Home Blog Page 154

Svetionik na putu energetske tranzicije

Foto-ilustracija: Pixabay (Tom)

Nedavno sam se obrela na porodičnom okupljanju, a jedna znatiželjna tetka nije propustila priliku da me pita čime se bavim. Iako sam počela da nižem sijaset zanimljivih tema koje obrađujem, dobar deo mog recitala ticao se obnovljvih izvora energije.

Tada sam uvidela koliko me zapravo fascinira činjenica što sam svedok globalnog odustajanja od zagađujućih fosilnih goriva i prelaska ka obnovljivim izvorima energije koji čuvaju životnu sredinu i pružaju energetsku sigurnost.

Nažalost, energetska tranzicija u Srbiji i regionu predstavlja veliki izazov koji zahteva angažman na svim nivoima društva jer se suočavamo sa brojnim ekonomskim, administrativnim i tehničkim preprekama koje usporavaju njen tempo. Ipak, jasno je da, uprkos tim izazovima, moramo da intenziviramo napore da ozelenimo energetiku kako bismo očuvali životnu sredinu i uskladili se sa direktivama Evropske unije.

U Srbiji su 2023. godine kapaciteti OIE gotovo udvostručeni u odnosu na 2022. godinu ali, iako ovo predstavlja značajno dostignuće, to nije dovoljno ukoliko želimo da smanjimo zagađenje vazduha i ostvarimo energetsku sigurnost. U susret predstojećoj grejnoj sezoni, kada aerozagađenje postaje dominantan ekološki problem, postaje još jasnije da je ulaganje u obnovljive izvore ne samo ključ za i održivi razvoj zemlje, već i naša moralna obaveza.

Na ovom složenom i neistraženom putu enegetske tranzicije od presudne je važnosti koga imamo za saputnike. Istaknute kompanije iz sektora obnovljivih izvora energije svojim tehničkim znanjem, inovativnim rešenjima i predanošću predstavljaju pouzdane partnere u misiji prelaska na zelenu energiju.

I baš kao što svetionik pomaže brodovima da bezbedno uplove u luku, ove kompanije omogućavaju investitorima da sa jasnim planom i podrškom ostvare svoje ciljeve u sektoru obnovljivih izvora energije.

Foto-ilustracija: Freepik (fabrikasimf)

Istraživala sam vodeće  kompanije na našim prostorima koje se ističu svojom ekspertizom i dosadašnjim rezultatima, a jedno ime posebno mi je privuklo pažnju.

Kompanija MT-KOMEX, koja posluje duže od tri decenije, postala je lider u izgradnji solarnih elektrana u Srbiji i regionu. Zahvaljujući dugogodišnjem iskustvu, MT-KOMEX garantovano pronalazi optimalna rešenja koja ne samo da odgovaraju na želje investitora, već i osiguravaju vrhunske performanse solarnih elektrana. Njihova stručnost i posvećenost omogućavaju klijentima da dođu do rešenja koja su prilagođena specifičnim zahtevima projekta, obezbeđujući dugoročnu pouzdanost i efikasnost u korišćenju solarne energije.

Za investitore, sigurnost i poverenje su od ključnog značaja, a imati uz sebe pouzdanog partnera znači smanjenje rizika i optimizaciju rezultata. Stručne kompanije iz ovog sektora donose ne samo tehničku podršku već i viziju, pomažući da se ideje o čistijoj energiji pretoče u uspešno realizovane projekte.

Uigran tim kompanije MT-KOMEX spreman je da u svakom trenutku odgovori na potrebe klijenata i izgradi solarnu elektranu u rekordno brzom roku. Ovaj vredni sastav inženjera, instalatera i drugih sertifikovanih eksperata iza sebe ima preko 200 izgrađenih solarnih elektrana koje uveliko proizvode zelene kilovate, na veliko zadovoljstvo klijenata koji su im ukazali poverenje.

Svakom projektu, bilo da je po sredi izgradnja solarne elektrane na krovu kuće, proizvodnog objekta ili na zemlji, MT-KOMEX pristupa sa velikom pažnjom, pa investitori mogu spokojno dočekati trenutak kada će dobiti “ključ u ruke” za svoju solarnu elektranu.

Jasno je da energetska tranzicija postavlja velike izazove pred našu zemlju, te je svaki zeleni kilovat više u domaćem energetskom miksu od velikog značaja. Srećom, kroz znanje i inovacije istaknutih naučnika i stručnjaka, kao i kroz delovanje kvalifikovanih kompanija, Srbija ima priliku da se uspešno suoči s ovim izazovom i zakorači u održivu budućnost.

 Milena Maglovski

Koliko termoelektrane u Srbiji i BiH krše ekološke propise i obaveze

Foto-ilustracija: Freepik (freepik)

Zemlje Zapadnog Balkana, preuzele su obaveze u vezi sa smanjenjem emisija štetnih gasova, kroz različite međunarodne sporazume i direktive za zaštitu životne sredine. Neke od njih jesu Nacionalni planovi za smanjenje emisija (NERP), kroz koje su se zemlje obavezale da se smanjiti emisije iz zagađivača kao što su sumpor-dioksid, azotni oksidi i praškaste materije. Direktivom o velikim postrojenjima za sagorevanje (LCP direktiva), propisani su maksimalno dozvoljeni nivoi emisija iz velikih termoelektrana i drugih industrijskih postrojenja koja sagorevanju fosilna goriva. Usvajanjem Direktive, zemljama je postavljen rok za usklađivanje sa postavljenim standardima. Takođe, zemlje su se obavezale na Planove za postepeno ukidanje uglja.

U izveštaju objavljenom od strane CEE Bankwatch Network, pod nazivom ,,Uskladiti ili zatvoriti – šest godina smrtonosnih prekršaja koje prave termoelektrane na Zapadnom Balkanu’’, navodi se da je krajem 2023. godine navršeno šest godina od isteka roka koji su zemlje imale da ispune nove standarde u pogledu zagađenja vazduha na Zapadnom Balkanu. Međutim, nivoi zagađenja, koji potiču uglavnom iz zastarelih termoelektrana na ugalj, gotovo da nisu smanjeni. Štaviše, kako se ističe, u 2023. godini je došlo do povećanja nivoa sumpor-dioksida u odnosu na 2022. godinu, dok su emisije praškastih materija i azotnih oksida ostale visoke.

Termoelektrane na ugalj u Srbiji koje su obuhvaćene NERP-om, u 2023. godini su bile najveći emiteri sumpor-dioksida u apsolutnom iznosu i to sa 296.011 tona, dok se na drugom mestu sa 191.807 tona, našla Bosna i Hecegovina (BiH). U poređenju sa nivoima iz 2022. godine, u Srbiji je došlo do povećanja, dok su u BiH ostale gotovo iste.

Termoelektrana Ugljevik u BiH, u novembru 2021. godine dobila je upotrebnu dozvolu za odsumporavanje, ali je uprkos tome emitovala najveću apsolutnu količinu sumpor-dioksda u 2023. godini i to 97.189 tona. Kao razlog navodi se da postrojenje za odsumporavanje ne radi uglavnom zato što predstavlja finansijsko opterećenje, ali i zbog nedostatka objekata za odlaganje gipsa koji nastaje iz tog procesa.

Pojašnjenja radi, postrojenja za odsumporavanje služe za uklanjanje sumpor-dioksida iz dimnih gasova termoelektrana, ali i drugih postrojenja koja sagorevaju fosilna goriva, kako bi se smanjilo zagađenje vazduha.

