Home Blog Page 142

Počinje grejna sezona – da li je sve spremno?

Foto-ilustracija: Pixabay (analogicus)

U Srbiji je zvanično počela grejna sezona, a tim povodom predstavnici Ministarstva rudarstva i energetike razgovarali su sa najvažnijim energetskim subjektima o pripremljenosti.

Kako se navodi, konstatovano je da je obezbeđeno dovoljno energenata, da su remonti u toplanama uspešno završeni i da je sve spremno za isporuku toplotne energije.

Predstavnici „Elektroprivrede Srbije“ predstavili su podatke o trenutnoj situaciji i projekcijama kad je reč o proizvodnji uglja, električne energije i pogonskom spremnosti. Istaknuto je su zalihe uglja kao i akumulacije na visokom nivou, da se remonti završavaju prema planu i da će EPS obezbediti pouzdanu proizvodnju energije tokom grejne sezone.

Predstavnici „Elektrodistribucije Srbije” istakli su da su tokom ove godine realizovana najveća ulaganja u distributivni sistem, zamenu 34.000 starih stubova betonskim, modernizaciju 2.400 kilometara mreže i postavljanje više od pola miliona digitalnih brojila. Kako kažu, time je unapređena sigurnost snabdevanja električnom energijom širom zemlje, omogućeno brže otklanjanje kvarova i smanjenje prekida u snabdevanju. Naglasili su i da nakon duže od decenije postoji visoka popunjenost opreme u magacinima i da je na vreme završena seča rastinja.

Pročitajte još:

Na sastanku su predstavljeni i podaci o popunjenosti skladišnih kapaciteta, snabdevanju i distribuciji u gasnom sektoru. Ukazano je da će se posebna pažnja posvetiti potencijalnom prekidu snabdevanja prirodnim gasom iz pravca Ukrajine, kako bi se analizirao uticaj ovog događaja na transportni gasni sistem i posledično na isporuku gasa u potrebnim količinama toplanama u Srbiji.

Foto-ilustracija: Freepik (frimufilms)

Pored toga, kako su naveli, dogovorene su dodatne količine snabdevanja gasom iz Azerbejdžana tokom predstojeće zime, a radi se i na osiguravanju dodatnih količina iz Rusije. Takođe, sve je obezbeđeno za sigurno snabdevanje, iako dođe do rasta tražnje za gasom usled potencijalno niskih temperatura.

Iz JKP Gradske toplane Niš, potvrdili su da je sve spremno za grejnu sezonu. Prema rečima Darka Pejčića, tehničkog direktora ove toplane, podsetio je da je Gradska toplana u toku ovu godine uložila značajna sredstva u najveći toplotni izvor ,,Krivi vir’’, kako bi se unapredila energetska efikasnost i smanjenje emisija azotnih oksida.

,,Ne očekujemo značajnije probleme, s obzirom na to da smo u toku leta odradili sve funkcionalne probe, simulirali smo početak grejne sezone’’, rekao je Pejčić i dodao da ipak, pošto je sistem bio izvan funkcije preko pet meseci, obavljene su i dodatne funkcionalne probe.

Energetski portal

Poništena građevinska dozvola za izgradnju male hidroelektrane “Una-mlin”

Foto-ilustracija: Pixabay

Hrvatsko Ministarstvo prostornog uređenja, građevinarstva i državne imovine, poništilo je građevinsku dozvolu za izgradnju male hidroelektrane “Una-mlin” na izvoru reke Une u Donjoj Suvaji iz 2016. godine.

Foto-ilustracija: Pixabay

Poništeno je i rešenje o promeni imena investitora iz 2018. i rešenje o produženju važenja građevinske dozvole iz 2019. godine, koje je izdala Zadarska županija.

Građevinska dozvola izdata je bez prethodne procene uticaja na okolinu, što je predmet krivičnih i prekršajnih postupaka, saopšteno je iz Ministarstva.

Podsećamo da su ovog leta meštani, aktivisti, predstavnici raznih udruženja civilnog društva i turisti danima mirno protestvovali protiv izgradnje male hidroelektrane na Uni. Početkom jula ove godine započeli su radovi na zaštićenom delu toka reke Une, a od samog početka je bilo jasno da se na tom delu ne bi smeli izvoditi nikakvi veliki građevinski radovi. Investitor Pipra d.o.o započeo je radove na području koje je pod ekološkom mrežom Natura 2000, odnosno unutar zaštićenog područja.

Pročitajte još:

Državni inspektorat Hrvatske je zbog utvrđenih povreda propisa investitoru hidroelektrane na reci Uni izdao prekršajni nalog zbog više povreda Zakona o vodama u ukupnom iznosu od 31.570 evra.

Inspekcija je protiv investitora hidroelektrane na reci Uni ranije pokrenula upravni postupak, u kojem je investitoru rešenjem zabranjeno obavljanje radnji i radova na izgradnji “male hidroelektrane, snage 160 kW, „Una-mlin“.

Iako je rešenje o zabrani obavljanja radova na snazi još od početka avgusta, i dalje nije saniran uništeni pojas uz reku. To se posebno moglo videti tokom velikih kiša kada je poplavljena staza koja vodi do gradilišta. Uz to, zbog radova je porastao i vodostaj reke, tako da voda prelazi preko zečjeg nasipa i bez velikih oborina.

Energetski portal

Počeo Međunarodni sajam energetike

Foto: Energetski portal

Na Beogradskom sajmu danas su otvoreni 19. Međunarodni sajam energetike i 20. Međunarodni sajam zaštite životne sredine i prirodnih resursa “Ecofair”, na kojima će se do 16. oktobra predstaviti više od 50 izlagača iz zemlje i inostranstva.

