnih preduzeća ne bi samo stabilizovala električnu mrežu, već bi pružila i podršku rastu obnovljivih izvora energije, poput vetroelektrana i solarnih elektrana.

Ovaj model saradnje nije primenljiv samo na zapadni deo SAD-a. Slični modeli mogu se primeniti globalno, posebno u nekim regionima sveta, koja se suočavaju sa izazovima poput suša i energetske krize izazvane geopolitičkim i klimatskim faktorima. Evropski energetski sistem, sa svojim međusobno povezanim mrežama, mogao bi dodatno unaprediti regionalnu saradnju kako bi energetska sigurnost bila jača i otpornija. Ovakva rešenja omogućila bi bolju iskorišćenost obnovljivih izvora i stabilniji sistem snabdevanja u trenucima krize.

Energetski portal