Pročitajte još:

U 2023. godini TE Ugljevik i TE Kakanj 7 u Bosni i Hercegovini, prekoračile su svoje maksimalne vrednosti za emisije sumpor-dioksida za više od 10 puta. Kada je reč o Srbiji, ovakvo prekoračenje zabeleženo je u TE Kostolac A2. Sa druge strane TE Kostolac B u Srbiji, koje je bio jedan od najvećih emitera sumpor-dioksida u period od 2018. do 2020. godine, svoje emisije počela je da smanjuje u 2021. godini tokom testiranja postrojenja za odsumporavanje, ali je do povećanja na skoro 5,8 puta više od dozvoljenih maksimalnih vrednosti došlo u 2022. i 2023. godini. Iako su ove emisije niže od perioda 2018-2020, više su od dozvoljenih a razlog je što se postrojenje za odsumporavanje ne koristi redovno ili ima slab učinak.

Kada je reč o prekoračenju emisija praškastih materija, najveće relativno prekoračenje zabeleženo je u TE Gacko u BiH, koja je emitovala gotovo 10,7 puta više od dozvoljenih maksimalnih vrednosti, odnosno 3.241 tonu. U poređenju sa 2022. godinom, ipak je ostvaren blagi pad.

Foto-ilustracija: Freepik (fanjianhua)

TE Nikola Tesla B u Srbiji, imala je najveću apsolutnu emisiju za azotne okside u 2023. godini, od 11.633 tone. Ovde je došlo do povećanja, zato što je u 2022. godini bilo reči o 8.500 tona.

U julu 2023. godine, Sekretarijat Energetske zajednice nastavio je postupak protiv Bosne i Hercegovine, Srbije i još nekih zemalja regiona zbog kršenja NERP-a, zahtevajući odluke Ministarskog saveta, koji je te odluke doneo u decembru 2023. godine. Slučaj protiv Srbije je još otvoren, bez napretka zbog tekućih ulaganja, navodi se u Izveštaju.

Takođe, krajem 2023. istekao je rok za zatvaranje termoelektrana u režimu izuzeća zbog ograničenog veka trajanja. Prema ovome su određene termoelektrane mogle da nastave sa radom određeno vreme, iako ne ispunjavaju sve standard za emisije, jer su već bile u funkciji pre nego što su stupili na snagu stroži standardi. Međutim, Bosna i Hercegovina, Srbija, ali i Crna Gora, još uvek krše ovaj rok, što doprinosi velikom zagađenju u regionu, a podaci o njihovim emisijama čak nisu ni uključeni u NERP izveštaje.

Kako se ističe, verovatno je da je u 2024. godini došlo do još većih kršenja zato što su u NERP-ovima smanjene dozvoljene maksimalne vrednosti za ove zagađujuće materije. Ono što se za Srbiju navodi kao olakšavajući faktor, jeste to da je postrojenje za odsumporavanje u TE Nikola Tesla A, počelo sa radom u aprilu 2024. godine. Međutim, kao što je pokazano na prethodnim primerima, pitanje je koliki će uspeh ostvariti i koliko će se zaista koristiti.

Srbija, Bosna i Hercegovina, kao i još neke zemlje Zapadnog Balkana, kao što su Severna Makedonija ili Crna Gora, nemaju jasan, ažuriran i realan plan za usklađivanje ili zatvaranje termoelektrana na ugalj, navodi se u Izveštaju.

I Srbija i BiH, propustile su rok u 2024. godini za podnošenje konačnih Nacionalno energetskih i klimatskih planova (NECP), koji su obavezi za zemlje članice Evropske unije i zemlje koje su deo Energetske zajednice. Njima se pokazuju strategije i ciljevi zemalja za energiju i klimu.

Katarina Vuinac

Spor ali stabilan napredak u energetskoj tranziciji na Zapadnom Balkanu

Foto-ilustracija: Unsplash (rocco-stoppoloni)

Energetska tranzicija na Zapadnom Balkanu odvija se postepeno. Korišćenje obnovljivih izvora energije je u stalnom porastu i vlade ulažu napore u usvajanje propisa. To se može smatrati postignućem za region koja se decenijama oslanjala na ugalj. Međutim, potrebno je napraviti više i bržim tempom, pogotovo kad je reč o napretku u ostvarenju ciljeva iz Zelene agende EU.

Navodi se to u analizi koju je uradio Lionel Rapaille, direktor EIB Global za proširenje i EU susedstvo.

Photo: Pixabay

On je naveo da je prebacivanje sa uglja na obnovljive izvore još odvija prilično sporo jer fosilna goriva i dalje imaju dominantnu ulogu u proizvodnji energije (od 41 odsto do 95 odsto u strukturi izvora električne energije, u zavisnosti od pojedine zemlje).

„Očekuje se da region uvede cene ugljenika, usvoji odgovarajuće propise, modernizuje energetsku infrastrukturu radi povećanja produktivnosti i smanjenja gubitaka, kao i da implementira troškovno efikasno određivanje cena energije i mere energetske efikasnosti. Ovdje se ne radi samo o usklađivanju sa direktivama i klimatskim ciljevima EU-a, nego i o osiguranju stabilne i održive opskrbe energijom u okolnostima globalnih sukoba, klimatskih promena i iscrpljivanja resursa“, navodi se u analizi.

Pročitajte još:

U ovom kontekstu, dodaje se, targetirana podrška međunarodnih partnera, kao što su multilateralne razvojne banke, ostaje ključni odgovor za potrebu povećanja javne potrošnje u energetsku tranziciju.

Dodaje se da je EIB Global, kao deo klimatske banke EU-a koja je u vlasništvu država članica, povećao finansijsku i tehničku podršku kako bi pomogao Zapadnom Balkanu da se suoči sa izazovima zelene tranzicije.

Foto-ilustracija: Pixabay (www_slon_pics)

„Banka podržava izgradnju nove infrastrukture za čistu energiju, kao što su vetroelektrana na Vlašiću u BiH i solarna elektrana u blizini Prištine, kao i modernizaciju postojećih objekata radi povećanja njihove efikasnosti, pouzdanosti i kapaciteta. To je slučaj i sa revitalizacijom hidroelektrana u Srbiji, kao i uvođenjem pametnih brojila radi optimizacije potrošnje, efikasnijeg nadzora i smanjenja gubitaka električne energije“, dodaje se u analizi.

U konačnici, ističe se, uključenje i privatnog sektora u zelenu tranziciju ostaje ključ  njenog uspeha. Putem namenskih kreditnih linija EIB Global finansira projekte energetske efikasnosti i obnovljive energije za mala i srednja preduzeća u svrhu dekarbonizacije poslovanja.

U analizi se ističe i da se u svetu prema Međunarodnoj energetskoj agenciji danas investira gotovo dvostruko više u čistu energiju (očekuje se da će taj iznos 2024. dostići dva biliona dolara) nego u fosilna goriva (1,2 biliona dolara).

Od toga se u Evropskoj uniji investira prosečno 370 milijardi dolara. Prošle godine su investicije u proizvodnju energije iz obnovljivih izvora u EU-u iznosile skoro 110 milijardi dolara, što je povećanje za više od šest odsto u odnosu na prethodnu godinu.

Evropska investiciona banka učestvuje na ovogodišnjoj Sarajevskoj sedmici energije i klime koja se održava od 23. do 27. oktobra.