Manifestacije, koje se odvijaju pod sloganom “Poruka je u prirodi”, svečano su otvorili državni sekretar u Ministarstvu rudarstva i energetike, Stefan Srbljanović, i državna sekretarka u Ministarstvu zaštite životne sredine, Ivana Hadži Stošić , piše Beta Zelena Srbija.

“Ovaj dogadjaj je bitan, jer povezuje aktere iz razliticih sektora iz Srbije i inostranstva, čime se pruža prilika da čujemo njihova iskustva i primere dobre prakse”, kazala je Hadži Stošić.

Ona je predstavila dosadašnje aktivnosti ministarstva, naglasivši da su u toku radovi na izgradnji regionalnih reciklažnih centara u selu Kalenić kod Uba, kao i u Pirotu, dok je otvaranje centara u Užicu planirano do kraja godine.

Pročitajte još:

“Plan je da do 2027. bude izgrađeno devet takvih centara, a samo kroz projekat ministarstva njih sedam. Ova zelena infrastruktura je preduslov da povećamo stopu reciklaže i podstičemo razvoj cirkularne ekonomije, kao i da na taj način zatvaramo i saniramo nesanitarne i divlje deponije širom Srbije”, kazala je ona.

Mnoštvo izlagača pružiće posetiocima priliku da se upoznaju s najnovijim dostignućima u oblastima obnovljivih izvora energije, energetske efikasnosti, pametnih mreža, skladištenja energije i drugih srodnih tehnologija.

Među izlagačima je i domaća kompanija MT-KOMEX koja će sa posetiocima podeliti svoje dugogodišnje iskustvo, uključujući izgradnju preko 200 solarnih elektrana različitih karakteristika sa više od 140 MW instalisane snage, što ukazuje na njen doprinos solarnoj industriji naše zemlje. Stručnjaci kompanija “Luxor Solar”, “Kıraç Metal”, “Ske i Huawei”, takođe su u Hali 3, i spremni su da podele sveobuhvatne informacije o svojim proizvodima.

Pored njih, inženjeri kompanije CEEFOR biće na raspolaganju za pružanje informacija o tome kako izraditi kvalitetan projekat za solarnu elektranu, čime se pokriva svaki aspekt planiranja i izgradnje jednog solarnog projekta.

Energetski portal

Kako solarni paneli na krovovima utiču na temperature u gradovima

Foto-ilustracija: Pixabay (pasja1000)

Široka pokrivenost krovova zgrada i kuća konvencionalnim solarnim panelima može povećati temperature u gradovima tokom vrelih dana, dok noću mogu imati suprotan efekat, tvrde istraživači sa Univerziteta u Kalkuti.

Tim naučnika, predvođen dr. Ansarom Kanom, koristio je simulacije zbog nedostatka dostupnih podataka o solarnim panelima na krovovima kako bi modelovao njihov uticaj na lokalne klimatske uslove u urbanim sredinama.

U scenarijima potpune pokrivenosti krovova solarnim panelima, rezultati su pokazali da urbana temperatura može porasti do 1,5°C tokom letnjih vršnih perioda i opasti za 0,6°C tokom noći.

Ipak, studija, objavljena u časopisu Nature Cities, ne sugeriše da su solarni paneli nepovoljni za održivi razvoj, već naglašava potrebu za dodatnim rešenjima, poput korišćenja reflektujućih materijala ili zelenih krovova kako bi se smanjili negativni efekti u gradskim sredinama.

Profesor Mateos Santamuris, koji je učestvovao u istraživanju, objašnjava da solarni paneli, postavljeni u velikoj meri na krovovima, mogu značajno promeniti lokalne klimatske uslove, pa je važno za donosioce odluka da razmotre ove efekte prilikom planiranja urbanih projekata. Simulacije su sprovedene u Kalkuti, dok su dodatne studije osetljivosti obuhvatile Sidnej, Ostin, Atinu i Brisel kako bi se rezultati uporedili sa različitim urbanim okruženjima.

Pročitajte još:

Profesor Santamuris ističe da postoji linearna veza između rasta temperature i procenta pokrivenosti krovova solarnim panelima, što dovodi do povećanja temperature tokom dana. U slučaju Sidneja, procenjuje se da bi skoro 40 odsto energije proizvedene iz solarnih panela moralo biti iskorišćeno za rad rashladnih uređaja zbog efekta pregrevanja.

Suprotno tome, površinska temperatura solarnih panela noću je niža od urbane temperature, čime se snižava temperatura okolnog vazduha. Ovo je važna korist koju donose solarni krovni sistemi jer se očekuje da će se uticaj klimatskog zagrevanja najjače osetiti tokom noći.

Kako bi se izbegli negativni efekti solarnih panela na krovovima u urbanim sredinama, stručnjaci preporučuju upotrebu hibridnih sistema koji kombinuju solarne panele i  proizvodnju tople vode, čime se apsorbuje višak toplote i poboljšava efikasnost panela.

„Već je moguće rashladiti površinu fotonaponskih uređaja kruženjem vode. Voda koja protiče iza solarnih panela apsorbuje višak toplote i poboljšava njihovu efikasnost snižavanjem temperatura, dok se višak solarne energije može kanalisati da bi se obezbedila isplativa topla voda“, kaže profesor Santamuris.