Izvor: Capital.ba

Beogradski metro – Predstavljanje projekta izgradnje

Foto-ilustracija: Unsplash (Samuel-Elias)

Beogradski metro je jedan od najvažnijih infrastrukturnih projekata u Srbiji, čiji je cilj da se unapredi javni prevoz i smanje saobraćajne gužve u glavnom gradu. Nakon obilaznice, metro je sledeći važan korak, koji predstavlja ekološki prihvatljiv način prevoza, čime se značajno doprinosi smanjenju zagađenja i unapređenju kvaliteta života građana. Prva linija metroa je trenutno u izgradnji.

Foto: JKP ,,Beogradski metro i voz”

Kako stoji na sajtu preduzeća, prva faza Linije 1 beogradskog metroa biće povezana sa postojećim linijama BG voza na Pančevačkom mostu i imaće veze sa dve buduće linije BG voza. U blizini stanice Železnik planiran je park-and-ride objekat, dok će reorganizacija tramvajskih i autobusnih linija dovesti do formiranja dva autobusna terminala – novog u Železniku i rekonstruisanog terminala na Pančevačkom mostu. Duž trase će biti sedam postojećih tramvajskih stanica, kao i tri nove planirane stanice. Prva faza Linije 1 obuhvata približno 15 kilometara i ima 15 stanica.

Potpredsednica Vlade Srbije i ministarka zaštite životne sredine, prisustvovala je prezentaciji kapitalnog projekta izgradnje metroa u Beogradu, naglasivši značaj ovog projekta za grad i državu. Kako je istakla, izgradnja metroa se odvija prema planu i u skladu sa najvišim standardima zaštite životne sredine. Poseban akcenat je stavljen na radove na prvoj fazi izgradnje prve linije i depou u Makišu, kako je saopšteno na sajtu Ministarstva zaštite životne sredine.

Pročitajte još:

Resorna ministarka je izrazila zadovoljstvo napretkom radova, dodajući da je važno što će Beograd dobiti modernu infrastrukturu sličnu onoj u evropskim metropolama. Realizacija projekta će, prema njenim rečima, smanjiti saobraćajno zagađenje i unaprediti kvalitet života u gradskim zonama, s obzirom na potencijalnu uštedu vremena i finansija.

Ministarstvo zaštite životne sredine već je dalo saglasnost na Studiju o proceni uticaja na životnu sredinu za prvu fazu projekta, koja sadrži mere zaštite za vode, zemljište, vazduh i biodiverzitet duž trase metroa. Osim toga, izrađena je i šira studija koja uključuje i procenu uticaja na društvo, kako bi se osigurali najbolji uslovi za građane.

Preduzeće „Beogradski metro i voz“ planira realizaciju metro mreže i unapređenje BG voza do 2033. godine, kako se navodi na njihovom sajtu. Cilj je povezivanje ključnih gradskih delova i prigradskih opština Lazarevca, Mladenovca i Obrenovca. Pored četiri gradske linije BG voza, metro će biti integrisan sa autobuskim, tramvajskim i drugim vidovima prevoza, prateći moderne trendove poput biciklističkih servisa.

Energetski portal

Ciklon ”Boris” stigao do Mađarske, kakvo vreme donosi u Srbiju

Foto: Wikipedija (Mihailo Jovanović)

Ciklon “Boris” izazvao je velike padavine i poplave širom Evrope, a kako prenose svetski mediji, one su sada stigle i do Mađarske. U glavnom gradu ove zemlje, Dunav se izlio na kej duž reke, a pik poplavnog talasa očekuje se u nedelju. U Budimpešti je na snazi upozorenje o zaštiti od poplava trećeg nivoa, a zbog vodostaja Dunava koji raste svakog dana, uvedene su i promene u saobraćaju.

U ovom trenutku, sa poplavama se suočava i Poljska, a nivoi reka naglo su porasli u južnom i jugoistočnom delu ove zemlje. Kako prenose poljski mediji, na određenim hidrološkim stanicama zabeleženi su i rekordni nivoi vodostaja od početka merenja.

Ciklon ‘’Boris’’, koji se postepeno gasi iznad Tirenskog mora, rubom će uticati i na vreme u Srbiji, prenosi RTS.

Prema informacijama Republičkog hidrometeorološkog zavoda, u zapadnim, centralnim u južnim delovima Srbije, danas i sutra se očekuje promenljivo oblačno vreme, mestimično sa kišom i lokalnim pljuskovima sa grmljavinom uz prosečnu količinu padavina od pet do 20 milimetara.

Pročitajte još:

U ostalim krajevima biće uglavnom suvo sa sunčanim intervalima, ali uz pojačan istočni vetar u Podunavlju i Pomoravlju, sa maksimalnom temperaturom od 19 do 25 oC.

Veći deo Vojvodine danas će, kako prenosi RTS, biti pod uticajem visokog vazdušnog pritiska sa severa Evrope i tamo će biti sunčano. U Beogradu će biti umereno oblačno, po podne sa slabom kišom i najvišom temperaturom do 22 stepena.

Biometeorološka prognoza

Očekivane biometeorološke prilike povoljno će uticati na većinu hroničnih bolesnika. Oprez se savetuje astmatičarima u prepodnevnim satima, kao i osobama sa srčanim i psihičkim tegobama tokom celog dana. Kod meteoropata su mogući umor i neraspoloženje. Preporučuje se pridržavanje saveta lekara i uzimanje redovne terapije, prenosi RTS.

Energetski portal

Prvi put električni automobili pretekli broj benzinaca na putevima Norveške

Foto-ilustracija: Unsplash (markus-spiske)

Norveška je potvrdila da predvodi globalni prelazak na električna vozila, što je potvrđeno nedavnim statistikama. Po prvi put u istoriji, broj električnih automobila nadmašio je broj benzinskih automobila na norveškim putevima, dok je u avgustu, o čemu smo pisali, zabeležen novi rekord u prodaji električnih vozila, sa čak 94 odsto svih novoregistrovanih automobila na električni pogon.

Ipak, vest da je broj benzinaca pao u odnosu na električna vozila veliki je uspeh u svetu e-mobilnosti. Od ukupno 2,8 miliona registrovanih putničkih vozila, 754.303 su bila električna, dok je 753.905 koristilo čist benzin, prema podacima Saveta za informacije o drumskom saobraćaju (OFV). Ova statistika Norvešku održava na čelu uvođenja održivog transporta u svakodnevicu. Nije nemoguće da će biti prva zemlja na svetu koja će postići najveći broj električnih automobila na ulicama. 

Međutim, iako je broj benzinskih automobila pao ispod električnih, dizel automobili još uvek čine značajan deo voznog parka, sa milion registrovanih vozila i drže prvo mesto, nakon čega idu električni automobili, potom benzinci, nakon čega sledi više verzija hibrida. Prognoze pokazuju da bi električni automobili mogli nadmašiti broj dizel automobila do 2026. godine.

Pročitajte još:

Foto-ilustracija: Unsplash (markus-spiske)

Drugi rekord koji smo naveli, da podsetimo, odnosi se na prodaju novih automobila u avgustu 2024. godine, kada je čak 94 odsto svih novih registracija putničkih vozila bilo na električni pogon, nadmašujući prethodni rekord iz januara iste godine, kada su električna vozila činila 92 odsto novih registracija. U avgustu je registrovano ukupno 11.114 novih automobila, od čega je 10.480 bilo na električni pogon, što predstavlja rast od 13 odsto u odnosu na isti period prethodne godine, što takođe navodi OFV. 

U poslednjih 20 godina, preko milion benzinskih automobila nestalo je iz norveškog voznog parka, uglavnom u korist električnih vozila, a sličan trend se očekuje i za dizel vozila, s obzirom da je od 2017. godine i njihov pad zabeležen za preko 280.000 vozila. Iako će ovaj proces biti sporiji zbog velikog broja registrovanih dizel automobila, Norveška je već postavila temelje za dominaciju električnih automobila na svojim putevima.