Takođe, reflektujući krovni materijali i zeleni krovovi mogu dodatno smanjiti lokalne temperaturne skokove tokom dana i povećati efikasnost solarnih panela.

Energetski portal

Međunarodni dan e-otpada

Foto-ilustracija: Unsplash (lucas-favre)
Foto-ilustracija: Unsplash (Thomas Kolnowski)

Međunarodni dan e-otpada, posvećen podizanju svesti o važnosti pravilnog upravljanja elektronskim i električnim otpadom, obeležava se 14. oktobra. Jedan od najbrže rastućeg tipa definiše se kao svaki odbačeni proizvod sa utikačem ili baterijom. E-otpad je prepun opasnih supstanci koje sve više opterećuju planetu Zemlju.

Prema izveštaju UN-ovog četvrtog Globalnog monitoringa e-otpada (GEM), svet se suočava sa dramatičnim porastom e-otpada, koji raste pet puta brže od stope njegovog dokumentovanog recikliranja. U okviru njega, prikazane su mnoge brojke koje potvrđuju ovu tezu.

U 2022. godini, generisano je čak 62 miliona tona e-otpada, što bi bilo dovoljno da napuni 1,55 miliona kamiona od 40 tona, stvarajući liniju koja bi mogla obuhvatiti ekvator, navodi se na sajtu UNITAR-a. Prikazan podatak ukazuje na sve veću krizu, s obzirom da je samo 22,3 odsto ove mase pravilno sakupljeno i reciklirano. To znači da je ostatak, procenjen na 62 milijarde dolara u reciklabilnim resursima, ostao neiskorišćen, povećavajući rizike od zagađenja.

Pročitajte još:

Rastući obim e-otpada, koji se godišnje povećava za 2,6 miliona tona, na putu je da dostigne 82 miliona tona do 2030. godine, što je porast od 33 odsto u odnosu na trenutne nivoe.

Brzi tehnološki napredak, povećana potrošnja, ograničene mogućnosti popravke, kraći životni ciklus proizvoda, rastuća elektrifikacija društva, nedostatak u dizajnu i neadekvatna infrastruktura za upravljanje e-otpadom, neki su od problema koji pospešuju ovakvo stanje.

Foto-ilustracija: Unsplash (Marvin Meyer)

Međutim, izveštaj takođe naglašava da bi povećanje stope recikliranja na 60 odsto do 2030. godine mogao doneti koristi koje premašuju 38 milijardi dolara, što nadmašuje troškove. U pogledu dostignuća u reciklaži, Evropa prednjači sa zabeleženom stopom prikupljanja i recikliranja od 42,8 odsto, dok je manje od 1 odsto e-otpada reciklirano u afričkim zemljama. Dalje, azijske zemlje, koje proizvode oko 50 odsto globalnog e-otpada, pokazuju različite stepene zakonodavne i infrastrukturne spremnosti.

Sprovođenje politike e-otpada ostaje izazov na globalnom nivou, sa samo 46 zemalja koje su postavile ciljeve za stopu prikupljanja i samo 36 koje imaju ciljeve za stopu recikliranja.

Ove brojke ilustruju ogroman rast već dugi niz godina, što je navelo Ujedinjene Nacije da ovaj fenomen nazovu „cunami e-otpada“ pre nekoliko godina kada je objavljen podatak da je od 2016. do 2018. proizvedeni e-otpad koji je obračunat skočio za blizu 6 miliona tona.

Ovog 14. oktobra, osvrnimo se na elektronske uređaje koje više ne koristimo i preduzmimo korake koji su potrebni.

Energetski portal

Mađarska pokreće program izgradnje punjača u slabije pokrivenim opštinama

Foto-ilustracija: Freepik (freepik)

Kako bi unapredilo infrastrukturu za električna vozila, Ministarstvo energetike Mađarske pokreće novi program početkom novembra, usmeren na postavljanje mesta za punjenje u delovima zemlje gde njihov broj nije dovoljan. Program sa budžetom od 28 milijardi forinti (oko 72 miliona evra) dodeljuje podnosiocima zahteva obavezu da izgrade najmanje jedno mesto za punjenje u opštini koja ima slabiju pokrivenost mestima za punjenje.

Prema podacima objavljenim na sajtu Ministarstva energetike, krajem 2023. godine bilo je oko 2.500 javnih punjača, a skoro polovina od ukupnog broja nalazila se u Budimpešti i Peštanskoj županiji. Zbog toga je program prvenstveno usmeren na manje razvijena, ruralna područja, a cilj je da tokom narednih godina na više od 100 lokacija širom zemlje budu dostupni javni punjači.

Na konkursu mogu da učestvuju preduzeća koja imaju dozvolu za upravljanje mestima za punjenje. U prvoj fazi tehničkog poziva, koja počinje danas i traje do 21. oktobra 2024. godine, kompanije mogu da podnesu svoju predloženu listu lokacija. Lokacije će se birati prema prioritetima.

Pročitajte još:

Projekat ima za cilj da ubrza energetsku tranziciju i izgradnju infrastrukture koja je potrebna za transport bez emisija. Kompanije koje se prijave mogu da dobiju najmanje 100 miliona forinti (oko 260 hiljada evra) i najviše četiri milijarde forinti (oko 10 miliona evra). Ipak, obaveza je i ulaganje od najmanje 10 odsto sopstvenih sredstava kompanije.