Energetski portal

Naftovod sa Mađarskom: Studija izvodljivosti planirana do kraja 2024, realizacija do 2027.

Foto-ilustracija: Freepik (aleksandarlittlewolf)

Do kraja godine očekuje se završetak studije izvodljivosti za izgradnju naftovoda između Srbije i Mađarske, sa planiranim završetkom projekta do 2027. godine, najavili su Adrijana Mesarović, srpska ministarka privrede i Peter Sijarto, mađarski ministar spoljnih poslova i spoljne trgovine. Na konferenciji u Budimpešti, kada je u pitanju saradnja dve zemlje, pored naftovoda, planirana je i izgradnja novog dalekovoda koji bi trebalo da bude završen do 2028. godine.

Foto-ilustracija: Pixabay

Sama studija izvodljivosti generalno podrazumeva vršenje analize tehničkih aspekata, finansijsku analizu – isplativost, procenu rizika – šta može ometati projekat i slično.

Spoljnotrgovinska razmena između dve zemlje je u 2023. godini iznosila 3,1 milijardu evra, dok je do sada u ovoj godini dostigla 1,8 milijardi evra. Ministarka je takođe najavila održavanje zajedničkog privrednog foruma početkom oktobra, na kojem će se raditi na jačanju saradnje između srpskih i mađarskih privrednika, kako se navodi na sajtu Vlade Srbije.

Pročitajte još:

Ocenjeno je da su odnosi između Srbije i Mađarske na istorijskom nivou, i izražena je zahvalnost Mađarskoj, zemlji koja trenutno predsedava Evropskom unijom, na podršci Srbiji u procesu pridruživanja Uniji. Mesarović je istakla da će Srbija, ako bude potrebno, pomoći Mađarskoj u borbi protiv mogućih poplava.

Pored toga, radiće se na smanjenju vremena zadržavanja na graničnim prelazima za logističke i špediterske kompanije, kako bi se olakšala privredna razmena.

Projekat je inače planiran listom prioritetnih investicija kao jedan od najvažnijih u oblasti snabdevanja naftom, s obzirom da se Srbija snabdeva uvoznom sirovom naftom samo iz jednog pravca. Kako je ranije ministarka energetike govorila, kapacitet ovog naftovoda iznosiće prema procenama oko pet miliona tona nafte godišnje.

Energetski portal

Rešenja zasnovanih na prirodi kao uspešan odgovor na jačanje otpornosti na klimatske promene u regionu

Foto-ilustracija: Unsplash (Ilse)
Foto: IUCN

Međunarodna unija za zaštitu prirode (IUCN), Regionalna kancelarija za istočnu Evropu i centralnu Aziju (ECARO) danas je bila domaćin konferencije „ADAPT: Rešenja zasnovana na prirodi za klimu na Zapadnom Balkanu“. Konferencija je bila posvećena izuzetno važnoj ulozi Rešenja zasnovanih na prirodi (RZP) u unapređenju procesa prilagođavanja klimatskim promenama i smanjenja rizika od katastrofa na Zapadnom Balkanu. Konferencija je takođe uspešno zaključila četvorogodišnju inicijativu „ADAPT“: Rešenja zasnovana na prirodi za otpornija društva na Zapadnom Balkanu, koja je imala za cilj promociju i sprovođenja Rešenja zasnovana na prirodi radi jačanja otpornosti ekosistema i zajednica na klimatske promene i prirodne katastrofe u Srbiji i regionu.

Konferencija je okupila predstavnike državnih institucija iz zemalja Zapadnog Blakana, brojne stručnjake za zaštitu prirode, kao i predstavnike međunarodnih i nevladinih organizacija, praktičere i teoretičare u oblasti klime.

„Današnja konferencija predstavlja ključni trenutak u afirmisanju Rešenja zasnovanih na prirodi kao ključne strategije za odgovor na adekvatnije prilagođavane na izmenjene klimatske uslove u Srbiji i na Zapadnom Balkanu. Napredak koji smo ostvarili kroz projekat „ADAPT“ u ove četiri godine, u saradnji sa našim ključnim partnerima u regionu, pokazuje transformativni potencijal Rešenja zasnovanih na prirodi koja nude svebuhvatnu dobrobit za prirodu i čovečanstvo” istakao je Oliver Avramoski, direktor IUCN ECARO.

,,Integrisanje Rešenja zasnovanih na prirodi u regionalne politike i njihova praktična primena na terenu izuzetno su važni za afirmisanje održivog razvoja, reagovanje na izazove u vezi sa klimatskim promenama i izgradnju otpornije i održivije budućnosti,” dodao je on.

Rešenja zasnovana na prirodi (RZP) podrazumevaju održivo upravljanje, zaštitu i obnovu prirodnih ekosistema u cilju rešavanja društvenih izazova, kao što su klimatske promene i gubitak biodiverziteta, i smanjenja rizika od katastrofa. Ova rešenja, koja podjednako donose koristi ljudima i prirodi, uključujući poboljšanje ljudskog blagostanja, unapređenje biodiverziteta i veću otpornost na klimatske promene, sve više se usvajaju i sprovode širom sveta. Na osnovu Pariskog sporazuma, preko 130 zemalja je Rešenja zasnovana na prirodi — kao što su pošumljavanje, razvoj zelene infrastrukture u gradovima, održiva poljoprivreda i zaštita priobalnih područja — već ugradilo u svoje nacionalne planove prilagođavanja klimatskim promenama.

Pročitajte još:

Rešenja zasnovana na prirodi imaju poseban značaj na Zapadnom Balkanu, s obzirom da se Srbija i region suočavaju sa sve većim pretnjama koje donose klimatske promene, poput ekstremnih vremenskih nepogoda, poplava, suša i gubitka biodiverziteta. Primenom Rešenja zasnovanih na prirodi region može da unapredi proces prilagođavanja izmenjenim klimatskim uslovima, zaštiti ekosisteme i podstakne održivu, zelenu ekonomiju.

Foto: IUCN

,,Veoma smo ponosni što podržavamo inicijativu „ADAPT“, koja je značajno afirmisala ulogu Rešenja zasnovanih na prirodi u jačanju otpornosti na klimatske promene na Zapadnom Balkanu. Usklađivanje sa sprovođenjem Zelene agendom za Zapadni Balkan naglašava našu zajedničku posvećenost podsticanju održivog razvoja i delotvornom rešavanju ovih izazova”, izjavila je Titta Lassila, specijalista na Programu za životnu sredinu i klimu Švedske agencije za međunarodni razvoj i saradnju (Sida).

Uz podršku Švedske agencije za međunarodni razvoj i saradnju (Sida), inicijativa „ADAPT“ primenila je Rešenja zasnovana na prirodi kao ključni alat za rešavanje pitanja klimatskih promena u regionu. Projekat je ostvario izuzetne rezultate, od izrade edukativnih materijala i smernica za javnu politiku do realizacije inicijativa usmerenih na obuke i jačanje kapaciteta, koje doprinose osnaživanju lokalnih zajednica, stručnih lica i donosilaca odluka u oblasti zaštite prirode. Neka od glavnih postignuća projekta „ADAPT“ obuhvataju šest studija na temu Rešenja zasnovanih na prirodi, koje pružaju sveobuhvatne uvide u primenu RZP u cilju prilagođavanja klimatskim promenama i smanjenja rizika od katastrofa u Srbiji i drugim ekonomijama u regionu. Pored toga, u publikaciji “Rešenja zasnovana na prirodi za klimu: Zbirka najboljih praksi na Zapadnom Balkanu“ istaknuti su različiti primeri primene RZP i njihovih efekata širom regiona. U sklopu projekta „ADAPT“, obuku je prošlo preko 120 učesnika iz regiona i 48 donosilaca odluka na temu RZP i klimatski pametnog planiranja, a takođe je izrađena uporedna analiza javnih politika u regionu u vezi sa integrisanjem RZP u politike prilagođavanja klimatskim promenama i smanjenja rizika od katastrofa, što je na regionalnom nivou značajno unapredilo znanje, kapacitete i integraciju politika otpornosti na klimatske promene.