Nepovratna sredstva, kako se navodi, mogu da se dodele za izgradnju mesta za punjenje koja su opremljena skladištima energije ili jedinicama za proizvodnju obnovljive električne energije. To znači da ova mesta za punjenje treba da imaju sisteme koji čuvaju električnu energiju za kasniju upotrebu, kao i uređaje koji koriste obnovljive izvore kako bi sami mogli da proizvode čistu energiju za punjenje vozila.

U okviru paralelnog programa, koji je vredan 30 milijardi forinti (oko 78 miliona evra), preduzeća mogu do sledećeg proleća da dobiju nepovratna sredstva za nabavku potpuno električnih automobila, lakih dostavnih vozila i minibuseva. Ministarstvo energetike trenutno podstiče proizvodnju i skladištenje zelene energije za domaćinstva i firme sa ukupno 260 milijardi forinti (oko 670 miliona evra) kroz različite programe.

Energetski portal

U Vladimircima nova kotlarnica na ekološki prihvatljiviji energent

Foto: Ministarstvo zaštite životne sredina

U Domu zdravlja u opštini Vladimirci u rad je puštena nova kotlarnica koja je prešla sa starih kotlova na ugalj, na ekološki prihvatljiviji energent.

Prema rečima Irene Vujović, ministarke zaštite životne sredine za ovu grejnu sezonu u Vladimircima zamenjene su dve kotlarnice – u Domu zdravlja i u zgradi opštinske uprave, koje će umesto čvrstog goriva koristiti pelet i drvnu sečku.

Kako je istakla, stari kotlovi na ugalj uticali su na lošiji kvalitet vazduha, pravili buku i proizvodili pepeo koji je leteo po gradu i smetao građanima.

,,Nedaleko odavde je i zgrada opštinske uprave, gde je takođe zamenjena kotlarnica, a na koju su već priključeni i nova zgrada uprave, biblioteka i turistička organizacija. Važno je što opština Vladimirci misli o tome kako da njihova opština postane zelenija i priprema projekte. Sada kada smo pustili u rad nove kotlarnice, ostaju nam još zgrade srednje i osnovne škole’’, rekla je ministarka.

Pročitajte još:

Govoreći o projektima zamene kotlova širom Srbije, ministarka je navela da je Ministarstvo zaštite životne sredine u prethodne četiri godine uložilo oko 1,2 milijarde dinara za realizaciju takvih projekata. U ovom periodu kotlovi su zamenjeni u preko 160 javnih ustanova.

U ovoj godini, kako je podsetila, raspisana su dva javna poziva za gradove i opštine da kandiduju projekte za zamenu kotlova. U toku je pregledanje pristiglih prijava po drugom javnom pozivu u 2024. godini, za je opredeljeno još oko 245 miliona dinara.

Ministarka je pozvala građane da se preko lokalnih samouprava prijavljuju i na konkurse za zamenu ložišta u domaćinstvima, zato što su i oni deo paketa mera za bolji kvalitet vazduha.

Energetski portal

Mesecima niko ne odvozi otpad sa pijace u niškom naselju Deveti maj

Foto-ilustracija: Unsplash (Tomas Anton Escobar)

Iako su već upozoravali da nakon pijačnog dana u niškom naselju Deveti maj ostaje smeće koje vetar raznosi celim naseljem, meštani kažu da i posle nekoliko meseci otpad i dalje niko ne odvozi.

Stanovnici naselja Deveti maj su i krajem jula u aplikaciji ,,Prijavi problem” Južnih vesti upozoravali da zbog otpada koji se nedeljema skuplja, naselje može postati izvor infekcija i bolesti.

Zbog toga što je problem nekoliko meseci kasnije i dalje aktuelan, ponovo su prijavili da se smeće neodgovarajuće odlaže i neadekvatno tretira.

Pročitajte još:

Za zapuštenost i nebrigu za javni prostor, Nišlije kažu da krive podjednako i nadležne, ali i prodavce koji ne vode računa o tome kako ostavljaju svoj radni prostor nakon završenog pijačnog dana.

Zbog toga apeluju i na Komunalnu miliciju i radnike JKP Mediane da češće obilaze pijacu, kako bi problem nagomilanog smeća bio što pre rešen.

Izvor: Južne vesti

Dr Begović održala sastanak sa ministrom industrije i tehnologije Republike Turske

Foto: Predrag Mitić

Tokom zvanične posete predsednika Republike Turske Redžepa Tajipa Erdogana Republici Srbiji, ministarka nauke, tehnološkog razvoja i inovacija dr Jelena Begović održala je zajedno sa ministarkom privrede Adrijanom Mesarović, bilateralni sastanak sa Mehmetom Fatihom Kadžirom, ministrom industrije i tehnologije Republike Turske.

Sa Ministarstvom industrije i tehnologije Republike Turske već je potpisan Sporazum o saradnji u oblasti inovacija u naprednim tehnologijama, pa je primena tog sporazuma bila jedna od ključnih tema razgovora.

„Sa ministrom Mehmetom Fatihom Kadžirom smo vodile živ razgovor, pre svega vezan za inovacioni i startap ekosistem. S obzirom na to da su i Turska i Srbija zemlje vrlo intenzivnog rasta broja startapa, ali i da su prepoznale vrlo slične oblasti kao polja koja su izuzetno važna za dalji razvoj naših ekonomija, dogovoreno je da intenzivnije povežemo pre svega naše startape“, rekla je ministarka dr Jelena Begović.

Tokom sastanka, posebno je pohvaljena inicijativa Vlade Republike Srbije da uloži u projekat izgradnje BIO4 Kampusa i posebno je prepoznata potreba za razvojem centara sličnih ovom u koji naša država ulaže.