Sprovedena su dva značajna pilot projekta posvećena Rešenjima zasnovanim na prirodi u Kraljevu, u Srbiji, i Elbasanu, u Albaniji. Ove intervencije na terenu predstavljaju primere koji pokazuju kako RZP mogu efikasno da se primene u cilju unapređenja otpornosti lokalnih zajednica i smanjenja rizika od katastrofa, kao i da doprinesu ublažavanju uticaja klimatskih. Pilot projekat za RZP u Srbiji ima za cilj obnovu 180 hektara šume prirodnim obnavljanjem, sadnjom i bioinženjerskim intervencijama, poput bujičnih brana za ublažavanje erozije tla i zaštitu od bujičnih poplava u Gledićkim planinama. Ne samo što će ove mere smanjiti rizik od katastrofa za lokalne zajednice, već će pružiti i društveno-ekonomske koristi kroz postavljanje ograda i obezbeđivanje pouzdanog izvora vode za napajanje stoke. Uz to, obnova sastava, strukture i funkcije šuma podjednako će unaprediti ekološku otpornost i ekonomsku vrednost predela.

Učesnici konferencije takođe su istakli značaj Zelene agende za Zapadni Balkan, naglašavajući da  uspešno sprovođenje Zelene agende ima presudni značaj za obezbeđivanje dugoročne održivosti životne sredine i izgradnju otpornih zajednica. Projekat „ADAPT“ nastaviće da podiže nivo primene Rešenja zasnovanih na prirodi i u drugoj fazi projekta koja počinje u oktobru, sa novim aktivnostima vezanim za sprovođenje RZP na terenu, uključujući sliv Zapadne Morave.

Za više informacija o projektu „ADAPT“ i njegovim ishodima, posetite veb stranicu IUCN ADAPT.

Video snimak posvećen pilot lokaciji Gledić, u Srbiji, možete pogledati ovde.

Zagreb na putu klimatske neutralnosti

Foto-ilustracija: Pixabay (Goran Horvat)

Pažljivo planiranje očuvanja postojećih zelenih površina i ozelenjavanje novih, veoma je značajno, posebno za gradska područja. Zelenilo doprinosi smanjenju zagađenja vazduha, ublažava posledice tropskih vrućina, ali i povećava otpornost kod poplava i ekstremnih vremenskih nepogoda. Uspešnu posvećenost ovakvim projektima, upravo je grad Zagreb pokazao tokom prethodne sezone sadnje, kada je postao bogatiji za 8.000 stabala.

Usvajanjem Strategije zelene urbane obnove Grada Zagreba jasno su definisani planovi za razvoj zelene infrastrukture, postizanje ciljeva energetske efikasnosti, prilagođavanje klimatskim promenama i jačanje otpornosti na rizike. Posvećenost Zagreba ogleda se i u ulasku u Misiju Evropske unije 100 klimatski neutralnih i pametnih gradova, čime se obavezao na kreiranje i implementaciju ugovora o klimatskim gradovima (Climate City Contract) Ovaj dokument predstavlja političko opredeljenje i viziju dekarbonizacije u ključnim sektorima kojima upravlja grad, a prvenstveno se odnosi na dekarbonizaciju izgrađenog okruženja (zgrada), saobraćaja, (centralizovanih) sistema grejanja i hlađenja i pratećih aktivnosti.

Foto-ilustracija: Unsplash (Kristina Kutlesa)

“U toku je potpuna transformacija procesa planiranja i sprovođenja mera dekarbonizacije i prilagođavanja klimatskim promenama. Naš cilj je da elemente dekarbonizacije i adaptacije uključimo u sve gradske procese i ključne dokumente. Postupak smo započeli uvođenjem viših standarda energetske efikasnosti, korišćenjem obnovljivih izvora energije i ugradnjom elemenata adaptacije u prostorne planove”, objašnjava Ana Pavičić Kaselj, iz gradske kancelarije za privredu, ekološku održivost i strateško planiranje.

Kada je reč o upravljanju otpadom, izgradnjom novog Centra u Resniku biće omogućena prerada mešovitog komunalnog otpada, biootpada, papira, plastike i metala po savremenim standarima. Naša sagovornica ističe da je reč o jedinstvenom postrojenju za mehaničko-biološki tretman otpada (MBO) nove generacije, potpuno zatvorenom bez neprijatnih mirisa i štetnih emisija u životnu sredinu, koje koristi trenutno najbolje dostupne tehnologije u EU i obuhvata postrojenje za preradu mešanog otpada i postrojenje za sortiranje i kompostiranje.

U FOKUSU:

Energetska efikasnost i dekarbonizacija saobraćaja

Energetska sanacija javnih zgrada u Zagrebu radi se prema jasno utvrđenom planu i sve to u cilju ostvarivanja uštede energije i smanjenja emisije CO2 za više od 50 odsto u svakoj zgradi. Tokom obnove zgrada primenjuju se ekonomski orpavdane, energetski učinkovite tehnologije uz implementaciju obnovljivih izvora energije i ekološki prihvatljivih goriva.

“Planom projekta energetske efikasnosti i obnovljivih izvora energije javne namene za period od 2024. do 2026. godine, koji je Skupština grada usvojila u decembru 2023. godine, definisani su objekti za koje je planirana energetska obnova, izgradnja i dogradnja zgrada javne namene. Za ove projekte, tokom ove godine i u naredne dve, planiran je budžet od oko 133.000.000 evra”, dodaje Pavičić Kaselj.

Kada je reč o dekarbonizaciji saobraćaja, prioritet im je da javni gradski prevoz učine bržim, pouzdanijim i efikasnijim što će doprineti da sve više građana radije koristi ovaj vid transporta u odnosu na sopstvena vozila. Iako samo podsticanje javnog gradskog prevoza neće u potpunosti i odmah rešiti problem izduvnih gasova motornih vozila, poboljšanje kvaliteta i brzine usluga javnog gradskog prevoza putnika je siguran i proveren način da se smanji nivo zagađenja vazduha i smanji broj vozila na gradskim putevima.

Priredila: Milica Radičević

Tekst je objavljen u Magazinu Energetskog portala  AGOSOLARNA ENERGIJA I OIE.

Stanje na vodotokovima u Srbiji – ima li upozorenja od poplava?

Foto-ilustracija: Freepik (wirestock)

Centralna i istočna Evropa pogođena je snažnim poplavama, a posebno teška situacija zadesila je Rumuniju, kao i Poljsku, Mađarsku i Austriju. Poplave su uzrokovale stradanja ljudi, a mnogi građani su evakuisani. Samo u Poljskog je naređena evakuacija svih stanovnika grada Nise, oko 44.000 ljudi. Vremenske nepogode uništile su na hiljade kuća, kao i neke od važnih međunarodnih puteva, a ukupna materijalna šteta tek će biti iznačunata.

Usled situacije u Evropi, iz Javnog vodoprivrednog preduzeća ,,Srbijavode’’, poručuju da su nadležna vodoprivredna preduzeća i stručne službe VPC ,,Sava-Dunav’’ u stalnom komunikaciji i da sprovode sve mere i aktivnosti u skladu sa Opštim i operativnim planom odbrane od poplava. To uključuje obilazak deonica, sagledavanje stanja odbrambenih linija sa praćenjem stanja mostova i propusta, kao i praćenja porasta/stanja vodostaja. Sva neophodna oprema, raspoloživa sredstva i ljudstvo biće u dvadesetčetvoročasovnom stanju pripravnosti do potpune stabilizacije hidrološke situacije na svim slivovima.

Podaci JVP ,,Srbijavode’’ pokazuju da imajući u vidu hidrološku situaciju u gornjem delu sliva, vodostaj Dunava na našoj teritoriji je u porastu, ali još uvek značajno ispod kriterijuma za sprovođenje mera odbrane od poplava. Kao primer daje se Dunav – Zemun, koji je približno tri metra ispod kriterijuma za sprovođenje redovne odbrane. Ipak, može da se očekuje značajan rast vodostaja, prvenstveno dotokom voda sa gornjinh delova sliva što će usloviti uvođenje, a samim tim i sprovođenje mera odbrane od poplava.

Foto-ilusztracija: Unsplash (Danijel Durković)

Isto stanje se očekuje i na vodotoku Sava, gde je na mernoj stanici Šabac, 17. septembra u šest časova, očitan vodostaj približno +3 centimetra (četiri metra ispod kriterijuma za uvođenje redovne odbrane od poplava).

Na manjim vodotocima kao što su Kolubara, Jadar, Tamnava, Ub, Ljig, Mlava, Pek, Timok, u narednim danima se očekuje porast vodostaja. Posebna pažnja usmerena je na bujične vodotoke i njihov uticaj na recipijente, imajući u vidu njihov karakter koji se ispoljava u periodu intenzivnih kiša u kratkom vremenskom periodu, odnosno brzu propagaciju poplavnih talasa na istim.

Vodostaj na Zapadnoj Moravi, Velikoj Moravi i Južnoj Moravi je u blagom porastu, uz izuzetke na pojedinim mestima gde je zabeleženo blago opadanje.

Pročitajte još:

Republički hidrometeorološki zavod, objavio je da se na Dunavu narednih dana očekuje veći porast vodostaja. Dostizanje i prevazilaženje granica redovne odbrane od poplava se očekuje kod Bezdana 19. septembra, kod Apatina 19. i 20. septembra, a kod Bogojeva, Bačka Palanke i Novog Sada 20. i 21. septembra sa tendencijom daljeg porasta.

Srđan Kružević, direktor JVP ,,Vode Vojvodine’’, osvrnuo se na najave većeg porasta vodostaja.

,,Na Tisi i Savi ne očekujemo porast vodostaja, ali vanredna odbrana može da se očekuje u Apatiku i Bezdanu, dok su prognoze za Novi Sad i Slankamen da će vodostaj biti u zoni redovne odbrane od poplava’’, rekao je Kružević i dodao da su ekipe već sada na terenu i da preduzimaju potrebne mere.

On je istakao i da smo, bez obzira na slike iz evropskih zemalja, u ovoj fazi bezbedni.

,,Bez obzira na slike iz evropskih zemalja, mi smo u ovoj fazi bezbedni. Poslednji visok vodostaj bio je 2013. godine koji je i tada stigao iz Mađarske, a sada je vodostaj pola metra niži nego tada. Te 2013. godine vodostaj kod Novog Sada je bio oko 700 centimetara. Redovna odbrana od poplava je na 500 centimetara sa strane grada, sa sremske strane na 450 centimetara, a vanredna kreće na 600 centimetara, dok je visina krune zaštitnog nasipa preko 900 centimetara, pa i ako se ponovi scenario iz 2013. imamo prostora za još dva metra vode i da ne budemo ugroženi. Ukoliko ekstremno visoke temperature ne doprinesu topljenju snega koji je pao u Austriji, nema opasnosti od velikih poplava’’, rekao je Kružević.

Energetski portal

Otvorena prva EKO benzinska stanica u Jagodini uz akciju dobrovoljnog davanja krvi

Foto: EKO Serbia

Kompanija EKO Serbia otvorila je svoju prvu benzinsku stanicu u Jagodini, a otvaranje iste je obeleženo humanitarnom akcijom dobrovoljnog davanja krvi pod nazivom „Ispružite ruku za život“. Akciju su organizovali Udruženje obolelih od multiplog mijeloma Srbije i Crveni krst Jagodine, uz finansijsku podršku kompanije EKO Serbia.

Foto: EKO Serbia

Benzinska stanica EKO Jagodina je prva stanica ove kompanije u Jagodini, a nivou naše zemlje 59. po redu. Najaviši ekološki standardi primenjeni su na ovoj kao i na ostalim pumpama kompanije. Radi 24 sata dnevno i nudi širok asortiman goriva, uključujući premium opcije kao što su Diesel Double Filtered i EKO Racing 100. Takođe, kupci mogu uživati u modernizovanom Kalypso minimarketu, vrhunskoj kafi iz coffee corner-a i pažljivo odabranom asortimanu proizvoda za održavanje automobila, potrošnih dobara i EKO motornih ulja.

Aris Karousos, generalni direktor EKO Serbia, istakao je značaj ove akcije davanja krvi: „Otvaranjem naše prve benzinske stanice u Jagodini, ne samo da pokazujemo posvećenost pružanju vrhunskih usluga, već i angažmanu u lokalnoj zajednici. Kroz ovu akciju želimo da istaknemo našu predanost društveno odgovornom poslovanju i omogućimo zajednici da se uključi u pozitivne inicijative,“ izjavio je Karousos.

Sanela Jovanović, članica savetodavnog odbora Udruženja obolelih od multiplog mijeloma Srbije za Šumadiju i istočnu Srbiju, zahvalila je EKO Serbia na velikodušnoj podršci ovoj akciji. Istakla je da je inicijativa od ključnog značaja za pacijente kojima je potrebna pomoć, jer će donirana krv omogućiti neophodne tretmane i poboljšati kvalitet života onih koji se suočavaju sa zdravstvenim izazovima. „Udruženje visoko ceni posvećenost kompanije EKO Serbia ovom važnom cilju i njihov trud da ostvare pozitivan uticaj u zajednici,“ rekla je Jovanović.

EKO Serbia

Javni uvid u prvi dokument za izradu studije za projekat „Jadarˮ

Foto-ilustracija: Pixabay

Projekat „Jadar“ izazvao je veliku pažnju javnosti zbog potencijalnog uticaja na životnu sredinu, a protesti i diskusije svakodnevno su prisutne u zemlji. Kako bi se transparentnije donošenje odluka, Ministarstvo zaštite životne sredine Republike Srbije otvorilo je proces javnog uvida u rane faze izrade studije o proceni uticaja ovog rudarskog projekta.

To je prvi dokument u proceduri izrade studije o proceni uticaja na životnu sredinu rudarskog dela projekta „Jadar”, a građani i stručna javnost imaće mogućnost da u narednih 15 dana prouče „Zahtev za određivanje obima i sadržaja studije”, koji predstavlja osnovni dokument za dalju procenu ekoloških posledica ovog rudarskog projekta, saopšteno je na sajtu Vlade Srbije.