Pročitajte još:

„Takođe, pričali smo o BIO4 Kampusu i potencijalnim mogućnostima ulaganja turskih biofarmaceutskih kompanija u proizvodnju i razvoj u Srbiji. Ministar Mehmet Fatih Kadžir je zainteresovan i da pošalje ekspertski tim u Srbiju kako bi se bliže upoznali sa digitalizacijom poljoprivrede koju su razvili naši istraživači i inženjeri u institutima uključujući Institut Biosens“, istakla je ministarka dr Begović.

Tokom sastanka, ministri su govorili i o električnim vozilima, razvoju veštačke inteligencije i biotehnologiji kao o važnim oblastima u koje treba dalje ulagati kako bi išlo u korak sa svetskim trendovima kada su u pitanju ove oblasti.

Izvor: Ministarstvo nauke, tehnološkog razvoja i inovacija 

Projekat obnove prirode kolumbijskih gradova – štit od uragana i klimatskih izazova

Foto-ilustracija: Unsplash (john-ehrlich)
Foto: Unsplash/Steve Huntington

Barankilja je grad na severu Kolumbije koji se prostire uz obale Karipskog mora. Poznat po svojim močvarama i tropskim šumama, broji 1,3 miliona stanovnika i suočava se sa ozbiljnim izazovima zbog čestih uragana koji pogađaju ovaj region. Kako bi se zaštitili od ovih prirodnih nepogoda, gradske vlasti su pokrenule veliki projekat obnove lokalnih vodenih puteva i zelenih površina, uz podršku Programa Ujedinjenih nacija za životnu sredinu (UNEP).

Jedan od ključnih elemenata ovog projekta je obnova močvare Majorkin, koja se prostire na 600 hektara. Ona deluje kao prirodni štit protiv olujnih udara i podizanja nivoa mora, apsorbujući i umanjujući energiju talasa pre nego što stignu do urbanizovane oblasti.

Pročitajte još:

Kao deo obnove, zasađeno je 250.000 mangrova i drugih stabala. Mangrovi su važni zbog svojih gustih korenovih sistema koji ne samo da sprečavaju eroziju obale, već i filtriraju zagađenja iz vode, pružajući utočište i hranu za mnoge vrste riba i ptica. Osim toga, radilo se i na preko 200.000 kvadratnih metara novih javnih zelenih površina koje služe kao rekreativne zone i pomažu u poboljšanju mikroklime grada, kako se navodi na sajtu UNEP-a.

Barankilja takođe radi na poboljšanju Gran Malekona, šetališta duž reke Magdalena, koje je osmišljeno da štiti grad od poplava. Reka Magdalena, ključna za hidrografiju zemlje, a Gran Malekon služi kao šetalište sa brojnim zelenim površinama, što dodatno doprinosi otpornosti grada na klimatske promene.

Osim Barankilje, i drugi kolumbijski gradovi poput Medeljina i Kalija primenjuju slične prirodne strategije. Medeljin je posadio hiljade stabala duž puteva i kanala, pretvarajući ih u zelene koridore koji povezuju različite delove grada. Kali, domaćin skupa COP16, pokrenuo je niz projekata za zaštitu divljih životinja i upravljanje invazivnim vrstama.

Energetski portal

Novi punjači za unapređenje e-mobilnosti

Foto: Charge&GO

Tokom letnje sezone, broj električnih automobila na putevima Srbije kontinuirano raste s obzirom na njihovu sve veću popularnost u Evropi. Iako infrastruktura predstavlja jednu od glavnih prepreka za brži razvoj e-mobilnosti, Srbija postepeno unapređuje mrežu punjača za električna vozila. Svaki novi punjač postavljen na pažljivo odabranoj lokaciji poboljšava mogućnost za punjenje, čineći putovanja električnim vozilima sve lakšim i pristupačnijim.

Kompanija Charge&GO je jedan od vodećih aktera u ovoj transformaciji, značajno doprinosi proširenju mreže punjača, kako u urbanim sredinama, tako i na ključnim saobraćajnicama. Njihov najnoviji projekat uključuje postavljanje nekih od najmoćnijih punjača u njihovom asortimanu. Novina je i to da će neki delovi Srbije, zahvaljujući ovom poduhvatu kompanije, dobiti svoje prve punjače.

Foto: Charge&GO

Za početak, kada je reč o urbanim sredinama, na OMV benzinskoj stanici na Adi Ciganliji, Charge&GO je instalirao brzi DC punjač snage 50 kW, opremljen sa tri različita tipa priključka: CCS, CHAdeMO i Tip2. CCS je evropski standard za brzo punjenje električnih vozila koji koristi jednosmernu struju (DC), dok je CHAdeMO japanski standard priključka za DC brzo punjenje, koji iako je nešto ređi u Evropi, pronašao je svoje mesto na novoj lokaciji u Beogradu. Treći priključak – Tip2, najčešći priključak u Evropskoj uniji namenjnen za AC punjenje, često korišćen u situacijama kada je automobil parkiran nekoliko sati u tržnom centru, na radnom mestu ili npr. tokom izleta na Adi Ciganliji. Jedna od prednosti ovog punjača jeste to što omogućava korisnicima različitih modela električnih vozila da napune bateriju dok oni obavljaju čitav niz mogućih aktivnosti.

Sledeći novitet nalazi se na OMV benzinskoj stanici Obilaznica Surčin 2, gde vozači sada imaju pristup novom snažnijem DC punjaču snage 150 kW, opremljenom sa dva CCS priključka. Ovakvi punjači najčešće su postavljeni duž autoputeva gde je potrebno da punjenje traje što kraće, mada se ovakvi modeli mogu naći i u gradovima.