Ministarka zaštite životne sredine istakla je da je ovaj zahtev objavljen nakon što je kompanija „Rio Sava Explorationˮ d.o.o. Beograd dopunila dokumentaciju na zahtev Ministarstva. Ova dopuna omogućava građanima pristup detaljnijim informacijama o projektu već u ovoj ranoj fazi.

Pročitajte još:

„Ministarstvo je zahtevalo dodatne podatke kako bi se obezbedio što bolji uvid u planove projekta. Pozivamo građane i stručnu javnost da se upoznaju sa dokumentom i daju svoje komentare, jer je naš cilj da kroz ovaj transparentan proces dođemo do najboljih rešenja za sve”, izjavila je Vujović.

Foto-ilustracija: Freepik (freepik)

Konačna odluka biće doneta nakon što se celokupna dokumentacija, koja se odnosi na svaki deo projekta, u svakoj fazi, objavi pred građane, kako bi mogli da učestvuju i komentarišu, gde bi nakon sveobuhvatne diskusije, trebalo doći do zaključka kako i šta dalje.

Ista procedura će biti primenjena i na preostala dva segmenta projekta – procesni deo i deo koji se odnosi na upravljanje otpadom.

Građani mogu izvršiti uvid u dokumentaciju svakog radnog dana od 11 do 14 časova u prostorijama Ministarstva zaštite životne sredine u Beogradu, Skupštini grada Loznice, i Skupštini opštine Krupanj.

Uvid je omogućen i na veb-sajtovima:

https://www.ekologija.gov.rs/obavestenja/procena-uticaja-na-zivotnu-sredinu/zahtevi/zahtevi-za-odredjivanje-obima-i-sadrzaja

https://loznica.rs/dokumenti/javni-uvid-i-rani-javni-uvid/javni-uvid/

http://www.krupanj.org.rs/index.php?id=58&items=15386

Energetski portal

U Nišu otvoren Energetski info-centar

Foto-ilustracija: Freepik (evening_tao)

U Nišu je otvoren Energetski info-centar u kome će građani moći da se informišu o merama koje mogu da preduzmu u cilju smanjenja potrošnje energije i subvencijama koje država nudi za povećanje energetske efikasnosti u porodičnim kućama i stanovima.

Ovaj info-centar otvoren je od strane projekta Američke agencije za međunarodni razvoj (USAID) „Bolja energija“ i Grada Niša, uz podršku Ministarstva rudarstva i energetike.

Prema rečima Stefana Srbljanovića, državnog sekretara u Ministarstvu rudarstva i energetike, Ovo je drugi Energetski info-centar koji se otvara posle Kule, a sledeće nedelje otvoriće se još jedan u Priboju.

,, Sve veći broj gradova i opština prepoznaje značaj ulaganja u energetsku efikasnost i daje podršku građanima da dođu do subvencija kako bi energetski unapredili svoja domaćinstva”, rekao je državni sekretar.

Kako je navela Lena Bratić, direktora projekta „Bolja energija’’, građani i lokalne samouprave su najvažniji za energetsku tranziciju, a Energetski info-cenat biće na usluzi građanima da im pruže informacije o subvencijama, a zatim da im kroz digitalne alate pruže informacije o povratu investicija i smanjenju troškova, što će im olakšati proces donošenja odluka u investiranje u energetsku efikasnost.

Pročitajte još:

Dragoslav Pavlović, gradonačelnik Niša, rekao je da bez energije i čiste životne sredine nema kvalitetnog života.

„Razmislite o sledećem podatku, za 15 minuta Sunce nam pošalje energiju koja je čovečanstvu dovoljna za celu godinu. Ako bi se mudro koristila ova energija, mnoge energetske probleme bismo rešili. Zato danas u Nišu otvaramo info-centar o energetskoj efikasnosti. Od danas naše Nišlije mogu da se informišu o tome kako treba racionalno koristiti energiju i kako u većoj meri koristiti obnovljive izvore energije. Svaki pojedinac je bitan u štednji energije”, rekao je on.

Energetski info kutak nalazi se u Jedinstvenom upravnom mestu (JUM) u prizemlju zgrade Gradske uprave u ulici Nikole Pašića br. 24. Radno vreme je od 7.30 do 15.30 svakog radnog dana.

Energetski portal

Dablin uvodi zabranu odlaganja smeća u plastičnim kesama

Irska, Dablin / Foto-ilustracija: Unsplash (Gregory Dalleau)

Dablin se suočava sa sve većim problemom otpada na gradskim ulicama koji nastaje kada životinje, poput galebova, pokidaju plastične kese sa smećem.

Područja u irskoj prestonici u kojima je do sada bilo dozvoljeno prikupljanje otpada u kesama obuhvataju oko 1.000 ulica. Objekti u ovim ulicama donedavno su bili izuzeti od obaveze korišćenja kanti za smeće, te im je bilo dozvoljeno da svoj otpad odlažu u plastičnim kesama i ostavljaju ih ispred lokala.

Kao odgovor na to, gradske vlasti odlučile su da sprovedu mere u cilju unapređenja čistoće grada, a jedna od mera je i zabrana korišćenja plastičnih kesa u 90 ulica Centralnog komercijalnog okruga.

Odredba koja sprečava da komercijalne prostorije ostavljaju svoj otpad u plastičnim kesama delimično je stupila na snagu 16. septembra ove godine, a potpuna usklađenost sa njom očekuje se do 1. januara 2025. godine.

Foto-ilustracija: Unsplash (Jas Min)

„Dablin nije ‘stari prljavi grad’, ali je predugo komercijalnim prostorijama bilo dozvoljeno da svoje smeće izlažu u plastičnim kesama”, rekao je gradonačelnik Džejm Gejgen i dodao da će kompanije za odnošenje smeća obezbediti fleksibilnija rešenja za restorane i prodavnice koji više neće smeti da iznose kese sa otpadom na ulicu. Tako će domaćinstvima i lokalima u Centralnom komercijalnom okrugu biti omogućeno da otpad predaju sedam dana u nedelji od pet popodne do 10 ujutru narednog dana.

Gradske vlasti nameravaju da sprovedu i kampanju podizanja svesti o otpadu kako bi doveli do promene u kulturi i javnom ponašanju, dok će kao deo šire kampanje istražiti sve mogućnosti za sprečavanje bacanja smeća. Jedan od načina za postizanje tog cilja je smanjenje upotrebe plastičnih kesa za odlaganje otpada, a u planu je i ispitivanje efikasnosti zajedničkih skladišnih prostora za otpad u stambenim naseljima, dodaje se u saopštenju grada.

Pročitajte još:

Više zaposlenih u gradskoj čistoći

Dodatna mera za čistiji grad je zapošljavanje još 100 operativaca u uslugama čišćenja i odvoženja smeća.

Ova pojačanja će povećati broj osoblja u svakoj od tri ekipe koje rade u centru što će omogućiti da ukupno 150 zaposlenih pokriva smene od šest ujutru do 21 sat, svih sedam dana u nedelji. Nakon što novo osoblje bude u potpunosti obučeno i upoznato sa zahtevima usluge, odnošenje smeća u centru grada biće omogućeno tokom 24 časa.

Pored povećanja ljudskih resursa, grad investira 8,5 miliona evra u unapređenje i nadogradnju voznog parka za upravljanje otpadom. Nova vozila, između ostalog, uključuju i 30 električnih bočnih utovarivača, a grad će nabaviti i specijalizovane mašine za čišćenje biciklističkih staza. Sve ove mere predstavljaju važan korak u unapređenju usluga čišćenja i održavanja grada, kažu iz gradske uprave.

Milena Maglovski

UN principi i preporuke za pravedno korišćenje ključnih minerala u energetskoj tranziciji

Foto-ilustracija: Freepik (freepik)

Klimatska kriza već je donela globalne, veoma ozbiljne, posledice, a ostvarenje cilja ograničavanja porasta globalne temperature na 1,5oC dovedeno je u pitanje, zbog čega su potrebne hitne i odlučne akcije. Kako bi se povećanje šanse za ostvarenje pomenutog cilja, na prethodnoj Konferenciji Ujedinjenih nacija o klimatskim promenama (COP28), postignut je dogovor da se do 2030. godine utrostruče kapaciteti za obnovljive izvore energije, kao i udvostruči energetska efikasnost.

Ovaj tranzicioni proces zahteva značajno povećanje potražnje za kritičkim mineralima, koji su ključni za izgradnju, proizvodnju, distribuciju i skladištenje obnovljive energije. Tako su bakar, kobalt, nikl, litijum, grafit, retke zemlje i aluminijum potrebni za električna vozila i skladištenje baterije, dok solarni paneli uključuj silicijum, kadmijum, telur i selen. Takođe, vetroturbine zahtevaju bakar, a hidroelektrane bakar, grom, cink i aluminijum.

Ove resurse uglavnom poseduju zemlje u razvoju, kao što su Afrika, Azija i Latinska Amerika, što je ujedno i dobra prilika da unapređenje njihovih ekonomija. Međutim, ono što je neophodne, jeste da se vodi računa o ljudskim pravima, a posebno autohtonih naroda.

Foto-ilustracija: Unsplash (Dion Beetson)

Zbog toga je Generalni sekretar Ujedinjenih nacija, 2024. godine osnovao Panel o kritičnim mineralima za energetsku tranziciju, kako bi se osiguralo da ova tranzicija bude pravedna, održiva i korisna svim narodima. U najnovijem izveštaju Panela predstavljeni su principi i konkretne preporuke za vlade, institucije i druge zainteresovane strane o ključnim mineralima u kritičnom trenutku. Reč je o sedam vodećih principa i pet preporuka koji treba da se primene da uvođenje pravičnosti i pravde u, kako je navedeno, trci ka neto nultim emisijama.

  • Ljudska prava moraju biti u središtu svih lanaca vrednosti minerala. Eksploatacija prirodnih resursa ne sme dolaziti po cenu ljudskih prava.
  • Integritet planete, životne sredine i biodiverziteta mora biti zaštićen. Ekološki standardi i regulacije su ključni za minimiziranje štetnog uticaja na okolinu.
  • Pravda i jednakost moraju biti temelj lanaca vrednosti minerala, obezbeđujući da sve zajednice i države imaju koristi od bogatstva resursa, a ne da budu eksploatisane.
  • Razvoj mora biti podstaknut kroz pravednu raspodelu koristi, dodatu vrednost i ekonomsku diversifikaciju. Zemlje bogate resursima treba da koriste ove minerale za jačanje domaćih ekonomija, a ne samo da ih izvoze kao sirovine.
  • Odgovorne i pravedne investicije, finansije i trgovina su neophodne kako bi se osigurala održiva ekonomska tranzicija i sprečile nepravde u lancima vrednosti.
  • Transparentnost, odgovornost i borba protiv korupcije su ključne za osiguranje dobre uprave i izgradnju poverenja u sektor.
  • Multilateralna i međunarodna saradnja moraju biti temelj globalne akcije, jer samo zajednički napori mogu da reše složene izazove energetske tranzicije, pri čemu se promovišu mir i sigurnost.

Pročitajte još:

Kako bi ovi principi bili primenjeni u praksi, Panel je izneo pet konkretnih preporuka.

  • Osnivanje visokog saveta stručnjaka koji bi ubrzao veći deo saradnje i koristi u lancima vrednosti, omogućavajući pravednu trgovinu i investicije u kritične minerale.
  • Uspostavljanje globalnog okvira za praćenje, transparentnost i odgovornost duž celog lanca vrednosti minerala, od iskopavanja do reciklaže, kako bi se olakšala korporativna odgovornost i promovisalo poštovanje ljudskih prava.
  • Kreiranje Globalnog fonda za rudarsko nasleđe kako bi se rešili problemi napuštenih rudnika, sa posebnim naglaskom na rehabilitaciju životne sredine i sanaciju zagađenih područja.
  • Podrška malim i zanatskim rudarima, kako bi oni postali agenti promene, podstičući održivi razvoj i zaštitu životne sredine.
  • Postavljanje ciljeva za efikasnost materijala i cirkularnost duž celog životnog ciklusa kritičnih minerala, čime bi se promovisali reciklaža i održiva upotreba resursa.

Iako ovi resursi mogu da donesu veoma važne koristi, povećanja potražnja za njima donosi rizike, ukoliko se njima ne upravlja da odgovarajući način. Rizici mogu da se ispolje u vidu zavisnosti od sirovina, pojačavanje geopolitičkih tenzija, a takođe mogu negativno da utiču na životnu sredinu, prava, sigurnost i zdravlje ljudi. Generalni sekretar Ujedinjenih nacija, zatražio je da se preporuke panela predstave državama članicama i relevantnim stranama pre narednog COP29 zbog ubrzanja prelaska na obnovljive izvore energije.

Katarina Vuinac

Srbija i SAD uskoro potpisuju sporazum o strateškoj saradnji u oblasti energetike

Foto-ilustracija: Pixabay (distelAPPArath) - kontra-garancije

Srbija i Sjedinjene Države uskoro će potpisati sporazum o strateškoj saradnji u oblasti energetike, što predstavlja važan korak u jačanju bilateralnih odnosa i sve značajnije saradnje u ovom sektoru. O ovom sporazumu razgovarali su Dubravka Đedović Handanović, ministarka rudarstva i energetike i Kristofer Hil, američki ambasador.

Ministarka je izrazila uverenje da će ovaj sporazum otvoriti vrata za nova ulaganja u oblasti energetike, što će doprineti većoj energetskoj sigurnosti i održivoj tranziciji ka čistim izvorima energije.

Ona je istakla da je Srbija ostvarila značajan napredak u prethodne dve godine u pogledu privlačenja investicija kroz unapređenje zakonodavnog okvira i uspešno sprovođenje aukcija za tržišne premije za obnovljive izvore energije.

Prema njenim rečima, strateški cilj je da do 2030. godine svaki drugi megavat-sat bude iz OIE, kroz investicije javnog i privatnog sektora.

Pročitajte još:

Jedan od projekata koji će povećati „zeleneˮ kapacitete EPS-a jeste izgradnja jednog gigavata solarnih elektrana, zajedno sa baterijskim skladištima, koji će biti realizovan sa strateškim partnerom – konzorcijumom koji predvodi južnokorejska kompanija „Hyundai Engineeringˮ, navela je ministarka.

Ministarka je dodala da je završena Prethodna studija opravdanosti za RHE Đerdap 3, te da će tehničke i ekonomske analize pokazati koji su optimalni kapaciteti buduće hidroelektrane.

,,RHE Đerdap 3 biće jedan od stubova energetskog sistema u budućnosti, što će nam omogućiti da balansiramo energiju dobijenu iz novih elektrana na sunce i vetar, uz očuvanje sigurnosti i stabilnosti snabdevanja’’, objasnila je ministarka.

Ambasador SAD rekao je da je veoma zadovoljan razvojem projekata u energetici u kojima učestvuju i američke kompanije, kao i da će sporazum koji se potpisuje u Vašingtonu dodatno ojačati saradnju.

Energetski portal