U FOKUSU:

Najjači punjač u mreži

Za one koji traže maksimalnu brzinu punjenja, Charge&GO na OMV benzinskoj stanici Zemun uskoro će ponuditi uslugu brzog DC punjača snage čak 240 kW, sa dva CCS priključka. To će biti najjači punjač u mreži, dizajniran tako da omogući izuzetno brzo punjenje uz minimalne pauze, što će posebno značiti vozačima koji često putuju na duže relacije.

Osim šireg područja Beograda, na severoistoku Banata, u Kikindi, postavljen je spori punjač snage 22 kW, dok Novu Crnju čeka prvi DC punjač od 60 kW koji će uskoro biti pušteni u rad. Ovaj punjač predstavlja prvi korak ka unapređenju e-mobilnosti u ovom delu zemlje, omogućavajući ravnomerniji razvoj infrastrukture i podršku električnim vozilima na celoj teritoriji Srbije.

Uz to, kompanija je redizajnirala svoj sajt, čineći ga preglednijim i modernijim, stoga korisnici sada mogu lakše pronaći informacije o lokacijama punjača i dostupnim uslugama.

Priredila: Milica Vučković

Tekst u celosti pročitajte u Magazinu Energetskog portala  ENERGETSKA TRANZICIJA

Vlada usvojila niz sporazuma o saradnji sa Turskom

Foto-ilustracija: Freepik (fabrikasimf)

Vlada Republike Srbije usvojila je više sporazuma o saradnji sa Republikom Turskom u različitim sektorima, čime se dodatno jača bilateralna saradnja dve zemlje. Memorandumi o razumevanju obuhvataju oblasti poput rada, zapošljavanja, privrede, industrije, energetske tranzicije, medija, omladine, sporta, kao i upravljanja katastrofama i vanrednim situacijama.

Pored toga, Vlada je usvojila Predlog zakona o izmenama i dopunama Zakona o reproduktivnom materijalu šumskog drveća, koje omogućavaju uvoz selekcionisanog materijala iz ekološki sličnih regiona, olakšavajući tako proces pošumljavanja u Srbiji. Novim zakonom proširene su i nadležnosti diplomiranih inženjera šumarstva u ovoj oblasti.

Usvojen je i izmenjeni Zakon o priznavanju sorti poljoprivrednog bilja, čime se uvodi reciprocitet sa Evropskom unijom. Time sorte poljoprivrednog bilja priznate u EU automatski postaju priznate i u Srbiji, što pojednostavljuje proces registracije i priznavanja sorti.

Pročitajte još:

Na sednici je doneta i Uredba o nastavku Programa dodele bespovratnih sredstava za kupovinu seoskih kuća sa okućnicom za 2024. godinu, za koji je obezbeđeno 950 miliona dinara. Program je dobio ogroman odaziv građana, te je nastavak realizacije ključan za podršku razvoju ruralnih sredina.

Vlada je takođe usvojila Program podrške ekonomskom razvoju manje razvijenih opština kroz promociju ženskog preduzetništva na selu, s ciljem ekonomskog i političkog osnaživanja žena, posebno iz osetljivih grupa.

Produžena je i privremena zabrana uvoza drvenih peleta za narednih 90 dana, usled još uvek prisutnih poremećaja na tržištu ovog energenta.

Kao važan korak ka energetskoj tranziciji, usvojen je i projekat izgradnje samobalansiranih solarnih elektrana sa baterijskim skladištenjem na teritoriji opština Negotin, Zaječar, Odžaci, Lebane, Leskovac i Bujanovac. Ovaj projekat doprineće smanjenju zavisnosti od uvoza električne energije i osiguraće dugoročno snabdevanje po pristupačnim cenama.

Energetski portal

Stariji skloniji recikliranju, mladi zbunjeni – Reciklabilna ambalaža vredna 2,8 mlrd GBP završava na deponiji

Foto-ilustracija: Freepik (jcomp)

Uprkos tome što mladi važe da su ekološki svesniji, novo istraživanje pokazalo je da su bumeri, osobe rođene između 1946. i 1964. godine, generacija koja najviše reciklira papir i karton, dok je Gen Z (rođeni između 1997. i 2012.) generacija koja to najmanje čini.

Foto-ilustracija: Freepik (freepik)

Istraživanje kompanije za održivu ambalažu i reciklažu DS Smith, sprovedeno među 2.000 ispitanika širom Velike Britanije, otkrilo je da su stariji od 60 godina najskloniji poštovanju pravila o reciklaži – čak 54 odsto pripadnika ove generacije reciklira papir i karton, dok to čini samo 19 odsto pripadnika Gen Z.

Od onih koji su priznali da su bacali predmete u smeće umesto da ih recikliraju jer ih je mrzelo da ih očiste, 64 odsto su bumeri, dok je taj procenat kod Gen Z 92 odsto, a kod milenijalaca (rođeni između 1981. i 1996. godine) 84 odsto.

Samo 27 odsto bumera reklo je da su zbunjeni oko toga šta mogu, a šta ne mogu da recikliraju, dok isto važi za 53 odsto pripadnika Gen Z.

Pročitajte još:

Nedostatak znanja i kanti

Glavni razlozi zbog kojih Gen Z teško reciklira su nedostatak kanti za reciklažu u javnim prostorima, nedostatak znanja i zabrinutost zbog kontaminacije ambalaže, poput one od mesa.

Među predmetima koje Gen Z često baca u pogrešnu kantu nalaze se ostaci hrane (33 odsto) i plastične kese (24 odsto).

Što se tiče uputstava za reciklažu, svaki četvrti bumer smatra da je potrebna jasnija oznaka na ambalaži, što je najviši procenat među svim generacijama.

Iako nisu najodgovorniji kad je reč o reciklaži, mladi se ne libe da upozore nekoga ko baca predmete koji mogu da se recikliraju – to čini njih 64 odsto i samo 2 odsto starijih.

Od svih ispitanika, 31 odsto smatra da je odgovornost vlade da podstakne reciklažu, dok 26 odsto veruje da je to u nadležnosti lokalnih vlasti.

Prošle godine, DS Smith je otkrio da bi ambalaža u vrednosti od 2,8 mlrd GBP, koja je održiva i može se reciklirati, mogla završiti na deponiji ili u spalionicama do 2030. godine, ako se ne preokrenu opadajuće stope reciklaže u Velikoj Britaniji.

Izvor: Cirkularna ekonomija

Rumunija pred usvajanjem novog investicionog programa „Zelena energija“ 2024-2030

Ministarstvo energetike Rumunije pokrenulo je javnu raspravu o nacrtu hitne uredbe za nacionalni investicioni program „Zelena energija“, čiji je cilj podrška administrativno-teritorijalnim jedinicama i operaterima u sistemima centralizovanog grejanja. Program će se sprovoditi u periodu od 2024. do 2030. godine, sa ukupnom vrednošću od četiri milijarde leja (preko 800 miliona evra), navodi se u saopštenju Ministarstva.

Ministar energetike, Sebastijan Burduž, naglasio je da je lokalnim vlastima u Rumuniji potrebna dosledna finansijska podrška kako bi obezbedili pristupačnu zelenu energiju za građane i poboljšali kvalitet života u svojim zajednicama. Program „Zelena energija“ ima za cilj da dopuni evropske fondove i omogući finansiranje projekata koji promovišu energetsku efikasnost i modernizaciju sistema grejanja i hlađenja u gradovima širom zemlje.

Prva komponenta programa, vredna 1,5 milijardi leja, posvećena je gradovima koji su odabrani u okviru evropskog programa „100 pametnih i klimatski neutralnih gradova do 2030. godine“. Druga komponenta, vredna 2,5 milijardi leja, fokusira se na izgradnju i modernizaciju sistema grejanja i hlađenja u urbanim područjima širom Rumunije.

Iz Ministarstva energetike su ocenili da je „Zelena energija“ značajan korak u tranziciji Rumunije ka održivom energetskom sistemu koji je stavlja na odlučan put energetske tranzicije, čineći je liderom u regionu.

Program će se finansirati putem emisija zelenih obveznica Ministarstva finansija, u saradnji sa Ministarstvom evropskih investicija i projekata. Ministarstvo energetike pozvalo je sve zainteresovane strane da se uključe u javne konsultacije kako bi se program dodatno unapredio.

Pročitajte još:

Rumunija uvodi grejanje na vodonik?

U cilju dekarbonizacije sektora grejanja, u prvom kvartalu ove godine predstavljen je pilot projekat 20HyGrid koji će za grejanje domaćinstava u Rumuniji koristiti mešavinu od 20 odsto vodonika i 80 odsto prirodnog gasa.

Dosadašnja testiranja u laboratorijskim uslovima i na terenu pokazala su da je postojeća gasna infrastruktura pogodna za snabdevanje domova mešavinom vodonika i prirodnog gasa bez ikakvih dodatnih modifikacija.

Kompanija Delgaz Grid dostavila je u martu ove godine predstavnicima Ministarstva energetike konačne zaključke ovog projekta koji ukazuju na to da su emisije ugljen-monoksida, azot-oksida i drugih štetnih gasova znatno smanjene u odnosu na 100 odsto prirodni gas.

„Rezultati pilot projekata su ohrabrujući i nude nam veoma dobre izglede za postizanje ciljeva koje je Rumunija preuzela u okviru energetske i klimatske politike Evropske unije. Kroz Nacionalni plan oporavka i otpornosti, Ministarstvo energetike trenutno finalizuje strateški i zakonodavni okvir koji olakšava ulaganja u proizvodnju i korišćenje zelenog vodonika“, rekao je Burduž.

Milena Maglovski

Kako stambene zajednice mogu da iskoriste energetsku tranziciju

Foto: GIZ

Energetska tranzicija, to jest prelazak sa fosilnih na čiste i obnovljive izvore energije, podrazumeva demokratizaciju i decentralizaciju proizvodnje i potrošnje električne energije. Stambene zgrade, naročito u većim gradovima gde one čine većinu stambenih struktura, igraju, dakle – ključnu ulogu, i to kroz prepoznavanje i korišćenje pogodnosti novog pravnog instituta, to jest modela „kupac-proizvođač“. Pored očiglednih finansijskih ušteda na računima za električnu energiju, koju zgrade sada mogu i same da proizvode postavljanjem solarnih panela na sopstvenim krovovima, ovaj model takođe omogućava stambenim zajednicama da doprinesu proizvodnji energije iz obnovljivih izvora i smanjenju emisija štetnih gasova.

Iako zakonodavne promene iz 2022. godine omogućavaju kako individualnim domaćinstvima, tako i stambenim zajednicama u Srbiji da putem solarnih panela na krovovima postanu kupci-proizvođači električne energije, broj stambenih zajednica koje su iskoristile ovu priliku je izuzetno mali. Dok u registru kupaca-proizvođača trenutno postoji više hiljada individualnih domaćinstava, stambenih zajednica trenutno ima samo tri.

U FOKUSU:

Put od hiljadu milja počinje – prvom zgradom!

Nemačka razvojna saradnja pružila je finansijsku i organizacionu podršku jednoj zainteresovanoj stambenoj zajednici na Novom Beogradu, koja je odlučila da postane kupac-proizvođač. Ova inicijativa, koja uključuje postavljanje solarne elektrane kapaciteta 15 kW na krov zgrade u Nehruovoj ulici, ima za cilj da posluži kao primer i izvor informacija za druge stambene zajednice koje razmišljaju o sličnom poduhvatu. U ovom pionirskom projektu, sedam vlasnika stanova u četvorospratnoj zgradi odlučilo je da zajednički uloži u solarnu elektranu, pri čemu su svi ravnomerno doprineli udelima od po 2kW. Preostali 1kW snage elektrane biće iskorišćen za zajedničku potrošnju u zgradi, čime će se dodatno smanjiti troškovi održavanja zgrade.

Ova stambena zajednica koja je odabrana na javnom konkursu – dobila je stručnu podršku kao i učešće u finansiranju dela investicije u kupovinu i instalaciju solarne elektrane, koja se sada nalazi pred uključenjem u distributivnu mrežu. Ovo je prva takva elektrana u vlasništvu većeg broja stanara unutar jedne stambene zajednice. Svi oni će profitirati od ostvarenih ušteda, prikazanih u njihovim pojedinačnim računima za struju.

Na osnovu iskustava stečenih u saradnji sa ovom stambenom zajednicom, Nemačka razvojna saradnja je u partnerstvu sa Ministarstvom rudarstva i energetike pripremila vodič za stambene zajednice koje žele da postanu kupci-proizvođači. Objavljivanje ovog vodiča očekuje se tokom jeseni, i on će pružiti sveobuhvatne informacije i smernice za stambene zajednice koje žele da krenu putem energetske tranzicije i sopstvene proizvodnje električne energije.

Foto: GIZ

Tri puta meri – jednom seci!

Kako bi dodatno olakšala proces donošenja odluka, Nemačka razvojna saradnja je prilagodila i svoj solarni kalkulator (solarnikalkulator.rs) specifičnim potrebama stambenih zajednica. Ovaj alat omogućava kako individualnim domaćinstvima, tako i stambenim zajednicama da jednostavno procene optimalnu snagu i veličinu solarne elektrane u odnosu na potrebe stanova i raspoloživu krovnu površinu.

Pored promovisanja modela kupac-proizvođač, Nemačka razvojna saradnja se aktivno angažuje na širenju svesti o energetskoj efikasnosti. U narednom periodu, posebna pažnja biće posvećena demonstraciji tehničke i finansijske opravdanosti ulaganja u kombinovane mere – sa jedne strane u energetsku efikasnost (na pr. termoizolacija, zamena prozora i vrata, i sl.), a sa druge u obnovljive izvore energije, kao što su fotonaponski paneli, solarni kolektori, i sistemi grejanja i hlađenja poput različitih vrsta toplotnih pumpi.

GIZ

Tekst u celosti pročitajte u Magazinu Energetskog portala ENERGETSKA TRANZICIJA

MT-KOMEX predstavlja solarna rešenja na Međunarodnom Sajmu energetike

Foto: MT-KOMEX

Pred nama je jedan od najvažnijih događaja za sve stručnjake i entuzijaste u oblasti energetike i inovacija u našoj zemlji. Od 14. do 16. oktobra 2024. godine, u Hali 3 Beogradskog sajma, održavaju se 19. Međunarodni sajam energetike i 20. Međunarodni sajam zaštite životne sredine i prirodnih resursa EcoFair, pod jedinstvenim sloganom “Poruka je u prirodi”.

Foto-ilustracija: Unsplash (nejc-soklic)

Više od 50 domaćih i stranih izlagača iz desetak zemalja koji će predstaviti najnovija dostignuća u oblastima obnovljivih izvora energije, energetske efikasnosti, pametnih mreža, skladištenja energije i drugih inovacija, naći će se na istom mestu.

Kompanija MT-KOMEX i ove godine, kao i prethodnih, biće prisutna na Međunarodnom sajmu energetike, kako bi sa posetiocima podelila iskustva stečena tokom godina rada, uključujući izgradnju preko 200 solarnih elektrana različitih specifikacija i više od 140 MW instalisane snage, što ukazuje na njen doprinos solarnoj industriji naše zemlje.

Uz kompanije Luxor Solar, Kıraç Metal, Ske i Huawei, čiji će predstavnici takođe biti u Hali 3, omogućeno je da na jednom mestu od iskusnih i uhodanih stručnjaka dobijete sveobuhvatne informacije o svakom elementu solarne elektrane – od opreme do praktičnih saveta za implementaciju.

Pored njih, inženjeri kompanije CEEFOR biće na raspolaganju za pružanje informacija o tome kako izraditi kvalitetan projekat za solarnu elektranu, čime se pokriva svaki aspekt planiranja i izgradnje jednog solarnog projekta.

Osim toga, svi zainteresovani za elektromobilnost i infrastrukturu punjača, neizostavan deo savremenih debata o energetskim rešenjima, imaće priliku da se konsultuju sa inženjerima kompanije Charge&GO.

Energetski portal